ŠTO SU RADIOAKTIVNOST IIONIZIRAJUĆE ZRAČENJE?

Godišnja ekvivalentna doza koju primi čovjek sastoji se od doprinosa svih doza zračenja kojima je izložen tijekom godine. Zavisno od toga gdje živi, čovjek će u većoj ili manjoj mjeri biti izložen raznim prirodnim i umjetnim izvorima zračenja, a primljene će se doze razlikovati s obzirom na nadmorsku visinu, geologiju, kemijski sastav atmosfere, građevinske materijale okolnih objekata, prisustvo industrije, izloženosti medicinskom zračenju, načinu prehrane…

5

1

0,07

0,02

0,7

2,2

6,2

1,14

1

1

0,0024

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

mSv/god

Doza za pojedinog stanovnika u posebnim okolnostima

Doza za pojedinog stanovnika (uz prirodnu radijaciju)

Rendgenski pregled (RTG) glave

RTG pluća

RTG zdjelice

Kompjutorizirana tomografija (Computed Tomography - CT) glave glave

CT zdjelice

Prosječno u Zagrebu

Prosječno u Hrvatskoj

Prosjek za radnika u nuklearnoj elektrani (NE) Krško

U neposrednoj blizini NE Krško, radi rada elektrane

Iako je strah od izloženosti radijaciji prirodan,u obzir treba uzeti odnose doza, npr.:

PROSJEČNA UKUPNA DOZA KOJU PRIMI STANOVNIK HRVATSKE

DOPUŠTENA GODIŠNJA DOZA ZA RADNIKE U NUKLEARNOJ ELEKTRANI

SMRTONOSNADOZA ZRAČENJA

Neki od izvora radijacije kojima čovjek može biti izložen svakako su radioaktivni materijali iz nuklearne industrije ili izvori koji se koriste u raznim granama medicine, industrije i istraživanja. No, bilo da se radi o gorivu za nuklearne elektrane, radioaktivnom otpadu, izvoru za radioterapiju, radioaktivnom gromobranu ili dojavljivaču dima, na njima će se naći međunarodni znak za radioaktivnost.

X-zrake, ili rendgenske zrake, imaju frekvenci-ju između ultraljubičastog i γ-zračenja. Obzirom da prolaze kroz neke tvari, koriste se u medicini za izradu rendgenskih snimaka.

Wilhelm Conrad Röntgen ih je otkrio 1895. godine i za to otkriće dobio Nobelovu nagradu za fiziku, ali Nikola Tesla je s njima eksperi-mentirao još 1894. godine.

Nakon ‘n’vremena 2xn vremena 3xn vremena 4xn vremenaU početku

EKST

REM

NO

NIS

KA F

REKV

ENCI

JA

VRLO

NIS

KA F

REKV

ENCI

JA

RAD

IO V

ALO

VI

MIK

RO V

ALO

VI

INFR

ACRV

ENO

ZRA

ČEN

JE

VID

LJIV

I SPE

KTAR

SVJ

ETLO

STI

ULT

RALJ

UBI

ČAST

O Z

RAČE

NJE

X ZR

AKE

γ ZR

AKE

KHz MHz GHz

10 102 104 106 108 1010 1012 1014 1016 1018 1020 1022 1024

IONIZIRAJUĆEZRAČENJE

NEIONIZIRAJUĆEZRAČENJE

ELEKTROMAGNETSKI VAL

ČESTICANESTABILNA JEZGRA