*5$( 9,16.$)gfosweb.gfos.hr/.../gradjevinska-fizika/SKRIPTA-2015.pdf · 1 ovaj saŽetak predavanja iz izbornog predmeta graĐevinska fizika sastavljen je za potrebe izvoĐenja nastave

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET

eljko Koki

GRAEVINSKA FIZIKA

Osijek, 2007.

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

Smjer: Voenje graenja, nadzor i odravanje graevina

Osijek, 2015.

1

OVAJ SAETAK PREDAVANJA IZ IZBORNOG PREDMETA GRAEVINSKA FIZIKA SASTAVLJEN JE ZA

POTREBE IZVOENJA NASTAVE NA NOVOM SPECIJALISTIKOM DIPLOMSKOM STRUNOM STUDIJU

GRAEVINARSTVA PO NASTAVNOM PROGRAMU USKLAENOM SA BOLONJSKOM DEKLARACIJOM KOJI

SE PRIMJENJUJE PO PRVI PUTA ZA I SEMESTAR STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2010/11.

CILJ PREDMETA JE UPOZNAVANJE STUDENATA SA PROIRENIM ZNANJIMA IZ PODRUJA FIZIKE ZGRADA

I SUVREMENIM SPOZNAJAMA KOJE TREBAJU OSIGURATI PROVEDBU PRINCIPA ODRIVOG

GRADITELJSTVA, UTEDE ENERGIJE I ZATITE OVJEKOVOG OKOLIA.

SADRAJ :

stranica

1. UVOD 02

2. VREDNOVANJE TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA 08

3. TEHNIKI PROPIS O UTEDAMA ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA 38

4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZGRADAMA 51

5. SUNEVO ZRAENJE KAO IZVOR ENERGIJE 63

6. PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE U ZGRADAMA 81

7. ZATITA OD BUKE U ZGRADAMA 92

2

Glavni problemi odrivog razvitka ljudskog drutva u

budunosti su :

1. Osiguranje dovoljnih koliina jeftine energije

2. Zatita okolia

Pod pojmom odrivog razvitka podrazumijeva se onaj

razvitak koji zadovoljava dananje potrebe, ali bez

ugroavanja mogunosti da i budue generacije ostvare

svoje potrebe.

Energija koju dobivamo iz fosilnih goriva kao to su ugljen,

nafta, zemni plin sasvim je ograniena.

Namee se velika potreba uporabe obnovljivih izvora

energije koji e osigurati odrivi razvitak.

Tehnologiju uporabe obnovljivih izvora energije treba

znaajno usavriti kako bi cijena energije postala nia

od cijene energije dobivene iz klasinih izvora.

Odriva gradnja, kao dio odrivog razvitka, moe se

definirati kao gradnja koja upotrebljava ekoloki iste

materijale, proizvodi energetski efikasne graevine i

gospodari otpadom u sferi graditeljstva.

1. UVOD

3

PROJEKCIJA ENERGETSKIH IZVORA SVIJETA

1970 1980 1990 2000 2010 2020 godina

1000

800

600

400

200

0

UGLJEN

NUKLEA

RNA E

.

PLIN

NAFTA

SOLARNA

E.

HIDRO

EJ

4

Osiguranje dovoljnih koliina energije za odrivi

razvitak bazira se na dva nuna elementa:

1. Pronalaenje i usavravanje tehnologija koje

e u budunosti osigurati to veu uporabu

obnovljivih izvora energije

2. Racionalna potronja i tednja energije kojom

raspolaemo

STRUKTURA POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ (1999.g)

2%25%

4%

17%2%

50%

TEKUA

GORIVA

UGLJEN

NUKLEARNA

ENERGIJA

VODNE

SNAGE

DRVO

PLIN

5

OPA POTRONJA PROMET

INDUSTRIJA

STRUKTURA FINALNE POTRONJE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

STRUKTURA OPE POTRONJE ENERGIJE PO POTROAIMA

48%

22%

30%

OPA POTRONJA PROMET

INDUSTRIJA

4% 11%

19%

66%

KUANSTVA

GRADITELJSTVO

USLUGE

POLJOPRIVREDA

6

STRUKTURA POTRONJE ENERGIJE U KUANSTVIMA PO ENERGENTIMA

STRUKTURA POTRONJE ENERGIJE U KUANSTVIMA PREMA NAMJENI

39%

15%21%

25%

PLIN LO ULJE

DRVO I UGLJEN ELEKTRINA

ENERGIJA

55%

10%

15%

20%

SANITARNA TOPLA VODA

GRIJANJE

NETOPLINSKI POTROAI

KUHANJE

7

33%

67%

POTRONJA ENERGIJE ZA ZAGRIJAVANJE ZGRADA

ZAGRIJAVANJE ZGRADA

OSTALA POTRONJA

E E

Prve naftne krize poetkom 70-ih godina pa sve do danas uzrokovale su kontinuirano nadograivanje

propisa o toplinskoj zatiti zgrada. Zgrade graene prije tog perioda i danas su u funkciji i nepotrebno

troe velike koliine energije zbog slabe ili nikakve toplinske izolacije.

RASIPANJE ENERGIJE TEDNJA ENERGIJE

2. VREDNOVANJE TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA

ELEMENTI KOJI PRIMARNO ODREUJU TOPLINSKI KOMFOR ZGRADA :

2.1. KVALITETA OMOTAA ZGRADE

(KVALITETA OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA)

2.2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA U KOJEM SE

GRAEVINA NALAZI

2.3. LOKACIJA ILI UA SITUACIJA GRAEVINE

2.4. NAIN GRIJANJA ZIMI I NAIN KLIMATIZACIJE ILI

PROVJETRAVANJA LJETI

2.5. MIKROKLIMA FUNKCIONALNE JEDINICE (STANA, POSLOVNOG

PROSTORA I SL.)

8

KVALITETU OMOTAA ZGRADE TREBA PRILAGODITI SVIM OSTALIM

ELEMENTIMA KOJI MOGU IMATI UTJECAJ NA TOPLINSKI KOMFOR U

ZGRADAMA I RACIONALNU POTRONJU ENERGIJE :

2.1.1. KVANTITATIVNI ODNOS VOLUMENA ZGRADE I OMOTAA ZGRADE

2.1.2. TOPLINSKA KVALITETA NEPROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

2.1.3. TOPLINSKA KVALITETA PROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

2.1.4. KVANTITATIVNI ODNOS PROZIRNIH I NEROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

2.1.5. DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA INSOLACIJA

2.1.6. TOPLINSKI MOSTOVI

2.1.7. AKUMULACIJA TOPLINE ELEMENATA ZGRADE

2.1.8. TOPLINSKA STABILNOST OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U

LJETNOM PERIODU

2.1. KVALITETA OMOTAA ZGRADE

9

2.1.1. KVANTITATIVNI ODNOS VOLUMENA ZGRADE I OMOTAA ZGRADE

ODNOS VOLUMENA NEKE ZGRADE I POVRINE NJENOG OMOTAA MOE IMATI BITNU ULOGU U KOLIINI POTROENE ENERGIJE POTREBNE ZA ZAGRIJAVANJE ZGRADE.

TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA UTVRUJE FAKTOR OBLIKA ZGRADE fo = A/Ve (m-1). TO JE OMJER OPLOJA A (m2) I

OBUJMA Ve (m3) GRIJANOG DIJELA ZGRADE.

ZGRADE RAZVEDENIH OBLIKA MOGU IMATI I DO 35 % VEU POVRINU OMOTAA ZGRADE OD ZGRADA

PRAVILNIH GEOMETRIJSKIH OBLIKA.

ZGRADE RAZVEDENIH OBLIKA TROE I VIE ENERGIJE POTREBNE ZA ZAGRIJAVANJE, PA BI ZBOG

TOGA TREBALE IMATI I KVALITETNIJI OMOTA U TOPLINSKOM SMISLU.

VOLUMEN ZGRADE

4096 m3

1536 m

88 8

16

1616

16

16

16

32

1792 m 2176 m2 22

POVRINA OMOTAA ZGRADE

4096 m3 4096 m3

fo = 0,375 fo = 0,437 fo = 0,531

10

2.1.2. TOPLINSKA KVALITETA NEPROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

SVAKI OMOTA ZGRADE INI VIE VRSTA RAZLIITIH OBODNIH KONSTRUKCIJA

I ELEMENATA. SVAKA OD TIH OBODNIH KONSTRUKCIJA DOPRINOSI UKUPNOJ

TOPLINSKOJ KVALITETI OMOTAA PROPORCIONALNO UEU POVRINE POJEDINE

KONSTRUKCIJE U UKUPNOJ POVRINI OMOTAA ZGRADE.

OBODNE KONSTRUKCIJE DIJELIMO NA NEPROZIRNE I PROZIRNE. IZMEU NJIH POSTOJE

VELIKE FUKCIONALNE RAZLIKE, TO ZNAI I VELIKE RAZLIKE U MATERIJALIMA OD

KOJIH MOGU BITI IZVEDENE.

NEPROZIRNE OBODNE KONSTRUKCIJE U PRAVILU INE VEI DIO OMOTAA ZGRADE.

KOD STAMBENIH ZGRADA TAJ ODNOS NEPROZIRNIH PREMA PROZIRNIM

KONSTRUKCIJAMA JE U NAJVEEM BROJU SLUAJEVA 3:1 DO 4:1.

TOPLINSKA KVLITETA OBODNIH KONSTRUKCIJA ZGRADE MJERI SE KOEFICIJENTOM

PROLASKA TOPLINE U (W/m2K). (Po starim propisima do 30.6.2006. vrijedio je koeficijent

prolaza topline k (W/m2K).

TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

PROPISUJE NAJVEE DOPUTENE KOEFICIJENTE PROLASKA TOPLINE U ZA OBODNE

KONSTRCIJE PREMA NJIHOVOM POLOAJU U ZGRADI :

1. VANJSKI ZIDOVI, ZIDOVI PREMA GARAI, TAVANU

2. ZIDOVI PREMA NEGRIJANOM STUBITU

3. ZIDOVI PREMA TLU

4. PODOVI NATLU

5. STROPOVI IZMEU STANOVA ILI RAZLIITIH GRIJANIH FUNKCIONALNIH CJELINA

6. STROPOVI PREMA TAVANU

7. STROPOVI PREMA NEGRIJANOM PODRUMU

8. RAVNI I KOSI KROVOVI IZNAD GRIJANIH PROSTORA

9. STROPOVI IZNAD VANJSKOG PROSTORA I IZNAD GARAA

11

1-VANJSKI ZIDOVI, ZIDOVI

PREMA GARAI, TAVANU

2-ZIDOVI PREMA NEGRIJANOM

STUBITU

3-ZIDOVI PREMA TLU

4-PODOVI NATLU

5-STROPOVI IZMEU

STANOVA ILI RAZLIITIH

GRIJANIH FUNKCIONALNIH

CJELINA

6-STROPOVI PREMA TAVANU

7-STROPOVI PREMA

NEGRIJANOM PODRUMU

8-RAVNI I KOSI KROVOVI

IZNAD GRIJANIH PROSTORA

9-STOPOVI IZNAD VANJSKOG

PROSTORA I IZNAD GARAA

12

NA KVALITETU OMOTAA ZGRADE UTJECALI SU, U RAZLIITIM PERIODIMA IZGRADNJE ZGRADA NA

NAEM PODRUJU, OSIM KLIMATSKIH NAROITO JO GOSPODARSKI, TEHNIKO-TEHNOLOKI I

SOCIOLOKI ELEMENTI. NA SLJEDEIM PRIMJERIMA VANJSKIH ZIDOVA VIDIMO ZNAJANE

PROMJENE U NJIHOVOJ TOPLINSKOJ KVALITETI ZAVISNO OD PERIODA U KOJEM SU GRAENI.

I PERIOD IZGRADNJE (1700-1900)

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

3 75 3

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

3 60 3

U = 0,71 W/m2K U = 0,85 W/m2K

13

II PERIOD IZGRADNJE (1901-1945)

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

3 45 3

U = 1,08 W/m2K

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

t i

2 38 2

U = 1,23 W/m2K

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

2 25 2

U = 1,54 W/m2K

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

2 12 2 8

U = 1,29 W/m2K

III PERIOD IZGRADNJE (1946-1975)

14

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

2 25 5 8

U = 0,48 W/m2K

VANIUNUTRAt ( C)

+20

+10

0

-10te

ti

2 20 5

U = 0,55 W/m2K

IV PERIOD IZGRADNJE (1976-2000)

V PERIOD IZGRADNJE (2001- do danas)

15

PRETHODNI PRIMJERI POKAZUJU DA JE TOPLINSKA KVALITETA VANJSKIH ZIDOVA

BILA NA NAJNIOJ RAZINI U PERIODU IZGRADNJE OD 1946-1975.

U TOPLINSKOM SMISLU LOE OBODNE KONSTRUKCIJE IZ TOG PERIODA IMAJU U

PROSJEKU AK TRI PUTA LOIJU TOPLINSKU IZOLACIJU U ODNOSU NA ONU KOJA

SE IZVODI DANAS.

VELIKI PROBLEM JE TO SE VEINA TIH ZGRADA I DANAS NALAZI U FUNKCIJI TO

ZNAI DA SE NEPOTREBNO TROE VEE KOLIINE ENERGIJE POTREBNE ZA

ZAGRIJAVANJE ZIMI I KLIMATIZACIJU LJETI.

16

NA TOPLINSKU KVALITETU PROZIRNIH OBODNIH KONSTRUKCIJA NAJVIE UTJEU SLJEDEI ELEMENTI:

A) BROJ STAKLENIH PLOHA I DEBLJINE ZRANIH SLOJEVA IZMEU PROZIRNIH

MATERIJALA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE)

B) MATERIJAL OD KOJEG JE NAPRAVLJEN OKVIR I NAIN SPAJANJA ELEMENATA

OKVIRA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE)

C) PRIANJANJE POKRETNIH ELEMENATA UZ FIKSNE ELEMENTE ILI DOBRO

ZAPTIVANJE (VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE)

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE U ZNAAJNO VARIRA ZA PROZORE RAZLIITE KVALITETE. OD 6,0 W/m2K ZA JEDNOSTRUKE PROZORE DO 0,7 W/m2K ZA VRLO KVALITETNE TROSTRUKE PROZORE.

VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE KROZ NEPOELJNE SPOJNICE PROZORA MOGU BITI I DO 30 % OD UKUPNIH GUBITAKA TOPLINE KROZ OMOTA ZGRADE.

VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE U PRAVILU SE POJAVLJUJU NA SPOJEVIMA DOPROZORNIKA I POKRETNIH DIJELOVA PROZORA I NA SPOJEVIMA DOPROZORNIKA SA NEPROZIRNIM DIJELOVIMA OBODNE KONSTRUKCIJE.

2.1.3. TOPLINSKA KVALITETA PROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

17

PROBLEM VENTILACIJSKIH GUBITAKA TOPLINE POSEBNO JE IZRAEN U ZGRADAMA KOJE SU U

UPORABI VIE DESETLJEA ZBOG SLABIJE KVALITETE PROZIRNIH OBODNIH KONSTRUKCIJA.

UKUPNA DULJINA SPOJNICA NA JEDNOM PROZORU U ODNOSU NA POVRINU PROZORA MOE

VARIRATI ZAVISNO OD BROJA PROZORSKIH KRILA I NAINA NJIHOVOG OTVARANJA.

JEDNOSTRUKI

PROZOR

DVOSTRUKI

PROZOR

120 cm

15

0 c

mDULJINA REKI

6,9 m

DULJINA REKI

9,1 m

DULJINA REKI

11,1 m

18

2.1.4. KVANTITATIVNI ODNOS PROZIRNIH I NEROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

BROJANI ODNOS POVRINE PROZIRNIH I NEPROZIRNIH OBODNIH KONSTRUKCIJA U OMOTAU ZGRADE MOE IMATI VELIKU ULOGU U FORMIRANJU TOPLINSKE KVALITETE OMOTAA ZGRADE. PROSJENO S TAJ ODNOS KREE OD 1:3 DO 1:4.

ODNOS PUNO-PRAZNO U PROELJIMA U POETKU JE OVISIO O KONSTRUKTIVNIM MOGUNOSTIMA ZGRADE I O MOGUNOSTIMA OSTAKLJENJA. TEHNOLOKIM RAZVITKOM STVORENE SU NEOGRANIENE MOGUNSTI U TOM POGLEDU. DANAS JE DIMENZIONIRANJE PROZORA VEZANO UZ POTREBU ZA DNEVNIM OSVJETLJENJEM I ARHITEKTONSKOM UREENJU ZGRADE.

KROZ PROZIRNE DIJELOVE OMOTAA ZGRADE U PRAVLU SE GUBI VIE TOPLINE NEGO KROZ NEPROZIRNE DIJELOVE U ZIMSKOM PERIODU. PRAVILNIM PROPORCIONIRANJEM I ORJENTACIJOM PROZIRNIH ELEMENATA MOGU SE POSTII VRLO DOBRI REZULTATI U RACIONALNOM KORITENJU ENERGIJE.

GLOBALNO GLEDANO, U NAIM KLIMATSKIM UVJETIMA NAJPOVOLJNIJA RJEENJA SU ONA KOJA IMAJU VEE STAKLENE POVRINE NA JUNIM STRANAMA PROELJA, I OBRNUTO, POSTAVU MANJIH ZASTAKLJENIH POVRINA NA SJEVERNIM PROELJIMA.

KOD ZGRADA SA VIE OSTAKLJENJA TREBA INZISTIRATI NA TOPLINSKOJ KVALITETI TIH POVRINA KAKO SE UKUPNI TOPLINSKI GUBITCI KROZ OMOTA ZGRADE NE BI POVEALI.

DANANJE TEHNOLOGIJE OMOGUUJU I 100 POSTOTNO OSTAKLJENJE JER TROSLOJNA I ETVEROSLOJNA OSTAKLJENJA U KOMBINACIJI SA NOVIM MATERIJALIMA DAJU IZVRSNE REZULTATE U TOPLINSKOM SMISLU.

IZVOENJE VEIH USTAKLJENIH POVRINA PROELJA MOGU SE NESMETANO IZVODITI AKO SE TO OPRAVDA NJIHOVOM TOPLINSKOM KVALITETOM, A TAKAV ODNOS IMAJU I TRENUTNO VAEI PROPISI VEZANI UZ TOPLINSKU ZATITU ZGRADA.

19

FIZIKALNI PROCESI FUZIJE, KOJI SE NEPREKIDNO DEAVAJU NA SUNCU, OSLOBAAJU VELIKE KOLIINE ENERGIJE KOJA SE U OBLIKU ELEKTROMAGNETSKIH VALOVA RAVNOMJERNO IRI SVEMIROM. DO ZEMLJINE ATMOSFERE DOLAZI ENERGIJA OD OKO 1350 W/m2. DO ZEMLJINE POVRINE PROLASKOM KROZ ATMOSFERU SUNEVO ZRAENJE JO OSLABI. TO OVISI O KUTU UPADA SUNEIH ZRAKA, ISTOI ATMOSFERE , OBLANOSTI I VISINI SUNCA IZNAD HORIZONTA.

OSIM DIREKTNIH SUNEVIH ZRAKA NA ZEMLJINU POVRINU DOLAZI I DIO SUNEVE ENERGIJE KOJI SE RASPRIO OD ZEMLJINE POVRINE I DRUGIH OBJEKATA U ATMOSFERI. TO JE TZV. REFLEKTIRANO ILI DIFUZNO SUNEVO ZRAENJE.

UKUPNO SUNEVO ZRAENJE KOJE PADA NA JEDINICU POVRINE NEKOG GRAEVINSKOG ELEMENTA RAZLAE SE U NEKOLIKO DIJELOVA. OMJER MEU TIM DIJELOVIMA OVISI O KOEFICIJENTU APSORPCIJE, REFLEKSIJE I TRANSPARENTNOSTI POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA NA KOJI PADA SUNEVO ZRAENJE.

KOLIINA APSORBIRANOG KRATKOVALNOG SUNEVOG ZRAENJA OVISI NAJVIE O BOJI POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA :

2.1.5. DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA INSOLACIJA

BOJA POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA KOEFICIJENT APSORPCIJE (%)

BIJELA 0,2 0,3

UTA, NARANASTA, SVIJETLO CRVENA 0,3 0,5

TAMNO CRVENA, SVIJETLO ZELENA 0,5 0,7

SMEA, TAMNO ZELENA, TAMNO PLAVA 0,7 0,9

TAMNO SMEA, CRNA 0,9 1,0

BOJA POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA KOEFICIJENT APSORPCIJE (%)

20

TREBA RAZLIKOVATI DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA KOJE PADNE NA NEPROZIRNI I

PROZIRNI GRAEVINSKI ELEMENT ILI KONSTRUKCIJU. NA SLJEDEA DVA CRTEA

PRIKAZANA JE TA BITNA RZLIKA U RASPODJELI SUNEVOG ZRAENJA.

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA UNUTRA

REFLEKTIRANOSUNEVO ZRAENJE

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA VAN

UPADNO SUNEVO ZRAENJE

VANI UNUTRA

ZID

21

PUNO VEU ULOGU U APSORPCIJI SUNEVOG ZRAENJA IMAJU PROZIRNI DIJELOVI

OMOTAA ZGRADE. VEI DIO SUNEVOG ZRAENJA TI ELEMENTI PROPUTAJU U

UNUTRANJOST ZGRADE, PA SE NA TAJ NAIN I KOLIINA ISKORITENJA DODATNE

TOPLINSKE ENERGIJE POVEAVA.

VANI UNUTRA

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA UNUTRA

REFLEKTIRANO

SUNEVO ZRAENJE

PROPUTENOSUNEVO ZRAENJE

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA VAN

UPADNO SUNEVO ZRAENJE

22

U NAIM KONTINENTALNIM KLIMATSKIM UVJETIMA POTREBA ZA SUNEVOM ENERGIJOM U RAZLIITIM

GODINJIM DOBIMA OBRNUTO JE PROPRCIONALNA SA INTENZITETOM SUNEVOG ZRAENJA. TO JE

DOODATNI PROBLEM KOJI TREBA SAVLADATI OMTA ZGRADE ODNOSNO OBODNE GRAEVINSKE

KONSTRUKCIJE I ELEMENTI.

SNAGA ZIMSKOG SUNCA SAMO JE 10 % MANJA OD LJETNOG, A RAZLOG TOGA JE DULJI PROLAZAK

SUNEVOG ZRAENJA KROZ ATMOSFERU.

23

U ZIMSKOM PERIODU POTREBNO JE TO JE MOGUE VIE OSTVARITI

PRODOR SUNEVIH ZRAKA KROZ PROZIRNE DIJELOVE KONSTRUKCIJE.

ZIMSKO SUNCE

DIREKTNO ZRAENJEREFLEKTIRANO ZRAENJE

REFLEKTIRAJUAPLOHA POVEEVAUINAK SUNEVOGZRAENJA

JUG SJEVER

LJETNO SUNCE

DIR

EK

TNO

ZR

A

ENJE

SMANJENJE REFLEKSIJEUMANJUJE UINAKSUNEVOGZRAENJA

ZATITA OD DIREKTNOGSUNEVOGZRAENJA

JUG SJEVER

U LJETNOM PERIODU POTREBNO JE OSTVARITI UINKOVITU ZATITU OD

SUNEVIH ZRAKA KOJE NARUAVAJU TOPLINSKI KOMFOR U ZGRADAMA.

DOBROORJENTIRANJE PREMA STRANAMA SVIJETA I PRAVILNO PROPORCIONIRANJE

PROZIRNIH OBODNIH KONSTRUKCIJA IMA VRLO BITNU ULOGU ZA STVARANJE

POVOLJNOG TOPLINSKOG KOMFORA U ZGRADAMA TIJEKOM CIJELE GODINE.

24

2.1.6. TOPLINSKI MOSTOVI U OBODNIM KONSTRUKCIJAMA

TOPLINSKI MOSTOVI SU DIJELOVI OMOTAA ZGRADE KOJI IMAJU ZNATNO MANJI

TOPLINSKI OTPOR ILI OTPOR PROLAZU TOPLINE OD PROSJENOG OTPORA ZA

CIJELI OMOTA ZGRADE. ONI NAJEE NASTAJU NA MJESTIMA ORTOGONALNIH

PROJEKCIJA UNUTRANJIH NOSIVIH KONSTRUKCIJA NA OBODNE KONSTRUKCIJE

KOJE INE OMOTA ZGRADE.

SLABOM KVALITETOM U TOPLINSKOM SMISLU TOPLINSKI MOSTOVI PREDSTAVLJAJU

MJESTA KROZ KOJA SE NEPOTREBNO GUBI TOPLINSKA ENERGIJA POTREBNA ZA

ZAGRIJAVANJE U ZIMSKOM PERIODU.

ZBOG SNIENE TEMPERATURE UNUTRANJE POVRINE TOPLINSKIH MOSTOVA MOE

DOI DO POJAVE KONDENZACIJE VODENE PARE. AKO DO KONDENZACIJE I NE DOE

TI DIJELOVI OMOTAA ZGRADE, ZBOG HLADNIJE POVRINE, PREDSTAVLJAJU MJESTA

BREG TALOENJA PRAINE. TO REZULTIRA SA PROMJENOM BOJE UNUTRANJE

POVRINE TIH DIJELOVA KONSTRUKCIJE I SA VEIM TEMPERATURNIM NAPREZANJIMA.

GUBITAK TOPLINE

KROZ TOPLINSKINEZATIENI DIOOBODNE KONSTRUKCIJE

TLOCRT GUBITAK TOPLINEKROZ TOPLINSKINEZATIENI DIOOBODNE KONSTRUKCIJE

PRESJEK

25

DODATNA TOPLINSKA IZOLACIJA ELIMINIRANEPOTREBNEGUBITKE TOPLINEPREKO TOPLINSKIHMOSTOVA

TLOCRT

DODATNA TOPLINSKA IZOLACIJA ELIMINIRANEPOTREBNEGUBITKE TOPLINEPREKO TOPLINSKIHMOSTOVA

PRESJEK

KOD DOBRO IZOLIRANIH ZGRADA SA NEIZOLIRANIM TOPLINSKIM MOSTOVIMA

GUBICI TOPLINE MOGU SE POVEATI NA 10 % OD UKUPNIH TOPLINSKIH GUBITAKA.

VREDNOVANJE TOPLINSKE KVALITETE OMOTAA ZGRADE NE SMIJE ZAOBII

PROVJERU KVALITETE EVENTUALNIH TOPLINSKIH MOSTOVA, KOJI U PRAVILU MORAJU

BITI DODATNO IZOLIRANI SA VANJSKE STRANE.

26

AKUMULIRANA TOPLINA

U KONSTRUKCIJI

KONSTRUKCIJA VRAATOPLINU OKOLINI NAKONNJENOG HLAENJA

PRESJEK

TOPLINA OKOLINEPRELAZI U

KONSTRUKCIJU

2.1.7. AKUMULACIJA TOPLINE ELEMENATA ZGRADE

AKUMULACIJA TOPLINE JE SVOJSTVO GRAEVINSKIH MATERIJALA DA MOGU PRIHVATITI

DOVEDENU IM TOPLINU, U SEBI JE AKUMULIRATI (SAUVATI) I KOD HLAENJA OKOLINE

PONOVO JE PREDAVATI OKOLINI.

OVA KARAKTERISTIKA VRLOJE BITNA U ZGRADAMA TIJEKOM ZIMSKOG PERIODA KADA

GRIJANJE NE RADI KONTINUIRANO CIJELI DAN, VE SE U PRAVILU PREKIDA PREKO NOI.

AKUMULIRANA TOPLINSKA ENERGIJA OMOGUUJE DA SE TEMPERATURA U PROSTORIJAMA

BITNO NE SMANJI TIJEKOM NOI.

KOLIINA TOPLINSKE ENERGIJE KOJA SE AKUMULIRA U GRAEVINSKOM ELEMENTU

OVISI NAJVIE O RAZLICI TEMPERATURA ELEMENTA I OKOLNOG ZRAKA, TE O SPECIFINOM

TOPLINSKOM KAPACITETU I MASI ELEMENTA.

27

DA BI SE OSTVARILI TO BOLJI PREDUVJETI ZA AKUMULACIJU TOPLINE POTREBNO JE MATERIJALE SA VEOM SPECIFINOM TEINOM U VIESLOJNIM PREGRADAMA POSTAVITI SA UNUTRANJE TOPLE STRANE. TO ZANAI DA SE TOPLINSKU IZOLACIJU OBODNIH KONSTRUKCIJA UVIJEK TREBA POSTAVLJATI SA VANJSKE STRANE.

OVAJ NAIN POSTAVE TOPLINSKE IZOLACIJE U ZGRADAMA NUNO JE OSTVARITI JER NEPOSTOJANJE AKUMULIRANE TOPLINE U OBODNIM KONSTRUKCIJAMA LOE SE ODRAAVA NA OSTVRIVANJE TOPLINSKOG KOMFORA I RACIONALNU POTRONJU ENERGIJE.

W = koeficijent akumulacije topline = koliina topline koju graevinski

element akumulira po jedinici povrine, za jedininu razliku temperatura

unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje.

W = U d1*G1*c1 (1/e + d1/21) + d2*G2*c2 (1/e + d1/1 + d2/22) +......

.......+ dn*Gn*cn (1/e + d1/1 + d2/2 +.........+dn/2n) (kJ/m2K)

d = debljina pojedinog sloja (u metrima)

G = specifina teina (kg/m3)

c = specifini toplinski kapacitet (J/kg K)

= koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K)

28

NA SLJEDEA TRI PRIMJERA VIDIMO VANJSKE ZIDOVE SA PRIBLINO JEDNAKIM KOEFICIJENTIMA PROLASKA

TOPLINE U , ALI SA BITNO RAZLIITIM KOEFCIJENTIMA AKUMULACIJE TOPLINE W (kJ/m2k).

TEMPERATURNA KRIVULJA NA OVIM PRIMJERIMA NAM POKAZUJE NA KOJOJ TEMPERATURI POJEDINI SLOJ

ZIDA AKUMULIRA TOPLINU.

VANIUNUTRA

t ( C)

+20

+10

0

-10

VANIUNUTRA

t ( C)

t i

tete

+20

+10

0

-10

t i

VANIUNUTRA

t ( C)

+20

+10

0

-10te

t i

1 112 223 33

A U=0,58 W/m2K

W=425,4 kJ/m2K

A U=0,58 W/m2K

W=425,4 kJ/m2K

C U=0,58 W/m2K

W=138,9 kJ/m2K

B U=0,54 W/m2K

W=127,2 kJ/m2K

C U=0,58 W/m2K

W=138,9 kJ/m2K

MASIVNA AB

KONSTRUKCIJA

DOPRINOSI DOBROJ

AKUMULACIJI

TOPLINE

AKUMULACIJA TOPLINE

JE SMANJENA ZBOG MALE

MASE KONSTRUKCIJE SA

UNUTRANJE STRANE

PREGRADE

AKUMULACIJA TOPLINE

JE SMANJENA ZBOG MALE

MASE KONSTRUKCIJE SA

UNUTRANJE STRANE

PREGRADE

29

IZ TEMPERATURNIH KRIVULJA I ZONA ZAMRZAVANJA VANJSKIH DIJELOVA ZIDA VIDI SE

DA POSTAVLJANJE TOPLINSKE IZOLACIJE SA VANJSKE STRANE OBODNE

KONSTRUKCIJE PREDSTAVLJA IMPERATIV SA STAJALITA AKUMULACIJE TOPLINE.

PORED OVOG ZAHTJEVA POSTAVA TOPLINSKE IZOLACIJE SA VANJSKE STRANE

GRAEVINSKIH ELEMENATA POTREBNA JE I ZBOG PRAVILNE DIFUZIJE VODENE PARE,

ALI I ZBOG SMANJENJA TEMPERATURNIH NAPREZANJA KONSTRUKCIJE KOJA BI U

SUPROTNOM MOGLA BITI IZLOENA VELIKIM TEMPERATURNIMAMPLITUDAMA.

VRLO VELIKI PROBLEM SA AKUMULACIJOM TOPLINE POSTOJI U ZGRADAMA SA DRVENIM

KONSTRUKCIJAMA. DRVO KAO MATERIJALJE DOBAR TOPLINSKI IZOLATOR, ALI

NEDOVOLJNO DOBROAKUMULIRA TOPLINU ZBOG SVOJE MALE SPECIFINE TEINE.

ZBOG TOGA SE KOD TAKVIH ZGRADA SPOSOBNOST AKUMULACIJE TOPLINE TREBA

POVEATI POMOU DODATNIH KONSTRUKTIVNIH ILI PREGRADNIH ELEMENATA KOJI

MOGU PREUZETI FUNKCIJU USKLADITENJA TOPLINE.

30

2.1.8. TOPLINSKA STABILNOST OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA

U LJETNOM PERIODU

LJETNI PERIOD NAE KONTINENTALNE KLIME KARAKTERIZIRAJU RELATIVNO VELIKE

DNEVNE PROMJENE TEMPERATURE VANJSKOG ZRAKA I VRLO VELIKE PROMJENE

INTENZITETA SUNEVOG ZRAENJA. TE PROMJENE POSTAVLJAJU PRED OBODNE

KONSTRUCIJE ZGRADA DODATNE TOPLINSKO FIZIKALNE ZAHTJEVE KOJE DEFINIRAMO

KAO TOPLINSKU STABILNOST.

TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAEVINSKIH ELEMENATA PREDSTAVLJA SVOSTVO

ELEMENTA DA SAUVA RELATIVNO POSTOJANU TEMPERATURU NA SVOJOJ UNUTRANJOJ

POVRINI KOD PERIODINIH PROMJENA TEMPERATURE VANJSKOG ZRAKA.

POKROV BIBER CRIJ EPOMLETVE 2,4/4,8

VENTILIRANI Z RANI SLOJ 2,4 cm

BITUMENSKA LJEPENKADAANA OPLATA 2,4 cm

ZATVORENI ZRANI SLOJ 2cmTOPLINSKA IZOLACIJA 12 cm

PARNA BRANA

GIPSK ARTONSKA PLOA 1,2 cm

LJETNO SUNCE

90o

AKO OMOTA ZGRADE NIJE

DOVOLJNO

TOPLINSKI STABILAN

TEMPERATURA

UNUTRANJEG ZRAKA,

U LJETNOM PERIODU,

ZNATNO E PRIJEI GRANICE

UDOBNOG I

ZDRAVOG BORAVKA KOJI

ODREUJE

OSNOVNI TOPLINSKI KOMFOR.

31

JEDAN OD ELEMENATA KOJI MOGU BITNO UTJECATI NA UTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKI KOMFOR U ZGRADAMA JE KLIMA PODRJA U KOJEM SE ZGRADA NALAZI.

PO STARIM PROPISIMA NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE BILE SU USTANOVLJENE 3 GRAEVINSKO-KLIMATSKE ZONE.

NOVI TEHNIKI PROPIS UZIMA KAO KRITERIJ ZA MINIMALNU TOPLINSKU ZATITU ZGRADE SREDNJU MJESENU TEMPERATURU VANJSKOG ZRAKA NAJHLADNIJEG MJESECA U

GODINI NA LOKACIJI ZGRADE (e,mj,min).

POSTOJE DVIJE KATEGORIJE : - e,mj,min VEA OD +3oC

- e,mj,min MANJA ILI JEDNAKO +3oC

U PRILOGU TEHNIKOG PROPISA NALAZE SE SVI POTREBNI KLIMATSKI PODACI ZA SVE METEOROLOKE POSTAJE U DRAVI.

DOBAR PROJEKT ZGRADE MORA PROANALIZRATI I SVE MIKROKLIMATSKE ELEMENTE KOJI MOGU IMATI UTJECAJ NA UTEDU ENERGIJE I TOPLINSKI KOMFOR. TI ELEMENTI KOJI BI TREBALI ODREDITI I KONCEPCIJSKU I INENJERSKU STRANU ARHITEKTONSKOG PRISTUPA SU:

PLANINSKI OKOLI, RAVNIARSKI PEJZA, BLIZINA RIJEKE ILI JEZERA, DOLINA, KOTLINA, VISORAVAN, UMOVIT KRAJ, UMA, MIKROKLIMA VEIH GRADOVA, BLIZINA MORA ILI OCEANA, KOLIINA I VRSTA PADALINA, RUA VJETROVA I SL.

SAMO KOMPLEKSNIM PRILAGOAVANJEM ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA ZGRADA SVIM KLIMATSKIM KARAKTERISTIKAMA MOE SE DOI DO KVALITETNIH RJEENJA.

2.2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA U KOJEM SE

GRAEVINA NALAZI

32

DETALJNA ANALIZA I PRILAGODBA UE LOKACIJE ZGRADE MOE DOPRINJETI UTEDAMA TOPLINSKE

ENERGIJE U ZGRADAMA. NAJEI ELEMENTI NA KOJE TRBA OBRATITI POZORNOST U PRILAGODBI

UEG OKOLIA ZGRADE SU:

- ORIJENTACIJA ZGRADE PREMA STRANAMA SVIJETA

- OSUNANJE PARCELE I EVENTUALNI NAGIB PARCELE

- RUA VJETROVA

- POSTAVA SUSJEDNIH ZGRADA

- VEGETACIJA

- POSTAVA POMONIH ZGRADA I OPREME NA PARCELI

NA SLJEDEA DVA CRTEA PRIKAZAN JE DOBAR PRIMJER ODABIRA I POSTAVE STABALA NA PARCELI

TO SE MOE IZVESTI I NAKNADNO U CILJU OSTVARIVANJA UTEDE ENERGIJE I DOBROG

TOPLINSKOG KOMFORA.

2.3. LOKACIJA ILI UA SITUACIJA GRAEVINE

LJETNO SUNCENE PRODIRE KROZ

KRONJUBLELOGORINOG STABLA

CRNOGORINA STABLA

U LJETNOM PRIODUSTVARAJ U OSJEAJ

SVJEINE

JUG SJEVER

LJETO

33

ZIMSKO SUNCEPRODIRE KROZ KRONJU

BLELOGORINOG STABLA

CRNOGORINA STABLATITE OD JAKOG

ZIMSKOG VJETRA

JUG SJEVER

ZIMA

34

NAIN GRIJANJA I KLIMATIZACIJE ILI PROVJETRAVANJA TREBA BITI TO JE MOGUE VIA

PRILAGOEN TOPLINSKIM KARAKTERISTIKAMA OMOTAA ZGRADE.

NAALOST, U VELIKOJ VEINI POSTOJEIH ZGRADA NEKVALITETNE OBODNE

KONSTRUKCIJE SU UVJETOVALE POSTAVU PREDIMENZIONIRANIH SUSTAVA GRIJANJA I

HLAENJA. NAKON EVENTUALNOG GRAEVINSKOG SANIRANJA OMTAA TAKOVIH

ZGRADA TREBALO BI PRILAGODITI I SUSTAVE GRIJANJA I HLAENJA KAKO ONI NE BI I

DALJE NEPOTREBNO TROILI VIE ENRGIJE ZA GRIJANJE I HLAENJE.

IZRADA PROJEKTA I IZVEDBA SUSTAVA GRIJANJA I KLIMATIZACIJE U NOVIM ZGRADAMA

MORA SE MAKSIMALNO PRILAGODITI TOPLINSKIM KARAKERISTIKAMA OMOTAA

ZGRADE. TO SE POSTIE IZRADOM POSEBNIH PROJEKATA GRIJANJA I EVENTUALNO

VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE U ZGRADAMA.

PREMA NOVOM TEHNIKOM PROPISU O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI

ZGRADA POTREBNO JE KOD DIMENZIONIRANJA SUSTAVA GRIJANJA POSEBNO

IZRAINATI PRIMITKE TOPLINSKE ENERGIJE PUTEM SUNEVOG ZRAENJA KROZ

PROZORNE OBODNE ELEMENTE. TAKOER SE PREDVIA POBLIE DEFINIRANJE

PROTUSUNANE ZATITE PROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE U LJETNOM PERIODU KAKO

BI SE SPRIJEILO PREKOMJERNO ZAGRIJAVANJE ZGRADA.

U POBOLJAVANJU EFIKASNOSTI SUSTAVA GRIJANJA U ZGRADAMA SVE VEU ULOGU E U

BUDUNOSTI IMATI KORITENJE SUNEVE ENERGIJE NA PASIVAN NAIN, ALI I AKTIVNO

POMOU SUNANH KOLEKTORA.

2.4. NAIN GRIJANJA ZIMI I NAIN KLIMATIZACIJE ILI

PROVJETRAVANJA LJETI

35

MIKRO KLIMA STANA ILI POSLOVNOG PROSTORA MOE UTJECATI NA RACIONALNU POTRONJU ENERGIJE

I OSTVARIVANJE DOBROG TOPLINSKOG KOMFORA U ZGRADAMA. NA TU MIKRO KLIMU UTJEU

SEKUNDARNI IZVORI TOPLINE KOJI SVOJIM RADOM STVARAJU DODATNU TOPLINSKU ENERGIJU :

- TEDNJACI, HLADNJACI I SLINI IZVORI TOPLINE U STANOVIMA (1)

- ELEKTRINI I PLINSKI BOJLERI ZA PRIPREMU SANITARNE VODE (2)

- KAMINI I OTVORENA LOITA (3)

- AKUMULIRANA TOPLINA U GRAEVINSKIM ELEMENTIMA OSTVARENA GRIJANJEM I

OSUNANJEM (4)

- ISPUNI PLINOVI U GARAI, DIM KAO POSLJEDICA PUENJA I SL. (5)

2.5. MIKROKLIMA FUNKCIONALNE JEDINICE (STANA, POSLOVNOG

PROSTORA I SL.)

GARAA

KUHINJA

DNEVNI BORAVAK

STAKLENIK

SPAVAONICA

KUP.

S

36

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA

TOPLINSKA KVALITETAOMOTAA ZGRADE

LOKACIJA ILIUA SITUACIJA

MIKRO KLIMASTANA

NAINGRIJANJA

NAJVEI UTJECAJ NA RACIONALNU POTRONJU ENERGIIJE I OSTVARIVANJE DOBROG

TOPLINSKOG KOMFORA U ZGRADAMA IMA TOPLINSKA KVALITETA OMOTAA ZGRADE.

OSTALA TRI ELEMENTA NA KOJA OVJEK MOE UTJECATI IMAJU BITNO MANJU ULOGU.

IZRAENIJE DJELOVANJE JEDNOG OD ELEMENATA MOE ZNAAJNO SMANJITI UTJECAJ

DRUGIH ELEMENATA.

NA SLJEDEEM CRTEU VIDI SE MEUSOBNI ODNOS ELEMENATA KOJI NAJVIE ODREUJU

RACIONALNU POTRONJU ENERGIJE I TOPLINSKI KOMFOR U ZGRADAMA.

37

3. TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

Prvi propisi s podruja toplinske zatiti u hrvatskoj doneseni su 1970. A zatim 1980. I 1987. Prethodni

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama usvojen je 2005. godine.,

i Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/2008).

Trenutno vai Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 97/2014)

PREMA NAMJENI ILI VELIINI ZGRADE TEHNIKI PROPIS RAZLIKUJE 3 KATEGORIJE NOVIH

ZGRADA:

- STAMBENE ZGRADE

- NESTAMBENE ZGRADE (GOSPODARSKE ILI JAVNE NAMJENE))

- ZGRADE MALOG OBUJMA (Ve 100m3 I OBITELJSKE KUE DO BRUTO POVRINE 400m3)

38

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE GRAEVINSKIH ELEMENATA U

(PO STARIM PROPISIMA : KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE k)

U = koliina topline koja u jedinici vremena proe okomito kroz jedinicu

povrine graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperatura zraka

sa obje strane elementa, kada je postignuto stacionarno stanje.

Mjerna jedinica : [W/(m2K)]

3.1. Odreivanje koeficijenata prolaska topline, U

41

3.1.1. za homogene graevinske elemente

________1_________

1/i + d/ + 1/e

3.1.2. za vieslojne graevinske elemente

___________________1_______________

1/i + d1/1 + d2/2 + . . . . + dn/n + 1/e

3.1.3. graevinski elementi sa zatvorenim slojem zraka

___________________1_______________

1/i + d1/1 + d2/2 + Rz + dn/n + 1/e

3.1.4. heterogeni graevinski elementi

NAINI IZRAUNA KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U

U = W/m2K

W/m2K U =

U = W/m2K


= koeficijent unutarnjeg prijelaza topline (W/m2K)

e= koeficijent vanjskog prijelaza topline (W/m2K)


Rz= toplinski otpor zatvorenog zranog sloja (m2K/W)


i= koneficijent unutarnjeg prijelaza topline (W/m2K)

e= koeficijent vanjskog prijelaza topline (W/m2K)


Rz= toplinski otpor zatvorenog zranog sloja (m2K/W) 42

POLOAJ

ZATVORENOG

SLOJA ZRAKA I

SMJER

TOPLINSKOG

TOKA

faktor

e

RAUNSKE VRIJEDNOSTI TOPLINSKOG OTPORA Rz ZATVORENOG SLOJA

ZRAKA U m2K/W ZA SLOJ ZRAKA DEBLJINE U cm

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

HORIZONTALNI

SLOJ ZRAKA

UZLAZNI

TOPLINSKI TOK

0,05 0,29 0,33 0,35 0,36 0,37 0,38 0,37 0,39 0,40 0,40

0,11 0,26 0,29 0,31 0,32 0,33 0,34 0,34 0,35 0,35 0,35

0,20 0,24 0,25 0,26 0,27 0,28 0,28 0,29 0,29 0,29 0,29

0,82 0,12 0,13 0,14 0,14 0,14 0,14 0,14 0,14 0,14 0,14

HORIZONTALNI

SLOJ ZRAKA

SILAZNI

TOPLINSKI TOK

0,05 0,36 0,65 0,86 1,03 1,15 1,25 1,27 1,40 1,48 1,50

0,11 0,32 0,54 0,68 0,77 0,83 0,90 0,93 0,98 1,00 1,01

0,20 0,28 0,42 0,50 0,56 0,60 0,61 0,62 0,62 0,62 0,62

0,82 0,14 0,16 0,17 0,18 0,18 0,19 0,19 0,19 0,20 0,20

VERTIKALNI

SLOJ ZRAKA

DULJINE

DO 3 metra

0,05 0,36 0,55 0,53 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50

0,11 0,32 0,46 0,45 0,43 0,43 0,43 0,43 0,43 0,43 0,43

0,20 0,27 0,37 0,36 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35 0,35

0,82 0,14 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16

43

3.2. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)]

Napomena: e,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade 44

3.3. ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I

TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAENJE ZGRADE

45

3.2. ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Pravilnikom o energetskom certificiranju

propisuje se da e vlasnici pri izgradnji, prodaji,

iznajmljivanju ili davanju na leasing, certifikat

morati predoiti buduem vlasniku, potencijalnom

kupcu ili najmoprimcu.

Pravilnikom o energetskom certificiranju je

usklaen sa EU Direktivom 2002/91/EC.

Energetskih razreda je osam, poinju od oznake

"A+", slijedi "A", "B" i tako abecednim redom do

slova "G", od manje prema veoj potronji.

Za sada se razredi dobivaju samo prema

podacima o energiji potrebnoj za grijanje, a s

vremenom e se dopunjavati i ostalim podacima o

potronji sustava za toplu vodu, hlaenje,

ventilaciju, rasvjetu itd.

Za nove zgrade i obiteljske kue energetski

certifikat je uvjet za izdavanje uporabne dozvole,

odnosno upisa u katastar, a izdaje se na temelju

projektne dokumentacije.

49

51

4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZGRADAMA

SPOZNAJA O KONANOJ ISCRPIVOSTI KONVENCIONALNIH

ENERGETSKIH IZVORA I UBRZANI RAZVITAK LJUDSKOG DRUTVA

POKRENULI SU INTENZIVNA ISTRAIVANJA RAZLIITIH OBLIKA

ENERGIJE KOJI SE U PRIRODI OBNAVLJAJU.

ZBOG TOGA TO SU U SUGLASJU S PRIRODOM,

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE EKOLOKI SU ISTI, TO ZNAI DA SE NJIHOVOM

UPORABOM NI NAJMANJE NE ZAGAUJE OVJEKOV OKOLI.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE KOJE NAJEE UPOTREBLJAVAMO SU:

- ENERGIJA VJETRA

- BIOMASE STVORENE FOTOSINTEZOM

- GEOTERMALNA ENERGIJA

- ENERGIJA VODOTOKOVA

- ENERGIJA PLIME I OSEKE

- ENERGIJA MORSKIH VALOVA

- SUNEVO ZRAENJE

- VODIK

52

4.1. ENERGIJA VJETRA

ENERGIJA VJETRA KORISTILA SE KROZ POVIJEST NA RAZLIITE NAINE.

TO JE BILA KARAKTERISTIKA SAMO ONIH PODRUJA KOJA OBILUJU

SNANIM I KONSTANTNIM VJETROVIMA.

UKUPNA KINETIKA ENERGIJA ZRANIH STRUJANJA U ZEMLJINOJ

ATMOSFERI PROCJENJUJE SE NA OKO 3x1015 kWh GODINJE, TO

PREDSTAVLJA SAMO OKO 0,2 % ENERGIJE SUNEVOG ZRAENJA

KOJE DOPIRE DO ZEMLJE.

DANANJE TEHNOLOGIJE KORITENJA ENERGIJE VJETRA POSTIU

NAJDJELOTVORNIJE REZULTATE S VJETRENJAAMA KOJE POKREU

GENERATORE ZA PROIZVODNJU ELEKRINE ENERGIJE PA IH

NAJEE NAZIVAMO VJETROELEKTRANE.

DVIJE TREINE ENERGIJE VJETRA DOSTUPNO JE TIJEKOM ZIMSKIH MJESECI.

ZATO SE VJETROELEKTRANE SAVRENO NADOPUNJUJU S

HIDROELEKTRANAMA I SUNEVOM ENERGIJOM IJE UINKOVITIJE

KORITENJE OSTVARUJEMO U PROLJEE I LJETO.

PREDUVJET ZA FUNKCIONIRANJE VJETROELEKTRANA JE BRZINA VJETRA

KOJA MORA BITI VEA OD 4 m/sec. U NAOJ ZEMLJI VELIKEPOTENCIJALNE

MOGUNOSTI ZA KORITENJE ENERGIJE VJETRA POSTOJE U PLANINSKIM

I PRIMORSKIM PODRUJIMA GDJE SNAGA VJETRA I UESTALOST VJETROVA

IMA ZADOVOLJAVAJUE RAZINE.

PRVE VJETROELEKTRANE IZGRAENE SU NA OTOKU PAGU I U KOD IBENIKA.

PRETVORBA KINETIKE ENERGIJE VJETRA U KINETIKU ENERGIJU VRTNJE

VRATILA ODVIJA SE POMOU LOPATICA ROTORA VJETRENE TURBINE.

U GENERATORU DOLAZI DO PRETVORBE KINETIKE ENERGIJE VRTNJE VRATILA

U KONANU, ELEKTRINU ENERGIJU PA SE CIJELO POSTROJENJE ESTO

NAZIVA I VJETROGENERATOROM.

http://www.adriawindpower.hr/energija_vjetra/prednosti/

53

SVAKE GODINE NA ZEMLJI NASTAJU VELIKE KOLIINE SUHE BIOMASE KAO

PRODUKT PROCESA FOTOSINTEZE. SAMO OKO 4 % UPOTREBLJAVA SE ZA HRANU

I ENERGIJU, A OSTATAK BESKORISNO TRUNE, ODNOSNO POVEAVA PRIRODNE

ZALIHE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE.

BIOMASA JE GORIVO KOJE SE DOBIVA OD BILJAKA ILI DIJELOVA BILJAKA KAO

TO SU DRVO, SLAMA, STABLJIKE ITARICA, LJUTURE ITD. (PREMA UREDBI O

GRANINIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ONEIUJUIH TVARI U ZRAK IZ

STACIONARNIH IZVORA (NN 140/97)

BIOMASA JE OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE, A OPENITO SE MOE PODIJELITI NA

DRVNU, NEDRVNU I IVOTINJSKI OTPAD, UNUTAR EGA SE MOGU RAZLIKOVATI:

- DRVNA BIOMASA (OSTACI IZ UMARSTVA, OTPADNO DRVO)

- DRVNA UZGOJENA BIOMASA (BRZORASTUE DRVEE)

- NEDRVNA UZGOJENA BIOMASA (BRZORASTUE ALGE I TRAVE)

- OSTACI I OTPACI IZ POLJOPRIVREDE

- IVOTINJSKI OTPAD I OSTACI

DANAS SE PRIMJENA BIOMASE ZA PROIZVODNJU ENERGIJE POTIE

UVAAVAJUI NAELO ODRIVOG RAZVOJA. NAJEE SE KORISTI DRVNA MASA

KOJA JE NASTALA KAO SPOREDNI PROIZVOD ILI OTPAD TE OSTACI KOJI SE NE

MOGU VIE ISKORISTITI. TAKVA SE BIOMASA KORISTI KAO GORIVO U

POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE ILI SE

PRERAUJE U PLINOVITA I TEKUA GORIVA ZA PRIMJENU U VOZILIMA I

KUANSTVIMA. POSTOJE RAZNE PROCJENE POTENCIJALA I ULOGE BIOMASE U

GLOBALNOJ ENERGETSKOJ POLITICI U BUDUNOSTI, NO U SVIM SE

SCENARIJIMA PREDVIA NJEZIN ZNAAJAN PORAST I BITNO VANIJA ULOGA.

4.2. BIOMASA

54

MOGUNOSTI KORITENJA BIOMASE, KAO DOPUNSKOG IZVORA ENERGIJE, IMA

RELANE ANSE ZA PRIMJENU U PROSTORIMA ISTONE HRVATSKE.

KORITENJE OVE TEHNOLOGIJE ZA PROIZVODNJU ENERGIJE NIJE BILI

NEPOZNATO NA OVIM PROSTORIMA NI U PROLOSTI. MOGUA RAIRENIJA

UPORABA OVE TEHNOLOGIJE OVISI O TEHNIKOJ OPREMLJENOSTI I

ORIJENTACIJI OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA.

ENERGETSKI I EKOLOKI VRLO PRIHVATLJIV NAIN KORITENJA BIOMASE

PREDSTAVLJA KEMIJSKU REAKCIJU RAZGRADNJE UGLJIKOVODIKA POMOU

BAKTERIJA. PRI TOME SE DOBIVA SAGORIVI PLIN METAN, NETO UGLJINOG

DIOKSIDA I OSTATAK KOJI JE VRLO BOGAT NITRATIMA PA JE VRLO DOBAR ZA

UPORABU KAO UMJETNO GNOJIVO. RAZGRADNJA UGLJIKOVODIKA ODVIJA SE U

ZATVORENIM PROSTORIMA BEZ KISIKA NA TEMPERATURI OD 10o DO 40o C.

PROCES SE NAZIVA ANAEROBNA FERMENTACIJA, A UREAJ U KOME SE

PROCES ODVIJA NAZIVA SE DIGESTOR.

DIGESTOR SE MOE IZGRADITI POD ZEMLJOM ILI NAD ZEMLJOM.

NAJJEDNOSTAVNIJI OBLICI DIGESTORA SU OD NEPROPUSNE GLINE.

SUVREMENIJI SU IZVEDENI OD ARMIRANOG BETONA, A U POSLJEDNJE VRIJEME

NAJEE SE UPOTREBLJAVA METALNI DIGESTOR KOJI SE POSTAVLJA IZNAD

ZEMLJE.

KAPACITETI DIGESTORA KREU SE U LJETNOM PERIODU TAKO DA NA SVAKI m3

VOLUMENA DIGESTORA MOEMO DOBITI OD 0,15 DO 0,20 m3 BIOPLINA.

55

PRESJEK KROZ DIGESTOR OD GLINE

PRESJEK KROZ METALNI NADZEMNI DIGESTOR

1 KOARA ZA GNOJ

2 CIJEV ZA ODVOD GNOJA

3 TOPLOMJER

4 PLINSKO BROJILO

5 MANOMETAR

6 OTVOR ZA PRANJENJE

7 CRPKA

8 CIJEV ZA CIRKULACIJU

9 - GRIJALO

56

4.3. GEOTERMALNA ENERGIJA

GEOTERMALNA ENERGIJA U UEM SMISLU OBUHVAA ONAJ DIO ENERGIJE IZ DUBINA ZEMLJE

KOJI U OBLIKU VRUEG ILI TOPLOG GEOTERMALNOG MEDIJA (VODE ILI PARE) DOLAZI DO

POVRINE ZEMLJE I PRIKLADAN JE ZA ISKORITAVANJE U IZVORNOM OBLIKU (ZA GRIJANJE,

KUPANJE, LIJEENJE I SL) ILI ZA PRETVORBU U DRUGE OBLIKE (ELEKTRINU ENERGIJU, TOPLINU

U TOPLINARSKIM SUSTAVIMA I SL).

GEOTERMALNA ENERGIJA JE POSLJEDICA RAZNIH PROCESA KOJI SE ZBIVAJU U DUBINAMA

ZEMLJE (RASPADANJA IZOTOPA I SL), GDJE TEMPERATURA IZNOSI VIE OD 4000 C, A NASTALA SE

TOPLINA KROZ SLOJEVE ZEMLJINE KORE ODVODI PREMA VAN. PROMJENA TEMPERATURE S

DUBINOM SLOJEVA NAZIVA SE GEOTERMALNIM GRADIJENTOM KOJI U EUROPI PROSJENO IZNOSI

0,03 C/m, A U HRVATSKOJ SU UOBIAJENE VRIJEDNOSTI:

U PODRUJU DINARIDA I NA JADRANU: OD 0,015 DO 0,025 C/m

U PANONSKOM PODRUJU: OKO 0,04 C/m.

INAE, DO DUBINE 30 M TOPLINA ZEMLJINE POVRINE UVJETOVANA JE I SUNEVIM ZRAENJEM, A

U TIM JE SLOJEVIMA TEMPERATURA GOTOVO KONSTANTNA.

57

GEOTERMALNI GRADIJENT

DVA SEDIMENTNA BAZENA POKRIVAJU GOTOVO CIJELO PODRUJE

REPUBLIKE HRVATSKE: PANONSKI BAZEN I DINARIDI.

VELIKE SU RAZLIKE U GEOTERMALNIM POTENCIJALIMA KOJI SU

ISTRAENI I PRILIKOM OBAVLJANJA ISTRANIH RADOVIMA U SVRHU

PRONALASKA NAFTE I PLINA.

G=0,018 C/m

q=29 mW/m2

KARTA GEOTRMALNOG GRADIJENTA U HRVATSKOJ

58

GEOTERMALNE POTENCIJALE U HRVATSKOJ MOEMO PODIJELITI U TRI SKUPINE

SREDNJE TEMPERATURNE REZERVOARE 100 200 C, NISKOTEMPRATURNE REZERVOARE

65 DO 100 C I GEOTERMALNE IZVORE TEMPERATURE VODE ISPOD 65 C.

GEOTERMALNA ENERGIJA IZ OVIH LEITA MOE SE ISKORITAVATI ZA

GRIJANJE PROSTORA, U RAZLIITIM TEHNOLOKIM PROCESIMA TE ZA

PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE.

SREDNJETEMPERATURNI GEOTERMALNI POTENCIJALI

59

BIZOVAKE TOPLICE KORISTE BUOTINU BIZOVAC KOJA JE DIO ISTOIMENOG GEOTERMALNOG POLJA.

SUSTAV JE IZGRAEN PRIJE DVADESETAK GODINA, NO U MEUVREMENU NIJE PROIRIVAN NI

POBOLJAVAN. GEOTERMALNI SE MEDIJ (VODA) DOBIVA IZ DVIJE PROIZVODNE BUOTINE, A KROZ TREU

SE U LEITE, UMJESTO ISKORITENOG, OHLAENOG MEDIJA, UTISKUJE BUNARSKA VODA JER NE

POSTOJE UREAJI ZA PROIAVANJE VODE ISKORITENE U BAZENIMA.

PROTOK VODE JE PRILINO RAVNOMJERAN I GODINJE PROSJENO IZNOSI OD 6 DO 9 L/S, PRI EMU JE

TEMPERATURA NA IZVORU IZMEU 85 I 90 C. GODINJA SE PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE

PROCJENJUJE NA NATO MANJE OD 10 000 MW. OSIM TOPLE VODE, ISKORITAVA SE I PLIN KOJI SE

DOBIVA U ODVAJAU (1,3 M 3 PLINA PO 1 M 3 MEDIJA) I KAO GORIVO SLUI U KUHINJI HOTELA.

GEOTERMALNA SE VODA NA PODRUJU HRVATSKE KORISTILA OD DAVNINA I NA NJOJ SE TEMELJE

BROJNE TOPLICE (NPR. VARADINSKE, BIZOVAKE). DOK JE RANIJE (NPR. VARADINSKE TOPLICE

POTJEU JO IZ RIMSKIH VREMENA) U TIM TOPLICAMA VODA NA POVRINU DOTJECALA PRIRODNO,

DANAS SE KORISTE PLITKE BUOTINE. ZNAAJNIJA ISTRAIVANJA GEOTERMALNIH LEITA KAKO BI SE

ISPITALA MOGUA PRIMJENA U RAZNE SVRHE, NE SAMO ZDRAVSTVENO-TURISTIKE, U HRVATSKOJ

ZAPOINJU 1976. GODINE.

60

JEDAN OD KOMBINIRANIH SUSTAVA GRIJANJA I HLAENJA STAMBENIH OBJEKATA JE

DJELOMINO ILI POTPUNO UKOPAVANJE KUE. NA TAJ NAIN KORISTI SE VELIKA IZOLACIJSKA

SPOSOBNOST I TOPLINSKA INERCIJA KOJA SPRIJEAVA BRZE PROMJENE TEMPERATURE.

ZAHVALJUJUI TIM PRIRODNIM SVOJSTVIMA JO IZ RANE POVIJESTI POZNATI SU PRIMJERI

IZGRADNJE ZEMUNICA KAO LJUDSKIH NASTAMBI.

KAO TO JE VIDLJIVO IZ KLIMATSKIH PODATAKA ZA PODRUJE GRADA OSIJEKA I

NJEGOVU OKOLICU PROSJENE GODINJE TEMPERATURE ZRAKA VARIRAJU OD -0,7O C U SIJENJU

DO 21,6O C U SRPNJU. GODINJE OSCILACIJE TEMPERATURE ZEMLJE NA DUBINI OD 1 METRA

POKAZUJU DA SE MINIMALNA TEMPERATURA NE SPUTA ISPOD 6O C, A MAKSIMALNA NE PENJE

IZNAD 20O C. BITNO JE ZNATI DA VREMENSKI RAZMAK IZMEU MINIMALNE I MAKSIMALNE

TEMPERATURE U ZEMLJI DOLAZI OKO DVA MJESECA KASNIJE U ODNOSU NA PROMJENE

TEMPERATURE ZRAKA. TO ZNAI DA ZEMLJA DOSTIE NAJNIU TEMPERATURU POETKOM

PROLJEA, A NAJVIU POETKOM JESENI KADA SE TEMPERATURA ZRAKA VE SPUTA NA

PROSJENU RAZINU OD 10O C.

PRIMJERI UKOPANIH I POLUUKOPANIH STAMBENIH OBJEKATA POKAZUJU DA SU TAKVA

RJEENJA VRLO POGODNA ZA BREULJKASTE ILI PLANINSKE LOKACIJE. IDEALNO RAVNA

SLAVONSKA NIZINA NE PRUA KVALITETNA RJEENJA ZA UKOPAVANJE STAMBENIH OBJEKATA I

KORITENJE GEOTERMALNE ENERGIJE. DODATNI PROBLEM KOD TAKVOG NAINA IZGRADNJE

PREDSTAVLJALA BI VISOKA RAZINA PODZEMNIH VODA I VELIKA VLANOST ZEMLJE KOJA U OVIM

KRAJEVIMA UOBIAJENA. DOKAZ ZA TO JE I VRLO RIJETKA IZVEDBA PODRUMA U NASLJEENIM

TRADICIJSKIM SLAVONSKIM KUAMA.

PROCJENJUJE SE DA BI SE GEOTERMALNA ENERGIJA U HRVATSKOJ IZ VEINE LEITA PONAJPRIJE

MOGLA KORISTITI ZA SUSTAVE GRIJANJA (PONAJVIE ZGRADA KOJA INE ZDRAVSTVENO-

TURISTIKE KOMPLEKSE, GDJE SE GEOTERMALNI MEDIJ U TE SVRHE VE KORISTI, A ZATIM I ZA

ZAGRIJAVANJE STAKLENIKA (POSEBICE U KRAJEVIMA U KOJIMA INAE POSTOJI POLJOPRIVREDNA

PROIZVODNJA).

61

POD POJMOM ENERGIJE VODENIH TOKOVA , ILI JEDNOSTAVNIJE HIDROENERGIJE , PODRAZUMJEVAMO SVE

MOGUNOSTI ZA DOBIVANJE ENERGIJE IZ STRUJANJA VODE U PRIRODI. TO JE ENERGIJA DOBIVENA :

- IZ KOPNENIH VODOTOKOVA (RIJEKA, POTOKA, KANALA I SL)

- IZ MORSKIH MIJENA: PLIME I OSEKE

- IZ MORSKIH VALOVA.

KOPNENI VODOTOKOVI POTJEU OD KRUENJA VODE U PRIRODI PA NJIHOVA ENERGIJA, ZAPRAVO,

POTJEE OD SUNEVE. MORSKI VALOVI, BAREM ONI KOJI SU UZROKOVANI VREMENSKIM PRILIKAMA ZBOG

EGA SU PRILINO PRAVILNI I MOGU SE ISKORITAVATI, TAKOER POTJEU OD SUNEVE ENERGIJE. OSIM

NJIH, POSTOJE JO I VALOVI KOJI NASTAJU ZBOG DJELOVANJA ZEMLJINE KORE, PRIMJERICE VULKANA ILI

POTRESA, ALI ZBOG REDOVITO RAZORNOG DJELOVANJA NISU PRIKLADNI ZA KORITENJE. ZA RAZLIKU

OD NJIH, ENERGIJA MORSKIH MIJENA POTJEE OD GRAVITACIJSKOG DJELOVANJA NEBESKIH TIJELA,

TONIJE OD MEUDJELOVANJA MJESECA I ZEMLJE.

4.4. ENERGIJA VODENIH TOKOVA

KOD VELIKIH JE HIDROELEKTRANA UTJECAJ NA OKOLI VRLO VELIK JER REDOVITO DOLAZI DO

ZNAAJNIH PROMJENA KRAJOLIKA ZBOG POTAPANJA ITAVIH DOLINA PA I NASELJA, VELIKIH EMISIJA

METANA (OD TRULJENJA POTOPLJENIH BILJAKA), LOKALNIH PROMJENA KLIME ZBOG VELIKIH KOLIINA

VODE ITD.

ZA RAZLIKU OD TOGA, UTJECAJ NA OKOLI MALIH HIDROELEKTRANA JE BITNO MANJI JER SE NERIJETKO

MOGU DOBRO UKLOPITI U KRAJOLIK (NPR. ISKORITAVANJEM POSTOJEIH HIDROENERGETSKIH

SUSTAVA, NAPUTENIH MLINOVA I SL), MALA JE POTRONJA ENERGIJE ZA NJIHOVU IZGRADNJU

(KUMULATIVNA EMISIJA), CIJELI SUSTAV NIJE VELIK ITD.

DAKLE, GOVOREI O HIDROENERGIJI KAO OBNOVLJIVOM IZVORU KOJI JE U SUGKASJU SA ODRIVIM

RAZVITKOM U UEM SE SMISLU MISLI SAMO NA MALE HIDROELEKTRANE.

62

VODIK (H2) NAJEI JE ELEMENT U SVEMIRU I JEDAN OD NAJEIH NA ZEMLJI. IPAK, NA

ZEMLJI SE GOTOVO ISKLJUIVO NALAZI U VEZANOM OBLIKU, ODNOSNO U RAZNIM KEMIJSKIM

SPOJEVIMA. U ZRAKU ATMOSFERE U ISTOM GA STANJU PRI NORMALNIM UVJETIMA IMA VRLO

MALO - IZMEU 0,0001 I 0,0002% (VOLUMNIH).

KAO TVAR, VODIK JE OTKRIVEN U 18. STOLJEU (HENRY CAVENDISH, 1766. GODINE). NAJLAKI

JE ELEMENT U PRIRODI I AK JE 14 PUTA LAKI OD ZRAKA. NA SOBNOJ JE TEMPERATURI (21

C) I PRI ATMOSFERSKOM TLAKU U PLINOVITOM STANJU, BEZ BOJE, OKUSA I MIRISA,

ZAPALJIV, ALI NEOTROVAN.

NJEGOVIM IZGARANJEM NASTAJE SAMO VODENA PARA, POSVE NEKODLJIVA ZA OKOLI.

PODRUJE ZAPALJIVOSTI VODIKA U ZRAKU IZNOSI OD 4 DO 75% NJEGOVOG VOLUMNOG

UDJELA. DONJA MU JE GRANICA ZAPALJIVOSTI NA ZRAKU ETIRI PUTA VIA NEGO ZA BENZIN

I DVA PUTA VIA NEGO ZA PROPAN. IPAK, ENERGIJA POTREBNA ZA ZAPALJENJE NA ZRAKU JE

12 PUTA MANJA NEGO KOD BENZINA, ALI JE BRZINA IZGARANJA 8 PUTA VEA.

VODIK SE MOE PROIZVESTI IZ RAZLIITIH SPOJEVA, A ZBOG NJEGOVE VRLO VELIKE

PRISUTNOSTI KAO POGONSKO GORIVO SE POINJE KORISTITI U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI.

OD 2007. GODINE KREE SERIJSKA PROIZVODNJA AUTOMOBILA BMW HYDROGEN 7 KOJEG E

POKRETATI DVOJNI POGON BENZIN I VODIK.

4.5. VODIK

63

U NAJRANIJOJ POVIJESTI OVJEK JE PREPOZNAO TOPLINU I SVJETLOST SUNCA TO JE REZULTIRALO

POKUAJEM PRILAGODBE NJEGOVOM CIKLIKOM KRETANJU. SPOZNAJE VEZANE UZ KRETANJE SUNCA

DANAS I U BUDUNOSTI POSEBNO SU VANE ZA ISTRAIVANJE KORITENJA SUNEVE ENERGIJE U

RAZLIITE SVRHE. NAIME, BEZ TEHNIKOG RAZVITKA METODA ISKORITENJA SUNEVOG ZRAENJA TAJ

NEPRESUNI IZVOR ENERGIJE NEE MOI U VEOJ MJERI ZAMJENITI NEOBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

KOJI SU DANAS U UPORABI.

PROUAVANJE KRETANJA ZEMLJE U ODNOSU NA SUNCE POTREBNO JE IZ VIE RAZLIITIH

RAZLOGA. NAJPOTREBNIJE JE PRILAGODITI PRIKUPLJANJE SUNEVE ENERGIJE KRETANJU TIH DVAJU

SVEMIRSKIH TIJELA. ZATIM TREBA OSTVARITI ODGOVARAJUU ZATITU OD SUNCA U DIJELU GODINE KADA

JE ONO PREJAKO. NADALJE, DOBRO POZNAVANJE KRETANJA SUNCA TREBA PRIPOMOI U PROCESIMA

PROSTORNOG PLANIRANJA I ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA KAKO BI SE OSIGURALO KVALITETNO

OSUNANJE I OSVJETLJENJE TIJEKOM SUNEVIH MIJENA.

ZEMLJA SE OKREE OKO SUNCA PO ELIPTINOJ PUTANJI. ZA VRIJEME LJETNIH MJESECI

DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA SE POJAAVA ZBOG DULJEG DNEVNOG OSUNANJA I VEEG KUTA

UPADA SUNEVIH ZRAKA. OVA SITUACIJA JE POTPUNO OPRENA ZA JUNU POLOVICU ZEMLJINE KUGLE.

INTENZITET SUNEVOG ZRAENJA ZNAAJNO SE SMANJUJE U ODNOSU NA ZEMLJOPISNU IRINU.

5. SUNEVO ZRAENJE KAO IZVOR ENERGIJE

64

SUNCE JE GOLEMA UARENA PLINOVITA KUGLA PROMJERA 1,391 MILIJUNA KM. ZEMLJA SE VRTI

OKO SUNCA U ELIPTINOJ PUTANJI S VRLO MALIM EKSCENTRICITETOM (E=0,017) TAKO DA SE

UDALJENOST ZEMLJE I SUNCA MIJENJA VRLO MALO TIJEKOM GODINE. SREDNJA UDALJENOST

ZEMLJE I SUNCA JE 149,68 MILIJUNA KM. U PERIHELU (TOKA ELIPTINE PUTANJE NAJBLIA

FOKUSU), POETKOM SIJENJA, ZEMLJA JE 1,67% BLIA, A U AFELU (TOKA ELIPTIKE PUTANJE

NAJUDALJENIJA OD FOKUSA), POETKOM SRPNJA, ZEMLJA JE 1,67 % UDALJENIJA OD SUNCA. KAKO

SE SUNEVO ZRAENJE MIJENJA S KVADRATOM UDALJENOSTI, ZEMLJA U SIJENJU PRIMA 6,9 %

VIE SUNEVE ENERGIJE NEGO U SRPNJU. PREMA TOME SIJEANJSKE TEMPERATURE BI TREBALE

BITI VIE OD SRPANJSKIH, ZIMA NA SJEVERNOJ POLUTKI BI TREBALA BITI TOPLIJA NAGO NA

JUNOJ, A LJETO NA JUNOJ POLUTKI TOPLIJE OD LJETA NA SJEVERNOJ. U STVARNOSTI JE SVE

UPRAVO OBRATNO JER ODNOSI U ATMOSFERI ZNAAJNO OVISE I O DRUGIM FAKTORIMA.

SUNCE SE SASTOJI SE UGLAVNOM OD VODIKA I HELIJA. U UNUTRANJOSTI SUNCA VODIK SE

NUKLEARNIM REAKCIJAMA FUZIJE PRETVARA U HELIJ TO REZULTIRA OSLOBAANJEM VELIKIH

KOLIINA ENERGIJE. USLIJED TIH REAKCIJA TEMPERATURA U UNUTRANJOSTI SUNCA PREMAUJE

20 MILIJUNA K.

ZEMLJA OD SUNCA GODINJE DOBIVA VELIKE KOLIINE ENERGIJE TO JE NEKOLIKO TISUA PUTA

VIE NEGO TO IZNOSI UKUPNA GODINJA POTRONJA ENERGIJE IZ SVIH PRIMARNIH IZVORA.

PROSJENA JAKOST SUNEVOG ZRAENJA IZNOSI OKO 1367 W/M2 (TZV. SOLARNA KONSTANTA).

SPEKTAR SUNEVOG ZRAENJA OBUHVAA:

RADIO-VALOVE, MIKROVALOVE, INFRACRVENO ZRAENJE, VIDLJIVU SVJETLOST,

ULTRALJUBIASTO ZRAENJE, X-ZRAKE I Y-ZRAKE.

NAJVEI DIO ENERGIJE PRI TOME PREDSTAVLJA INFRA CRVENO ZRAENJE (VALNE DULJINE > 760

NM), VIDLJIVA SVJETLOST (VALNE DULJINE 400 - 760 NM) TE UV ZRAENJE. U SPEKTRU JE NJIHOV

UDIO SLJEDEI: 51% INI IC ZRAENJE, 40% UV ZRAENJE, A 9% VIDLJIVA SVJETLOST.

65

U SLJEDEOJ TABLICI PREZENTIRANI SU PODACI ZA USPOREDBU KOJI

KONKRETNO ILUSTRIRAJU PROMJENU INTENZITETA SUNEVOG ZRAENJA U

OVISNOSTI OD ZEMLJOPISNE IRINE.

OVISNOST SREDNJEG GODINJEG OSUNANJA O

ZEMLJOPISNOJ IRINI

PROSJENO OSUNANJE J/m2 NA DAN

SJEVERNA ZEMLJOPISNA IRINA

0o 30o 60o 90o

IZVAN ATMOSFERE 35,5 30,9 19,6 14,6

NA TLU

(VEDRO NEBO)

23,8 21,7 13,4 9,2

NA TLU (OBLANO NEBO) 17,1 18,4 8,36 6,3

UKUPNO APSORBIRANO

(U TLU I ATMOSFERI)

23,8 22,15 10,87 5,0

GRAD OSIJEK SMJETEN JE NA 45O I 33' SJEVERNE ZEMLJOPISNE IRINE. INTENZITET, TRAJANJE I

SPEKTRALNA RASPODJELA INSOLACIJE OVISE O DNEVNOM I GODINJEM CIKLUSU, O ZEMLJOPISNOJ

IRINI I STANJU ATMOSFERE. TRAJANJE OSUNANJA ZA 45O SJEVERNE ZEMLJOPISNE IRINE U

LJETNOM PERIODU IZNOSI OD 15 DO 15,5 SATI NA DAN, A ZIMI OD 8,5 DO 9 SATI. OSUNANJE SE

MJESENO PRODULJUJE ODNOSNO SKRAUJE ZA 1,5 SAT. STVARNO TRAJANJE OSUNANJA KRAE

JE ZBOG NAOBLAKE I MAGLE, NERAVNINA ZEMLJINE POVRINE I OSTALIH ZAPREKA (STABLA,

ZGRADE I SL.). PROSJENO TRAJANJE OSUNANJA U EUROPI KREE SE OD 20 DO 66% OD

TEORETSKI MOGUEG, A NAJVIE OVISI O METEOROLOKIM PRILIKAMA.

66

POLOAJ ZEMLJE U ODNOSU NA SUNCE 21. PROSINAC

21. LIPANJ

21. OUJAK I 23. RUJAN

KUTEVI UPADA SUNEVIH ZRAKA

ZA VRIJEME ZIMSKOG I LJETNOG

SOLSTICIJA I ZA VRIJEME

PROLJETNOG I JESENJEG EKVINOCIJA

67

5.1. GEOMETRIJA SUNEVOG ZRAENJA

AZIMUT JE KUT KOJEG ZATVARA PRAVAC SJEVER-JUG I HORIZONTALNA PROJEKCIJA

SUNEVIH ZRAKA NA ZEMLJINU POVRINU. KADA JE SUNCE U PODNE TONO NA JUGU,

KUT AZIMUTA JE JEDNAK 0o.

POZITIVNE VRIJEDNOSTI AZIMUTA SU NA ISTONOJ STRANI SVIJETA, A NEGATIVNE NA

ZAPADNOJ.

POLOAJ SUNCA MOE SE U SVAKOM TRENUTKU JEDNOSTAVNO ODREDITI KUTEM

KOJI INI VISINA SUNCA U ODNOSU NA HORIZONT I KUTEM AZIMUTA.

68

POLOAJI SUNCA U GODINJEM I DNEVNOM CIKLUSU

69

SUNANI PROZOR

SUNANI PROZOR ODREUJU NAJPOVOLJNIJE POZICIJE SUNCA NA NEBESKOMSVODU.

TE POZICIJE ZA NAE ZEMLJOPISNE IRINE OSTVARUJU SE U DNEVNIM CIKLUSIMA OD 9.00

D0 15.00 SATI.

DRUGU KONSTANTU ODREUJU GRANICE ODREENE EKLEKTIKOM ZIMSKOG I LJETNOG

SOLSTICIJA.

DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA KROZ ZAMILJENI SUNANI PROZOR PREDSTAVLJA

PODRUJE OPTIMALNIH VREMENSKIH I PROSTORNIH POTENCIJALA ZA KORITENJE SUNEVE

ENERGIJE.

PROSTOR KROZ KOJI SUNCE NAJJAE DJELUJE MOE BITI REDUCIRAN ZBOG KONFIGURACIJE

TERENA, VEGETACIJE I SUSJEDNIH GRAEVINA KOJE PRAVE SJENU.

70

5.2. KARTA SREDNJE GODINJE OZRAENOSTI SUNCEM VODORAVNE PLOHE U HRVATSKOJ

PREMA KLIMATSKIM PODACIMA GRAD OSIJEK IMA PROSJENO GODINJE OKO 1900 SUNANIH

SATI, A OD TOGA OKO 600 SATI ZA VRIJEME SEZONE GRIJANJA TOPREDSTAVLJA DOBRE

PREDUVJETE ZA INTENZIVNO KORITENJE SUNEVOG ZRAENJA U ARHITEKTURI.

OSIJEK

71

SUNEVA SE ENERGIJA MOE ISKORITAVATI NA DVA NAINA :

A) AKTIVNO

B) PASIVNO

AKTIVNA PRIMJENA SUNEVE ENERGIJE PODRAZUMIJEVA NJEZINU IZRAVNU PRETVORBU U TOPLINSKU ILI

ELEKTRINU ENERGIJU. PRI TOME SE TOPLINSKA ENERGIJA OD SUNEVE DOBIVA POMOU SOLARNIH

KOLEKTORA ILI SOLARNIH KUHALA, A ELEKTRINA POMOU FOTONAPONSKIH (SOLARNIH) ELIJA ILI

PANELA.

PASIVNA PRIMJENA SUNEVE ENERGIJE ZNAI IZRAVNO ISKORITAVANJE DOZRAENE SUNEVE TOPLINE

ODGOVARAJUOM IZVEDBOM GRAEVINA (SMJETAJEM U PROSTORU, PRIMJENOM ODGOVARAJUIH

MATERIJALA, PRIKLADNIM RASPOREDOM PROSTORIJA I OSTAKLJENIH PLOHA ITD).

5.3. NAINI KORITENJA SUNEVE ENERGIJE U ZGRADAMA

-30

-15

0

15

30

SJEVER

JUG

DA BI SE POSTIGLI TO BOLJI REZULTATI U KORITENJU

SUNEVE ENERGIJE BILO NA AKTIVAN ILI NA PASIVAN

NAIN JAKO JE BITNA ORIJENTACIJA SOLARNIH SUSTAVA

PREMA STRANAMA SVIJETA.

IDEALNA JE JUNA ORIJENTACIJA, ALI SE DOBRI REZULTATI

POSTIU I SA OTKLONOM DO 30o OD JUGA.

PRI TOME SU POVOLJNIJE JUGOISTONE ORIJENTACIJE

ZBOG RANIJEG POETKA DJELOVANJA SUNEVOG ZRAENJA

U DNEVNOM CIKLUSU.

72

INDUSTRIJA SUNANIH ELIJA I FOTONAPONSKIH PANELA DANAS JE JEDNA OD NAJBRE RASTUIH INDUSTRIJA. U 2004. GODINI PROIZVEDENO JE SUNANIH ELIJA UKUPNE VRNE SNAGE 1146 MW, TO JE PORAST OD 54% U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU. PO PROIZVODNJI PREDNJAI JAPAN GDJE JE PROIZVEDENO 550 MW, ZATIM EUROPA S 299 MW U POSLJEDNJIH PET GODINA PROSJENE GODINJA STOPA RASTA PROIZVODNJE JE BILA 42%.

PROIZVODNJA SUNANIH ELIJA IZMEU 1988. I 2004. GODINE

73

5.4. SOLARNI SUSTAVI ZA GRIJANJE I PRIPREMU

POTRONE TOPLE VODE

SOLARNI SUSTAVI SU IZVORI TOPLINE ZA GRIJANJE

I PRIPREMU PTV-A KOJI KAO OSNOVNI IZVOR

ENERGIJE KORISTE TOPLINU DOZRAENU OD

SUNCA, ODNOSNO SUNEVU ENERGIJU. SOLARNI

SE SUSTAVI ZA GRIJANJE U NAJVEEM BROJU

SLUAJEVA KORISTE KAO DODATNI IZVORI

TOPLINE, DOK KAO OSNOVNI SLUE PLINSKI, ULJNI

ILI ELEKTRINI KOTLOVI. NJIHOVA JE PRIMJENA

KAO OSNOVNI IZVORI TOPLINE ZA SUSTAVE

GRIJANJA RIJETKA I OGRANIENA NA PODRUJA S

DOVOLJNOM KOLIINOM SUNEVOG ZRAENJA

TIJEKOM CIJELE GODINE, U KOJIMA SU UJEDNO I

KLIMATSKI UVJETI POVOLJNIJI PA JE SEZONA

GRIJANJA KRATKA. AKTIVNI SOLARNI SE SUSTAVI

STOGA PONAJVIE KORISTE ZA PRIPREMU PTV-A.

OSNOVNI DIJELOVI SOLARNIH SUSTAVA SU:

- KOLEKTOR

- SPREMNIK TOPLE VODE S

IZMJENJIVAEMTOPLINE

- SOLARNA STANICA S CRPKOM I REGULACIJOM

- RAZVOD S ODGOVARAJUIM RADNIM (SOLARNIM)

MEDIJEM.

KOLEKTOR JE OSNOVNI DIO SVAKOG SOLARNOG

SUSTAVA I U NJEMU DOLAZI DO PRETVORBE

SUNEVE U TOPLINSKU ENERGIJU. DOZRAENA

SUNEVA ENERGIJA PROLAZI KROZ PROZIRNU

POVRINU KOJA PROPUTA ZRAENJE SAMO U

JEDNOM SMJERU TE SE PRETVARA U TOPLINU

KOJA SE PREDAJE PRIKLADNOM PRIJENOSNIKU

TOPLINE: SOLARNOM RADNOM MEDIJU (NAJEE

SMJESI VODE I GLIKOLA).

74

SOLARNI FOTONAPONSKI PRETVORNICI SLUE ZA IZRAVNU PRETVORBU SUNEVOG ZRAENJA U

ELEKTRINU ENERGIJU, A IZVODE SE KAO FOTONAPONSKI PANELI KOJI MOGU BITI OD:

MONOKRISTALINOG I POLIKRISTALINOG SLICIJA, AMORFNOG SILICIJA, KADMIJ-TELURIDA I BAKAR-INDIJ-

DISELENIDA.

FOTONAPONSKI MODULI MOGU BITI:

SAMOSTOJEI FN MODULI MOGU BITI ISTO ISTOSMJERNI (DC), KOMBINIRANI ISTOSMJERNO-IZMJENINI

(DC/AC) ILI HIBRIDNI S POMONIM IZVORIMA KAO TO SU BENZINSKI ILI DIZELSKI AGREGATI,

VJETROTURBINE, HIDROTURBINE ILI MALI KOGENERACIJSKI IZVORI (NPR. MOTOR ILI MIKROTURBINA).

UMREENI FN MODULI KORISTE MREU KAO SPREMNIK U INTERAKTIVNOM REIMU RADA. TADA SE VIKOVI

(NAJEE DANJU ZA SUNANOG VREMENA) PREDAJU MREI, A NOU I U UVJETIMA MANJE INSOLACIJE IZ

MREE SE UZIMAJU MANJKOVI.

FOTONAPONSKI SUSTAVI PREDSTAVLJAJU INTEGRIRAN SKUP FN MODULA I OSTALIH KOMPONENATA,

PROJEKTIRAN TAKO DA PRIMARNU SUNEVU IZRAVNO PRETVARA U KONANU ELEKTRINU ENERGIJU

KOJOM SE OSIGURAVA RAD ODREENOG BROJA ISTOSMJERNIH I/ILI IZMJENINIH TROILA, SAMOSTALNO

ILI ZAJEDNO S PRIUVNIM IZVOROM.

OVISNO O NAINU RADA, POSTOJE DVIJE VRSTE FN SUSTAVA:

SAMOSTALNI (AUTONOMNI), ZA IJI RAD MREA NIJE POTREBNA

MRENI, SPOJENI NA ELEKTRINU MREU:

- PASIVNI, KOD KOJIH MREA SLUI (SAMO) KAO PRIUVNI IZVOR

- AKTIVNI (INTERAKTIVNI), KOD KOJIH MREA MOE POKRIVATI MANJKOVE, ALI I PREUZIMATI

VIKOVE ELEKTRINE ENERGIJE IZ FN MODULA

- HIBRIDNI, KOJI SU ZAPRAVO SAMOSTALNI POVEZANI S DRUGIM (OBNOVLJIVIM) IZVORIMA.

5.5. SOLARNI FOTONAPONSKI PANELI

75

SOLARNI KOLEKTORI I FOTONAPONSKI PANELI MOGU SE INSTALIRATI NA ZGRADE

NA RAZLIITE NAINE. PRI TOME JE VRLO VANA ULOGA ARHITEKTA KOJI MORA NA

ESTETSKI PRIHVATLJIV I ENERGETSKI UINKOVIT NAIN PREDLOITI POSTAVU SUSTAVA

ZA PRIHVAT SUNEVOG ZRAENJA.

POSEBNO ZAHTJEVAN PROJEKTANTSKI ZADATAKJE I POSTAVA SUSTAVA ZA KORITENJE

SUNEVE ENERGIJE NA POSTOJEE ZGRADE.

NA SLJEDEIM FOTOGRAFIJAMA MOE SE VIDJETI NEKOLIKO U ESTETSKOM SMISLU

MANJE USPJENIH INTERPOLACIJA SOLARNIH SUSTAVA NA STAMBENIM ZGRADAMA.

76

OVI PRIMJERI POKAZUJU USPJENIJU POSTAVU SOLARNIH SUTAVA NA KUAMA.

77

SOLARNI KOLEKTORI MOGU BITI SMJETENI I PORED ZRADA ZA KOJE PRIKUPLJAJU ENERGIJU.

PRIKUPLJENA ENERGIJA SE DOVODI DO MJESTA USKLADITENJA I POTRONJE PODZEMNIM PUTEM.

78

NAJBOLJA RJEENJA INTEGRACIJE SOLARNIH SUSTAVA U OBLIKOVANJU ZGRADE PREDSTAVLJAJU

POSTAVE TIH SUSTAVA U PLOHE PROELJA ILI KROVA ZGRADA.

80

U DANSKOJ NA OTOKU AERO U MJESTU

MARSTAL NALAZI SE NAJVEI SVJETSKI

SOLARNI SUSTAV ZA DOBIVANJE TOPLINSKE

ENERGIJE S POVRINOM KOLEKTORA OD 9000

M 2 .

MARSTAL JE MJESTO S 3500 STANOVNIKA I OD

1996 GODINE TO MJESTO IMA CENTRALIZIRANU

PROIZVODNJU TOPLINSKE ENERGIJE ZA

GRIJANJE I PRIPREMU POTRONE TOPLE

VODE POMOU SUNEVE ENERGIJE ZA 1320

KUA.

U LJETNIM MJESECIMA (LIPANJ, SRPANJ I

KOLOVOZ) SOLARNI SUSTAV DAJE 100 %

POTREBNU TOPLINSKU ENERGIJU ZA

PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE, A U

OSTALIM MJESECIMA JE MANJI ILI VEI UDIO

SOLARNE ENERGIJE, UZ KLASIAN NAIN

DOBIVANJA TOPLINSKE ENERGIJE NA

KONVENCIONALNI NAIN POMOU LOIVOG

ULJA.

SUSTAV DAJE GODINJE CCA. 3600 MWH

TOPLINSKE ENERGIJE TO JE 1315 %

UKUPNIH POTREBA I PRI TOME SE UTEDI

400 000 LITARA LOIVOG ULJA, A TIME SE

GODINJE ZNAAJNO SMANJI EMISIJA

TETNIH TVARI U OKOLI.

81

6. PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE

KORITENJE SUNEVE ENERGIJE U ARHITEKTURI NA PASIVAN NAIN NE TRAI NIKAKVE NOVE I

KOMPLICIRANE TEHNOLOGIJE. SUSTAV FUNKCIONIRA TAKO DA SE POMOU DOBRO UKOMPONIRANIH

TRADICIONANIH MATERIJALA ZA GRAENJE, KAO TO SU, DRVO, KAMEN STAKLO I METAL MAKSIMALNO

ISKORISTI SNAGA VJENOG IZVORA TOPLINE SUNCA.

PORED TOGA PASIVNE SOLARNE KUE TREBA PRILAGODITI I MOGUNOSTIMA KORITENJA ENERGETSKE

MOI PRIRODE KOJA NAS OKRUUJE (VODA, VJETAR, ZEMLJA, VEGETACIJA I SL.)

TEMELJNI PRINCIP PASIVNOG KORITENJA SUNEVE ENERGIJE SASTOJI SE U TOME DA SE KUA OTVARA

PREMA SUNCU I DA KORISTI NJEGOVU ENERGIJU. IM SUNCA NESTANE I IM VANJSKI UVJETI POSTANU

NEPOVOLJNI TREBA SE ZATITITI ZATVARANJEM PREMA OKOLINI.

DOSADANJA SVJETSKA ISKUSTVA POKAZUJU DA SE POMOU PASIVNOG KORITENJA SUNEVE ENERGIJE

U ARHITEKTURI POSTIU VEOMA VISOKI POSTOTCI UTEDA TOPLINSKE ENERGIJE POTREBNE ZA

ZAGRIJAVANJE ZGRADA. ZBOG TOGA E NAJVJEROJATNIJE TAKAV NAIN IZGRADNJE I U VEOJ MJERI

PRIRODNOG ZAGRIJAVANJA ZGRADA POSTATI DOMINANTAN U BUDUNOSTI.

82

DA BI PASIVNA SOLRNA KUA ZAHVTILA TO VIE SUNEVE ENERGIJE U ZIMSKOM PERIODU POTREBNOJE

DA NJENA JUNA STRANA IMA TO VEU OSTAKLJENU POVRINU. TO MOE BITI IZVEDENO NA RAZLIITE

NAINE (PROZORI, BALKONSKA VRATA, OSTAKLJENJE ZIDA, STAKLENIK I SL.)

NA ALOST, EFEKTI ZAGRIJAVANJA MOGU BITI TETNI U LJETNOM PERIODU JER PRETJERANO

ZAGRIJAVANJE JUNE STRANE TRAI DODATNO RASHLIVANJE ZGRADE.

PROBLEM PREVELIKOG OSUNANJA MOE SE POJAVITI I ZA VRIJEME ZIMSKIH SUNANIH DANA KADA JE

NAROITO IZRAEN PROBLEM VELIKIH DNEVNIH TEMPERATURNIH AMPLITUDA.

UKRATKO, ZADATAK PASIVNIH SOLARNIH SUSTAVA BIO BI DA SE PRIHVATI TO VIE SUNEVOG ZRAENJA

KADA JE TO KORISNO, A DA SE PROSTORIJE NE PREGRIJU, TE DA SE TO VIE TOPLINE AKUMULIRA U

ELEMENTIMA ZGRADE. ISTOTAKO TREBA SE MAKSIMALNO ZATITITI OD JAKOG SUNCA U LJETNOM

PERIODU.

PUT DO REALIZACIJE OVIH NI MALO JEDNOSTAVNIH ZAHTJEVA NAZI SE U SVEOBUHVATNOM PROUAVANJU

FIZIKALNIH PROCESA NAKON PRODORA SUNEVIH ZRAKA U UNUTRANJOST ZGRADE.

NA SVAKOJ GRAEVINI ZASEBNO TREBA ANALIZIRATI FIZIKALNE PROCESE KOJI E SE DEAVATI SA

ENERGIJOM SUNCA KOJA UE U ZGRADU I PROJEKTOM UTVRDITI NAJBOLJA RJEENJA. SVE IZLOENE

ZAHJEVE TREBA RJEAVATI NA PRAKTINO IZVODIV I EKONOMSKI PRIHVATLJIV NAIN.

OVAKO DEFINIRAN NAIN ZAGRIJAVANJA PODIE I OPU KVALITETU IVOTA I ZDRAVLJA LJUDI. ZIDOVI,

I PODOVI U TAKVIM ZGRADAMA SU TOPLI TO STVARA OSJEAJ UGODNOG BORAVKA. NADALJE U TAKVIM

ZGRADAMA POSTOJI DOVOLJNO TOPLINE I SUNCA ZA IVOT BILJAKA TIJEKOM ZIME JER U PRAVILU

POSTOJE VEE OSTAKLJENE PLOHE ILI STAKLENIK KOJI MOE FUNKCIONIRATI KAO ZIMSKI VRT. NA TAJ

NAIN OSTVARUJE SE POVRATAK PRIRODI U VLASTITOM DOMU ILI NA RADNOM MJESTU.

TEORIJA KORITENJA SUNEVOG ZRAENJA NA PASIVAN NAIN RAZLIKUJE 3 OSNOVNA NAINA:

- DIREKTAN ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA

- TROMBOV ZID

- IZVEDBA STAKLENIKA

83

6.1.DIREKTAN ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA

PRINCIP DIREKTNOG ZAHVATA SUNEVOG

ZRAENJA PODRAZUMJEVA IZVEDBU VEIH

STAKLENIH POVRINA NA JUNIM

PROELJIMA ZGRADE KAKO BI SE STVORILI

PREDUVJETI ZA TO VEU APSORPCIJU SUNEVOG

ZRAENJA U MASIVNIM ELEMENTIMA ZGRADE.

(ZIDOVI, PODOVI, STROPOVI)

USKLADITENA TOPLINA NOU NAKON PRESTANKA

DJELOVANJA SUNCA VRAA SE U PROSTORE

ZGRADE I NA TAJ NAIN TEDI ENERGIJU POTREBNU

ZA ZAGRIJAVANJE. PRI TOME JE BITNO I

POVEZIVANJE OSTALIH PROSTORA ZGRADE SA

PROSTOROM KOJI JE TIJEKOM DANA IZLOEN

SUNEVOM ZRAENJU AKUMULIRAO TOPLINU.

POSEBNO VANU ULOGU IMA TOPLINSKA IZOLACIJA

KOJA SA VANJSKE STRANE TREBA ZATITI GUBITKE

AKUMULIRANE TOPLINE PREMA VAN ILI PREMA

NEGRIJANIM PROSTORIMA ZGRADE.

BAREM 50 % OPLOJA PREOSTORA NA KOJI

DJELUJE SUNEVO ZRAENJE BI TREBALO IMATI

VEU MASU ODNOSNO VEI KOEFICIJENT

APSORPCIJJE. TO SE DODATNO MOE POBOLJATI

IZVEDBOM TAMNIH TONOVA POVRINE

GRAEVINSKIH ELEMENATA KOJI SU IZLOENI

SUNEVOM ZRAENJU.

TOPL INSKAIZOLACIJA

MAS IVNA KONSTRUKCIJA

TERMALNI

ZASTOR

TOPL INSKAIZOLACIJA


TERMALNI ZASTOR

ZIMSKA NO

ZIMSKI DAN

TERMALNI ZASTORUVA AKUMULIRANU

TOPL INU

POVRAT TOPL INE

84

6.2. TROMBOV ZID

TROMBOV ZID JE POSEBNO IZVEDENA

KONSTRUKCIJA KOJA SE SASTOJI OD TAMNO

OBOJENOG ZIDA VELIKE MASE ISPRED KOJEG SE

SA JUNE STRANE POSTAVLJA STAKLENA PLOHA

KOJA POVEAVA EFEKT AKUMULACIJE TOPLINE.

OVAKO OSMILJENA KONSTRUKCIJA ZIDA DOBILA

JE NAZIV PO FRANCUSKOM INENJERU FELIXU

TROMBU,

MATERIJALI KOJI SE MOGU UPOTRIJEBITI ZA

IZVEDBU ZIDA VELIKE MASE MOGU BITI OPEKA,

KAMEN, BETON ALI I VODA. VODA POSTAVLJENA U

PLASTINE ILI METALNE SPREMNIKE I IZLOENA

SUNEVOM ZRAENJU BOLJE E AKUMULIRATI

SUNEVU TOPLINU. ZBOG STRUJANJA TOPLINE U

VODI IZBJEI E SE I JAKA POVRINSKA

ZAGRIJAVANJA TROMBOVOG ZIDA TO JE

PROBLEM KOD UPORABE KLASINIH MATERIJALA.

VANU ULOGU U FUNKCIONIRANJU OVOG SUSTAV

IMA JU I OTVORI ZA VENTILACIJU U TROMBOVOM

ZIDU KOJI OMOGUUJU PRIRODNU CIRKULACIJU

ZRAKA U PROSTORIJI, A TIME I PRENOENJE

TOPLINE U OSTALE DIJELOVE ZGRADE.

SA VANJSKE STRANE TROMBOV ZID TREBA

IZOLIRATI TERMALNIM ZASTOROM KOJI TITI OD

GUBITAKA TOPLINE TIJEKOM ZIMSKENOI, ALI I

OD JAKOG SUNCA TIJEKOM LJETA.

TOPL INSKAIZOLACIJA


TERMAL NI

ZASTOR

TERMAL NI ZASTOR

TOPL INSKAIZOLACIJA


ZIMSKI DAN

TOPLI ZRAK

HLADNI ZRAK

POVRATTOPL INE

ZIMSKA NO


TOPL INU

85

6.3. STAKLENIK

TREI I NAJEFIKASNIJI NAIN KORITENJA SUNEVOG

ZRAENJA NA PASIVAN NAIN PREDSTAVLJA IZVEDBA

STAKLENIKA NA JUNIM STRANAMA ZGRADA.

TIJEKOM DANA SUNEVA ENERGIJA AKUMULIRA SE U

MASIVNIM KONSTRUKCIJAMA OKO STAKLENIKA. ZA

VRIJEME NOI AKTIVNOM POSTAVOM TERMALNOG

ZASTORA IZVEDENIM UZ STAKLENU PLOHU UVA SE

AKUMULIRANA TOPLINA KOJA PRELAZEI SA

KONSTRUKCIJA ZAGRIJAVA I PROSTOR STAKLENIKA I

PROSTORE KOJI GA OMEUJU.

POSEBNO BITNO I KORISNO JE POVEZIVANJE UDALJENIJIH

DIJELOVA ZGRADE SA PREOSTORIMA STAKLENIKA KAKO

BI SE TOPLINA PRENIJELA U HLADNIJE DIJELOVE ZGRADE.

TO SE NAJBOLJE MOE IZVESTI PRIRODNOM

CIRKULACIJOM TOPLOG ZRAKA ILI

PRINUDNIM NAINOM.

POSDEBNU POZORNOST TREBA POSVETITI ZATITI

STAKLENIH PLOHA U LJETNOM PERIODU OD DIREKTNOG

SUNEVOG ZRAENJA ZBOG PREGRIJAVANJA.

TOPLINSKAIZOLA CIJA

MASIVNA KONSTRUKCIJA

TERMALNI

ZASTOR

ZIMSKI DAN

TOPL I ZRA K

HLADNI ZRAK

TOPLINSKA

IZOLA CIJA

MASIVNA KONSTRUKCIJA

TERMALNI ZASTOR

POVRATTOPLINE

ZIMSKA NO


TOPLINU

86

VAAN PREDUVJET ZA KORITENJE SUNEVOG ZRAENJA NA PASIVAN NAIN PREDSTAVLJAJU

SLOBODNE POVRINE ISPRED JUNIH STRANA ZGRADA.

NA SLJEDEEM PRIKAZU VIDE SE TLOCRTNI OBLICI NUNIHSLOBODNIH POVRIA ISPRED SLOBODNO

STOJEE ZGRADE I TLOCRTNI OBLIK SUME BAENIH SJENA SA SJEVERNE STRANE.

GRANICA PARCELE

POTREBNESLOBODNE

POVRINE ZBOG

PRIHVATASUNEVOG ZRAENJA

SUMA DNEVNIH BAENIH

SJENADVOSTRENEZGRADE

S

87

KVALITETNO PRIHVAANJE SUNEVOG ZRAENJA NIJE OGRANIENO SAMO NA SLOBODNO

STOJEE ZGRADE NA SLOBODNIM PARCELAMA. PRIMJER KOJI SLJEDI POKAZUJE PROJEKTANTSKO

RJEENJE ZA NOVO STAMBENO NASELJE U NIZU BAZIRANO NA AKTIVNOM I PASIVNOM KORITENJU

SUNEVE ENERGIJE U SAVEZNOJ AMERIKOJ DRAVI COLORADO.

IZOMETRIJA

STAMBENOG

SUSJEDSTVA PRESJEK

SITACIONI PLAN

88 KOMPJUTORSKA ANALIZA KRETANJA SUNCA A-9.30 B-12.00 I C-15.30

STAN U

JUNOM BLOKU

STAN U

SJEVERNOM BLOKU

89

NAJUINKOVITIJE KORITENJE SUNEVOG ZRAENJA U KATEGORIJI OBITELJSKIH KUA

PREDSTAVLJAJU ZGRADE KOJE IMAJU IZVEDENE AKTIVNEI PASIVNE SUSTAVE.

SLJEDEI PRIMJER PRIKAZUJE PROSJENU OBITELJSKU KUU U SAVEZNOJ AMERIKOJ

DRAVI MAINE KOJA IMA AKTIVNE I PASIVNE MOGUNOSTI KORITENJA SUNEVOG ZRAENJA.

90

PRIMJENA PASIVNIH SOLARNIH SUSTAVA U OBNOVI ZGRADA MORA BITI ZA SVAKU REALIZACIJU

POSEBNO PROJEKTIRANA I PRILAGOENA POSEBNOSTIMA SVAKOG OBJEKTA.

ZA UINKOVITOST UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE U ZGRADAMA U KOJIMA SE PREDLAE

KORITENJE SUNEVE ENERGIJE POTREBNO JE ZADOVOLJITII PREDUVJET CJELOVITE TOPLINSKE

SANACIJE OMOTAA GRIJANOG DIJELA ZGRADE, KAO I NIZ DRUGIH MOGUIH MJERA KOJE E

SPRIJEITI PREKOMJERNE GUBITKE TOPLINE.

UTEDE KOJE SE MOGU OSTVARITI KOD OBNOVE STARIH ALI I IZGRADNJOM NOVIH ZGRADA PRIMJENOM

KORITENJA SUNEVE ENERGIJE SU VEE OD 70% U ODNOSU NA KLASINU GRADNJU.

SP

EC

IFI

NE

TO

PL

INS

KE

PO

TR

EB

E

ST

AM

BE

NIH

ZG

RA

DA

U k

Wh

/m2

ST

AR

E K

U

E

HR

PR

OP

ISI

IZ 1

98

7.

HR

PR

OP

ISI

IZ 2

00

6.

NIS

KO

EN

ER

GE

TS

KE

KU

E

PA

SIV

NE

SO

LA

RN

E

KU

E

PROSJENE STARE NEIZOLIRANE

KUE TROE OD 200-280 kWh/m2

ZA ZAGRIJAVANJE U JEDNOJ

PROSJENOJ SEZONI.

STANDARNO IZOLIRANE KUE

TOE ISPOD 100,

NISKOENERGETSKE OKO 40,

A PASIVNE SOLARNE OKO 15 kWh/m2

I MANJE.

91

Potronja energije

za grijanje u

obiteljskim kuama

92

7. ZATITA OD BUKE U ZGRADAMA

BUKOM NAZIVAMO SVAKI NEELJENI ILI OMETAJUI ZVUK

KOJI TO POSTAJE SUBJEKTIVNIM DOIVLJAJEM POJEDINCA.

BUKA JE JEDAN OD NAJVEIH ZDRAVSTVENO-EKOLOKIH

PROBLEMA DANANJICE U RAZVIJENIM ZEMLJAMA.

JEDAN OD GLAVNIH IZVORA BUKE JE PROMET.

SUVREMENA NAELA U SUSTAVNOJ ZATITI OD BUKE POLAZE OD PRETPOSTAVKE DA NITKO

NE BI SMIO BITI IZLOEN RAZINAMA BUKE KOJE UGROAVAJU ZDRAVLJE ILI KVALITETU IVOTA.

EUROPSKI KRITERIJI UTVRDILI SU DA STANOVNITVO NE BI SMJELO BITI IZLOENO EKVIVALENTNOJ

RAZINI JAINE ZVUKA OD 65 DECIBELA(dB) TIJEKOM NOI, A RAZINA JAINE ZVUKA OD 85 dB NE BI SE NIKAD

SMJELA PREMAITI.

HRVATSKI PROPISI KOJI REGULIRAJU ZATITU OD BUKE SU:

- ZAKON O ZATITI OD BUKE (NARODNE NOVINE br. 20/03.)

-PRAVILNIK O NAJVIIM DOPUTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE

- RAZNE HRVATSKE NORME KOJE ODREUJU NAINE PRORAUNA I MJERENJA BUKE U ZGRADAMA

93

ZAKONO O ZATITI OD BUKE ODREUJE MJERE ZATITE OD BUKE NA KOPNU, VODI I U ZRAKU TE

NADZOR NAD PROVEDBOM OVIH MJERA RADI SPRJEAVANJA ILI SMANJIVANJA BUKE I OTKLANJANJA

OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI.

BUKA TETNA PO ZDRAVLJE U SMISLU OVOGA ZAKONA JE SVAKI ZVUK KOJI PREKORAUJE NAJVIE

DOPUTENE RAZINE UTVRENE PROVEDBENIM PROPISOM S OBZIROM NA VRIJEME I MJESTO

NASTANKA U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE.

PREMA ZAKONU MJERE ZATITE OD BUKE OBUHVAAJU:

1. ODABIR I UPORABA MALOBUNIH STROJEVA, UREAJA, SREDSTAVA ZA RAD I TRANSPORT,

2. PROMILJENO UZAJAMNO LOCIRANJE IZVORA BUKE ILI OBJEKATA S IZVORIMA BUKE

(EMITENATA) I PODRUJA ILI OBJEKATA SA SADRAJIMA KOJE TREBA TITITI OD BUKE (IMITENATA),

3. IZVEDBU ODGOVARAJUE ZVUNE IZOLACIJE GRAEVINA U KOJIMA SU IZVORI BUKE RADNI I

BORAVINI PROSTORI,

4. PRIMJENU AKUSTIKIH ZATITNIH MJERA NA TEMELJU MJERENJA I PRORAUNA BUKE NA

MJESTIMA EMISIJE, NA PUTOVIMA IRENJA I NA MJESTIMA IMISIJE BUKE,

5. AKUSTIKA MJERENJA RADI PROVJERE I STALNOG NADZORA STANJA BUKE,

6. POVREMENO OGRANIENJE EMISIJE ZVUKA.

PREMA ZAKONU UPANIJE, GRAD ZAGREB, GRADOVI I OPINE, DUNI SU IZRADITI:

1. KARTU BUKE,

2. AKCIJSKE PLANOVE.

KARTA BUKE JE SASTAVNI DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZATITE OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE I

PREDSTAVLJA STRUNU PODLOGU ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA.

AKCIJSKI PLAN JE PRIKAZ MJERA ZA PROVOENJE SMANJENJA BUKE NA DOPUTENE RAZINE UNUTAR

PROMATRANOG PODRUJA.

94

KARTA BUKE ZA DIO GRADA - DAN

KARTA BUKE ZA DIO GRADA - NO

GLAVNI IZVOR BUKE JE PROMET PA SU

VIDLJIVE RAZLIKE U KATEGORIJI CESTA

I KOLIINI ONEIENJA BUKOM.

TIJEKOM NOI PROMET JE ZNAAJNO

REDUCIRAN TO SE POVOLJNO

ODRAAVA NA REDUKCIJU BUKE U

STAMBENIM NASELJIMA.

95

Zona

buke

Namjena prostora

Najvie doputene

ocjenske razine buke

imisije LRAeq u dB(A)

za dan(Lday) no(Lnight)

1. Zona namijenjena

odmoru, oporavku

i lijeenju

50

40

2.

Zona namijenjena

samo

stanovanju i

boravku

55

40

3.

Zona mjeovite,

preteito

stambene

namjene

55

45

4. Zona mjeovite,

preteito poslovne

namjene sa

stanovanjem

65

50

5.

Zona

gospodarske

namjene

(proizvodnja,

industrija,

skladita, servisi)

Na granici graevne

estice unutar zone

buka ne smije prela-

ziti 80 dB(A)

Na granici ove zone buka ne

smije prelaziti doputene razine

zone s kojom granii

Zona iz prethodne

Tablice

1 2 3 4 5

Najvie doputene

ekvivalentne razine

buke LReq u dB(A)

za dan

30

35

35

40

40

za no 25 25 25 30 30

BUKA U ZATVORENIM BORAVINIM PROSTORIMA.

VRIJEDI ZA ZATVORENA VRATA I PROZORE.

BUKA U VANJSKOM PROSTORU

NAJVIE DOPUTENE OCJENSKE

RAZINE BUKE IMISIJE

96

Opis posla

Najvia doputena

ekvivalentna razina

buke LA,eq u dB(A)

Najsloeniji poslovi upravljanja, rad

vezan za veliku odgovornost,

znanstveni rad

35

Rad koji zahtijeva veliku koncen-

traciju i/ili preciznu psihomotoriku

40

Rad koji zahtijeva esto komuni-

ciranje govorom

50

Laki mentalni rad te fiziki rad koji

zahtijeva pozornost i koncentraciju

65

Namjena prostora

Najvia doputena

ekvivalentna razina

buke LA,eq u dB(A)

Koncertne dvorane, kazalita i

sline prostorije

25

Kina, itaonice, izlobene prostorije,

predavaonice, uionice i sline

prostorije

35

NAJVIE DOPUTENE OCJENSKE EKVIVALENTNE

RAZINE BUKE KOJU NA RADNOM MJESTU STVARAJU

PROIZVODNI I NEPROIZVODNI IZVORI BUKE

NAJVIE DOPUTENE EKVIVALENTNE RAZINE

BUKE U ZATVORENIM PROSTORIJAMA POSEBNE

NAMJENE

97

BUKA U ZGRADAMA, MOE STII OD MJESTA IZVORA ZVUKA NA DVA NAINA:

A) PREKO ZRAKA (TZV. ZRANI ZVUK KOJI SE PRENOSI KROZ VRATA, PROZORE,

OTVORE, VENTILACIONE KANALE I POROZNE STRUKTURE GRAEVINSKIH MATERIJALA)

B) PRENOENJEM VIBRACIJA GRAEVINSKIH ELEMENATA KOJI SU NA TO POBUENI MEHANIKIM PUTEM

(ZVUK UDARA ILI TOPOT).

POD POJMOM ZVUNE ZATITE U ZGRADAMA PODRAZUMJEVA SE SKUP RAZLIITIH MJERA KOJIMA SE

KONTROLIRA RASPROSTIRANJE ZVUKA NA NAIN DA ON NE POSTANE BUKA.

ZVUNA ZATITA OD ZRANOG ZVUKA NAJBOLJE SE MOE OSIGURATI:

- IZVEDBOM MASIVNIH KONSTRUKCIJA ZIDOVA I STROPOVA.

- IZVEDBOM LAGANIH MONTANIH PREGRADA SA POSEBNIM IZOLACIJSKIM MATERIJALIMA

- KOMBINIRANIM PREGRADAMA (MASIVNA KONSTRUKCIJA I ZVUNO-IZOLACIJSKI SLOJ)

ZVUNA ZATITA OD ZVUKA UDARA ILI TOPOTA KOJI JE NEOPHODNO POTREBNA ZA STROPOVE

NAJBOLJE SE MOE OSIGURATI:

- IZVEDOM MEKANOG FINALNOG SLOJA PODA

- IZVEDBOM PLIVAJUEG PODA

- IZVEDBOM SPUTENOG STROPA

POSEBNI SLOJEVI ZVUNE IZOLACIJE IZRAUJU SE NAJEE OD MINERALNE VUNE. TO JE MATERIJAL

KOJI SVOJOM POROZNOM STRUKTUROM UPIJA ILI APSORBIRA ENRGIJU ZVUNOG VALA.

RAZLIKUJU SE MATERIJALI KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA IZRADU ZVUNE IZOLACIJE ZA ZIDOVE I

ZA PODOVE GDJE IZOLACIJSKI MATERIJAL TREBA IMATI PUNO VEU VRSTOU NA PRITISAK.

ISPRAVNA IZVEDBA SVIH GRAEVINSKIH DETALJA I UGRADNJE OPREME IZUZETNO JE VANA ZA

UKUPNU RAZINU ZATITE OD BUKE U ZGRADAMA. NA SLJEDEIH NEKOLIKO PRIMJERA MOGU SE VIDJETI

POSEBNO VANI DETALJI IZVEDBE SA STAJALITA ZVUNE ZATITE.

98

PRILIKOM IZVEDBE PLIVAJUIH PODOVA

OBVEZNO JE AB PODLOGU PODA ODVOJITI

OD OSTALIH KONSTRUKCIJA ELASTINIM

SLOJEM ODNOSNO ZASEBNOM ZVUNOM IZOLACIJOM.

KOD IZVEDBE LAGANIH MONTANIH PRGRADA IZVEDENIH

OD PLOA KOJE SE PRIVRUJU NA ZASEBNU

KONSTRUKCIJU OD DRVETA ILI METALA NAJBOLJE JE

CIJELI ZRANI PROSTOR IZMEU PLOA ISPUNITI IZOLACIJSKIM

MATERIJALOM ZA ZVUNU ZATITU.

OBLOGU ZIDOVA I STROPOVA OD GIPSKARTONSKIH PLOA

TREBA IZVESTI BEZ MEUSOBNIH RAZMAKA PLOA KAKO

SE NE BI STVARALI ZVUNI MOSTOVI.

99

PRILIKOM IZVEDBE SVIH VRSTA MONTANIH PREGRADA

U ZGRADAMA POTRBNO JE ZASEBNU KONSTRUKCIJU TIH PREGRADA

ODVOJITI OD OSTALIH DIJELOVA KONSTRUKCIJE POSEBNIM

POLIETILENSKIM BRTVENIM TRAKAMA.

POSEBNIM GUMENIM BRTVENIM TRAKAMA JE POTREBNO ODVOJITI OD

ZIDOVA I PODOVA SVE SANITARNE ELEMENTE U KUPAONICAMA I

STROJEVE U KUHINJAMA KOJI BI MOGLI PROIZVESTI BUKU.

NAJVEU OPASNOST ZA IRENJE ZRANOG ZVUKA KROZ MASIVNE

ZIDOVE PREDSTAVLJJU LOE POSTAVLJENE KUTIJE ZA PREKIDAE I

UTINICE. ZBOG TOGA SE NASUPROTNE KUTIJE U ZIDU TREBA MONTIRATI

UZ ODREENE POMAKE.

GRAFI-1-skripta-2015GRAFI-2-skripta-2015GRAFI-3-skripta-2015GRAFI-4-skripta-2015GRAFI-5-skripta-2015GRAFI-6-skripta-2015GRAFI-7-skripta-2015

Documents

*5$( 9,16.$)gfosweb.gfos.hr/.../gradjevinska-fizika/SKRIPTA-2015.pdf · 1 ovaj saŽetak predavanja iz izbornog predmeta graĐevinska fizika sastavljen je za potrebe izvoĐenja nastave