39
UNIVERZITET U SARAJEVU GRAĐEVINSKI FAKULTET PROSTORNI PLAN OPĆINE VISOKO SEMINARSKI RAD Student: 1

45064377 Visoko Prostorni Plan

Embed Size (px)

DESCRIPTION

plan

Citation preview

Page 1: 45064377 Visoko Prostorni Plan

UNIVERZITET U SARAJEVUGRAĐEVINSKI FAKULTET

PROSTORNI PLAN OPĆINE VISOKOSEMINARSKI RAD

Student:

Prof. Dr. Mehmed Bublin Fejzić Haris

1

Page 2: 45064377 Visoko Prostorni Plan

SADRŽAJ

I PRIRODNI USLOVI.........................................................................................31. Položaj.....................................................................................................32. Reljef.......................................................................................................43. Klima.......................................................................................................44. Mineralne sirovine..................................................................................55. Prirodni resursi......................................................................................5

5.1 Šume.............................................................................................65.2 Vode..............................................................................................6

II STVORENI USOVI.........................................................................................71. Kulturno nasljeđe..................................................................................7

2. Stanovništvo...........................................................................................93. Privreda.................................................................................................124. Ingrastrukturni sistem.........................................................................13

4.1 Saobraćajni sistem....................................................................134.1.1 Željeznički saobraćaj............................................................144.1.2 Javni saobraćaj.....................................................................144.1.3 Avionski saobraćaj...............................................................16

4.2 Elektro sistem............................................................................164.3 Gasni sistem...............................................................................16

5. Vodoprivreda........................................................................................166. Zaštita sredine......................................................................................17

III RAZVOJNI CILJEVI....................................................................................18 SWOT ANALIZA.........................................................................................18

1. Opći ciljevi............................................................................................192. Posebni ciljevi......................................................................................20

IV KONCEPCIJA RAZVOJA...........................................................................26

2

Page 3: 45064377 Visoko Prostorni Plan

I PRIRODNI USLOVI

1. Položaj

Općina Visoko se prostire na površini od 232 km2. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko- Dobojskom kantonu i industrijskog regiona Sarajevo-Zenica. Graniči sa općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš i Ilidža. Povezana je sa putevima, magistralnim putem Sarajevo-Zenica prema sjeveru i regionalnim putevima sa susjednim općinama, željezničkom prugom u  pravcu Jadranskog mora.

SLIKA 1: POLOŽAJ OPĆINE VISOKO

Općina Visoko kroz cijelu historiju države Bosne i Hercegovine imala je specifičan položaj. Općina Visoko i Grad Visoki imali su još u Srednjem vijeku veliki značaj za BiH jer su imali centralni položaju području tadasnje Srednjovjekovne Bosne. Grad Visoki je bio i glavni grad.

Položaj grada Visoko u sklopu Sarajevsko-Zeničke makro-ekonomske regije je izrazito povoljan. Dva privredno razvijena urbana centra Sarajevo i Zenica povoljno djeluju na ovu općinu. Povoljan položaj uslovljen je i postojanjem magistralne putne mreže, željezničke mreže, PTT mreže, elektro-energetskog i plinskog sistema, te uticajem energetskih potencijala općina Kakanj i Breza.

Prihvatanjem transportnog koridora Sjever-Jug na dijelu BiH (Šmac-Ploče, koridor Vc) i Sjeverozapad-Jugoistok ( Zagreb- Srajeveo – Skoplje, koridor Xe), Visoko ponovo dobiva na značaju kao važno saobraćano središte.

3

Page 4: 45064377 Visoko Prostorni Plan

2. RELJEF

Prirodna sredina općine je determirana dolinama rijeka Bosne i Fojnice, Morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne - Ozrena, Vranice i Zvijezde.

Prostor općine doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja saobraćajnica i drugih sistema komunalne infrastrukture.

Teritorija općine Visoko naziva se još Sarajevsko-Zeničkim bazenom. U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih miocenskih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadu pojavljuju se i najstarije paleozoiske stijene.

Stabilni tereni su na ravničarskim područjima, a uslovno stabilni na sjevernim područjima općine.

Seizmotektonska svojstva u najvećem dijelu ovog područja određuju zone izgrađene od neogenih sedimenata.

Analiza geoloških, hidroloških, seizmičkih, morfoloških i morfogenetskih karakteristika tla, svrstava ovu općinu u veoma kvalitetnu sredinu.

3. KLIMA

Poručje općine Visoko spada u kontinentalan tip klime,u kojoj se pjavljuju učestala strujanja vazdušnih masa u sjevernom i sjevernozapadnom pravcu.

Prosječno velika relativna godišnja vlažnost povećava oblačnost,magle,što pogoduje stvaranju smoga.Vrlo je karakteristično za šire područje Visokog da se mikro klimatski elementi javljaju u dosta velikim rasponima.

Recimo, znatno se razlikuje mikro klima u dolini rijeke Bosne od mikro klimata u području pobrđa.

2000. god. 2001. god.

SREDNJE GODIŠNJE VRIJEDNOSTIPritisak zraka, mbTemperatura zraka, oCRelativna vlažnost zraka, %

976,711,968,0

975,711,172

GODIŠNJE VRIJEDNOSTIApsolutna max temperatura zraka, oCApsolutna min temperatura zraka, oCKoličina padavina, l/m3

40,2-21,5561,3

36,6-14,11050,5

4

Page 5: 45064377 Visoko Prostorni Plan

4. MINERALNE SIROVINE

Među mineralnim resursima prisutnim na području općine Visoko izdvajaju se:glina,gips,ugalj i različite vrste stijena.

Prisustvo ugljevih slojeva se podrazumijeva na čitavom prostoru općine.

Pojave i nalazišta gline poznati su na više lokaliteta,ali se iskopavanje vrši na Golom brdu,kod Moštra.

Analogija razvoja i statigrafskog položaja ugljenih slojeva u Kaknju i Brezi se odražava i u području općine Visoko. Jedino se mora naglasiti da su ovdje slojevi znatno dublji što je uzrokovano strukturom terena.

Gline ovog sastava podobne su za proizvodnju cigle i crijepa,pa se i uvrštavaju u skupinu ciglarskih glina.Eksploataciju vrši «IGM»d.d -Visoko.

Vapnenci Kondžila i Lisova su još u fazi istraživanja s ciljem da se utvrdi mogućnost proizvcodnje građevinskog kamena.Ukupna im je debljina oko 300m.

Sličnog su sastava i naslage u Podvincima,koji su udaljeni oko 16,5 km od Kondžila.

Kvalitet sirovina se može posmatrati po hemijskom sastavu:

SiO2 Al2O3 FeO3 NaO2 K 2O CaO TiO2 MgO Gž

61,13% 18,1% 6,63% 0,8% 2,35% 1,59% _- 1,60% 7,52%

5. PRIRODNI RESURSI

Ukupna površina Općine prema zvaničnim statističkim podacima iznosi 230,84 km2. Poljoprivredna područja prema katastarskim podacima angažuju 10,073 ha ili 43,64% općinske teritorije.

To su uglavnom površine u dolini rijeka Bosne i Fojnice,te zaravnjene površine uz Kraljušticu,Godušicu i Gorušu.

Kvalitetna poljoprivredn azemljišta smještena su u ravničarskim dijelovima,te u zoni najintenzivnijeg naseljavanja.To je razlog zbog čega je u proteklom periodu na tom području izgrađeni veliki građevinski objekti.

Zemljišni resurs stvara osnovu za razvoj ratarstva i stočarstva.

Dispozicija kvalitetnog prostora koncentrisana je u dolinama rijeka Bosne i Fojnice te njihovih pritoka,što omogućava navodnjavanje.

5

Page 6: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Struktura zemljišta prema namjeni:

Zemljište Površine ha Površine u %

Njive 7,476 32,39

Vrtovi 10 0,04

Voćnjaci 541 2,34

Livade 966 4,18

Pašnjaci 1.080 4,68

Šume 11.991 51,95

Neplodno 1.020 4,42

Ukupno 23.084 100,00

:

Međutim, sva ova bogatstva ugrožavaju oštećenja zemljišta. Oštećenja se manifestuju kroz kontaminaciju, deagrarizaciju i destrukciju.

Zaštita tla je strateško pitanje općine Visoko kome treba posvetiti posebnu pažnju.

5.1.Šume

Od cijele površine Općine na šume otpada 11.991 ha,što je 51,95% površine.Kvalitet šumskog fonda je neodgovarajući,jer su uglavnom zastupljene najlošije šume.S obzirom da su u toku rata šime većimdjelom uništene ,njihovom dajljnjem razvoju treba se posvetiti posebna pažnja.

Prije svega trebalo bi se preći na pošumljhavanje,uz odabir odgovarajućeg sadnog matewrijala,koji bi omogućio rast kvalitetnijih šuma.

U nardnom periodu bi trebalo bi posvetiti pažnju razvoju kvalitetnih šuma na većim kompleksima, a neke nekvalitetne šume osposobljavati za poljoprivrednu proizvodnju.

5.2 Vode6

Page 7: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Pored poljoprivrednog i šumskog zemljišta,značajan prirodni resurs predstavljaju vodna bogastva rijeka Bosne i Fojnice,te vrela podzemnih voda u aluvijalu pomenutih vodotoka.Zbog zagađenosti rijeke Bosne veoma je ograničeno korištenje vodnih resursa.

Grad Visoko i njegova industrija neposredno zagađuju rijeku Bosnu.Na području Općine Visoko najznačajnije vrelo je Vrutak,koje je kapitirano za potrebe snadbijevanja vodom potrošaća u gradskom jezgru.

Njegova izdašnost nije dovoljna za naredni period, što dodatno stvara problem.

II STVORENI USLOVI

1.Kulturno nasljeđe

PodučjeVisoko naseljavano je od najstarijih vremena,tačnije po,posljednjim podacima smatra se da su ova područja naseljavana prije 7000 godina.

Na ovom području je registrovano veliki broj arheoloških nalazišta,potencijalnih nalazišta,veliki broj nekropola stećaka,grobalja sa nadgrobnim spomenicima,vjerskih sakralnih objekata itd.

Locirano na raskrsnici putova, u središtu regiona Sarajevo Zenica, Visoko je grad sa značajnom kulturno-historijskom prošlošću

Naziv Visoki nosio je srednjovijekovni grad na Visočici, dominantnom brdu iznad grada, njegovo podgrađe (trgovište) zvalo se Podvisoki, a Visoko je naziv za grad koji se počeo razvijati od početka Osmanlijske uprave 1463. godine i do danas.

SLIKA 2: SREDNJOVJEKOVNI GRAD VISOKI

U srednjovijekovnom periodu ono što danas zovemo općinom Visoko činili su lokaliteti koji su bili od ogromne važnosti za državu Bosnu: Visoki, Podvisoki, Mile (danas Arnautovići), Moštre i Biskupići. Ruševine srednjovjekovnog grada Visoki nikada nisu sistematski arheološki istražene. U ljeto 1994. godine, među bedemima grada na Visočici, prilikom zemljanih radova, slučajno su nađeni dijelovi ukrašenih

7

Page 8: 45064377 Visoko Prostorni Plan

doprozornika, dovratnika i kamene plastike. Radi se o materijalu od izuzetne likovno-historijske vrijednosti, veoma značajnom za naučnu obradu u smislu pružanja do sada nepoznatih podataka u pogledu izgleda i značaja ovog grada i za stilsko i kronološko određenje.

Izdavanje svećanih isprava u Visokom potvrđuje da je i sam grad služio kao vladarska rezidencija. Tako je povelja bana Tvrtka (kasnije kralja Tvrtka I Kotromanjića) iz 1355. godine izdata u Visokom "in castro nostro Vizoka vocatum".Najstariji pisani izvori o Visokom ne pominju ovo ime, ali se iz konteksta da zaključiti da se radi upravo o njemu. Između 1060. i 1075. godine u jednom katalogu Rimske crkve tvz. "Provinciale vetus", među gradovima u kojima stoluju biskupi i prema kojima se i zove pojedina biskupija, spominje se i grad (civitas) Bosna.

Bosanski ban Kulin 29. augusta 1189. godine izdaje Dubrovčanima povelju o slobodi i prijateljstvu. Povelja je pisana na latinskom jeziku - latinicom i bosanskom jeziku bosančicom, bosanskom varijantom ćirilice. Pošto više i nema sumnje da je sjedište Kulina bana bilo u aralu Visočkog polja, to je i ovaj najstariji pisani spomenik bosanskog jezika pisan ili u Visokom, ili Podvisokom odnosno Moštru ili Milima.

SLIKA 3: PLOČA KULINA BANA IZ 1193. god.

SLIKA 4:POVELJA KULINA BANA IZ 1189. god.

Na području Arnautovića nalaze se ostaci neolitb, rimskog grada, srednjovjekovni objekti i crkva Svetog Nikole, gdje je kralj Tvrtko krunisan i sahranjen. Na Godušama se nalazi praistorijski neolit, antika, srednji vijek, staro muslimansko groblje. U lužnicama tekija sa grebljem, zatim na području Stuparića, Kula Banjer, Donje

8

Page 9: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Moštre, Hlapćevića, Biskupića, Čajnog, Vratnice nalazi se vrijedno graditeljsko nasljeđe od neolita do novijeg doba.

U lapridijumu Franjevačke gimnazije nalazi se veliki broj rimskih spomenika i njihovih dijelova u okolini. Najvrijednija je Batanova ploča od kristalnog dolomite kod sela Župče.

U 23 nekropole nalaze se 334 stećka. Kod sela Malo Čajno nalazi se nekropola sa 11»sanduka».

Hadži-Ibrahimova džamija sa kamenom munarom smatra se najstarijom među devet te vrste u Visokom.

Tabačka džamija obnovljena je poslije poplave 1871.godine,

U centru grada nalazi se kosturnica palih boraca NOR-a,a isto nedavno je poodignut spomenik palih boraca Armije BiH.

Zavičajni muzej osnovan je 1951.godine.

Visoko sa okolnim područjima ušlo je u sastav Osmanskog carstva prije definitivnog pada srednjovjekovne bosanske države pod osmansku vlast 1463. godine. Visočka nahija sa izvjesnim teritorijalnim promjenama kao i promjenama u broju stanovnika egzistirala je sve do 1895. godine kada je došlo do nove administrativno-teritorijalne organizacije u Bosni.

Bez obzira na sve administrativno teritorijalne podjele, Visoko je bilo i ostalo privredni, administrativni i kulturni centar šire regije sa sjedištem određenih institucija, te sa popularnim amaterskim pozorištem- Teatar „Total“, Zavičajnim muzejom, bogatom bibliotekom i dr. Potrebno je izdvojiti da Teatar „Total“, kojeg je osnovao veliki bosanskohercegovački glumac rahmetli Zaim Muzaferija spada u sami vrh amaterskih pzorista u našoj zemlji, a biblioteka koja se nalazi u sklopu Franjevakog samostana u Visokom je jdena od najvećih biblioteka u Bosni i Hercegovini.

Kao centar religijskog života tri konstitutivna naroda u gradskom području Visokog postoji 9 džamija, Franjevački samostan, te Pravoslavna crkva.

2. Stanovništvo

Prema popisu iz 1991. godine općina Visoko imala je 44.130 stanovnika što na površini od 232 km2 dostiže 197,32 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na vangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4%.

9

Page 10: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Na jedno domaćinsvo dolazi 3,6 stanovnika na općini, od čega u gradskom području 3,3, a u vangradskom 4,0 stanovnika na jedno domaćinstvo. Prisutna je tendencija laganog rasta stanovništva u gradskom području što je rezultat prirodnog priraštaja uz neznatan mehanički priliv.

Starosna kategorija stanovništva predškolskog i školskog uzrasta (do 19 godina) čini jednu trećinu ukupnog stanovništva, dok na stanovništvo od 19. do 60. godina otpada 55% ukupnog stanovništva.

Broj stanovnika po naseljima:

R.br. Naselje Stanovnika 1991 Stanovnika 2002

1. Arnautovići 487 453

2. Bare 97 49

3. Bešići 14 16

4. Biskupići 250

5. Bradve 1026 422

6. Brezovik 62 54

7. Buci 333 423

8. Bulčići 359

9. Buzići Mahala 1167 1095

10. Buzići 364 431

11. Čakalovići 86 111

12. Čekrekčije 309 13

10

Page 11: 45064377 Visoko Prostorni Plan

13. Čifluk 171 4

14. Ćatići 27

15. Dautovci 101 74

16. Dobrinje 546 244

17. Dobro 84 4

18. Dobro Selo 414 357

19. Dol 192 192

20. Dolipolje 259

21. Dolovi 280 184

22. Donja Zimča 297 202

23. Donja Vratnica 656 287

24. Donje Moštre 614 926

25. Dvor 282 303

26. Džindići 240 238

27. Ginje 4566 527

28. Goduša 431 534

29. Gorani 134 26

30. Gornja Vratnica 546 366

31. Gornja Zimča 377 259

32. Gornje Moštre 653 447

33. Grad 273

34. Grajani 480 395

35. Grđevac 452 487

36. Hadžići 159 127

11

Page 12: 45064377 Visoko Prostorni Plan

37. Hlapčevići 653 690

38. Jelašje 67

39. Kalići 404 406

40. Kalotići 122

41. Kološići 474 536

42. Kondžilo 28

43. Kopači 84

44. Kula Banjer 715 397

45. Liješeva 408 523

46. Lisovo 352 76

47. Loznik 439 390

48. Lužnica 11 1

49. Mali Trnovci 303 314

50. Malo Čajno 498 402

51. Maurovići 570 520

52. Mladoš 0

53. Muhašinovići 520 129

54. Mulići 507 470

55. Okolišće 271 262

56. Orašac 576 393

57. Ozrakovići 366

58. Paljike 154

59. Podvinjci 773 607

60. Podvinje 771 321

12

Page 13: 45064377 Visoko Prostorni Plan

61. Poklečići 75 99

62. Poriječani 243 226

63. Radnovići 462 431

64. Rajčići 563 465

65. Ramadanovci 225 217

66. Ratkovci 113 9

67. Seoča 733 672

68. Smršnica 271 270

69. Srhinje 1363 815

70. Stuparići 634 443

71. Svinjarevo 80

72. Šošnje 280 219

73. Taukčići 308 223

74. Topuzovo Polje 311 430

75. Tramošnjik 356 213

76. Tujlići 273 236

77. Tušnjići 555 341

78. Upovac498 371

79. Uvorići 894 870

80. Veliko Čajno 640 770

81. Veruša 115 71

82. Vidovići 93 29

83. Vilenjak 158

84. Visoko 13683 11843

13

Page 14: 45064377 Visoko Prostorni Plan

85. Vrela 367

86. Zagorica 168 11

87. Zagornica 392 618

88. Zbilje 433 281

Ukupno 46.130 35.860

Najveći broj naselja čine aglomeracije patuljastog tipa,ispod 500 stanovnika.

Ukupno je evidentirano 65 naselja ,u kojima je živjelo 16.772 stanovnika,što predstavlja 36,36% stanovništva općine.Općinu Visoko čine primarno naselje Visoko, sekundarna naselja,prigradska naselja,poluurbana naselja i zaseoci.

Rangirajući urbana područja prema značaju,funkciji i karakteru djelatnosti smještenih unutar njegovih granica,struktuirane su u tri kategorije:

Visoko,čije urbano područje ima regionalni i općinski značaj Sekundearni centri i centri mjesnih zajednica,koji kao urbana područja imaju

općinski značaj

Ostala urbana područja koji imaju lokalni značaj i sadrže uglavnom stanbene objekte i elementarne prateće sadržaje.

3.Privreda

U privrednoj strukturi općine Visoko karakteristično je istaći da su vodeće oblasti privrednog razvoja industrija i trgovina (podaci 1991.god).

Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala poljoprivreda,građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo.

Prije rata privreda je bila organizirana u 20 preduzeća od kojih su najveća "KTK", "Vitex", "Velepromet", "Kovina", "Vispak", GP "Zvijezda", "IGM", "Asfaltgradnja" i druga u kojima se zapošljavalo preko 11.000 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih 13.500, u privredi je bilo zaposleno 88%, u vanprivredi 7% i u individualnom sektoru 1,7%.

14

Page 15: 45064377 Visoko Prostorni Plan

SLIKA 5: IGM doo VISOKO SLIKA 6:INDUSTRIJSKA ZONA VISOKO

Agresijom na našu zemlju privredne aktivnosti odvijaju se otežano. Povećani su troškovi i koriste se postojeće zalihe sirovina i repromaterijala. Fizički obim proizvodnje ostvarivan je kako je to ratna situacija dozvoljavala. Asortiman roba je desetkovan i sveo se na one proizvode koji su od interesa , prije svega, Armije BIH. Uprkos teškim oštečenjima, koja se procjenjuju na oko 400 mil. DEM privredni kapaciteti su bili u funkciji i nijednog dana nisu obustavljali proizvodnju. Organizovanje industrijske proizvodnje i posebno poljoprivredne proizvodnje pomoglo je u preživljavanju stanovništva općine i šire regije i dalo ogroman doprinos u odbrani zemlje i općine.

NAZIV 1991.g

Industrija 51,0%

Trgovina 30%

Poljoprivreda 6,0%

Šumarstvo 0,4%

Građevinarstvo 4,0%

Saobraćaj 3,0%

Ugostiteljstvo i turizam 1,6%

Zanatstvo 3,0%

Komunalna djelatnost 0,4%

Teh. i poslovne usluge 0,3%

4. Infrastrukturni sistemi

4.1 Saobraćajni sistem

Na području Općine Visoko postoji relativno dobro razvijena mreža magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva.

Područje Općine Visoko nalazi se na pravcu multimodalnog transportnog koridora V-c (Šamac-Sarajevo-Ploče).

Dužina magistralnih puteva na podričju Općine Visoko je:-Magistralni put M5-4 14,867 km

15

Page 16: 45064377 Visoko Prostorni Plan

-Regionalni put R- 443 11,00 km-Regionalni put R-445 12,00 kmPOSTOJEĆI LOKANI PUTEVI

REDNI BROJ

DIONICA DUŽINA U KM

1. Buci-Čifluk 4,22. Buci-Goduša 4,13. Visoko-Podvinci 11,74. Donje Moštre-Poriječani 1,35. Debeli Nišan-Kondžilo 12,06. Arnautovići-Buzici 8,67. Uvorići-Mali Trnovci 5,38. Bradve-Liješeva 3,69. Ciglane-Kološići 2,010. Donja Zimča-Gornja Zimča 1,111. Donja Seoča-Gornja Seoča 2,012. Donja Vratnica-Gornja Vratnica 1,413. Topuzovo Polje-Srhinje 2,0

Ukupno: 59,3

Iz predhodne tabele proizilazi da je ukupna dužina: Magistralnih puteva 14,87 km sa stepenom modernizovanosti 100% Regionalnih puteva 23,00 km sa stepenom modernizovanosti 100% Lokalnih puteva 59,3 km sa stepenom modernizovanosti 100%

Ukupna dužina kategorisanih puteva iznosi 97,17 km, a stepen modernizovanosti je 100%. Gustina kategorisane mreže Općine Visoko je nešto veća od kategorisane mreže BiH, koja iznosi 10,8 km/100 km2, dok je gustina za Visoko 21,5 km/100 km2.

Međutim, ako uzmemo pokazatelje kvaliteta putne mreže kao što su: širina puta, kvalitet kolovoza, usponi i padovi, onda je kvalitet putne mreže Općine Visoko dosta nepovoljan.

4.1.1 Željeznički saobraćaj

Na području općine Visoko dužina željezničke pruge iznosi 13,4 km. Željeznička stanica Visoko ima veliki značaj za razvoj željezničkog saobraćaja, kako za samu općinu, tako i šire.

4.1.2. Javni saobraćaj

Kvalitet javnog saobraćaja mjeri se brojem linija, brojem polazaka na dan, brojem autobusa i sl. Prema podacima prosječno dnevno se obavi 0,0097 vožnji po stanovniku.

16

Page 17: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Popis autobusnih linija koje svakodnevno prolaze kroz stanicu Visoko:

MEĐUKANTONALNE LINIJE: KANTONALNE LINIJE:

OPĆINSKE LINIJE: MEĐUENTITETSKE LINIJE:

MEĐUNARODNE LINIJE:

17

OPĆINSKI CENTAR

BROJ LINIJA

Sarajevo 36Fojnica 5

Kiseljak 7

Bihać 3

Orašje 1

Mostar 2

Gračanica 1

UKUPNO 55

OPĆINSKI CENTAR

BROJ LINIJA

Zenica 7Tešanj 4Zavidovići 2Vareš 2Breza 10Kakanj 21UKUPNO 46

MJESTO BROJ LINIJA

Bosnići 1

Buzići 9

G.Zimča-G.Moštre 6

Goduša 8

Goruša 1

G.Seoča 2

Kralupi 9

Kondžilo 10

Kološići 7

M.Trnovci 4

Orašac 8

Podvinci 9

Poriječani 4

Radovlje 1

Šonje 5

Liješeva 9

UKUPNO 96

OPĆINSKI CENTAR

BROJ LINIJA

Bosanski Brod 1Bosanska Dubica 1Banja Luka 1UKUPNO 3

DRŽAVA BROJ LINIJA

Hrvatska 1

Njemačka 1

Austrija 1

Holandija 2

UKUPNO 5

Page 18: 45064377 Visoko Prostorni Plan

4.1.3 Avionski saobraćaj

Općina Visoko se nalazi u dometu sarajevskog aerodroma. Na području općine Visoko (Moštre) nalazi se sportski aerodrom čija lokacija omogućava razvoj internacionalnog aerodroma klase 4E.

4.2 Elektro- sistem U neposrednoj blizini općine nalaze se značajni energetski izvori, srednjebosanski rudnici i termoelektrana Čatići.Rat je uzrokovao velika oštećenja na primarnim, prenosnim, napojnim i niskonaponskim mrežama. Mreža 10 KV je zračne dužine 82 km i kablovske dužine 22 km. Kablovi su stari i zahtijevaju zamjenu. Niskonaponska mreža je dužine 580 km, uglavnom na drvenim stubovima. Preduzimaju se brojne mjere da se obnovi, tako da je sada stanje dosta poboljšano.

4.3 Gasni sistem

Područje Općine Visoko se nalazi na glavnom tranzitnom vodu Federacije, odnosno BiH. Izgrađen je gasovod od 50 bara čija je dužina 2,5 km, te gasovod od 3 bara i dio gasovoda od 0,1 bara dužine oko 10 km.Danas, gas stvara dosta velike probleme, jer se koriste raznličita goriva te tako zagađuju zrak i stvara se smog.

5. Vodoprivreda

Hidrografska mreža je dosta razvijena, s obzirom da kroz ovo područje protiču rijeke Bosna i Fonica te njihove pritoke. Režim vode je nepovoljan. Prosječni protok Bosne u Dobrinju, na izlazu iz Visokog iznosi 53,8 m3/s, što znači da godišnje proteče oko 1.70 milijardi m3 vode. Iz ovog slijedi da je područje relativno bogato vodom i da nedostatak vode ne može ograničavati razvoj privrede.Najsiromašniji mjesec u godini je august, kada proteče samo 39% od prosječnog godišnjeg protoka. Najviše vode protiče u aprilu.Do sada nisu vršena sistematska hidrološka osmatranja i mjerenja vode pritoka rijeke Bosne na području Visokog, te se i ne raspolaže pouzdanim podacima o hidrološkom režimu.Na području Općine nema izvora većeg kapaciteta.

18

Page 19: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Za ovo područje je karakteristična i pojava valova velikih voda što dovodi do poplava u dolinama Fojnice i Bosne, ali još uvijek nije izgradjena adekvatna zaštita.Vodosnabdijevanje grada se ostvaruje putem zahvata podzemne vode Buci u priobalju rijeke Fojnice oko 2,5 km uzvodno od Visokog.Izgrađena su 3 bunara prečnika 450 mm dubine od 65 do 85 prema položaju vodonepropusnog sloja. Dezinfekcija vode se vrši klorisanjem. Kvalitet vode je dobar.Neposredno nizvodno od grada, blizu lijeve obale rijeke Bosne, nalazi se izvorište Očazi koje osigurava potrebne količine vode za industriju. Na širem području Visokog nalazi se veći broj seoskih vodovoda, vrlo malih kapaciteta bez tehničke stručne kontrole.Prema izvršenim globalnim analizama na širem području Visokog, trebalo bi navodnjavati 800 ha poljoprivrednih površina. U dolini rijek Bosne izgrađena su naselja iprivredni objekti, tako da je ravničarski dio prilično zauzet.Navodnjavanje se vrši od juna do septembra, te ima veliki uticaj na bilans vode u ljetnom periodu.

6. Zaštita sredine

Općina Visoko je locirana u sarajevsko-zeničkoj kotlini, koja predstavlja jedno od najnaseljenijih područja BiH sa velikim brojem izvora zagađenja. Zbog toga pitanje zaštite životne sredine predstavlja jedan od najkrupnijih problema i Općine Visoko. Prema podacima iz prijeratnog perioda o stepenu zagađenosti okoline dobiveni su slijedeći podaci:

ZRAK: u okviru kojeg su mjerno učešće SO2 dima, NOx, taložni prah, teški metali, leteće čestice itd.

VODA: u okviru koje je utvrđivano bakteriološko stanje, sadržaji teških metala BILJKE: uticaj zagađenja zraka na odbrane biljne vrste ZEMLJIŠTE sa utvrđivanjem mehaničkih i hemijsko-fizičkih svojstava,

radioaktivnosti, sastav pedo faune itd.

Zagađenje otvorenih podzemnih tokova uslovljeno je zbog nepostojanja, ali i neadekvatne funkcije kanalizacionog sistema i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Grad ne posjeduje uređaj za prečišćavanje gradskih otpadnih voda, pa se upotrijebljene vode bez ikakvog tretmana upuštaju u rijeku Bosnu i Fojnicu. Neka industrijska preduzeća posjeduju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, ali ga u posljeratnom periodu ne koriste.S obzirom da je zaštita sredine postala univerzalni problem, u tom kontekstu nužno je posebnu pažnju posvetiti na:

Zaštitu otvorenih podzemnih tokova Odstranjenje krutih otpadaka, otpadaka od industrije i stambenih naselja Zaštita od buke Proširenje, uljepšavanje i zaštitu zelenih površina Higijenski i drugi uslovi na području javnih gradskih objekata

19

Page 20: 45064377 Visoko Prostorni Plan

III RAZVOJNI CILJEVI

SWOT ANALIZA

POTENCIJALI:

Mesna industrija Koža i tekstil Drvna industrija Historijske vrijednosti Infrastruktura Prirodne vrijednosti Mineralni resursi Građevinska industrija

OGRANIČENJA:

Nedostatak sredstava Nedostaci infrastrukture Nedostatak razvijenih

programa Ne postojanje agencija za

razvoj

MOGUĆNOSTI

Proizvodnja hrane Turizam Kulturne vrijednosti Eksploatacija gline Eksploatacija kamena i kreča Razvoj infrastrukture Trgovina Veći razvoj poljoprivrede Razvoj društvenih delatnosti

OPASNOSTI:

Nepovoljni uslovi za priliv stranog kapitala

Nedostatak dugoročnog opredjeljenja privrednog razvoja

Nedostatak obrazovanog kadra

Politička stabilnost Demografske turbulencije

stanovništva

20

Page 21: 45064377 Visoko Prostorni Plan

1. Opći ciljevi

Svim mjerama demokratskog društva, neophodno je stvoriti pretpostavke da se na širem području Općine Visoko u praksi ostvaruje:

Nova vrijednost, nova opredjeljenja bosanskohercegovačkod društva, koju je neophodno obogaćivati vlastitim spoznajama, uvažavajući pri tome preporuke i dostignuća savremenog svijeta u organizaciji života i rada na cjelokupnom području općine

Strukturna zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti, povrat izgubljenog stanovništva uz stimulisanje racionalnog i koordiniranog usmjerenja svih aktivnosti u prostoru

Striktne promjene u privredi, stimuliše rast proizvodnje sa višim fazama prerade, uz upotrebu domaćih sirovina i savremenijih naučno-tehničkih i tehnoloških dotignuća

Povečanje učešća malih i srednjih preduzeća, stimuliše razvoj privrednih oblasti sa brzim obrtom kapitala i ekološki neškodljivim proizvodnim procesima

Usmjeravanje investicionih aktivnosti ka razvoju strateških djelatnosti stvarajući uslov za održivi razvoj i humanizaciju cjelokupnog područja Općine

Posebna pažnja održivom razvoju Usmjerenje privredih aktivnosti ka tehnologijama racionalizacije potrošnje

energije i poboljšanog korištenja materijalnih resursa, kako bi se Općina približila nultom otpadu, a u okviru tehnološkog korištenja humanih resursa, a smanjiti potrošnju prirodnih

Međunarodnoj suranji kao preduslovu i cilju zavoja: preduslov je i prihvatanje svjetskih standarda predviđanja i kavliteta proizvoda; kao i uključivanje Visokog u tehnološku saranju na području održivih tehnologija kroz različite oblike ulaganja

Opredjeljenja data u prostornim i drugim planovima će služiti kao određene u cilju podsticanja partnerstva između privatnog i javnog biznisa, te blagovremenog koncenzusa putem uključenja građana u ove aktivnosti, kako bi se zajednički kreirala odgovarajuća razvojna i druga opredjeljenja. Politička tijela u finalnoj fazi donošenja odluka treba da odigraju značajniju ulogu, ali i a snose odgovornosti za ukupan razvoj

Investicionom politikom podsticati ostvarenje adekvatne politike prostornog uređenje, kako bi se privredni subjekti i prostorne strukture međusobno harmonično usklađivale.

Shodno tržišnim uslovima i privatnoj incijativi, vodit će se računa o postizanju optimalnog odnosa između proizvodnih i potrošnih područja kako bi se djelovalo na harmonizaciju prostora, smanjenje potrošnje i izjednačavanje uslova života i rada.

21

Page 22: 45064377 Visoko Prostorni Plan

2. Posebni ciljevi

Stanovništvo (demografski oporavak)

Općina Visoko je uspjela da sa relativno malim investicijama dostigne u BiH nadprosječan nivo društveno-ekonomske razvijenosti. Pod demografskim oporavkom stanovništva podrazumijeva se dostizanje prijeratnog broja stanovništva, ili približno tom broju sa određenom strukturom. Općina treba da i dalje obezbijedi povratak. Proces demografskog konsolidovanja na Općini Visoko je jako spor. Očekivati je da će se tek 2010. godine stabilizovati stanovništvo, odnosno da će se te godine dostići predratni nivo i dalje nastaviti sa rastom.

Vremenski period

1991. 2000. 2005. 2010. 2015. 2020.

Broj stanovnika

46.130 39.881 42.300 46.130 48.786 51.443

Izmjene i dopune projekcije prostornog uređenja

Pri zajedničkom radu na izmjeni prostornog plana, pošlo se od opredjeljenja da je nužno posebnu pažnju posvetiti zaštiti poljoprivrednog zemljišta i održivom razvoju. Ukazala se potreba da se neka urbana podričja prošire, neka objedine u jedinstvenu cjelinu, te da se za neke cjeline utvrde nove granice, odnosno da dobiju tretman urbanih područja.Unutar urbanog područja, pšored građevinskog, nalaze se zemljišta druge namjene: zelenilo, parkovske i sportske površine, vodene površine, saobraćajne i industrijske površine, površine za stambene i javne zgrade itd. Osim općinskog centra, značajnu ulogu u sistemu naselja treba da odigraju sekundarni općinski centri, te cenetri mjesnih zajednica koji treba da rasterete pritisak na općinski centar. Prostorna organizacija Visokog mora biti kompatibilna sa prostornom organizacijlom susjednih općina.

22

Page 23: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Moguće je sagledati hijerarhijske nivoe centara koje konstruiše:PRVI NIVOVisoko razvijene urbano središte općinski centar, subregionalni centar šireg područja, sekundarni centar i pol razvoja Zeničko-Dobojskog kantona.

DRUGI NIVOPredstavljaju sekundarni općinski centar, koji ostvaruje funkciju od značaja za stanovnike više mjesnih zajednica: -Buzić Mahala-Šareni Hanovi-Veliko Čajno-Buci

TREĆI NIVO Predstavljaju grupacije naselja koja u svom okviru sadrže funkcije koje zadovoljavaju potrebe stanovništva mjesne zajednice.

ČETVRTI NIVOPredstavlja 46 seoskih naselja sa minimalnim brojem funkcija, uz savremen princip otvorenosti i prijem sadraja u skladu sa tržišnom ekonomijom i privatnim poduzetništvom.

Područje aerodroma

Teška odbrambena situacija sarajevsko-zeničke kotline i drugih dijelova BiH uzrokovala je potrebu da se hitrno pristupi izgradni aerodroma, kako bi se pomoću ovog objekta povećala odbrambena sposobnost države, obezvijedio dotur različizih vrsta materijala i robe.Pćina Visoko je u januaru 1993. godine donijela odluku o izmjeni korištenja zemljišta po namjeni za područje Lisovo, Dobro Selo, Liješeva,Orašac, Šareni Hanovi, dio Hlapčevića i Maurovića. Danas taj aerodrom služi kao sportski aerodrom. Da bi se mogao očekivati dalji razvoj ovog aerodroma nužno je izvšiti uklanjanje fizičkih struktura i zmijeniti namjenu postojećem zemljišnom fondu. Razumljivo je da će se, ako dodje do izgradnje aerodroma pojaviti veoma složeni polotički, socijalni, ekonomski, sociološki i drugi odnosi. Zaštićeno područje površine 168 ha bi se svelo u granice koje danas aerodrom angažuje. U okviru ovog područja predviđa se dio za namjenu Sportski aerodrom „Visoko“.

23

Page 24: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Radna zona Ozrakovići

U skaldu sa opredjeljenjem stručnih službi Općine Visoko da imaocima domaćeg ili stranog kapitala nude adekvatne prstore za privredni razvoj. Prema prijedlogu formirala bi se kompaktna radna zona površine oko 27,22 ha koja bi pratila:-lijevu i desnu stranu priključnog regionalnog puta R 443 koji ide do mosta na rijeci Bosni do petlje-radna zona se u kontinuitetu produžava planiranom obilaznicom istočno od petlje, desnom stranom saobraćanice do Vispaka-od Vispaka i Veleprometa, radna zona sa lijeve i desne strane prati postojeću saobraćanicu koja ide paralelno sa prugom prema jugu

Nuditi različite oblike stambene izgradnje

Organi općine moraju ravnopravno tretirati sve građane i sve oblike stambene izgradnje, nuditi lepezu različitih mogućnosti da ljudi, shodno svojim mogućnostima, potrebama i željema rješavaju svoj stambeni problem.-Buduća opredjeljenja se moraju bazirtai na nuđenju prostora za realizovanje raznovrsnih oblika stambene izgradnje.-U cilju afirmacije novog koncepta u oblasti stanovanja i stambene izgradnje, nužno je ponuditi odgovarajuće komunalno opremljenje prostore za stambenu izgradnju.-Industijalizacija indivisualne i kolektivne izgradnje zahtijeva usvajanje takvih tehnoloških postupaka, koji treba da iniciraju i stimulišu brojne procese na području Zeničko-Dobojskog kantona, ili nekoliko susjednih općina.-Novi koncept zahtijeva novi pogled, novu filozofiju, novi način organizovanja i novi način djelovanja u ovoj oblasti.

24

Page 25: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Privreda

Općina Visoko se suočava sa nekoliko krupnih zahtijeva:-Rješavanje problema nastalih destrukcijom privredne osnoce i dugogodišnjim razvojnim vakuumom, koji izaziva krupne socijalne, političke i druge posljedice.-Promjena privredne strukture i formiranje izvozno propulzivnih grana, koje bi na osnovu domaće sirovinske baze usvajale savremene tehnologije.-Uz restruktuiranje nužno je obezbijediti i mnoge kreativne kadrove u fazi promjene vlasništva.Privatizacija privrede sa područja Općine morala bi počivati na usklađivanju savremenog menadžerstva koje bi se stimulisalo politikom, nuđenjem raznovrsnih projekata.-Nova razvojna vizija i strategija morala bi se bazirati na novoj filozofiji, novim mislima i novoj praksi koja destimuliše neracionalne alokacije, a stimuliše grane sa multiplikativnim efektima.-Obezbjeđivati striktnu zaštitu okoliša, uvažavajući filozofiju održivopg razvoja.-Uvažavati brojne konvencije usvojene od strane Ujedinjenih nacija i Evropske Zajednice.-Stavljati u funkciju razvoja domaće resursne potencijale.

Nakon 2006. godine došlo je do dinamičkog razvoja koji se nastavlja i dalje i koji će postaviti najmanje dva krupna zahtijeva u vezi sa prostorom. Jedan će se ispoljavati u potrebi za novim prostorima, a drugi za racionalnom homogenizacijom ponude i potražnje za prostorom pojedinih poslovnih djelatnosti i uoće ponudača, potrošača i korisnika.

Razmješta industrije podliježe različitim kriterijima s obzirom da se radi o specifičnim industrijskim granama.Mora se striktno voditi računa o zaštiti okoliša.To znači izbjegavati koncetraciju i neadekvatne industrije, obezbjeđivati ravnomjerniji razmještaj sa pribliavanjem sirovinskim osnovama. U principu, na području Općine Visoko bitno je kod usmjerenja industrijskog razvoja:-Obezbijediti intenzivnije korištenje postojećih lokacija i izgrađenih struktura na tim lokacijama.-Pogone čiste industrije prostorno disponirati sa drugim gradskim sadržajima. Tehnološki napredak u industriji disponiraju čak i u stambene zone.-Razvijati industriju u centrima gdje postoje pretpostavke za njeno brzo efektuiranje.-Usmjeravati razvoj na ona područja gdje je moguće aktivirati faktore razvoja.-Uvažavati prirodn, ali i društvene faktore: prirodni resursi, prirodni uslovi, stanovništvo, saobraćaj, energetika, voda itd.

25

Page 26: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Mineralni resursi

Oni su predhodnom sistemu imali naveći uticaj na prostorni raspored industrije. U narednom periodu uticaj resursa neće biti toliko opredjeljujući za razvoj industrije jer je moguć i razvoj drugih djelatnosti na osnovu turističkih, saobraćanih i drugih uslova.

Vode su jedan od opredjeljujućih faktora za razvoj. Voda je bitan faktor u redistribuciji industrije, jer je njen značaj velik. On je najznačajniji sa tehnološkim naprecima. Razvoj industrije i u isti mah očuvanje kvaliteta je jedan od najvažnijih faktora. Vode su danas osnovna resursna vrijednost.

Kulturne djelatnosti

Potrebno je programirati razvoj objekata i sadržaja za zadovoljenje potreba iz oblasti kulture, programirati kulturne manifestacije i različite obike rada koji bi zadovoljili stanovnike svih dobnih i obrazovnih nivoa. Razvoj turizma neodvojiv je od prirodnog i kulturnoh nasljeđa, raznih kulturnih manifestacija koje djeluu na povećanje turizma.

Infrastrukturni sistemi

Prognoze transporta baziraju se na:-dosadašnjme razvoju transporta-razvoju ekonomije-razvoju transporta u Evropi

Mobilnost

Procjena mobilnosti bazirana je na povećanju mobilnosti sa 5000 km u 2000.godini na 10.000 km u 2010. godini ili po stopi od oko 7% prosječne godišnje. Stopa rastatransporta putničkih vozila procjenjuje se na 5-6% u periodu do 2010. godine, dok stopa rasta teretnog transporta se procjenjuje odd 9-6,5% godišnje.

Motorizacija

Motorizacija u Općini Visokorazvijala se brže nego ekonomija. Broj pređenih kilometara se procjenjuje kao dosta niži u odnosu na prijeratni nivo.

26

Page 27: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Putna mreža

Autoput predstavlja osnovnu saobraćajnu arteriju na području BiH, pa tako i na području Općine Visoko i omogućava integrisanje u evropske saobraćajnice, društvene i privredne tokove.

Prema dosadašnjim sagledavanjima neophodno je pored modernizacije postojećih lokalnih puteva, još ppovećati dužinu lokalnih puteva. Na regionalnim putevima pored poboljšanja elemenata puta, potrebno je realizovati planiranu obilaznicu u dužini od 3735 m kroz grad Visoko.

Javni saobraćaj

U narenom periodu javni saobraćaj treba da postane dominantan vid prevoza stanpvništva Općine.Procjenjuje se da će trebati obaviti 0,50 kretanja po stanovniku prosječno dnevno.Može se konstatovati da od kapaciteta i kvaliteta funkcionisanja javnog prevoza u velikoj mjeri zavisi planirana organizacija korištenja prostora Općine Visoko.

Avionski saobraćaj

Avionski saobraćaj prema dugoročnim prognozama ima velike stope rasta u budućnosti.Sarajevski aerodrom je presjekao grad na dva dijela pa je time limitiran dalji razvoj Grada i aerodroma. Očito je da će ovaj aerodrom u budućem periodu morati premjestiti na drugu lokaciju.Prema dosadašnjim istraživanjima najpogodnija je lokacija aerodroma (Internacionalni aerodrom klase 4E) u Visokom.Za Bliskoistočne i Dalekoistočne zemlje bio bi interesantan aerodrom Visoko, naročito za kargo saobraćaj i boravak i servisiranje letjelica na ovim destinacijama, pogotovo što nijedan od četiti aerodroma u BiH ne zadovoljavaju uslove za internacionalni aerodrom klase 4E.

Zaštita kulturno-historijskog nasljeđa

Neophodno je obezbijediti da se paralelno ostvaruje organizovana zaštita kulturno-historijskog nasljeđa, te da se graditelska baština stavlja u funkciju ekonomskog razvoja. Veoma značajan oblik zaštite ovih sadržaja je Prostorno-planinska zaštita,

27

Page 28: 45064377 Visoko Prostorni Plan

koja podrazumijeva uključivanje baštine u planove svih nivoa, od strategije do urbanističkih i regulacionih planova.

IV KONCEPCIJA RAZVOJA

Prema popisu iz 1991. grad Visoko sa 13.663 stanovnika zauzimao je 24. poziciju na rang veličinskoj listi gradova i općinskih centara.

Prostorno-lokaciona specifičnost predstavlja izuzetnu povoljnost za dinamičan razvoj centra, kao pola razvoja Općine, odnosno pola rasta ili sekundarnog pola razvja u kantonalnom sklopu.

U Općini Visoko najviše pozitivnih razvojnih efekata mogu da alimentiraju putem snažne prostorne interakcije sa Sarajevom i Zenicom.

Današnje stanje Općine nameće potrebu da se vrše pripreme, obezbjeđuju agregatni drugi pokazatelji, ostvaruju kontakti sa domaćim i inostranim partnerima, organima Bosne i Hercegovine i Kantona, kako bi se stvarale neophodne pretpostavke za izradu Strategije privrednog razvoja Općine Visoko, odnosno razvoja privrednih oblasti i djelatnosti.

Strategijom je nužno uvažiti promjene u društveno-političkom, imovinsko-pravnom, geografsko-prostornom i drugim segmentima i obezbijediti prilagođavanje cjelokupnog privrednog ambijenta tržišnom načinu privređivanja koji nameće potrebu da se svi razvojni procesi uslađuju sa evropskim i svejtskim tržišnim, urbanim, okolinskim i drugim standardima. Visoko, pol razvoja, razvijena urbana sredina, sekundarni kantonalni centar, centar općinskog područja, koji posjeduje razvijenu primarnu infrastrukuturu koristit ce postojeće i nove okolnosti kako bi ubrzao svoj ekonomski razvoj autnomnim izvoznim proizvodima i uslužnim sektorima, koji će obezbijediti novostvorenu vrijednost.

Industrija je glavni generator razvoja svih ostalih djelatnosti. U indudtriji se vrši prerada poljoprivrednih proizvoda, mehaničkia i hemijska prerada drveta, investicijska izgradnja u građevinarstvu omogućena je industrijom građevinskog materijala, saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam su generisani rastom standarda i potražnje za robom i uslugama.

Razvoj poljoprivrede, šumarstva i turizma će zahtijevati ne samo racionalnije korištenje prostora za te namjene nego i njihovu maksimalnu zaštitu.

Ishodište privrednog razvoja Općine Visoko treba tražiti u: tazvoju savremene poljoprivrede, razvoju turizma i razvoju moderne prestruktuirane tržišno orjentisane privrede.

28

Page 29: 45064377 Visoko Prostorni Plan

Nužno je koncipirati i provoditi različite oblike zaštite kulturno-historijske graditeljske baštine.

29