32
44/2007 31. listopada 2007. Teologija i Crkva u procesima europskih integracija XIII. meðunarodni teološki simpozij u organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakulteta okupio sociologe, politologe i teologe iz Italije, Njemaèke i Hrvatske Biskup Srakiæ o najavama ukidanju vjeronauka u školama Vjeronauk je u škole ušao temeljem meðunarodnih ugovora, trajnim ugovorom Hrvatske sa Svetom Stolicom - Zlonamjerne su najave nekakvog istjerivanja vjeronauka iz škole. Da bi se to uèinilo, trebalo bi rušiti meðunarodne ugovore, a to bi za Hrvatsku bila prava meðunarodna sramota i skandal Razmjena ratifikacijskih instrumenata Temeljnog ugovora izmeðu Svete Stolice i BiH Pravilna primjena svega ugovorenog u interesu je države jer, osim što joj daje da ostavi o sebi pozitivnu sliku u svijetu, pridonijet æe prevladavanju velikih problema naslijeðenih iz prošlosti i izgradnji bolje buduænosti; buduænosti u kojoj æe se moæi ostvariti težnje zemlje koja, po svojoj povijesti i zemljopisnom položaju, predstavlja jedinstveno raskršæe razlièitih identiteta, ali koja s punim pravom pripada Europi, poruèio kardinal Bertone Apel iz Napulja Na završetku Meðureligijskog skupa "Religije i kulture u dijalogu: za svijet bez nasilja" upuæen apel kojim se poruèuje: "Ne ubijanju! Ne nasilju!" Domovinske vijesti Sprovod fra Serafina Turèina "Tjedan Hrvata iz Bosne i Hercegovine" Prva audio Biblija za slijepe osobe u Hrvatskoj Susret diplomata u Hrvatskoj s državnim i crkvenim vlastima Dubrovnik: Susret katolièkih kulturnih centara Mediterana U Ðakovu predstavljena knjiga o ostavštini biskupa Strossmayera Ekumenski okrugli stol o Marku Antunu de Dominisu Franjevci u Slavonskom Brodu proslavili obljetnice Blagoslov poprsja kardinala Kuhariæa u Èaèincima Drugi liturgijsko-glazbeni susret u Pazinu Europsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije Ljekarne Hrvatskog Caritasa Diakonia obilježile 15 godina djelovanja Crkva u Hrvata Rim: Misa na obljetnicu smrti kraljice Katarine Kotromaniæ-Kosaèe BiH: Crkve na meti pljaèkaša i vandala Inozemne vijesti Papa primio predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšiæa Proglašeno blaženima 498 španjolskih muèenika Objavljena tema Svjetskog dana društvene komunikacije 2008. Prilog dokumenti Pouka u vjeri neodvojiva je od primjera životom Svijetlo svjedoèanstvo španjolskih muèenika Politièka i socijalna odgovornost Crkve Prilog prikazi Zbirka paške èipke benediktinskog samostana u Pagu proglašena zaštiæenim kulturnim dobrom RH Otvoren natjeèaj za Uskrs fest 2008.

44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

  • Upload
    vodan

  • View
    221

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

44/200731. listopada 2007.

Teologija i Crkva u procesima europskih

integracija

XIII. meðunarodni teološki simpozij u organizaciji

Katolièkoga bogoslovnog fakulteta okupio sociologe,

politologe i teologe iz Italije, Njemaèke i Hrvatske

Biskup Srakiæ o najavama ukidanju vjeronauka u

školama

Vjeronauk je u škole ušao temeljem meðunarodnih

ugovora, trajnim ugovorom Hrvatske sa Svetom

Stolicom - Zlonamjerne su najave nekakvog istjerivanja

vjeronauka iz škole. Da bi se to uèinilo, trebalo bi

rušiti meðunarodne ugovore, a to bi za Hrvatsku bila

prava meðunarodna sramota i skandal

Razmjena ratifikacijskih instrumenata Temeljnog

ugovora izmeðu Svete Stolice i BiH

Pravilna primjena svega ugovorenog u interesu je

države jer, osim što joj daje da ostavi o sebi pozitivnu

sliku u svijetu, pridonijet æe prevladavanju velikih

problema naslijeðenih iz prošlosti i izgradnji bolje

buduænosti; buduænosti u kojoj æe se moæi ostvariti

težnje zemlje koja, po svojoj povijesti i zemljopisnom

položaju, predstavlja jedinstveno raskršæe razlièitih

identiteta, ali koja s punim pravom pripada Europi,

poruèio kardinal Bertone

Apel iz Napulja

Na završetku Meðureligijskog skupa "Religije i kulture

u dijalogu: za svijet bez nasilja" upuæen apel kojim se

poruèuje: "Ne ubijanju! Ne nasilju!"

Domovinske vijesti

Sprovod fra Serafina Turèina

"Tjedan Hrvata iz Bosne i Hercegovine"

Prva audio Biblija za slijepe osobe u Hrvatskoj

Susret diplomata u Hrvatskoj s državnim i crkvenim vlastima

Dubrovnik: Susret katolièkih kulturnih centara Mediterana

U Ðakovu predstavljena knjiga o ostavštini biskupa Strossmayera

Ekumenski okrugli stol o Marku Antunu de Dominisu

Franjevci u Slavonskom Brodu proslavili obljetnice

Blagoslov poprsja kardinala Kuhariæa u Èaèincima

Drugi liturgijsko-glazbeni susret u Pazinu

Europsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj

Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju

Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije

Ljekarne Hrvatskog Caritasa Diakonia obilježile 15 godina djelovanja

Crkva u Hrvata

Rim: Misa na obljetnicu smrti kraljice Katarine Kotromaniæ-Kosaèe

BiH: Crkve na meti pljaèkaša i vandala

Inozemne vijesti

Papa primio predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšiæa

Proglašeno blaženima 498 španjolskih muèenika

Objavljena tema Svjetskog dana društvene komunikacije 2008.

Prilog dokumenti

Pouka u vjeri neodvojiva je od primjera životom

Svijetlo svjedoèanstvo španjolskih muèenika

Politièka i socijalna odgovornost Crkve

Prilog prikazi

Zbirka paške èipke benediktinskog samostana u Pagu proglašena

zaštiæenim kulturnim dobrom RH

Otvoren natjeèaj za Uskrs fest 2008.

Page 2: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Domovinske vijesti

Potreba volonterskog djelovanjaSplit, 22.10.2007. (IKA) - Na KBF-u u Splitu prireðeno je22. listopada predavanje o potrebi volonterskog djelovanjakao poticaj bogoslovima i sveæenièkim kandidatima. O temisu govorile s. Ljiljana Todoriæ, ravnateljica doma za starije inemoæne osobe Lovret i predsjednica Katolièke udrugeLovret, i Ivna Èevra, voditeljica programa udruge Lovret.Duhovnik na CBS-u mons. Marin Škarica u uvodu je ukazaona realnost lošeg stanja pastoralne skrbi za starije osobe. S.Ljiljana predstavila je rad organizacije doma Lovret iistoimene udruge, istièuæi kako "u skrbi za starije i nemoæneosobe djelatnici nastoje djelovati u duhu Katolièke Crkve".Dom pruža skrb za dementne i teško pokretne osobe, kojespadaju u najtežu kategoriju ove dobi, a zahtjev za smještajprema Zakonu o socijalnoj skrbi mogu podnijeti socijalnisluèajevi i osobe teško narušenog zdravstvenog stanjakojima obitelj ne može osigurati prikladnu skrb. U domu jetrenutaèno smješteno 107 osoba, što je ujedno njegovoptimalni kapacitet. Godine 1995., kao dio djelatnosti ovogadoma, ustanovljena je i služba za njegu i pomoæ u kuæi napodruèju Splita, koja prema Programu rada službe ukljuèujerazne oblike skrbi, npr. dostavu toplog obroka, njegu,nabavu lijekova i namirnica, pratnju do lijeènika, itd. S.Ljiljana pojasnila je da su korisnici ovih usluga osobe ovisneo tuðoj pomoæi. Katolièka udruga Lovret osnovana je 1998.,a sada ima 80 volontera. Udruga ukljuèuje individualni rad sosobama, ali organizira i prigodna druženja. Ako netko želibiti èlan udruge treba imati jednu osobu na skrbi i biti jojspreman posvetiti dva sata tjedno. Indikativan je podatak daovih 80 volontera nisu dostatni za sve zahtjeve na terenu. S.Ljiljana primijetila je kod korisnika sve izraženiju potrebu zakontaktima duhovne naravi te dodala kako postoji "opasnostda se mi vjernici pretvorimo samo u socijalne radnike, stogau svome radu moramo nastojati spojiti materijalnu pomoæ sduhovnim sadržajima". U tom smislu istaknula je da biprisutnost bogoslova dobro došla za rad sa starijim inemoænim osobama i u domu i na terenu, a korist bi moglabiti obostrana jer bi bogoslovima takva djelatnost bilasvojevrsna priprema za njihovo buduæe pastoralnodjelovanje. Ivna Èevra istaknula je tri važne znaèajke volonterskogarada: dragovoljnost, neplaæenost te solidarnost, s tim da jeova treæa znaèajka – imati osjeæaj za drugoga - najvažnija.Premda motivi za volonterski rad mogu biti razlièiti,najvažnije je da taj osjeæaj dolazi iznutra, iz nas samih, jervolonteri trebaju biti voðeni iz srca. Definicija koja kaže daje volontiranje "pružanje ruke drugom èovjeku bezoèekivanja materijalne koristi" sadrži bit našega kršæanskogposlanja; mi dakle trebamo ne samo propovijedati i prièativeæ svojim primjerom svjedoèiti svoje poslanje. Ako sesmjesti u ovakve okvire, tada proizlazi da je volontiranjetrajna i stalna obaveza. Udruga Lovret uz pomoæ starijim i nemoænim osobama radii na projektu širenja volonterstva i solidarnosti. U tu svrhunastoji animirati djecu, mlade i odrasle za pomaganje ipozitivan stav prema starosti i starenju. To su uglavnom ljudikoji su vjerski motivirani, zaposleni su i imaju svoje obitelji,a ipak naðu vremena za potrebe drugih. Kao poticaj predkraj predavanja Ivna je izrazila želju da se u projekt ukljuèe ibogoslovi, jer korisnicima usluga udruge najviše nedostajedruštvo, osamljeni su i nemaju s kim poprièati, a neki seosjeæaju i duhovno osiromašeni zbog nedostatka molitvenezajednice.

Sprovod fra Serafina TurèinaRijeka, 22.10.2007. (IKA) - Franjevci kapucini u Rijeciispratili su u ponedjeljak 22. listopada na posljednji poèinaksvoga subrata fra Serafina Turèina. Pogrebne obrede narijeèkom groblju Kozala i misu zadušnicu u kapucinskojcrkvi Gospe Lurdske na Žabici predvodio je rijeèkinadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ. "O. Serafin veæ je u najranijoj mladosti spoznao da je pravasreæa samo u životu s Kristom. Meðu nama je živio kaoblažen i sretan èovjek, unatoè mnogim nevoljama kroz kojeje prolazio bilo osobno bilo sa svojom kapucinskomzajednicom, Crkvom i cijelim narodom. Njegovodostojanstvo, njegov mir, njegova blagost i ljubav izvirali suiz srca koje je našlo ono za èim je težilo. Na ocu Serafinumogli smo gotovo opipati kako Bog èini sretnim i blaženimèovjeka koji mu se posve predaje, èovjeka koji sav svoj živottemelji na stavu: Èovjek nije dostatan sam sebi, njemu jeneophodan Bog! Hvala Ti, oèe Serafine, što si taj stavdosljedno meðu nama živio i svjedoèio, pokazujuæi svimatako put do istinske sreæe. Hvala Ti za mir koji si u sebinosio i snagom sveæenièkog reda u sakramentu sv. ispovijedirado i neumorno drugima udjeljivao. Pozivao si na putistinske sreæe i istinskog blaženstva rijeèima propovijedi, alijoš više svojom finoæom i plemenitošæu, otmjenošæu iskromnošæu, a najviše svojom blagom i vedrom prisutnošæui predanošæu Kristu", istaknuo je nadbiskup Devèiæ.Gvardijan kapucinskog samostana u Rijeci fra Anto Pervanprisjetio se životopisa pokojnika, a propovijed je na misizadušnici održao provincijal Hrvatske kapucinske provincijesv. Leopolda Mandiæa fra Ivica Petanjak. Rijeèi sjeæanjauputili su i generalni definitor kapucinskog reda u Rimu fraJure Šarèeviæ te kapucin iz Maribora fra Vinko Škafar.Oproštaj od fra Serafina zapoèeo je 21. listopada, kada je ukapucinskoj crkvi izloženo njegovo tijelo. U veèernjimsatima misu zadušnicu predvodio je fra Anto Pervan, apropovijedao fra Stanko Dodig. Fra Serafin Turèin 14.listopada doživio je snažan moždani udar od kojega se nijeuspio oporaviti te je 17. listopada preminuo. Roðen je 23.kolovoza 1928. u Donjoj Batini od roditelja Stjepana iAmalije, roð. Lugariæ. Prve zavjete polaže 11. listopada1946. u Varaždinu, a doživotne 25. ožujka 1952. u Zagrebu.Za sveæenika je zareðen 28. lipnja 1953., takoðer u Zagrebu.U svome sveæenièkome i redovnièkom životu djelovao je usplitskom, zagrebaèkom, osjeèkom i rijeèkom kapucinskomsamostanu. Zaslužan je za prvi tiskani životopis sv.Leopolda Bogdana Mandiæa u ciklostilu, te za gradnju crkvei svetišta sv. Leopolda u Osijeku, a deset godina je vodio icentar za promicanje i štovanje sv. Leopolda Mandiæa. Bioje i promicatelj pokretanja kauze za proglašenje blaženim sl.Božjega fra Ante Tomièiæa, kapucina. Fra Serafin Turèin bioje i traženi ispovjednik i duhovnik.

Nagraðen film o svetištu Gospe TrsatskeSplit, 22.10.2007. (IKA) - Na upravo završenom 10.meðunarodnom festivalu turistièkog filma u Splitu film"Svetište Gospe Trsatske" i njegov autor Bernardin Modriædobili su nagradu za "majstorski redateljsko-snimateljskiprikaz najstarijega hrvatskoga marijanskoga svetišta". Filmrijeèkoga redatelja pozvan je na 45. meðunarodni festivalturistièkog i religijskog filma "Itinerarium fidei" što æe seodržavati od 26. do 30. studenoga u talijanskim gradovimaLecceu, Copertinu i Otrantu.

Domovinske vijesti ika

2 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 3: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

"Tjedan Hrvata iz Bosne i Hercegovine"Zagreb, 23.10.2007. (IKA/KTA) - Revijom tradicijskeodjeæe i nakita Hrvata iz BiH iz zbirke samostana Duhovnogcentra "Karmel sv. Ilije" na Buškom jezeru pokrajTomislavgrada u zagrebaèkom Muzeju "Mimara" unazoènosti više stotina uzvanika otvoren je 22. listopada"Tjedan Hrvata iz Bosne i Hercegovine" podpokroviteljstvom Vlade RH i organizaciji Hrvatske maticeiseljenika. Nakon pozdravnih rijeèi ravnateljice HMIKatarine Fuèek, potpredsjednica hrvatske Vlade JadrankaKosor podsjetila je na važnost te priredbe koja pokazujekoliko su Hrvati u BiH oèuvali svoj kulturni identitet itradicijsku kulturu u razlièitim vremenima i okolnostima.Istaknula je kako je Vladina ustavna obveza podupiratiHrvate izvan domovine. Vlada nastoji pomoæi Hrvatima uBiH razlièitim projektima, poput potpore Sveuèilištu uMostaru, kojemu je dodijelila 360 milijuna kuna, rekla jeKosor. Dodala je da je to velik poticaj mladima koji æe seškolovati i èije školovanje jamèi opstanak Hrvata u BiH.Istaknula je i projekt potpore pripadnicima Hrvatskog vijeæaobrane, ratnim vojnim invalidima HVO-a i obiteljimanestalih. Hrvatska se Vlada skrbi i za povratak onih koji sežele vratiti na svoja ognjišta u BiH, a potpomaže i hrvatskeobitelji iz BiH koje ostaju u Hrvatskoj, kazala je Kosor.Predsjednik Hrvatske karmeliæanske provincije o. JakovMamiæ zahvalio je hrvatskoj Vladi na pokroviteljstvu ipotpredsjednici Kosor uruèio prigodnu plaketu i zahvalnicu.Reviju tradicijske odjeæe i nakita Hrvata iz BiH iz zbirkesamostana i Duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" osmislio jekarmeliæanin Zvonko Martiæ. U toj jedinstvenoj zbirci danasje stotinu cjelovitih nošnja iz svih krajeva BiH gdje žive ilisu živjeli Hrvati. To je jedino mjesto na kojem se prikupljajui èuvaju hrvatske nošnje od Save do mora i od Drine do Une,a originalne su, stare i za njih se izraðuju novi dijelovi odstarih materijala. Zbirka nakita sadrži oko 300 primjerakastaroga, uglavnom srebrnog nakita filigranske izradbe s kraja19. i poèetka 20. stoljeæa, istièe u katalogu autor o. ZvonkoMartiæ.

H-epicentar okupio više od 400 mladihPrikupljana pomoæ za 15-godišnjega Luku ÈehuliæaZagreb, 23.10.2007. (IKA) - Prva ovosezonska zabavno-humanitarna veèer H-epicentra pod nazivom "H-epi start"održana je 23. listopada u baru Euphoria na zagrebaèkojŠalati. Više od 400 posjetitelja veèeri kupovinom ulazniceod 10 ili 15 kuna sudjelovalo je u humanitarnoj akcijiprikupljanja pomoæi 15-godišnjem Luki Èehuliæu koji bolujeod tumora kostiju (Ewingov sarkom). Za Lukino lijeèenjepotrebni su skupi lijekovi (Avastin) koji mjeseèno premašuju14.000 kuna. Volonteri Udruge Zdenac bili su gosti veèeri koji suposjetiteljima podijelili informativne letke o svom radu idjelovanju. Cilj i djelovanje Zdenca usmjereni su naformaciju laika s prožetim misionarskim poslanjem. Udrugaje aktivna u mnogim projektima pri èemu èesto suraðuje sdrugim organizacijama (Društvom multiple skleroze,Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida i sl.). Ovim H-epicentrom zapoèela je i godišnja kampanja podnazvana "7+" kojim se želi promovirati sedam darova DuhaSvetoga. Kako je mudrost prvi dar koji se komunicirao krozprogram, LCD poruke te tiskane materijale organizatori sujuèerašnji dan prozvali i "Danom novih, mudrih poèetaka!" .

Pula: Otvoren Dom za starije i nemoæne osobe "Sv.Polikarp"Pula, 23.10.2007. (IKA) – Dom za starije i nemoæne osobe"Sv. Polikarp" u Puli sveèano je otvoren i blagoslovljen uutorak 23. listopada. Nova zgrada Doma nalazi se u sklopukompleksa, nekada vojnih zgrada, gdje od 2000. godinedjeluje ustanova Kuæa skrbi "Sv. Polikarp". Zgradu jeblagoslovio poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, asveèanosti otvaranja, uz umirovljene biskupa AntunaBogetiæa i nadbiskupa Antu Juriæa te mnoge pulskeprezbitere, nazoèili su uime hrvatske Vlade ministricaobitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti JadrankaKosor, dožupan Istarske županije Marin Brkariæ,predstavnici Gradskog poglavarstva Pule gradonaèelnikBoris Miletiæ, dogradonaèelnica Vesna Petroviæ, predsjednikHrvatske gospodarske komore - Županijske komore PulaŠime Vidulin te ostali državni dužnosnici. Na poèetku je sve nazoène pozdravio ravnatelj ustanoveMartin Kliman, iznijevši pritom kratki pregled tijeka radova.Vrijednost radova koji su trajali pet godina je 12 milijunakuna, ustanova je sve troškove podmirila kreditno sezaduživši, a daljnje æe financiranje biti od korisnika, nomoguæe je i potpisivanje sporazuma o sufinanciranju sMinistarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Dom za starije inemoæne osobe "Sv. Polikarp" primit æe u tijeku studenogaprve stanovnike, za sada 64 osobe, ali se planira poveæanjekapaciteta do 250 mjesta. Veliki dio od sadašnjih 45štiæenika koliko ih obitava u staroj zgradi Kuæe skrbi sv.Polikarpa bit æe premješteni u nove prostorije, dok æe ostatakkapaciteta zauzeti osobe koje se nalaze na listi èekanja, njihoko šezdesetak. Gradonaèelnik Miletiæ izrazio je zadovoljstvo što sesustavnom prenamjenom bivših vojnih objekata dobiva sveviše korisnih sadržaja za grad, spomenuvši pritom iBiskupijsko misijsko sjemenište "Redemptoris mater" kojese nalazi u neposrednoj blizini Doma, smješteno takoðer upreureðenom kompleksu bivših vojnih objekata. DožupanBrkariæ istaknuo je kako je to èetvrta u nizu novootvorenaustanova takvog tipa na podruèju Istarske županijenamijenjena starijim i nemoænim osobama. Uz od ranijepostojeæe domove za starije i nemoæne osobe u Puli (DomAlfredo Štigliæ), Novigradu, Rovinju i Raši, poèetkomgodine otvoren je dom u Buzetu te su u tijeku posljednjepripreme za primanje štiæenika u dom u Poreèu. Ove jegodine, takoðer, uz dva veæ postojeæa doma za psihièkioboljele odrasle osobe u Puli i Nedešæini, jedna takvaustanova otvorena i u Motovunu (Brkaè). Ministrica Kosor prenijela je premijerove pozdrave teistaknula kako je skrb za osobe treæe dobi jedan od prioritetaVlade, spomenuvši dva vrijedna projekta za pomoæ starijimosobama. Projekt "Pomoæ u kuæi" obuhvaæa oko 8 tisuæakorisnika starije dobi te zapošljava 545 gerontodomaæica,žena starijih od 45 godina, opæenito smanjenih moguænostizapošljavanja, koje se svakodnevno brinu o starijim osobamau njihovim domovima. U sklopu projekta "Dnevni boravak"djeluje za sada 16 domova diljem Hrvatske od kojih je jedanu Buzetu. U nastavku je ravnatelj ustanove poveo nazoène u obilazakzgrade, objasnivši pritom i posebnu opremu pojedinihdijelova, kao primjerice specijalno opremljene sobe zaprimanje potpuno nepokretnih korisnika. Tom je prigodomna prostoru koji povezuje staru i novu zgradu otkrivenakamena skulptura "Priklon", rad pulskih kipara Erosa i IvanaÈakiæa, koja je realizirana tijekom ovogodišnje umjetnièkekolonije u Vinkuranu nedaleko Pule pod pokroviteljstvomUmjetnièke udruge Cavae Romanae. Misu zahvalnicu u kapelici Milosrdnog Isusa u Kuæi skrbi

Domovinske vijestiika

331. listopada 2007. broj 44/2007

Page 4: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

predvodio je biskup Milovan zajedno s nadbiskupomJuriæem i biskupom Bogetiæem te više prezbitera Pulskogdekanata, a kojoj su uz djelatnike doma nazoèili i sviokupljeni predstavnici državnih struktura. Biskup je istaknuovažnost da u kuæi prevladava toplo ophoðenje s ljudima,posebice prema onima najpotrebnijima, te potom vrijednostpostojanja kapelice i svakodnevnog održavanja mise utakvoj ustanovi zahvalivši pritom sestrama Družbe sestaraMilosrdnog Isusa koje u tom domu djeluju veæ više godina, aod proljeæa sestre toga reda vode i Dom za nezbrinutu djecu"Kuæa milosrða Majmajola". Biskup se potom osvrnuo na"revoluciju ljubavi" koju su kroz povijest provodili sveci odsamih poèetaka kršæanstva pa sve do naših suvremenikapoput Majke Terezije, šireæi tako civilizaciju ljubavi uvijekcrpeæi snagu iz nepresušnog izvora božanske ljubavi, jer"nema herojske ljubavi bez božanske ljubavi".

Blagoslov župne kuæe i pastoralnog centra u BiograduNadbiskup Prenða blagoslovio pastoralni centar, poželjevšida to susretište i promicalište nesebiènog zalaganja što boljei vjernije odgovori poslanju i katehizacijiBiograd, 23.10.2007. (IKA) - Ostvarenje velike željeposljednjih desetljeæa župljana sv. Stošije u Biogradu n/m uutorak 23. listopada dobilo je svoj konaèni dovršetak iblagoslov. Nakon misnog slavlja koje je predvodio u župnojcrkvi Sv. Stošije, zadarski nadbiskup Ivan Prenða jeblagoslovio pastoralni centar u sklopu župne kuæe èija jegradnja poèela još u 19. st., a u meðuvremenu je bilaobnavljana. Poželio je da to susretište i promicalištenesebiènog zalaganja bude u punini korišteno za pastoralnepotrebe i rad sa svim vjernièkim skupinama, da što bolje ivjernije odgovori poslanju i katehizaciji. Crkva je znakBožje prisutnosti, a župna je kuæa na osobit naèin znakprisutnosti sveæenika, istaknuo je nadbiskup Prenða. Prisjetio se stare trošne kuæe i neprimjerenih sadržaja koji sunekad bili na tom mjestu, te "nemoæi koju su sveæenici šutkenosili i gutali, zbog svega što se bilo nataložilo ukomunizmu. Sve je to bilo na putu onog što je Bog spremaoza slobodu ispovijesti vjere". Misa je trenutak zahvale što ježupa dobila potrebne uvjete za rad; župa ima ljudske ipastoralne potrebe, a Biograd je brojan. "Sve je to zbog vas.Da se mlade pripremi za obiteljski život ili ostvarenje uduhovnom pozivu. Tome služi ostvareno i zahvalimo Bogušto nas je pratio na tom putu", poruèio je nadbiskup Prenðavjernicima u èije je središte grada, na uzvisini, Bog postaviošator svog prebivanja. "Sve je na tom brijegu slikovito i znakovito", rekao jenadbiskup Prenða, misleæi na postojanje župne crkve, kuæe,te angažman župnika, redovnica i vjernika. U župnu kuæu uloženo je više od milijun kuna i plod jeulaganja Zadarske nadbiskupije, biogradskih župljana,Biograda koji je donirao 100.000 kn te ostalih dobrotvora. Biogradski župnik don Zdenko Miliæ zahvalio je svima kojisu pridonijeli ostvarenju tog zajednièkog djela kojim je sadobjedinjeno da zadovolji potrebe župnika, redovnica,pastoralnih suradnika, a ureðene su i dvije sobe za goste.Izvoðaè radova je poduzeæe "Ibis 92" iz Zadra, "Intermod" jeopremio kuæu namještajem, a "Tehmae" klimatizacijom."Vjerujemo da æe ono što je uloženo biti na dobro župe. Sveto ostaje u župi, u Biogradu i sad su ispunjeni uvjeti zapastoralni rad s djecom, mladima, odraslima", rekao ježupnik Miliæ. .

Vjernici se trebaju aktivnije ukljuèiti u politikuPrvi ovogodišnji susret trajne formacije mlaðih sveæenikaZagreb, 23.10.2007. (IKA) - Prvi susret trajne formacijemlaðih sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije u novojpastoralnoj godini održan je ponedjeljak 22. i utorak 23.listopada u Pastoralnom centru sv. Vinka Paulskoga uNovigradu na Dobri. Pomoæni biskup zagrebaèki ipredsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije"Iustitia et pax" mons. Vlado Košiæ uveo je tridesetaksveæenika zareðenih u posljednjih sedam godina u glavnutemu susreta: "Odnos Crkve i politike". Biskup Košiænajavio je i objavljivanje poruke biskupa u povoduparlamentarnih izbora. Novi povjerenik Povjerenstva zapastoral mladih mr. Domagoj Matoševiæ izložio je programpovjerenstva, istaknuvši posebno program duhovneformacije animatora mladih kojeg æe on voditi u suradnji sbuduæim Pastoralnim institutom Zagrebaèke nadbiskupije.Program Povjerenstva za pastoral duhovnih zvanjapredstavio je Damir Ocvirk, èlan tog povjerenstva. O temi odnosa Crkve i politike govorili su mr. Gordan Èrpiæ,predstojnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, iHrvoje Špehar, asistent na Fakultetu politièkih znanosti uZagrebu. Mr. Èrpiæ u uvodnom izlaganju istkanuo je važnostsudjelovanja vjernika laika u politici, upozorivši napoteškoæe koje pri tom susreæu u današnjem hrvatskomdruštvu. Posebno je istaknuo važnost povjerenja u institucijete potrebu jaèanja socijalne duhovnosti. Špehar je govorio olaiènosti države, upozorivši pritom na opasnost ideologijelaiciteta koja može biti izvorom netolerancije u društvu.Špehar je upozorio i na poteškoæe posredovanja vrijednosti upluralistièkom društvu i procesu europskog ujedinjavanja teistaknuo da se u takvoj situaciji od Crkve oèekuje kritièkauloga kojom pomaže društvu razluèiti dobro od lošega. U raspravi koja je uslijedila sveæenici su istaknuli kako se odvjernika u politici oèekuje kršæanska autentiènost te aktivnijeukljuèivanje u civilno društvo putem udruga.

Susret starijih osoba u ŠibenikuŠibenik, 24.10.2007. (IKA) - Udruga Hrvatska žena –Šibenik i Caritas Šibenske biskupije organizirali su 24.listopada u Katolièkom domu biskupa Jeronima Milete uŠibeniku susret za osobe treæe životne dobi. Prigodniprogram izvela je kulturna udruga "Šibenske šuštine", apjesnikinja Neva Baranoviæ recitirala je poeziju. Susret je okupio osamdesetak starijih osoba. Ravnateljšibenskog Caritasa don Marinko Mlakiæ istaknuo je važnostovakvih susreta. Šibenski biskup Ante Ivas pozdravio je ipodržao ovakve inicijative, istaknuvši pri tome važnost brigei skrbi o starijim osobama. Iskazao je osobnu i crkvenusolidarnost s osobama treæe životne dobi. Isus Kristpreporuèio je svojoj Crkvi da pazi na osobe treæe životnedobi. Crkva u ljudima budi nadu jer nada je ono što trebateimati, poruèio je biskup Ivas. Želim vam sve najbolje. Želimda nosite svoj teret s pouzdanjem, a ne s razoèaranjem.Idemo naprijed, a ne nazad. Uime organizatora rijeèipozdrava uputila je Antonija Šare, predsjednica šibenskogogranka udruge "Hrvatska žena". Ovakvi susreti organizirapotièu zajedništvo i meðugeneracijsku solidarnost.Uprilièeno druženje bilo ujedno i jedno veliko hvala svimosobama treæe životne dobi za rad i trud koje su uložili kakobi svim nadolazeæim generacijama bilo bolje.

.

Domovinske vijesti ika

4 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 5: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Zaziv Duha Svetoga u ZagrebuZagreb, 24.10.2007. (IKA) - Profesori i studenti Sveuèilištau Zagrebu proslavili su u srijedu 24. listopada poèetakakademske godine misnim slavljem koje je u zagrebaèkojkatedrali predvodio zagrebaèki nadbiskup i veliki kancelarKatolièkoga bogoslovnog fakulteta kardinal Josip Bozaniæ.U euharistijskom slavlju kojim se zazvala pomoæ DuhaSvetoga za zapoèetu akademsku godinu, izmeðu ostalih,koncelebrirali su zagrebaèki pomoæni biskup Vlado Košiæ,v.d. dekana KBF-a dr. Josip Baloban, prodekani KBF-a idekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. AntoMiškiæ. Govoreæi o odnosu znanosti i vjere, zagrebaèkinadbiskup u propovijedi je sveuèilištarcima poruèio: "Mnogiæe u vama buditi težnje za vlastitim ostvarivanjem ivelièanjem ljudske snage; mnogi æe vas zadiviti otkrivanjemzakonitosti materijalnoga svijeta do te mjere da æete bitizbunjeni i možda æete ta nova otkriæa teško povezivati sBogom Isusa Krista. No, što bolje upoznate Krista, svako æeotkriæe biti veæa radost". Kardinal Bozaniæ osvrnuo se i naaktualni Bolonjski proces: "U sveuèilišnome životu uHrvatskoj i u Europi nekoliko je posljednjih godinaobilježeno pojaèavanjem procesa koji je dobio ime Bolonjskiproces. Nerijetko se u govoru o njemu naglašavajukarakteristike kao što su: izvrsnost, dosizanje i poštovanjesveeuropskih standarda studiranja, lakše otvaranje novihradnih mjesta i dobivanje poslova, konkurentnost na tržišturada… Ali, ne smijemo previdjeti one odlike koje rese tajproces, a iz kršæanske perspektive imaju veliku vrijednost,kao što su: zajedništvo i zbližavanje akademskih zajednicana europskoj i svjetskoj razini, razmjenjivanje iskustava,stjecanje znanja u ozraèju meðuljudskog zbližavanja,dopuštanje raznolikosti vidika i suèeljavanja stajališta,solidarnost i pomaganje siromašnima do lakšeg pristupaobrazovanju, iskustvo ljepote kulturološkoga bogatstva…Jednom rijeèju, taj proces ne smije biti sveden iskljuèivo narazloge gospodarskoga razvoja, nego ga uvijek treba vraæatina njegov unutarnji smisao". Misi su nazoèili predstavniciSveuèilišta u Zagrebu i pojedinih fakulteta te predstavnicistudenata. Slavlje za poèetak akademske godine veætradicionalno organizira Katolièki bogoslovni fakultet iSveuèilište u Zagrebu, a tradicionalan je bio i nastavakdruženja uz domjenak u prostorijama KBF-a.

Prva audio Biblija za slijepe osobe u HrvatskojUdruga Zamisli pozvala sve slijepe osobe da im se jave kakobi im za Božiæ darovali primjerak audio BiblijeZagreb, 24.10.2007. (IKA) - Udruga Zamisli predstavila je24. listopada na Puèkom otvorenom uèilištu u Zagrebu prvuaudio Bibliju za slijepe osobe u Hrvatskoj. Projekt supredstavili Mirko Hrkaè, apsolvent na Katolièko-bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu i slijepi èlanUdruge Zamisli, Anton Šuljiæ, pomoænik direktoraKršæanske sadašnjosti, Anto Mikiæ, glavni urednik naHrvatskom katolièkom radiju, Lejdi Oreb, jedna od devetèitaèa, i Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli.Suglasnost za korištenje tiskanog izdanja JeruzalemskeBiblije dala je nakladnièka kuæa Kršæanska sadašnjost, dokje Hrvatski katolièki radio ustupio studio za njeno snimanje.Na ovom projektu angažirano je èak devet èitaèa koji suvolonterski odradili posao. "Svaki èovjek u sebi nosi težnjuza neèim dubljim, a ona se odnosi na želju za životom. Da bièovjek mogao živjeti i biti sretan i zadovoljan, potrebno muje nešto što æe ga uputiti u naèine na koje æe to uèiniti. Uživotu treba imati norme i poštivati ih. Za kršæane je to Svetopismo - Biblija, knjiga vjere i morala. Za mene osobnoBiblija je i knjiga života, jer govori o izvoru života, a to je

sam Bog Otac. Zbog toga sam osmislio i pomogao urealizaciji ovog projekta", izjavio je voditelj projekta Hrèak.Udruga Zamisli pozvala je sve slijepe osobe da im se javekako bi im za Božiæ poklonili primjerak audio Biblije. Svizainteresirani trebaju imati potvrdu o sljepoæi koju izdajenjihova matièna udruga slijepih osoba. Potvrdu i zahtjev zaostvarivanje prava na besplatni primjerak audio Biblijepotrebno je poslati poštom na adresu: Udruga Zamisli, Ulicagrada Vukovara 68, 10000 Zagreb. "Projekt smo nazvali"SOBA SUSRETA", a cilj nam je omoguæiti svim slijepimosobama samostalno preslušavanje i odabir željenih dijelovaBiblije. Posebno nas raduje èinjenica da æe ovo biti prviaudio zapis Biblije na hrvatskom jeziku", istaknula jeSvjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli. Svi kojižele podržati ovaj projekt mogu donirati potrebna sredstva zanosaèe zvuka, snimanje i distribuciju na žiroraèun Udruge:2484008 – 1103006621 kod Raiffeisenbank Austria d.d.Zagreb s naznakom za audio Bibliju za slijepe osobe.Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 091/6656 491 ili elektronièkom poštom [email protected].

Susret diplomata u Hrvatskoj s državnim i crkvenimvlastimaU godinama mira i graðanske obnove, što sad živimo,postojano izgraðujemo nove meðuljudske odnose u kojimaCrkva želi dati znaèajan doprinos, istaknuo zadarskinadbiskup PrenðaZadar, 24.10.2007. (IKA) - Diplomatski predstavnici uRepublici Hrvatskoj predvoðeni voditeljem Misije OESS-aza Hrvatsku Jorge Fuentesom boravili su u srijedu 24.listopada u radnom posjetu Zadarskoj županiji i obilaskuratom stradalih podruèja. U Vijeænici Zadarske županijesusreli su se s lokalnim vlastima i zadarskim nadbiskupomIvanom Prenðom. Uz najavu rješenja veæine problema dokraja godine, istaknuto je da se bliži kraj mandata MisijeOESS-a u Hrvatskoj te je potrebno zajednièki sagledati nakoji naèin nastaviti s radom i nakon 2007. U Zadru djelujePodruèni ured Misije OESS-a. Fuentes je izrazio velikozadovoljstvo suradnjom s lokalnim državnim i crkvenimvlastima, rekavši da svakim njihovim dolaskom uoèavajukako se realnost na zadarskom podruèju znatno poboljšava.Izrazio je priznanje vlastima na razvoju infrastrukture ipromicanju zaštite ljudskih i prava manjina. "Posjetili smosela u zaleðu i susreli se s ljudima èiji je život još uvijekdonekle ogranièen. No, susreæuæi ta lica svake godineprimjeæujemo poboljšanja. Izuzetno dobro sam suraðivao i snadbiskupom Prenðom, prije svega na uspostavi dijaloga sPravoslavnom Crkvom, kako bi pomirba ljudi na ovompodruèju postala realnost", izjavio je Fuentes, istièuæi da suoèita nastojanja svih da iznaðu moguænost poboljšanja uvjetaživljenja na zadarskom podruèju. I osobno su se uvjerili dasu uèinjeni veliki koraci, velik je broj povratnika ukljuèenihu život. Na podruèju koje je pretrpjelo ljudske i materijalne gubitke uratu mogli ste se uvjeriti u proces snažne materijalne obnove,poruèio je nadbiskup Prenða diplomatima. "U godinamamira i graðanske obnove, što sad živimo, postojanoizgraðujemo nove meðuljudske odnose u kojima Crkva želidati znaèajan doprinos. Da bi ti odnosi bili trajni i stabilnimoraju poèivati na principima pravednosti i ljubavi",istaknuo je mons. Prenða, istaknuvši da ta pravednost tražida se pomogne potrebnima bez obzira na vjeru, rasu ipolitièko uvjerenje. Nastojali smo razvijati duh ekumenizmakoji je u biti poslanja Crkve. Izraz je evanðeoskog duha,ljubavi koja je više od tolerancije i nastoji za suživotom s

Domovinske vijestiika

531. listopada 2007. broj 44/2007

Page 6: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

pravoslavnom subraæom. Pomogli smo pravoslavnima da sepastoralno organiziraju. "Mislim da pravoslavni vjernici toosjeæaju, vide i priznaju i u tom pogledu mi ovog trenutkanemamo nikakvih poteškoæa", rekao je mons. Prenða.Stvarnost koja nas je pogodila ne može biti razlogomnjihove iskljuèenosti iz nastojanja koja podrazumijevajupraštanje, pomirenje i uzajamni život, na naèelima Evanðeljai zakona koje naša država želi za sve prakticirati, rekao jezadarski nadbiskup. Poruèio je da kršæanin ide i dalje odpravednosti jer smatra da ljubav može više uèiniti za èovjekaod osjeæaja pravednosti ili èak dobro postavljenog zakona."Zato se trudimo u hrvatskim vjernicima razvijatitoleranciju, ali i opredjeljenje za istinski suživot sa svimgraðanima naše zemlje. Zalagao sam se uvijek da se dapovjerenje mladoj hrvatskoj državi i hrvatskim vlastimakako bismo pokazali da smo država koja ima svoju uljudbu,civilizacijski pristup problemima i da gradimo demokraciju inovo zajedništvo koje ima buduænost; da se svaki graðanin unašoj hrvatskoj domovini može osjeæati kod svoje kuæe",poruèio je nadbiskup Prenða. Zadarski župan Ivo Grbiæ rekao je da je uspostavasavjetodavnog mehanizma u cilju razmjene informacija oizvršenju mandata Misije OESS-a na regionalnoj razinipridonijela znaèajnom napretku i da su vidljivi rezultatizajednièkog rada. Istaknuo je potporu Zadarske županijeaktivnostima Radne skupine nacionalnih manjina, njihovuukljuèenost u županijsku koordinaciju za ljudska prava.Dvama projektima te radne skupine Županija pruža ifinancijsku potporu. Rijeè je o godišnjim proslavama Danakulturne raznolikosti i izdavanju èasopisa "Zadarski mostprijateljstva".

Sjeæanje na žrtve DakseDubrovnik, 25.10.2007. (IKA) – Molitvena komemoracijakojom je odana zahvalnost i poèast pedeset i dvojiciDubrovèana ubijenih na Daksi od strane jugoslavenskihvlasti 1944. godine, održana je u èetvrtak 25. listopada okopodne na otoèiæu Daksi kraj Dubrovnika. Meðu ubijenimbila su i sedmorica sveæenika i redovnika. O tom dogaðajuse dugih pedeset godina komunistièke vladavine nije smjelogovoriti. U nazoènosti brojnih vjernika, sveæenika,redovnika, redovnica, predstavnika gradske i županijskevlasti molitvu odrješenja za ubijene predvodio je fra DiegoDekliæ iz samostana Male braæe u Dubrovniku. Fra Diego jeu kratkom nagovoru istaknuo neupitnu važnost iskazivanjazahvale i sjeæanja na nevine žrtve komunizma, ne samomuèki ubijene na Daksi, nego i na drugim stratištima diljemHrvatske. Istoga dana u veèernjim satima dubrovaèki biskupŽelimir Puljiæ uz koncelebraciju redovnika i sveæenikaDubrovaèke biskupije predvodio je u samostanskoj crkviMale braæe u Dubrovniku misno slavlje za sve ubijene naDaksi. Biskup je u propovijedi istaknuo da je otoèiæ Daksapostao paradigmom okrutnog stradanja bez osude imoguænosti žalbe ili prigovora onih koji su tamo pobijeni, tenastavio: "Naše veèerašnje molitveno zborovanje i sjeæanježrtava s Dakse pokazuje kako smo voljni svjedoèiti zanjihove ideale. Ako je dvadeseto stoljeæe upisano kao'mraèno doba dugih sjena, užasnog nasilja i pokolja' u imezloèinaèkih ideologija nacizma, fašizma i komunizma, mi,štovatelji naših žrtava s Dakse i Orsole želimo neka dvadesetprvo stoljeæe bude drukèije. Zahvalni smo stoga Bogu zaoèeve i majke koji su uèili Boga štovati i svoj Grad i svojuzemlju voljeti. Posebice smo im zahvalni što su u tomu bilipostojani i vjerni duhovnim, vjernièkim, narodnim iobiteljskim korijenima u vremenima koja su bila obilježenateškoæama i križevima".

Dubrovnik: Susret katolièkih kulturnih centaraMediteranaDubrovnik, 25.10.2007. (IKA) – U dubrovaèkom hoteluPetka u èetvrtak 25. listopada otvoren je èetverodnevniSusret katolièkih kulturnih centara Mediterana, uorganizaciji Papinskoga vijeæa za kulturu. Na otvorenjušestog u nizu susreta okupljenim èlanovima Papinskogvijeæa za kulturu i ravnateljima katolièkih kulturnih centaradobrodošlicu su izrazili dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ,predsjednik Vijeæa za kulturu i crkvena kulturna dobraHrvatske biskupske konferencija, i dubrovaèkagradonaèelnica Dubravka Šuica. Biskup Puljiæ istaknuo je kako je povijest Crkve neraskidivopovezana s poviješæu kulture, a uzajamna otvorenost meðukulturama povlašteno je tlo za dijalog meðu ljudima.Tijekom susreta u ovome gradu, gdje se priroda, vjera ikultura stoljeæima uspješno isprepliæu, sudionici æe imatimoguænost produbljivati putove meðukulturnog imeðureligijskog dijaloga. U svojim æe izlaganjima govoriti ovažnosti poznavanja vlastitoga identiteta i priznavanja iprihvaæanja razlika, što nije nimalo lako u svijetuglobalizacije koji predstavlja kulturni i vjerski izazov zakatolièke kulturne centre Mediterana, rekao je biskup Puljiæ.Prisjetio se kardinala Paula Pouparda koji je od godine 1988.bio predsjednika Papinskog vijeæa za kulturu, a kojeg je ovihdana na toj službi zamijenio mons. Giannfranco Ravasi.Biskup Puljiæ poželio je sudionicima plodonosan rad kako bisvojim daljnjim djelovanjem prenosili evanðeosku porukuspasenja u susretu s drugim kulturama i narodima tesvjedoèili povezanost vjere i kulture. Uime Papinskog vijeæaza kulturu sudionicima se obratio tajnik o. Bernard Ardura.Spomenuo je kako je posljednji susret Katolièkih kulturnihcentara Mediterana održan 2005. u Sarajevu, a prijašnjisusreti u Barceloni 1996., Bologni 1998., Fatqai u Libanonu2001. i ponovno u Barceloni 2003. godine. Istaknuo jevažnost katolièkih kulturnih centara u odgoju dijaloga kojinije samo doktrinalni i meðureligijski nego "dijalog života".Kako se susret održava pod nazivom "Vjernici u srcurazlièitih kultura", Ardura je istaknuo potrebu religioznedimenzije meðukulturnog dijaloga kao i kulturne dimenzijemeðureligijskog dijaloga, o èemu æe biti govora na susretu.Rijeèi pozdrava sudionicima je pisanim putem uputio imons. Ravasi, istaknuvši važnost dijaloga u zemljamaMediterana koje karakterizira razlièitost kultura i religija, a ukojima su katolici manjina.

Pomoæ Caritasu Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 25.10.2007. (IKA) - U Gospiæko-senjskoj biskupijiboravili su od 22. do 25. listopada volonteri njemaèkehumanitarne organizacije Humanitare Hilfe Overath teCaritasu uruèili humanitarnu pomoæ. Zahvaljujuæi Juri Leniæu, župljanu Budaka kod Lièkog Osikakoji veæ 30 godina živi u Njemaèkoj, još je u tijeku ratauspostavljena suradnja njemaèke humanitarne organizacije igospiækog Caritasa. Njemaèke humanitarce doèekao je jošna granici ravnatelj Caritasa Gospiæko-senjske biskupije vlè.Luka Blaževiæ. Uz pomoæ volontera i Hrvatske vojskeistovareno je osam šlepera s vrijednim donacijamagraðevinskog materijala, namještaja, hrane i bolnièkogmaterijala. Za svog posjeta Lici gosti iz Njemaèke boravilisu u Biskupijskoj kuæi duhovnih susreta na BaškimOštarijama. Njemaèke humanitarce primio je i gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, zahvalivši im na pomoæiCaritasu biskupije te im uruèio zahvalnice, dok je ravnateljBlaževiæ za njemaèke humanitarce i njihove obitelji služiomisu u župnoj crkvi Sv. Josipa u Lièkom Osiku.

Domovinske vijesti ika

6 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 7: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

U Ðakovu predstavljena knjiga o ostavštini biskupaStrossmayeraÐakovo, 25.10.2007. (IKA/BTU) – Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnièki rad uOsijeku, Državni arhiv u Osijeku te Ðakovaèka i Srijemskabiskupija organizirali su 24. listopada na Katolièkomebogoslovnom fakultetu u Ðakovu predstavljanje knjige"Ostavština ðakovaèkog i srijemskog biskupa Josipa JurjaStrossmayera 1905. godine". Knjigu su predstavilidugogodišnji profesor na filozofsko-teološkom uèilištu uÐakovu dr. Andrija Šuljak, ravnatelj Državnog arhiva uOsijeku dr. Stjepan Sršan, prireðivaè knjige, te ekonombiskupije mons. Stjepan Karaliæ. Moderator predstavljanjabio je prof. emeritus Julijo Martinèiæ. Na poèetku je rijeèi pozdrava uputio vršitelj dužnosti dekanaðakovaèkoga KBF-a prof. dr. Pero Araèiæ. Knjiga prikazujecjelokupnu ostavštinu biskupa Strossmayera nakon njegovesmrti 8. travnja 1905. godine. "Sudbeni popis cjelokupneimovine ðakovaèkoga i srijemskog biskupa nije pukonabrajanje ni statistika veæ je to bio dio njegova života irada, dio rada visoke crkvene ustanove i organizacije –Ðakovaèke i Srijemske biskupije, ðakovaèkog biskupskogvlastelinstva i gospodarstva. Iz ostavštine se vidigospodarsko, kulturno, materijalno i duhovno stanjeÐakovaèke i Srijemske biskupije, a u prvom reduvlastelinskog posjeda, èije je institucije Strossmayer biokorisnik i uživatelj više od pola stoljeæa. Mislimo da æe ovoobjavljivanje ostavštine biskupa Strossmayera biti jedan odnajboljih podsjetnika na velikana našeg kraja, hrvatskog ieuropskog naroda, i na jedan veleposjed koji je poslijenjegove smrti ubrzo nestao", istièe se u predgovoru. Knjiga je u prigodi 190. obljetnice roðenja i 100. obljetnicesmrti J. J. Strossmayera izdana u Biblioteci Slavonije iBaranje kao sedma knjiga koju je priredio dr. Sršan, a uredilidr. Julijo Martinèiæ i dr. Dubravka Hackenberger. Dr. Šuljakje rekao kako je u knjizi, jednostavno reèeno, sadržanStrossmayerov život. Autor donosi tekst o bosansko-ðakovaèkom vlastelinstvu, o biskupskom posjedu,investicijama na biskupskom posjedu. Piše i na teme: "Smrt ioporuka biskupa J. J. Strossmayera" "Ostavinsko-sudskipredmeti biskupa J. J. Strossmayera" te "Popis pismenaostavinskog predmeta". U knjizi je, meðu ostalim, prikazaninventar pokretnina gdje se spominje tlocrt biskupskogdvora. Govorio je i o izgradnji spomenika naStrossmayerovu grobu. "Mislim da æe ovo djelo biti jednoobogaæenje i rješenje za mnoga pitanja i mnogo širuproblematiku koju imamo sa Strossmayerom i njegovimizvorima prihoda", zakljuèio je dr. Šuljak Drugi predstavljaè bio je mons. Karaliæ, koji je 33 godine uekonomiji Ðakovaèke i Srijemske biskupije. "Velika jeimovina koju je Strossmayer iza sebe ostavio, velikobogatstvo. Sve što je primio, obogatio je i u ekonomskompogledu, ali sigurno i u drugim granama, pogotovo kaobiskup Ðakovaèke ili Bosanske i Srijemske biskupije, a ondakao èovjek kulture i znanja. Sve što je Strossmayer uèinio napodruèju školstva, kulture, gradnje, imalo je temelj uekonomiji", rekao je mons. Karaliæ. Predstavljajuæi knjigu,mons. Karaliæ osvrnuo se iskljuèivo na vinarstvo ivinogradarstvo i ono što je s tim povezano. Prireðivaè knjigedr. Sršan je rekao: "Ovo je knjiga status quo zapisacjelokupnog crkvenog inventara J. J. Strossmayera, njegovaimanja, ono što je ušlo za ostavštinu i mislim da æe mnogi tokoristiti u svim segmentima". Na predstavljanju knjigesudjelovali su sveæenici, profesori na KBF-u Ðakovu,redovnice, bogoslovi, studenti, djelatnici KBF-a i Središnjebiskupijske i fakultetske knjižnice i Arhiva u Ðakovu,prosvjetni djelatnici i gosti.

Obitelji s brojnom djecom - blagoslov i buduænostHrvatskeBiskup Škvorèeviæ krstio djecu iz brojnih obiteljiPakrac, 25.10.2007. (IKA) - U župnoj crkvi UznesenjaBDM u Pakracu požeški biskup Antun Škvorèeviæpredvodio je 24. listopada misno slavlje i krstio malog Ivana,peto dijete u obitelji Damira i Željke Lesièak. Ukoncelebraciji je bio domaæi župnik Matija Jurakoviæ ibiskupijski kancelar Ivica Žuljeviæ. Župnik Jurakoviæpozdravio je biskupa uime okupljenih župljana te muzahvalio što je svojim dolaskom poèastio mladu obitelj kojaje radosno prihvatili brojnu djecu. Biskup Škvorèeviæistaknuo je kako su obitelji s brojnom djecom blagoslov ibuduænost Hrvatske te èestitao obitelji Lesièak što se ne boježivota, unatoè poteškoæama na koje nailaze u današnjemdruštvu takve obitelji. U župnoj crkvi Muèeništva sv. Ivana Krstitelja biskupŠkvorèeviæ slavio je 25. listopada veèernju misu i krstiomalog Ivana, peto dijete u obitelji Zlatka i Anite Babiæ.Župnik fra Željko Jurakoviæ izrazio je biskupu dobrodošlicui istaknuo kako je ovo slavlje krštenja veliki duhovnidogaðaj za župi i vjernike koji su u velikom broju došlipodržati mladu obitelj koja se ne boji života. BiskupŠkvorèeviæ èestitao je obitelji Babiæ što su u suradnji sBogom primili peto dijete u i tako posvjedoèili da vjerujuživotu i ponovno se svrstali na Božju stranu.

Ekumenski okrugli stol o Marku Antunu de DominisuOsijek, 25.10.2007. (IKA) - Na Evanðeoskom teološkomfakultetu u Osijeku u sklopu "Tjedna kršæanske knjige 2007"održan je 25. listopada u Donjogradskoj sinagogi okrugli stolo teologu, fizièaru i splitskom nadbiskupu, primasuDalmacije i Hrvatske Marku Antunu de Dominisu (Rab 1560– Rim 1624), hrvatski zvanom Domnianichu, u prigodipredstavljanja njegovih u Hrvatskoj tiskanih djela. Prof. dr.Ante Maletiæ, izdavaè de Dominisovih sabranih djela,umirovljeni profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje u Splitu, govorio je o tome kako se on kaoelektrotehnièar dao na izdavanje de Dominisovih djela izpodruèja teologije i fizike. Kaže da ga je na to potakla bolnade Dominisova sudbina. Prof. emeritus dr. Ivan Golubgovorio je o de Dominisu kao teologu pomirenja skršæanskim Zapadom. Ovaj okrugli stol, rekao je na poèetku,pada toèno na 390. obljetnicu izlaska prvog sveska deDominisova glavnog djela "De Republica ecclesiastica"(London 1917). Prof. Golub potom je proèitao de Dominisovproglas, manifest, "credo": "Gajio sam od prvih godinasvojega klerikata u sebi gotovo uroðenu želju da vidimjedinstvo sviju Kristovih Crkava; nisam mogao ravnodušnopodnositi razdijeljenost Zapada od Istoka u stvarima vjere iJuga od Sjevera; sa zabrinutošæu sam žudio upoznati uzroketih i tolikih raskola; i razmotriti bi li se mogao smisliti kakavput kako bi se sve Kristove Crkve udružile u istinskonegdašnje jedinstvo; gorio sam od želje da to vidim". Prof.Golub pokazao je kako je de Dominis na svim svojimvijugavim putovima od Rima, Senja, Splita, Mletaka,Londona do Rima ostao vjeran svojem mladenaèkom"credu". U njemu je rekao da "izgara" kao da je slutio da æena kraju puta doslovce izgorjeti spaljen na Campo dei fiori uRimu 1624. Kljuè za ostvarenje sna mladosti, naimeostvarenja jedinstva Crkava, bilo bi po njemu kolegijalnobiskupsko ustrojstvo Crkve. Bez papina prvenstva. Urukopisnom, nasilno prekinutom djelu "Retractationes… inRempublicam Ecclesiasticam", gdje preispituje svoje djelo"De Republica ecclesiastica" de Dominis prihvaæa papinprimat, no, èini se, usmeno zastupa i biskupski kolegijalitet u

Domovinske vijestiika

731. listopada 2007. broj 44/2007

Page 8: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

jedinstvu s papom. II. vatikanski koncil æe iznijeti upravobiskupsku kolegijalnost s papom na èelu kao osobitusteèevinu. Vrednije bi bilo imati cjelovite, dovršene, a nekrnje, nasilno prekinute de Dominisove "Retractationes… inRempublicam ecclesiasticam", preispitivanja, nego zatoèitide Dominisa u Anðeosku tvrðavu i spaliti ga poslije smrti naCampo dei fiori. Crkva bi više postigla objavljivanjemdovršenoga djela "Retractationes", koje bi stalo uz bok djela"De Republica ecclesiastica" preispitivanja, nego osudom ispaljivanjem Marka Antuna de Dominisa. De Dominis jeiskusio sudbinu proroka. Pomoænik ravnatelja Kršæanskesadašnjosti don Anton Šuljiæ govorio je o prijemu deDominisa u našem vremenu. Posebno je izdvojio doprinosdvojice teologa s Katolièkog bogoslovnog fakulteta uZagrebu Josipa Turèinoviæa i Ivana Goluba. Prof. dr. DarkoNovakoviæ, redoviti profesor i proèelnik Katedre klasiènihjezika na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu,govorio je o de Dominisu kao latinistu, poglavito opredstavljenom de Dominisovu djelu "De RepublicaEcclesiastica" kod nakladnika Lamaro u Splitu.

Dubrovnik: Predstavljena knjiga Hansa Ursa vonBalthazaraDubrovnik, 26.10.2007. (IKA) – Hrvatsko kulturno društvo"Napredak" organiziralo je 26. listopada u Dvorani od zrcalau Dubrovniku predstavljanje knjige dr. Franje Topiæa"Èovjek pred objavom Boga u mislima Hansa Ursa vonBalthazara" i dviju knjižica Papinskog vijeæa za kulturu:"Gdje je Bog tvoj" i "Via pulchritudinis". Uz autora dr.Topiæa o knjizi "Èovjek pred objavom Boga u mislimaHansa Ursa von Balthazara" govorio je dr. Ante Šoljiæ.Knjiga je hrvatski prijevod Topiæeve doktorske disertacije, aobjavila ju je Vrhbosanska katolièka teologija godine 2006.Spominjuæi kardinala von Balthasara dr. Šoljiæ istaknuo jekako je on bio osoba širokog obrazovanja koja je odbijalakompromis s duhom vremena ostajuæi vjeran vjeènimnaèelima. Tako da se razišao s drugim poznatim katolièkimteologom Karlom Rahnerom. Poznat je, uz ostalo, i kaozaèetnik moderne teološke estetike u kojoj ljepoti dajevrhunaravni status, a ne samo kozmièki. Sav svoj rad vonBalthasar je vidio kao misiju te je iza sebe ostavio veliki brojdjela, rekao je dr. Topiæ. Kako je doktorirao germanistiku uteologiju je uvodio nove pojmove koje je sam stvarao. Knjižicu "Gdje je Bog tvoj" s podnaslovom Kršæanin vjernikpred izazovom vjerske ravnodušnosti predstavio je dr. PavaoKero, ravnatelj sakralnog muzeja u Zadru. Uz uvodkardinala Paula Pauparda knjiga na šezdeset stranicaprikazuje nove oblike nevjere i religioznosti te donosikonkretne prijedloge za kršæane. Nevjera i vjerskaravnodušnost izazov su za Crkvu, rekao je, uz ostalo, dr.Kero, te istaknuo kako dijalog s nevjernicima trebapoduprijeti molitvom. Knjižica "Via pulchritudinis" nastavak je knjižice "Gdje jeBog tvoj" rekao je predstavljaè mr. Miroslav Jurešiæ tedodao kako je ova knjižica prije dva mjeseca prevedena nahrvatski. Na èetrdeset i osam stranica govori se o izazovimavremena na koje Crkva kao odgovor predlaže: viapulchritudinis (put ljepote). U knjizi su predstavljena tri putaljepote: ljepota stvaranja, ljepota umjetnosti i ljepota Krista. Moderator predstavljanja bio je predsjednik Napretkovedubrovaèke podružnice dr. Stanko Lasiæ. Predstavljanju sunazoèili predsjednik Vijeæa za kulturu i crkvena kulturnadobra Hrvatske biskupske konferencije dubrovaèki biskupŽelimir Puljiæ i tajnik Papinskog vijeæa za kulturu o. BernardArdura.

Varaždinski Caritas potièe i koordinira velike akcijepomoæi potrebitimaTradicionalno jesensko prikupljanje plodova zemlje zapotrebe Caritasa i najpotrebnijih - Velika pomoæ anonimnogdobroèiniteljaVaraždin, 26.10.2007. (IKA) - Caritas Varaždinskebiskupije izvijestio je o nedavno provedenim aktivnostimakoje su bile usmjerene na animiranje karitativnog djelovanjate posredovanje izmeðu darivatelja i primatelja potrebnematerijalne pomoæi. U župi Vidovec kod Varaždina provedena je u utorak 23.listopada veæ tradicionalna velika akcija prikupljanjaplodova zemlje, po obujmu jedinstvena u Varaždinskojbiskupiji, u kojoj su brojni župljani tog poljoprivrednogkraja darovali više od 20 tona hrane. Akciju su koordiniralivolonteri i suradnici župnog Caritasa pod vodstvom župnikaDragutina Bogadija i voditeljice Snježane Ptièek.Prikupljanje, prijevoz i pretovar hrane izveli su traktorima ivozilima suradnici župnog Caritasa. Polovica prikupljenehrane darovana za potrebe raznih ustanova CaritasaZagrebaèke nadbiskupije, a nekoliko tona hrane otpremljenoje u Bogoslovno sjemenište u Zagreb, samostanekarmeliæanki u Mariju Bistricu i Brezovicu, te Caritasovdom za starije i nemoæne u Ivanec, dok æe ostatak bitiiskorišten u Caritasovoj puèkoj kuhinji u Varaždinu, kojadnevno priprema oko 150 toplih obroka. RavnateljBiskupijskog Caritasa mr. Ante Šola zahvalio je župljanimažupe Vidovec i župnom Caritasu na èelu sa župnikomBogadijem na uspješno provedenoj ovogodišnjoj akciji. Proteklih je dana Caritas Varaždinske biskupije koordinirao idruge akcije. Tako je obitelj Marije Cafuk iz Domitrovca užupi Vidovec darovala više od pet tona kupusa za potrebeCaritasa. Nekoliko volonterki Biskupijskog Caritasacjelokupnu su kolièinu narezale kako bi se polovicaotpremila za potrebe župe Knin, dok je polovica darovana zapotrebe Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Takoðer sužupljani Belice, poznatog meðimurskog poljoprivrednogkraja, darovali pet tona krumpira. Polovica je otpremljena uZagreb, dok je preostala kolièina darovana župi Knin i zapotrebe Caritasove puèke kuhinje u Varaždinu. Ujedno jedesetak obitelji težeg socijalnog statusa primilo pakete hranei povræa preko Odjela za prehranu Biskupijskog Caritasa. Tvrtka "Podravka" iz Koprivnice ovih je dana uz velikpopust omoguæila Biskupijskom Caritasu kupnju dvije tisuæevitaminskih sokova za potrebe Caritasove puèke kuhinje,èime ta tvrtka nastavlja svoja dobroèinstva preko Caritasa.Prema rijeèima ravnatelja Šole, želja je BiskupijskogCaritasa animirati karitativno i humanitarno djelovanjeprema potrebitima te nadasve transparentno posredovatiizmeðu onih koji su u moguænosti darovati pomoæ te onihkojima je ta pomoæ najpotrebnija. Takvo djelovanje Caritasaprepoznao je i jedan anoniman dobroèinitelj, varaždinskipoduzetnik, koji za potrebite preko Biskupijskog Caritasagodišnje izdvaja oko 200.000 kuna. Veæ treæu godinu tajdobroèinitelj podmiruje topli obrok u Caritasovu boravkudjece s posebnim potrebama u Èakovcu, za što mjeseènoizdvaja do 4000 kuna. Takoðer veæ petu godinu stipendirašest studenata sa po tisuæu kuna mjeseèno. Nakon što je veæaktivno sudjelovao u nizu sliènih akcija pomoæi potrebitimobiteljima, nedavno se ukljuèio i u akciju pomoæivaraždinskoj obitelji Hanjš s 12-ero djece, kojoj je nedavnoumrla majka. Anonimni dobroèinitelj u suradnji sBiskupijskim Caritasom podmirivat æe režijske troškove tevelike obitelji, koji se penju i do 2500 kuna mjeseèno, pa jeza prvu godinu darovao 30.000 kuna koji æe pomoæimaterijalnoj egzistenciji te najmnogoèlanije obitelji uVaraždinu.

Domovinske vijesti ika

8 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 9: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Misa za poèetak akademske godine u ZadruZadar, 26.10.2007. (IKA) - "Kažu da èovjek danas ne voligovor o životnim idealima. No, svaki èovjek ima ideale i unjihovom ostvarivanju puno mu znaèe mudre rijeèi i primjerzrelih osoba. Zašto ne govoriti o idealima", upitao jezadarski nadbiskup Ivan Prenða u propovijedi misnog slavljakoje je predvodio na blagdan sv. Dimitrija 26. listopada usveuèilišnoj crkvi Sv. Dimitrija u Zadru, èime je ujednoproslavljen i poèetak nove akademske godine. Nadbiskup jezamolio Božje svjetlo i snagu studentima, profesorima,rektoratu. "Kršæani su uvijek tražili uporišta za ljestvicuvrednota u knjigama Božje mudrosti i u èovjeku koji jeostvarivao tu mudrost, jer je primjer taj koji privlaèi - poputsv. Dimitrija", poruèio je mons. Prenða. Srijemski muèenik iðakon Dimitrije upuæuje na neprolazne vrijednosti koje jeKrist unio u svijet. Taj svjedok vjere na poèetku 4. st. zavrijeme Dioklecijana položio je život za svoje kršæanskouvjerenje. Tako se kršæanstvo predstavlja kao mudrostživota, a kršæanin svjedok kao model èovjeka koji èvrstostoji u svojoj vjeri pred kušnjama. Možda susret izmeðuèovjeka punog èežnje za životom i opasnosti koje prijeteokrutnošæu odiše beznadnošæu koja se javlja u slabijem inapadnutom biæu. Pravednik je ugrožen u svojoj vjernostiBogu. No, taj govor ima posve drugu poruku. Pravednikdoživljava da ga Bog štiti pred nasiljem i izbavlja iz životneopasnosti, rekao je nadbiskup Prenða, dodavši da sigurnostBožjeg èovjeka puno znaèi na životnom putu. Unosi mir usrce, budi nutarnje energije i usmjerava na suradnju s Bogomu intelektualnoj i ljudskoj izgradnji. I govor o zrnu kojeumire ohrabruje, a ne plaši. To je zakon višestruke plodnosti."Prihvaæanje umiranja da bi se živjelo moguæe je samo izistinske ljubavi", poruèio je nadbiskup, istaknuvši da je isadašnjem naraštaju mladih potreban sustav vrednota koje jeKrist unio u svijet. Društvu su potrebni intelektualci koji se oblikuju nasveuèilištu i prihvaæaju Kristove vrednote prema Bogu,èovjeku, domovini i svojim zadacima - u znanosti, kulturi,filozofiji. Takvi su sposobni unositi u hrvatsko društvoneprolazne vrijednosti, ovisno koliko ih oni prije toga unesuu sebe. Jer, nitko ne može dati ono što nema. "Èesto seljudska oèekivanja razbijaju na lažnim predodžbama i tamogdje se ne može oèekivati jer se nema iz èega dati. Ali tamogdje se sabire, stvara, unosi u svoje biæe, možemo oèekivatiod naših mladih da daju novi doprinos kvaliteti života",poruèio je zadarski nadbiskup. Upozorio je da je domovina uosjetljivom trenutku, pred stvarnostima gdje moramopromotriti kakav korak èiniti u odnosu na ljude, programe,razmišljanja, javno mnijenje. "Mi kršæani znamo da upravodanas trebamo sve više ljudi koji æe ponijeti breme života,biti sposobni izvršiti i dati rezultate, ispuniti oèekivanja kojasu ovog èasa velika", poruèio je nadbiskup Prenða,istaknuvši da su studenti i profesori potrebni podrške obiteljii Crkve. Potaknuo ih je da uoèe vrednote koje nose u sebi."Osnažite ih. Umnožite. Gradite zajedništvo meðu sobom.Budite osjetljivi jedni za druge u istinskoj kršæanskoj ljubavii zanimanju za potrebe drugih. Ono što nosite u sebi i štomožete dati drugima uèinite bez sebiènosti napasti iizrabljivanja", poruèio je zadarski nadbiskupsveuèilištarcima, poželjevši blagoslovljen dolazak i poèetakonima koji su upisali prvu godinu studija, da doživedobrodošlicu i ljepotu kršæanskog pogleda na svijet.Studentima završne godine poželio je blagoslovljenzavršetak, dobro spremanje za život i poslanje koje æe im bitipovjereno; da bogatstvo vjere u odnosu prema Kristu i onošto svatko nosi kao osobni polog unose u svaki trenutak svogživota, ne živeæi na dva kolosijeka nego svjedoèeæi, što jemoguæe po sakramentalnoj i molitvenoj praksi.

Zagreb: Biskup Sudar predvodio zahvalnu misuZagreb, 26.10.2007. (IKA) – "Tjedan Hrvata iz Bosne iHercegovine" završio je 26. listopada misom zahvalnicomkoju je u zagrebaèkoj katedrali predvodio vrhbosanskipomoæni biskup Pero Sudar. U propovijedi je istaknuo da"Tjedan Hrvata iz BiH" predstavlja odgovor na Isusov pozivèitanja znakova vremena. U tijeku povijesti Hrvati u BiHdali su veliki prinos kulturno-civilizacijskoj baštini zemljena kulturnome, znanstvenom, umjetnièkom, humanistièkomi duhovnom planu. Osobitu ulogu u tome imala je i imaKatolièka Crkva u toj zemlji, istaknuo je biskup. Najveæiproblem Hrvata u BiH veæ stoljeæima je u stalnom smanjenjunjihova broja. Prema podacima biskupskih ordinarijata odsijeènja ove godine, BiH ima 465 tisuæa katolika –Banjoluèka biskupija oko 39 tisuæa, a Mostarska oko 215tisuæa, dok je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji njih oko 209tisuæa. No, to je tek 12-13% od broja koliko bi ih trebalo bitiprema Agenciji za statistiku BiH. Zato "Tjedan Hrvata izBiH" u Zagrebu treba biti poticaj javnosti za zaustavljanjeosipanja hrvatskoga biæa u toj zemlji te snažnije vrednovanjedoprinosa našega naroda hrvatskome kulturološkomemozaiku, mišljenja je dr. Tomo Vukšiæ, profesor saVrhbosanske teologije, prenosi HKR. Unatoèobeshrabrujuæoj statistici, Katolièka Crkva u BiH dajerazloge nade svojim vjernicima, što dokazuje 7 katolièkihškolskih centara utemeljenih u proteklih 13 godina, crkvenaizdavaèka djelatnost koja Hrvatima jamèi medije namaterinjem jeziku te više udruga koje èuvaju nacionalnubaštinu. Buduænosti Hrvata u BiH nema bez Boga, poruèioje na misi u katedrali biskup Sudar, pozivajuæi vjernike da nedopuste pobjedu zla nad dobrim i beznaða nad nadom. Kadbi hrvatski narod u BiH postao žrtva zla, lutanja,spletkarenja i beznaða, bio bi to ne samo civilizacijski poraz,nego i moralni posrtaj, jer bi znaèilo da je èovještvoustuknulo pred neèovještvom, solidarnost pred sebiènošæu,vjera pred nevjerom. Zato biskup Sudar poziva na življenjetemeljnih moralnih vrijednosti i na hrabrost živjeti s Bogomi s njim graditi buduænost. A da bi ostvarili svoje ljudsko ikršæansko poslanje i tako osnažili temelje svoje buduænosti uBosni i Hercegovini, tamošnji Hrvati i katolici trebaju sepomiriti s vlastitom prošlošæu, prihvatiti sadašnjost i otvoritise buduænosti s Bogom. No, kako je istaknuo biskup Sudar,u tome raèunaju i na pomoæ svih sinova i kæeri hrvatskoganaroda. Na misi je pjevala klapa Delminium izTomislavgrada. Oni su dio od oko 300 sudionika koji suprotekloga tjedna sudjelovali u 11 priredbi manifestacije"Tjedan Hrvata iz BiH" u organizaciji Hrvatske maticeiseljenika.

Dobrotvorni koncert za obnovu vukovarske knjižniceDubrovnik, 26.10.2007. (IKA) – Dobrotvorni koncert zaobnovu u ratu stradale knjižnice Franjevaèkog samostana uVukovaru održan je 26. listopada u tvrðavi Revelin uDubrovniku. Na koncertu su nastupili klape "Šufit" i"Subrenum" te pjevaè Hari Ronèeviæ, a organizator koncertabio je Rotary club Dubrovnik. Vukovarska franjevaèkaknjižnica prije Domovinskog rata imala je 17.000 knjiga,meðu kojima su neke bile od neprocjenjive vrijednosti. Utijeku ratne 1991. veliki dio knjiga je pokraden. Trinaestgodina kasnije zapoèelo se s djelomiènim povratomknjiževnoga blaga iz Srbije, pa je do danas vraæeno oko12.000 knjiga, mnoge od njih jako ošteæene te se uz pomoædonatora pokušavaju saèuvati za sljedeæe naraštaje. Koncertusu nazoèili gvardijan Franjevaèkog samostana u Vukovarufra Zlatko Špehar i fra Branimir Kosec, ratni gvardijan istogsamostana.

Domovinske vijestiika

931. listopada 2007. broj 44/2007

Page 10: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

"Teologija i Crkva u procesima europskih integracija"XIII. meðunarodni teološki simpozij u organizacijiKatolièkoga bogoslovnog fakulteta okupio sociologe,politologe i teologe iz Italije, Njemaèke i HrvatskeSplit, 26.10.2007. (IKA) - "Teologija i Crkva u procesimaeuropskih integracija" bila je tema XIII. meðunarodnogateološkog simpozija, koji je 25. i 26. listopada organiziraoKatolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Splitu. Nasimpoziju su sudjelovali sociolozi, politolozi i teolozi izItalije, Njemaèke i Hrvatske. Skup je otvorio dekan Fakulteta prof. dr. Luka Tomaševiæ.Pozdravivši splitsko-makarskoga nadbiskupa MarinaBarišiæa, predstavnike Sveuèilišta, gradske i županijskevlasti te predavaèe i sve nazoène, dr. Tomaševiæ istaknuo jeda je tematika doista važna i zanimljiva jer "teologija iCrkva kao i društvo, zajedno tvore našu sadašnjost, jednakokao što su tvorile i našu prošlost na ovomu prostoru stare idobre Europe". "Time želimo izbrisati sve granice izmeðunas teologa i èlanova Crkve i svega onoga što bi nas mogloodvojiti od hrvatskoga i europskoga društva i njegovihprocesa. Želimo biti sudionici i èimbenici svih procesa izbivanja 'kako bismo donijeli plodove ljubavi za životsvijeta'", zakljuèio je dr. Tomaševiæ, zahvalivši organizatorui svima koji su pomogli u organizaciji simpozija, osobitoSplitsko-makarskoj nadbiskupiji i franjevaèkoj provincijiPresvetoga Otkupitelja. Veliki kancelar splitskoga KBF-a nadbiskup Barišiæ upozdravu je istaknuo kako je "Europa veæ godinamainteresantna i interesna za nas jer nas se tièe i dotièe".Meðutim, pitamo se što je to Europa. Je li to obeæana zemlja,dom, nadnacionalna zajednica ili zajednica razlièitih naroda?Je li Europa samo zajednica kapitala, tržišta, novca, moneteili nekih drugih vrednota, moralnih i duhovnih. NadbiskupBarišiæ podsjetio je zatim na važne poèetke Europe, kada seZapad okrenuo Isusu Kristu i na simboliku europske zastave,koja upuæuje na otvoreno nebo nad Europom. "U tojizgradnji Europe vjerujem da i teologija i Crkva imajumnogo toga reæi, imaju povijesno iskustvo, ali i mudrost zabuduænost. Vrednote koje danas želimo ugraditi u Europu –pravda, mir, sloboda, poštivanje ljudske osobe i života,zajedništvo, solidarnost, ljubav – imaju svoj najdubljikorijen u evanðelju, u kršæanstvu. Tih plodova Europa danastreba da bi se mogla skladno razvijati, a plodovi su uvijekpovezani s korijenom", istaknuo je nadbiskup Barišiæupozorivši na dvije opasnosti. "Opasnost je s laicistièkestrane da se Crkvu i teologiju etiketira kao povijesnodekadentne te s druge strane da i mi sebe u Crkvi vidimo kaoèuvare muzeja tradicije", kazao je nadbiskup, dodavši: "Je liCrkva dovoljno prisutna kao hodajuæa, misionarska,svjedoèka u svim prostorima europskoga suživota, jedno jeod sržnih pitanja". Prof. dr. Nediljko Ante Anèiæ, tajnik Povjerenstvaznanstvenoga skupa, upozorio je na nakane koje su muprethodile. "Premda smo i do sada na razlièite naèinekomunicirali s Europom koje smo sastavni dio, ipakpribližavanje europskim integracijama i potpora ukljuèivanjau EU stvara novu kvalitetu povezivanja i meðusobnihodnosa. Povezivanje europskih zemalja svakako je udanašnje doba svekolikog umrežavanja svijeta u interesujaèanja Europe. Meðutim, europske integracije prate dubokapreviranja, društveno-kulturalni procesi koji se veæ sadaodražavaju na naše prilike, a uskoro æe još jaèe zahvatitihrvatsko društvo", kazao je prof. Anèiæ te zakljuèio daproces povezivanja smatramo velikim izazovom kojitrebamo pomno kritièki razmotriti, upoznati se s trendovimai iskustvima u drugim zemljama, uoèiti probleme i zamke utim procesima te pronaæi odgovarajuæa rješenja, osobito na

duhovnom podruèju, koje nas prije svega zanima. "Europski procesi i širenje sekularizacije", naslov jepredavanja prof. dr. Ivana Cifriæa s Filozofskog fakulteta izZagreba. Govoreæi o procesima u Europi ili europskimprocesima, koje je jednom rijeèju nazvao "europeizacija",prof. Cifriæ izlagao je o procesu stvaranja integriteta,ogranièavanju državnoga suvereniteta, kulturnojhomogenizaciji, pitanjima identiteta, procesuindividualizacije te o dijalogu. Istaknuo je da se miodnosimo prema Europi na dva naèina: s jedne straneeuroskeptièno, jer pokušavamo naæi koje æe to biti prednostiu jednoj velikoj novoj zajednici, i drugo - koje æe to moždanegativne posljedice izazvati postojeæi, nacionalni i drugiidentitet te u tom smislu i proces sekularizacije – ne samokao proces laicizacije, smanjivanja utjecaja Crkve nainstitucije društva, nego i kao procesi koji su vezani uzopadanje vjernièke prakse, dakle odlazaka u crkvu, ali iproces koji je takoðer povezan uz promjene unutar sameCrkve. "U tomu smislu jedna od mojih teza je da je processekularizacije vezan uz modernizaciju, a modernizacija æe sei dalje nastaviti i nitko joj se neæe protiviti danas uglobalnom smislu, pa ni u Hrvatskoj. Ako je to tako, onda jeza oèekivati da æe se neki elementi nastaviti sekularizirati.Ne u identiènom obliku kao klasièna sekularizacija". Prof.Cifriæ nadalje je upozorio da su sekularizacija i religizacija(povratak svetoga ili resekularizacija), dva paralelna procesakoji æe se i dalje zbivati, ali ne na isti naèin koji su sedogaðali u Europi. "Èime da ga ponovno religizirate? Tonisu identièni fenomeni, ali èesto se nastupapojednostavljeno. Ja sam za to da se ti procesi analizirajukonkretno u pojedinim europskim zemljama, pa i kod nas ipo pojedinim aspektima. Na taj naèin možemo otvoritipraznine koje su u nama. Nisam za olako odbacivanje teorijasekularizacije, jer one nam predstavljaju izazov i pomoæunjih tražimo dijalog, konfrontiramo se, tražimo neka novarješenja. Prema tome ona mogu biti plodna. Ona su korisna iza teologiju", rekao je predavaè. Zakljuèio je da u tomsurjeèju teolozi mogu pridonijeti prije svega na taj naèin dase zauzmu u smislu razumijevanja tih procesa koji traju uEuropi, razumijevanja u vjernièkom i teoretskom smislu;drugo, da se angažiraju u smislu širenja vrijednosti koje suzajednièke i drugim religijama, ne stvaranje neke nove vjereili nad-religije, nego da na taj naèin pripomognu otvaranjudijaloga, meðureligijskoga dijaloga i ekumenizma. Svesloženija Europa, kulturno-religijski, zahtijeva angažman nesamo znanstvenika, filozofa nego i teologa da rade naunutarnjem dijalogu i dijalogu izmeðu razlièitih religija teizmeðu religija i civilnoga društva, odnosno socijalnihteorija, zakljuèio je prof. Cifriæ. Prvi dan završio je predstavljanjem knjige "Euroskepticizam,stranaèka politika, nacionalni identitet i europskeintegracije", objavljene u izdanju Centra za politološkaistraživanja (CPI). O knjizi su govorili dr. Branimir Lukšiæ,dr. Duško Lozina te prireðivaè dr. Anðelko Milardoviæ.Tema je veæ na samom poèetku programa izazvala brojnapitanja i sadržajnu raspravu. U petak 26. listopada program je zapoèeo predavanjem prof.dr. Sergia Lanze s Papinskog lateranskog sveuèilišta u Rimu.Podsjetivši na rijeèi papa Ivana Pavla II. da cijela Crkvatreba zauzeti stav slušanja suvremenog èovjeka, da bi garazumjela i uspostavila novi oblik dijaloga, koji bi omoguæioprenošenje izvornosti evanðeoske poruke u srce današnjegamentaliteta, prof. Lanza je govorio o galaksijama zalazeæegmoderniteta, o kontekstualnim odrazima (socijalnedinamike), o posljedicama u (samo)razumijevanju ueklezijalnom životu i hitnosti pastoralne obnove, oispravnom stavu - nikakva nostalgija, niti pesimizam ili

Domovinske vijesti ika

10 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 11: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

prilagodba i otuðenje, nego odvažan govor i uèiniti vidljivimveliko "da" vjere - i odgovornosti akademskih institucija teinkulturaciji kao zakonu svake evangelizacije. "Razmišljanjakoja želim predložiti slažu se s onim što je potvrðivaokardinal Joseph Ratzinger: Moja nakana je smatrati pravo isposobnost kršæanske vjere da komunicira samu sebe drugimkulturama, da se prilagodi i proširi u njima. U biti, ovopodrazumijeva sve probleme koji se tièu temelja kršæanskeegzistencije", kazao je prof. Lanza. Govoreæi o pothvatuinkulturacije, istaknuo je da evangelizacija koja uranja ukulturu a u kojoj ostaje svoja, zahtijeva – prije pa i više odtemeljne 'parresie' (odvažnosti) rijeèi - mudrost križa. Utome je njezina autentièno revolucionarna sposobnost, tj.izgradnja povijesti. Iz kršæanske vizije svijeta i životaproizlaze vrijednosne perspektive i projekti za èovjeka idruštvo: na podruèju odgoja, ureðivanja znanja, umjetnièkihizrièaja, izgradnje društva, strukturiranju ekonomije i rada.Kršæani, hranjeni rijeèju vjere, promicatelji su, istaknuo jeprof. Lanza, "istinskog èovjeèanstva i izvornog napretka: nekao tutori i cenzori koji gledaju izvana, veæ kao protagonistikoji se postavljaju na raskrižju sociokulturalnih fenomenakoje oživljuju s kvalitetnim prijedlozima, koji su sposobniprivuæi i zadobiti suglasnost upravo zbog njihove visokekvalitete". Govoreæi o euroskepticizmu u religijskim skupinama dr.Anðelko Milardoviæ iz Centra za politološka istraživanja uZagrebu istaknuo je da je to opravdana, legalna "reakcija nasekularizirani koncept EU, sekularizirani fundamentalizam,humanizam, dekristijanizaciju Europe i obezvrjeðivanje svihkršæanskih vrednota i dekonstrukciju identiteta Europekojega je kršæanstvo njegova sastavnica". Razjasnio jepojmove kao što su euroskopticizam, eurorealizam,eurodogmatizam i eurofobija, izložio je toposeeuroskepticizma (suverenitet, nacija-država, globalizacija,neoliberalizam, nacionalni kulturni te multikulturni identitet,EU kao konfederacija, federacija ili superdržava, birokracijai euro) i tipove euroskepticizma (meki tj. eurorealizam, kojizastupa labavije integracije i veæi suverenitet nacionalnihdržava, i tvrdi, koji se kreæe na temeljitom osporavanjueurointegracija do zagovora izlaska neke zemlje èlanice izsastava EU) te je naveo aktere euroskopticizma (politièkestranke, transcivilno društvo – inicijative, kampanje ipokreti, i religijske skupine). Govoreæi o potonjima kazao jekako katolièke skupine kritiziraju sekularni humanizam, EUprepoznaju kao "novi imperij", u simbolima EU prepoznaju"znakove okultizma", kritiziraju izbacivanje Boga izslužbenih dokumenata EU-a, poglavito Ustava, u tomuprepoznaju dekristijanizaciju EU i uspostavljanjesekularnoga društva, odbacuju sekularizam kao novesvjetovne religije te brane oèuvanja izvornog identitetaEurope i kršæanstva kao sastavnice. Nakon rasprave i kratke stanke izlaganje na temu "KršæanskeCrkve u europskom projektu" održao je prof. dr. ThomasBremer s Katolièkoga teološkog fakulteta u Münsteru. ZaEuropu su prema njemu važne dvije toèke: priznavanjemnoštva i razlièitosti, i prihvaæanje odgovornosti za povijest,što znaèi i za ratove te preuzimanje odgovornosti za mir.Ujedinjavanje Europe poèelo je kao proces koji je imao ciljsprjeèavanja novih ratova u Europi te poslije širenje boljesuradnje na gospodarskom i politièkom polju. Stoga dr.Bremer smatra da je europska integracija bila politièki igospodarski pothvat koji nije imao kulturnog, društvenog, akamoli duhovnog aspekta. Zato se i Crkve nisu posebnoangažirale za ili protiv Europe. Ta se situacija promijenilatek kad se Europska zajednica poèela baviti pitanjima kojasu se ticala interesa Crkava, kazao je. Dotaknuo je nizpitanja kao što je pitanje ukljuèivanja Turske u EU kao

islamske države, treba li se spomenuti Bog ili kršæanskikorijeni u Europskom ugovoru, te je nastojao odgovoriti napitanje: što je zapravo Europa? U tom je kontekstu podsjetiona pozitivno europsko nasljeðe i vrijednosti, ali i njezinonegativno nasljeðe. Istaknuo je da nema jedinstvene ideje otome kako Europa treba izgledati i da je i ne može biti."Prema tome, ne postoji 'ta' duša Europe. Europa jeobilježena time što ima mnoge duše u sebi. Neke su od njihjaèe, druge slabije, neke su starije, druge mlaðe, ali samo kadsu sve prisutne i kad dolaze do izražaja onda se radi o dušiEurope. Za Europu mnoštvo je središnje obilježje i zbog togaga moramo èuvati. Prema tome je i ideja o iskljuèivokršæanskim korijenima Europe preuska i takvu pozicijumoramo osporavati. Duša Europe može se razumjeti samo umnoštvu tradicija koje su obilježile naš kontinent. Naša jezadaæa èuvati to mnoštvo i ne dopustiti da se ideja o Europisvodi na samo jedan segment", zakljuèio je prof. Bremer. O sadašnjem društvenom razvitku u Hrvatskoj i etièkimvrednotama govorio prof. dr. Josip Grbac s Teologije uRijeci. Predavanje je podijelio u pet cjelina: sadašnjidruštveni razvitak Hrvatske, odnos vrednote i norme –pitanje prevencije, odnos izmeðu vrijednosti, religije i etikeu hrvatskomu društvu, odgoj za vrednote, specifiènostiodgoja za vrednote u Hrvatskoj. Prof. Grbac smatra da namu ovom trenutku zamrlosti etièkih vrijednosti na svimrazinama i oèitoga politièkog pragmatizma postoji samojedna alternativa: "ili poraditi na stvaranju konsenzusa okotoga koje su nam vrijednosti prioritetne te bi cjelokupnapolitika, ali pogotovo civilno društvo sa svim njegovimudrugama trebali biti usmjereni na uspostavu, promociju izaštitu tih temeljnih etièkih vrednota ili nam predstoji uæi ueuropsku zajednicu ogoljeni u stavovima, vrednotama,principima i prioritetima". Takoðer je rekao da jedini putkoji u Hrvatskoj može ostvariti nekakav preokret u smisluuspostave nekih opæevažeæih normi djelovanja zasnovanihna priznatim vrijednostima jest put odgoja za vrednote.Zakljuèujuæi izlaganje prof. Grbac je upozorio da se Crkvane može pomiriti s argumentom da Hrvatska mora uæi uEuropu prvenstveno zbog ekonomskih standarda,financijskih prednosti, politièke nužnosti. Ona ustraje natome da se Europa mora prepoznati kao 'zajednica s dušom',gdje siromašan ima ista prava kao bogati, veliki kao mali,neroðeni kao odrasli. Možda je to utopija, ali nužno je dapred oèima uvijek imamo ideale koji su sada moždanedostiživi, ali je samo u mukotrpnoj težnji prema timidealima moguæe stvoriti bolje perspektive buduænosti, rekaoje Grbac dodajuæi da Hrvatska može Europi dati važandoprinos, pogotovo u vidu prisjeæanja na neke korijenezapadne civilizacije koji se ta Europa u svom ustavu odrekla,pa je èekanje Hrvatske pred vratima Europske unije svakakoje gubitak ne samo za Hrvatsku nego i za Europu. Predavanjem "Katolièka teologija u europskom kontekstu.Osvrt na hrvatske prilike" doc. dr. Željka Tanjiæa sazagrebaèkoga KBF-a zapoèeo je popodnevni dio programadrugoga dana simpozija kojemu je nazoèio i hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk. Dr. Tanjiæ podijelio jepredavanje u èetiri dijela: "post-teološko" vrijeme, katolièkateologija u "post-teološkom" europskom vremenu: odteoloških škola do teoloških tokova, europski kontekst ihrvatske prilike. Govoreæi o teologiji i teološkoj mislipredavaè je istaknuo da je ona, unatoè tome što diljemEurope postoji mnoštvo teoloških uèilišta i teologa, nestalaiz javnoga diskursa te da je kako u društvu tako i u Crkvimarginalizirana. S tim u vezi upozorio je na problemenedovoljnog broja studenata teologije u pojedinimeuropskim (sve)uèilištima i katolièkim državama kojega jeposljedica rasprava o ukidanju tri veoma važna teološka

Domovinske vijestiika

1131. listopada 2007. broj 44/2007

Page 12: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

uèilišta, što pokazuje društvenu nerelevantnost teologije.Potom je istaknuo da je na razini Europske unije u sklopu"Phare 7" gotovo nemoguæe dobiti novac za projekt koji unaslovu ima pojam "teologija" ili "teološki". Smatra, takoðerda je sada "post-teološko" vrijeme ne samo u Europi, nego iu samoj Crkvi. "Mislim da trenutno uz deklarativno dobarodnos ne postoji stvarni dijalog izmeðu teologije i biskupa uHrvatskoj niti pokušaji zajednièkoga traženja rješenja zaizazove i probleme koji stoje pred našom Crkvom. Prijesvega dijalog ne postoji kada su u pitanju institucionalniokviri ili provedba Bolonjskog procesa", istaknuo je dr.Tanjiæ, upozorivši na brojna važna pitanja o kojima nitko negovori. "Nikako nije riješeno ni pitanje o kojemu svi šute ato je buduænost mnogih teologa laika. Premda se zna dasvatko studira na svoju odgovornost i da nitko ne možejamèiti radno mjesto, ipak se postavlja pitanje hoæe li se uCrkvi otvoriti prostora za sustavno zapošljavanjediplomiranih teologa? Ako neæe, treba li u skladu s timekorigirati upisne kvote i sasvim drugaèije postaviti teološkistudij", upitao je, zakljuèivši: "U društvu su teološka pitanjaisto tako marginalizirana i uistinu svedena na razinumedijskog pojednostavljenja. Nemoguæe je ozbiljno govoritio teološkim temama, a èini se da one nikoga ni ne zanimaju,osim ako nisu na razini senzacionalistièkog napisa", rekao jedr. Tanjiæ. Na pitanje što se oèekuje od katolièke teologije ikoji doprinos ona može dati u procesima europskihintegracija, dr. Tanjiæ je odgovorio da je rijeè oinstitucionalnoj i osobnoj povezanosti hrvatskoga teološkogpodruèja s europskim teološkim podruèjem, umrežavanjufakulteta, zajednièkim meðunarodnim projektima, razmjenistudenata i njihovih iskustava na meðusobno obogaæivanje terazmišljanju o pojedinim specifiènim specijalizacijama nanašim fakultetima i o ekumenizmu, poglavito na našempodruèju. Kratko priopæenje o Europi i "kršæanskomsvjetonazoru" kod Romana Guardinija iznio je prof. dr.Anðelko Domazet sa splitskoga KBF-a. Buduæi da jeGuardini, poèevši od I. svjetskog rata pa sve do II.vatikanskog sabora, dao znaèajan doprinos da se u katolièkojteologiji probije nova teološka misao, predavaè je izdvojionekoliko aktualnih upita koji proizlaze iz Guardinijeveteološke misli, a mogli bi biti poticajni za Crkvu i teologiju ukontekstu europskih integracija. Guardini je prvi uoèio"konac novoga vijeka" te za njega teologija u surjeèju"konca novoga doba" ili postmoderne treba biti teologija ukojoj æe briga za èovjeka biti povezana s brigom za Boga.On pokazuje da teologija treba izdržati i nositi napetostizmeðu vjere i svijeta te da radikalno okretanje svijetu neznaèi nužno gubitak identiteta vjere. Teološki opusGuardinija poziva da se pronaðe put izmeðufundamentalizma i sekularizma, odnosno na izgradnju iživljenje relacijskog kršæanstva koje potvrðuje vlastitiidentitet, ali u dosluhu i dijalogu s postojeæom kulturom. Usvojim je spisima upuæivao teologiju da se bavi "dušom"èovjeka te time pridonio "antropološkom obratu" u teologiji.Na kraju se prof. Domazet upitao: Je li se današnja teologijau dovoljnoj mjeri posvetila mistagoškoj zadaæi kojoj seGuardini potpuno predao, zadaæi da se svakog pojedinca snjegovom posebnom osobnošæu vodi do susreta s Kristom,te zakljuèio: "Nabrojeni upiti današnjoj su teologiji poziv naustrajnu izgradnju kršæanskoga humanizma". Nakon stanke predavanje "Uloga školskog vjeronauka udanašnjim procesima eurointegracija" održala je doc. dr.Ružica Razum sa zagrebaèkog KBF-a. Procesi koji sedogaðaju na europskoj razini ne mogu zaobiæi ni religijskunastavu. Stoga se javlja pitanje: kako treba odgovoriti naizazove tih globalizacijskih i integracijskih procesa kojizahvaæaju sve pore ljudskoga života? Što te promjene znaèe

konkretno za školski vjeronauk u Hrvatskoj i na koje naspromjene pozivaju? Dr. Razum je izdvojila nekolikoprijedloga: trajno unaprjeðivati školski vjeronauk,promicanje europske dimenzije unutar religijske nastave,obvezatnost religijske nastave, religijskim znanjem dokvalitetnijeg suživota, formacija uèitelja. U procesupromjena i unapreðivanja kvalitetne vjeronauène nastave netreba preuzimati iskustva drugih, ali ne treba ni zanemaritiiskustva drugih zemalja kao i tendencije koje se uoèavaju naširoj europskoj razini. A u cilju promicanja europskedimenzije, smatra da bi se "možda moglo razmisliti omoguænoj suradnji predstavnika razlièitih konfesija/religija usastavljanju nastavnih programa i udžbenika, u onom dijeluu kojem se govori o drugima". Nadalje, tvrdi da uèiteljiimaju bez sumnje jednu od kljuènih uloga u promocijieuropske dimenzije obrazovanja. Govoreæi o hodoèašæu kaonaèinu zbližavanja kršæana u Europi doc. dr. Ivan Bodrožiæsa splitskoga KBF-a istaknuo je da je prvotni cilj hodoèašæaoduvijek bio religiozni, odnosno religijski. "On je proizlazioiz osobne pobožnosti, religioznosti pojedinca da bi potombio usmjeren religijskoj pobožnosti pojedinca. U kršæanstvuse dogodio pomak u odnosu na cilj. U poèecima su vjerniciišli na hodoèašæa iz osobnih religioznih pobuda dok svremenom takva hodoèašæa postaju dio religijske stvarnostitj. jedno od korisnih pastoralnih sredstava kojima je pokretaène pojedinac nego kršæanska zajednica", rekao je, dodavši daje za kršæanina hodoèasnièki cilj zasigurno da posjeæujuæisveta mjesta neposredno stupi u odnos s Bogom. Nakon togauslijedila je završna rasprava u kojoj su se razjasnila pitanjakoja su se pojavila tijekom predavanja, a potom je dekanKBF-a u Splitu prof. dr. Luka Tomaševiæ proglasio simpozijzavršenim.

Blagoslov kamena temeljca crkve Bl. Stepinca u SrimiSrima, 27.10.2007. (IKA) - Kamen temeljac nove župnecrkve Bl. Alojzija Stepinca u Srimi, najmlaðoj župi Šibenskebiskupije, blagoslovio je u subotu 27. listopada šibenskibiskup Ante Ivas. Uz župnika don Antu Pavloviæa i vjernikeSrime, sveèanost je okupila sveæenike i vjernike susjednihžupa te grada Šibenika. Hram je znak Božje nazoènostimeðu nama, kazao je biskup Ivas, istaknuvši kako se Crkvazajednica vjernika i graðevina u Srimi gradi kao simboltrajne Božje nazoènosti. Crkva je živo kamenje i gradi se natvrdoj stijeni. Crkvu ne gradimo na obièajima i tradicijamanego na èvrstom. Ako itko ima povijesno iskustvo što znaèigraditi na èvrstom onda to ima hrvatski narod, ukazao jebiskup Ivas. Ova crkva ima ime Alojzija Stepinca koje steizabrali vi, župljani Srime. Neka on prati ovo djelo kako bise mogli utvrðivati i odolijevati izazovima vremena,zakljuèio je biskup. Župnik Srime don Anto Pavloviæistaknuo je da Srima treba mjesto gdje æe se slaviti Boga.Trebamo biti ponosni da je naša generacija dobila milostpodignuti crkvu. Hvala Šibenskoj biskupiji na novèanojpotpori, kazao je vlè. Pavloviæ, zahvalivši i gradskompoglavarstvu grada Vodica koje je oslobodilo novi objekt odplaæanja komunalne naknade. Župa Srima utemeljena je 13.listopada 2002. prema odluci biskupa Ivasa. Srima je do togdatuma bila kopneni dio župe Šepurine na otoku Prviæu.Nakon dugogodišnjeg iskustva mnogih župnika župe PrviæŠepurine i dekana Vodièkoga dekanata, došlo se douvjerenja da su pastoralne potrebe sve veæe i zahtjevnije i daim se ne može udovoljiti tek povremenim pastoralom izmatiène župe s otoka. Tome su posebno pridonijeli i samižitelji Srime, koji su usmeno i pismeno iskazivali svoje željeda se na podruèju Srime utemelji nova župa.

Domovinske vijesti ika

12 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 13: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Škola za župske suradnike u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 27.10.2007. (IKA) - Prva Škola za župskesuradnike u Slavonskom Brodu zapoèela je u subotu 27.listopada u prostorijama Klasiène gimnazije "Fra MarijanLanosoviæ". To je jedan od plodova Sinode Ðakovaèke iSrijemske biskupije i nakon Ðakova, Osijeka i Županjeèetvrta generacija. Školi se odazvalo 60-tak polaznika iz tridekanata: Sibinjskog, Garèinskog, a najveæi je brojsudionika bio iz Slavonskobrodskoga dekanata, koji su dosada na razne naèine bili aktivno ukljuèeni u život župe. Unazoènosti slavonskobrodskoga dekana StjepanaBelobrajdiæa polaznicima se nakon Službe rijeèi obratiopomoæni ðakovaèki i srijemski biskup dr. Ðuro Hraniæ. Upropovijedi je istaknuo kako u Crkvi svatko ima svojeposlanje koje je pozvan živjeti s radošæu i toplinom.Zahvalio je polaznicima na njihovoj spremnosti za osobnuizgradnju kojom æe kroz školu biti osposobljeni te zajedno sžupnom zajednicom svjedoèiti i širiti evanðelje. Predstavioje predstojnicu Biskupijskog katehetskog ureda Ðakovaèkebiskupije koja je i predstojnica biskupijske škole za župnesuradnike dr. s. Lucilu Zovak, tajnicu Katicu Filipoviæ kao ivjerouèiteljicu Mariju Borevkoviæ-Rajiæ koja æe uSlavonskom Brodu kao razrednica koordinirati rad škole.Program je nastavljen struènim predavanjima dr. StjepanaRadiæa i mr. Bože Radoša. Škola traje dvije godine tj. 192 sata kroz 12 radnih subotagodišnje. Prve godine predviðena su predavanja izfundamentalne dogmatike, moralne teologije, biblikuma,liturgike i duhovnosti, kao uvod u teologiju, tj.pojednostavljeni ozbiljniji vjeronauk za odrasle vjernike. Nadrugoj godini sudionici æe se pripremati za neposrednopodruèje u kojem æe biti angažirani kao volonterski suradniciu svojim župnim zajednicama. Premda su moguænostdjelovanja daleko veæe, zasad im se nudi moguænostangažmana u župnoj katehezi, i to za djecu nižih razredaosnovne škole-prvoprièesnike, priprema za krizmanike, terad na pastoralu braka i obitelji, u skladu s dokumentomHBK o interesnim skupinama, tako da æe postojati biblijska,ministrantska i liturgijska skupina. Rijeè je o poèetnojformaciji volonterskih suradnika i/li animatora pojedinihpodruèja evangelizacijskog djelovanja u župnoj zajednicikoju im ne može osigurati sama župna zajednica. Cilj Školeje poèetna formacija polaznika za aktivno volonterskosudjelovanje u životu vlastite župne zajednice u suradnji sažupnikom, župnim pastoralnim vijeæem i drugimsuradnicima u župi. Sve troškove škole snose župnezajednice.

Sastanak struènog vijeæa vjerouèitelja DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 27.10.2007. (IKA) - Sastanak struènog vijeæavjerouèitelja Dubrovaèke biskupije održan je 27. listopada uBiskupskom sjemeništu u Dubrovniku. Predavaè na susretubila je Julijana Hrvoiæ, voditeljica županijskog aktivavjerouèitelja osnovnih škola Cetinskog dekanata. Upredavanju "Projektna nastava u vjeronauku objasnila jenaèin izvoðenja projektne nastave i sve korake koji semoraju poduzeti da bi krajnji rezultat projekta bio štokvalitetniji. Konkretnim primjerom projekta koji su napravilivjerouèenici u OŠ Marko Maruliæ u Sinju predavaèica jezorno pokazala brojne moguænosti projektne nastave teupozorila na moguæe probleme tijekom izvoðenja. Dubrovaèki vjerouèitelji su zatim u pedagoškim radionicamaizabrali teme i uvježbali neke stadije projektne nastave te toprezentirali na plenumu.

Franjevci u Slavonskom Brodu proslavili obljetniceSlavonski Brod, 27.10.2007. (IKA) - Znanstveni skup upovodu 500. obljetnice djelovanja franjevaca, 300. obljetniceutemeljenja samostana i 280. obljetnice gradnje franjevaèkecrkve Presvetog Trojstva održan je u subotu 27. listopada uFranjevaèkom samostanu u Slavonskom Brodu. Skup su podpokroviteljstvom ministra kulture Bože Biškupiæa zajednièkiorganizirali Hrvatski institut - Podružnica za povijestSlavonije i Baranje i Franjevaèki samostan Slavonski Brod. Nakon što je gvardijan fra Domagoj Šimunoviæ otvorioskup, pozdravne rijeèi uz fra Matiju Korena, zamjenikaprovincijala Hrvatske franjevaèke provincije Sv. Æirila iMetoda, uputili su gradski predstavnici dr. Mato Artukoviæ,brodski gradonaèelnik dr. Mirko Duspara, ravnateljHrvatskoga restauratorskog zavoda prof. Ferdinand Meder itajnik ministra Biškupiæa dr. Jadran Antoloviæ. Uslijedila suizlaganja o povijesti franjevaca i franjevaèkog samostana uSlavonskom Brodu u razdoblju od 16. do kraja 18. stoljeæa.Od 20 pozvanih izlagaèa nastupili su znanstvenici, struènjacii istraživaèi: dr. Milan Vrbanus, dr. Zlata Živakoviæ-Kerže,dr. Mijat Jerkoviæ, dr. Damir Matanoviæ, dr. fra AndrijaZirdum, mr. fra Domagoj Šimunoviæ, dr. Mato Artukoviæ,fra Vatroslav Frkin, Željka Perkoviæ, mr. fra Egidije Biber,fra Ivan Sršan, Marija Mirkoviæ, fra Luka Slijepèeviæ, fraMijo Hrman, dr. Robert Skenderoviæ, prof. Ivan Medved,prof. Hrvoje Špicer, prof. Irena Krumes Šimunoviæ i mr.Silvana Ereiz. Koristeæi arhivske dokumente koji se èuvaju usamostanskoj knjižnici oni su s razlièitih strana govorili opolitièkim, društvenim i pastoralnim prilikama toga doba, au drugom dijelu sjednice bilo je rijeèi o djelovanjufranjevaca na kulturnom podruèju. U stanci sjednice fraMatija Koren je u klaustru samostana blagoslovio bronèanikip sv. Franje, koji je po predlošku akademskog kiparaJosipa Poljaka u bronci izlilo poduzeæe Martin-invest. Kip jevisok 2,5 metra, a prikazuje sv. Franju s pticama. Skup jezavršen sveèanom euharistijom koju su pjevanjem uzvelièalizbor Klasiène gimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ" iMješoviti crkveni zbor. Poslije mise koncert je izveo Muškikomorni zbor te crkve. Govoreæi o povijesti župe Presvetog Trojstva u Brodu do1754. povjesnièar fra Andrija Zirdum istaknuo je da sufranjevci u tom razdoblju slijedeæi ideale svoga života:siromaštvo, poslušnost i èistoæu, unatoè skromnim uvjetimapreuzeli dušobrižništvo nad stanovnicima cijeloga togakraja, slijedili osmanlijske prodore te zbrinjavali preostalekatolike. Dok je islamizirano stanovništvo živjelo uSlavonskom Brodu, okolna su naselja bila uglavnomkatolièka. Franjevci su putujuæi u habitu bili zaštiæeni odnasilnika, a svojim su pastoralnim djelovanjem mnogopridonijeli na kršæanskom i drugim podruèjima života. Pofranjevaèkim ustaljenim strukturama, župa je pripadalasamostanu u Velikoj i bila središnja u tom dijelu Posavine.Kako je brodska župa bila prostrana, podruène crkve bile suu Podvinju i Klakaru a manje kapele u Kaniži, Šumeæu,Slobodnici, Varoši, Rastušju, Tomici, Bukovlju,Vranovcima, Vrbi, Rušèici te Gornjoj i Donjoj Bebrini.Nakon više od 200 godina, 25. rujna 1754. brodski sufranjevci župu morali predati svjetovnim sveæenicima. Trigodine kasnije odijelili su se od Bosne Srebrene te uzadanim okolnostima tražili nove oblike svoje djelatnosti. Ostali su izlagaèi koristeæi se samostanskim arhivskimdokumentima prezentirali brojne povijesne èinjenice iz togadoba. Znaèajan su doprinos franjevci pružili u odgojnoobrazovnoj djelatnosti kroz pripremu kandidata zafranjevaèki red, a zbog snažne vojne prisutnosti u Brodu jedugo vremena franjevaèko školstvo bilo jedino. U važnijimpovijestima književnosti franjevci Broðani nisu zauzeli neka

Domovinske vijestiika

1331. listopada 2007. broj 44/2007

Page 14: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

prestižnija mjesta svojim književnim djelima, koja sunajèešæe ocijenjena kao puèko-pobožna literatura, ali nijedan istraživaè nije im uskratio priznanje kao "èuvarima ibraniteljima" hrvatskog jezika. Najtemeljitije u znanstvenojliteraturi obraðeno je visoko školstvo, pastoralna djelatnostbrodskih franjevaca (od kojih je Marijan Jajiæ bionajpopularniji duhovni pisac u Slavoniji), njihov kulturnirad, njihov doprinos jezikoslovlju. U samostanu je u tijeku18. stoljeæa djelovao trogodišnji studij filozofije kao pripravaza èetverogodišnji studij teologije. Najveæi doprinos na tomsu podruèju Kronike franjevaèkog samostana izdane u èetiriknjige te reprint izdanje jezikoslovnog priruènika fra BlažaTadijanoviæa. Knjižnica èiji se poèeci naziru veæ krajem 17.st. danas je smještena na prvom katu samostana, u tijeku jekatalogizacija tiskanih djela 20. stoljeæa, mnoge starijeknjige (koje potjeèu iz razdoblja od 16. do 19. st.) èekajurestauraciju, a iz ostalog fonda izdvojene su rijetka inozemnai domaæa izdanja. Veliki dio èine tiskana djela poznatihfranjevaca iz Broda i stranih autora iz razlièitih dijelovahrvatskog jeziènog podruèja. Saèuvana Matièna knjigakrštenih župe Presvetog Trojstva predstavlja najznaèajnijipovijesni izvor za istraživanje života Slavonskog Broda iokolice u prvoj polovini 18. stoljeæa. Zahvaljujuæi o. Frkinuarhivsko je gradivo ne samo arhivistièki sreðeno nego jenapisan i prvi Sumarni inventar, a Arhiv franjevaèkogsamostana u Brodu je uvršten i u knjigu: Arhivski fondovi izbirke u arhivima i arhivskim odjelima SR Hrvatske izdanoju Beogradu kao i u Pregled arhivskih fondova i zbirki RHizdanoj u Zagrebu 2007. U arhivu samostana je i bogataglazbena baština koja pokazuje da se u toj crkvi trajno gajilaglazbena umjetnost i da su u njoj djelovali glazbeno nadarenii školovani franjevci koji su uz crkvenu komponirali isvjetovnu glazbu. Samostan s crkvom Presvetog Trojstva jedinstven jegraðevni kompleks graðen u 18. stoljeæu po stilu i tipologijigraðevnih elemenata iz svoga doba. Zaštiæena je kaospomenik kulture i upisana u Registar kulturnih dobaraRepublike Hrvatske - Listu zaštiæenih kulturnih dobara. Taje crkva najveæa franjevaèka crkva u cijeloj franjevaèkojprovinciji sv. Æirila i Metoda. Gradnja je zapoèela 12.kolovoza 1727. i u to doba uz nju je stajao drveni samostan.Crkva po svojim graðevnim baroknim obilježjima pripadaskupini najznaèajnijih graðevina sakralne baroknearhitekture sjeverne Hrvatske. Posljednjih 20 godinasamostan i crkva se obnavljaju, a ratom ošteæeni dijeloviunutra i na samoj crkvi se obnavljaju i restauriraju.Unutrašnjost crkve opremljena je baroknim inventarom dokdvorište samostana okružuje gotovo intaktan reprezentativanklaustar po svojoj vrijednosti jedinstven u sakralnojarhitekturi. U samostanu danas, uz sestre Sv. Križa, djelujugvardijan fra Domagoj Šimunoviæ, vikar fra Mijo Hrman,ekonom fra Egidije Biber, duhovnik fra Ivan Sršan, fra LukaSlijepæeviæ, a donedavno je djelovao i uz ostalo se baviokulturnim i znanstvenim radom dr. fra Andrija Zirdum kojise ovih dana službeno preselio u Žeravac. U tijeku i nakonDomovinskog rata pružili su utoèište brojnim franjevcima izbosanske Posavine. Uoèi proslave jubileja u Muzeju brodskog Posavlja otvorenaje izložba na kojoj je predstavljeno kulturno dobrofranjevaèkog samostana kroz pet stoljeæa. Na izložbi èije sueksponate odabrali dr. Zirdum i Frkin tek je djelomiènoprikazano što je ostalo do danas u crkvi, sakristiji isamostanu od svega onoga èime su se franjevci služili i bilina usluzi narodu brodskog kraja. Izložba ima više dijelova:rukopisi-pisma, skripta i rukopisne knjige, tiskana djela,crkveno posuðe, crkveno ruho i slike, a otvorena je do 6.studenoga.

Ðakovo: Seminar za animatore i suradnike u pastoralubraka i obiteljiBio je to prvi u nizu seminara koji se planiraju organizirati uGodini braka i obitelji u Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupijiÐakovo, 27.10.2007. (IKA/BTU) – Na Katolièkomebogoslovnom fakultetu u Ðakovu održan je u subotu 27.listopada seminar za animatore i suradnike u pastoralu brakai obitelji. Bio je to prvi u nizu seminara koji se planirajuorganizirati u Godini braka i obitelji u Ðakovaèkoj iSrijemskoj biskupiji. Tema seminara bila je "Poboljšanjekvalitete teèajeva priprave na brak", a izlagao je dr. IvoDžiniæ, biskupijski povjerenik za pastoral braka i obiteljiÐakovaèke i Srijemske biskupije. Drugo izlaganje oslužbama i suradnicima u teèaju priprave na brak održao jevlè. Mato Gašparoviæ. Seminar je okupio 120 zainteresiraniod kojih 40 braènih parova. Nakon svakog predavanjarazvila se rasprava u kojoj su seminaristi dobili odgovore nanedoumice i poteškoæe s kojima su se susretali udosadašnjem radu u teèaju priprave na ženidbu. U drugom dijelu seminara radilo se u osam skupina.Sudionici su iznijeli svoje viðenje sadašnjega stanja teèaja usvojem dekanatu te primjedbe i prijedloge za poboljšanjeteèaja. Jedan od prijedloga je bio izdati brošuru koja bisadržavala predavanja sa svih šest veèeri teèaja. Ta je idejaveæ duže prisutna i u ovoj Godini braka i obitelji trebala bibiti i realizirane, obeæao je ðakovaèki i srijemski pomoænibiskup Ðuro Hraniæ, koji je ujedno i vodio završni dioseminara, izvještaje iz rada u skupinama. Skup je na samomepoèetku pozdravio i dijecezanski biskup Marin Srakiæ isvojom pastirskom rijeèju ohrabrio sudionike da u ovojGodini braka i obitelji zajedno sa svojim župnicima budunositelji braènoga i obiteljskog pastorala u župi.

Biskupijsko pastoralno vijeæe Gospiæko-senjske biskupijePrva ovogodišnja sjednica održana u župi PresvetogTrojstva u OtoècuOtoèac, 27.10.2007. (IKA) - U župi Presvetog Trojstva uOtoècu u subotu 27. listopada održana je prva ovogodišnjasjednica biskupijskog pastoralnog vijeæa Gospiæko-senjskebiskupije. Susret 20 vijeænika otvoren je molitvenim uvodomvjerouèiteljice Silvije Vašareviæ i èitanjem zapisnika sposljednje sjednice fra Draženka Tomiæa. Uslijedilo jeizvješæe biskupa Mile Bogoviæa o dogaðanjima u biskupiji uproteklih godinu dana. Biskup je podsjetio na proteklupastoralnu godinu koja je u biskupiji bila u znaku duhovnihzvanja. Kao najznaèajnije dogaðaje spomenuo je radove naizgradnji Crkve hrvatskih muèenika u Udbini, Uskrsnikoncert u Ciboni i potpisivanje ugovora o gradnji crkve stvrtkom Megrad. Uz pojašnjenje nekih premještaja i dolaskanovih sveæenika u biskupiju, vrlo je znaèajnim istaknuoznanstveni skup u Senju o 200. obljetnici Senjskogsjemeništa, znanstveni skup o identitetu Like, te posebnonedavno zasjedanje HBK u Gospiæu i boravku hrvatskihbiskupa u Gospiæko-senjskoj biskupiji. Biskup je najavio inovu pastoralnu godinu posveæenu župnim suradnicima oèemu je u drugom dijelu govorio generalni vikar biskupijemons. mr. Tomislav Šporèiæ u predavanju "O strukturama islužbama u suvremenoj Crkvi". Meðu inim je istaknuoizuzetnu ulogu laika u Crkvi. U zakljuèku sjednice istaknuta je potreba da se u godinižupnih suradnika stalno promišlja o što kvalitetnijemangažmanu vjernika laika u životu i radu župa.

.

Domovinske vijesti ika

14 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 15: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Blagoslov poprsja kardinala Kuhariæa u ÈaèincimaKardinal Kuhariæ jedna je od naših hrvatskih vertikalakojom se ponosimo. Po njegovoj vjernosti Bogu i èovjekusaèuvali smo u nevoljnim vremenima svoje dostojanstvo,istaknuo požeški biskupÈaèinci, 27.10.2007. (IKA) - Požeški biskup dr. AntunŠkvorèeviæ predvodio je 27. listopada misno slavlje u župnojcrkvi Presvetog Trojstva u Èaèincima i blagoslov poprsjapokojnog zagrebaèkog nadbiskupa kardinala FranjeKuhariæa na trgu ispred župne crkve. Uz domaæeg župnikaZdravka Radoša na misi je koncelebriralo više sveæenika izokolnih župa. Sveèana procesija na èelu s biskupom krenulaje od župnog stana prema ulazu u crkvu gdje su je doèekaližupljani i brojni uzvanici. Meðu njima su bili predsjednikHrvatskog sabora dr. Vladimir Šeks, ministar unutarnjihposlova Ivica Kirin, ministar obrane Berislav Ronèeviæ,državni tajnik u Ministarstvu branitelja Tomislav Iviæ,predsjednik HVIDRA-e Ivan Ðakiæ, virovitièko-podravskižupan Josip Feketiæ, saborski zastupnici, gradonaèelnici inaèelnici susjednih gradova i opæina. Župnik Radoš zahvalio je brojnim dobroèiniteljima, osobitosaborskom zastupniku Stjepanu Fioliæu, darovatelju poprsjakardinala Kuhariæa, naèelniku èaèinaèke opæine MirkuMalašu i saborskom zastupniku iz Èaèinaca TomislavuTomiæu. Dr. Šeks podsjetio je na znaèenje kardinala Kuhariæa u dobaotpora komunizmu, u borbi za vjersku slobodu i èasthrvatskog naroda. Istaknuo je moralnu snagu kardinalaKuhariæa devedesetih godina protekloga stoljeæa, u dobaneprijateljske agresije na nezavisnu Hrvatsku, kada sezauzimao za oproštenje i po tome se razlikovao odneprijatelja. Svoje poštovanje i zahvalnost prema tomvelikom èovjeku, rekao je, možemo barem djelomièno vratitipostavljanjem trajnog obilježja u Hrvatskom saboru i ovdje uÈaèincima. Potom je otkrio poprsje kardinalu FranjiKuhariæu, rad akademskog kipara Ante Jurkiæa. Biskup Škvorèeviæ pozdravio podsjetio je kako se minuloga27. rujna navršilo deset godina od uspostave Požeškebiskupije te rekao: "Spomenuli smo se te obljetnice slavljemnašega Drugoga biskupijskog euharistijskog kongresa uPožegi prije mjesec dana. Zahvaljujem svima iz èaèinaèkežupe koji ste na njemu sudjelovali. Mjesec dana nakon toga,ovoga 27. listopada, vi u Èaèincima pred svojom župnomcrkvom podižete spomen-poprsje nezaboravnom našemnadbiskupu, kardinalu Franji Kuhariæu. Radujem se što uokviru desete obljetnice naše biskupije zajedno s vama i naovaj naèin mogu iskazati svoje posebno poštovanje izahvalnost kardinalu Franji, što je upravo on onoga, 27.rujna 1997. na trgu ispred naše katedrale u Požegi kaoposljednji nadbiskup velike Zagrebaèke nadbiskupijepredvodio slavlje proglasa Apostolskog pisma sl. Božjegpape Ivana Pavla II. o utemeljenju Požeške biskupije,zaredio njezina prvog biskupa, predao mu pastirski štap, tena taj naèin pokrenuo povijesni hod naše mjesne Crkve iostao zauvijek ugraðen u njezine poèetke. Ujedno želio bihse danas zajedno s vama sa zahvalnošæu spomenuti svegaonoga što je kardinal Franjo Kuhariæ bio za nas u teškokomunistièko doba i u još težem vremenu Domovinskograta. On je jedna od naših hrvatskih vertikala kojom seponosimo. Po njegovoj vjernosti Bogu i èovjeku saèuvalismo u nevoljnim vremenima svoje dostojanstvo. Podižemomu spomenik na ovom crkvenom trgu u Èaèincima da nastrajno podsjeæa kako smo duhovna biæa, da postoje granicekoje se nikada ne smiju prijeæi i vrijednosti s kojima se nesmije trgovati. Neka nas kardinal Franjo prati iz vjeènostisvojom molitvom da ne izdamo Boga i ne izgubimo svojeljudsko lice u suvremenim globalizacijskim procesima, u

demokratskom oblikovanju javnog života i u traganju zaboljom buduænošæu", rekao je požeški biskup. Nakon blagoslova spomen poprsja svi nazoèni ušli su ucrkvu i sudjelovali na euharistijskom slavlju u èast IsusoveMajke, koju je kardinal Kuhariæ posebnom odanošæu štovao,a prikazano je za èaèinaèkog župnika Augustina Dukoviæa,kojeg su ubili komunisti nakon II. svjetskog rata, za župnikaJosipa Josipoviæa, preminulog prije deset godina, te svebranitelje poginule u Domovinskom ratu. U homiliji biskup Škvorèeviæ osvrnuo se na èinjenicu zla,kojem je izvor èovjekova ranjena narav, te je istaknuoIsusovu muku smrt i uskrsnuæe kao prodor Božje milosnesnage u naše smrtno stanje. Predstavio je kardinala FranjuKuhariæa kao primjer èovjeka kojeg je Duh Sveti osposobioda ne bude žrtva zla, nego duhovni velikan, te je pozvao svenazoène da vjeruju Bogu, otvaraju se Duhu Svetom, tepostanu jaki ljudi po vjernosti u braku, po zauzimanju daHrvatski sabor donosi zakone u skladu s Božjim naumom oèovjeku.

Susret mladih u župi VoloskoVolosko, 27.10.2007. (IKA) - Župa sv. Ane u Voloskomorganizirala je 27. listopada susret krizmanika i mladihkojima su se pridružili njihovi vršnjaci iz župa Veli Brgud,Jelenje, Delnice, Srdoèi te katolièki skauti i uèenici Prvehrvatske sušaèke gimnazije u Rijeci. Stotinjak mladihokupilo se u èast 35 krizmanika koji su dan kasnije primilisakrament potvrde, a želja župnika mons. Josipa Šimca bilaje da i susretom mladih pridonese proslavi 160. obljetniceosnutka župe. Vrhunac susreta bilo je euharistijsko slavljekoje je predvodio rijeèki nadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ.Krizmanicima je ponovio znaèaj sakramenta kojega suspremni primiti i koji im treba biti poticaj za svjedoèenjevjere. Podsjetio je na dogaðaj Duhova, silaska Duha Svetogameðu apostole, nakon èega su oni hrabro zapoèelipropovijedati Kristov nauk. "Nadahnuæe Duha daje snagu zasvjedoèenje", rekao je nadbiskup Devèiæ, izrazivši nadu daæe Duh Sveti voditi i buduæe krizmanike u njihovu životu uvjeri. Uoèi misnog slavlja mladi su izveli bogat dvosatniglazbeni i recitatorski program u kojemu su sudjelovaliuèenici i uèitelji s ravnateljem Fredijem Glavanom osnovneškole "Rikard Kataliniæ Jeretov" u Opatiji te župni zborovi ikulturno-umjetnièka društva iz župa koje su gostovale. Nasusretu mladih sudjelovali su i bogoslovi rijeèkog sjemeništa"Ivan Pavao II." koje je predvodio rektor mons. NikolaUraviæ te mladima predstavili sjemenište i osobne razloge zaprihvaæanje duhovnog poziva. Voditelj nadbiskupijskogDjela za zvanja Sanjin Francetiæ mlade i njihove roditelje iodgojitelje podsjetio je na važnost duhovnih zvanja u životuCrkve i potaknuo ih da i svojim zalaganjem pridonoseraðanju novih zvanja. "Molitva i obitelj najvažniji suèimbenici iz kojih se nova zvanja raðaju", podsjetio jeFrancetiæ. Povjerenstvo za mlade Rijeèke nadbiskupijetakoðer je pomoglo u organizaciji susreta na kojemu jesudjelovao tajnik Povjerenstva, nedavno zareðeni ðakonKristijan Malnar. Mladi su na susretu upuæeni i nakaritativno djelovanje, a o tim je djelatnostima u župiVolosko govorila s. Ljubica Joziæ, koja je mlade ukljuèila uprogram Konferencije mladih sv. Vinka. Konferencija u župiokuplja desetak mladih koji se prigodno, uoèi velikihblagdana, okupljaju kako bi posjetili potrebne u domovima isakupili nužnu pomoæ. Na završetku susreta predstavnicižupa i škola dobili su Kompendij Katekizma KatolièkeCrkve, koji æe se ove godine u župama Rijeèke nadbiskupijeposebno promovirati. Mladi su i nakon mise pokazali radostdruženja pjesmom i plesom ispred župne crkve.

Domovinske vijestiika

1531. listopada 2007. broj 44/2007

Page 16: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Drugi liturgijsko-glazbeni susret u PazinuPazin, 27.10.2007. (IKA) - U organizaciji Vijeæa za liturgijui crkvenu glazbu Poreèko-pulske biskupije u subotu 27.listopada u zgradi Pazinskog kolegija održan je susretorguljaša, voditelja zborova, sveæenika i ostalihzainteresiranih za liturgijsko pjevanje. Uvodno razmatranjena temu "Pjevanje u liturgiji" održao je fra o. Alfonz Orliæ,gvardijan Franjevaèkog samostana u Pazinu. Posebno seosvrnuo na temeljnu znaèajku liturgijskog pjevanja kojeprije svega treba biti izrièaj dubinske radosti Božjeg narodapri sudjelovanju u euharistijskom slavlju. Crkveni zborovimoraju predvoditi narod u crkvenom pjevanju, a nikakoizdvajati se zbog svog umijeæa. Èinjenica da je pjevanje prijesvega uzvišeni izraz hvale Bogu, trebao bi biti temeljnasmjernica djelovanja svih sudionika u liturgijskom pjevanju,rekao je fra Alfonz Orliæ. Vlè. Rudolf Koraca, proèelnikVijeæa za liturgiju i crkvenu glazbu, zapoèeo je svojepredavanje osvrtom na realnost koja èesto umanjuje uspjehglazbenih izvedbi, a to je perfekcionizam koji je, premarijeèima predavaèa, najbolje suzbiti opuštenim pristupomkoji nalazi najbolje uporište u pravilnom doživljavanjutemeljnog duhovnog aspekta liturgijskog pjevanja. Vlè.Koraca zatim je praktièno predstavio tehnièke vježbeopuštanja pravilnim disanjem putem pravilnog korištenjadijafragme te demonstracijama vokalnih primjera u ciljupostizanja što kvalitetnijih glazbenih performansi. Treæepraktièno predavanje održao je prof. Branko Okmaca, èlanbiskupijskog Vijeæa za liturgiju i crkvenu glazbu, orguljašKatedralnog zbora u Puli, profesor u Glazbenoj školi "IvanMatetiæ Ronjgov" i predavaè na odjelu za glazbu priFilozofskom fakultetu u Puli. Na dva primjera uvježbavanjazbora po glasovima jedne polifone ("Usta moja") i jednehomofone skladbe ("Kruh anðeoski") prof. Okmacaorguljašima i voditeljima zborova ukazao je nanajprikladnije naèine prevladavanja tehnièkih poteškoæa uradu sa zborovima. Bio je to drugi redoviti godišnji susretcrkvenih glazbenika Poreèko-pulske biskupije, dok su ranijeorganizirani povremeni susreti i to pretežno prigodomobilježavanja visokih obljetnica službe orguljaša. Tako jeprimjerice godine 1995. organiziran susret orguljaša kada jenajstariji orguljaš u Istri Marino Nadal proslavio 70.obljetnicu službe orguljaša u župi Roè, a koji i danas, u 93.godini života još uvijek svake nedjelje svira. Nakon završnihzahvala vlè. Koraca je sukladno želji sudionika najaviouèestalije održavanje ovakvih susreta pa æe se tako slijedeæiodržati u proljeæe.

Ogulin: Obljetnica župe bl. Alojzija StepincaOgulin, 28.10.2007. (IKA) – U Ogulinu je u nedjelju 28.listopada sveèano proslavljena 6. obljetnica osnutkaogulinske župe bl. Alojzija Stepinca i srebrni jubilej župnika,25 godina misništva fra Marijana Jelušiæa. Župa bl. AlojzijaStepinca prva je novoosnovana župa u najmlaðoj hrvatskojbiskupiji Gospiæko-senjskoj. Misu je u društvenom domu uSabljak selu predvodio slavljenik fra Marijan u zajedništvu sgvardijanom samostana franjevaca treæoredaca iz Ogulinafra Petrom Runjom i fra Vicom Blekiæem, koji jepropovijedao. Propovjednik je u homiliji podsjetio na 6godina života mlade zajednice u Ogulinu kao i na 25 godinamisništva njihova župnika i njegova pastoralnog rada odmlade mise u zagrebaèkoj katedrali 1982. godine, preko prvedužnosti u Tounju pa do posljednjih šest godina u novoj župiu Ogulinu.

Susret èlanova Hrvatskoga katolièkog lijeènièkogdruštva – podružnica ZadarStarigrad–Paklenica, 28.10.2007. (IKA) - Èlanovi zadarskepodružnice Hrvatskoga katolièkog lijeènièkog društva(HKLD) u sklopu razlièitih dogaðanja koje organiziraju unedjelju 28. listopada okupili su se na duhovno-rekreativnomsusretu u župi sv. Jurja u Starigrad-Paklenici. Zadarskimlijeènicima pod vodstvom predsjednice zadarskog HKLD-apridružili su se i lijeènici iz Šibenske biskupije. Sudjelovalisu na misnom slavlju koje je u župnoj crkvi predvodio donSlave Grgiæ, ravnatelj Katolièke škole u Bihaæu, apropovijedao je starigradski župnik don Ivan Boriæ. Pjevanjesu animirali braèni par i angažirani vjernici, lijeènici Arlena iDenis Sabljar. U propovijedi je don Ivan govorio o stanjuduhovne i tjelesne ugroženosti na što je èovjek osobitoosjetljiv; tada traži pomoæ lijeènika, dragocjena mu je blizinai razumijevanje bližnjih. I Evanðelja opisuju razlièitaozdravljenja, susrete bolesnih i Isusa koji ih je podizao ilijeèio. Don Ivan je osobito potaknuo na molitvu za nutarnjeozdravljenje, jer se u èovjekovim dubinama nalaze izvorirazlièitih stanja radosti i tjeskoba, sigurnosti i straha, što svetreba povjeriti Bogu. Susret je održan na blagdan sv. Kuzmei Damjana koji su, prihvativši kršæanstvo lijeèili bolesne inaviještali Evanðelje. "Oni su lijeènicima uzor da i usadašnjem vremenu, dok pomažu bolesnima, budunavjestitelji Božje ljubavi i pomoæi kako bi èovjek biozdrav", rekao je don Ivan. Nakon mise lijeènici su posjetiliNacionalni park "Pakelnica", a na objedu u hotelu "Alan"dobrodošlicu im je poželio i naèelnik Opæine Starigrad KrsteRamiæ.

Hodoèašæe grada RijekeZavršetak hodoèasnièke sezone u Trsatskom svetištu -Nadbiskup Devèiæ govorio o važnosti ispravne motivacije zasve što èinimoRijeka, 28.10.2007. (IKA) – Hodoèašæem grada Rijeke 28.listopada oznaèen je završetak hodoèasnièke sezone uTrsatskom svetištu Majke Božje. Misu je predvodio rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ zajedno sa sveæenicima grada,franjevcima èuvarima svetišta te brojnim vjernicima koji sudošli svoje molitve uputiti Èuvarici Grada i KraljiciJadrana. Nadbiskup je govorio o važnosti ispravne motivacije za svešto èinimo. "Što pokreæe naš vjernièki život", pitao jenadbiskup Devèiæ te istaknuo kako ni izvanjska pobožnost ièinjenje dobrih djela nisu dovoljni ukoliko se ne zauzmeispravan stav pred Bogom. "Važan je stav i namjera s kojomnešto èinimo. Ako se ne hvalimo pred Bogom svojimdjelima i zaslugama nego se istinski molimo i Njemuobraæamo puni poniznosti i pokajanja, tada æemo se i s ovogdanašnjeg hodoèašæa vratiti opravdani", rekao je nadbiskupDevèiæ. Potaknut porukom nedjeljnog evanðelja o farizeju koji jepun oholosti zbog svojih dobrih djela i cariniku koji jeponizan i svjestan svoje grešnosti, nadbiskup Devèiævjernike je pozvao da èine dobra djela, ali ostanu skromnipred Bogom. Nadbiskup je vjernike podsjetio i na motive zahvalnoghodoèašæa u Marijansko svetište na Trsatu. "Tu smo dazahvalimo Mariji i uputimo joj svoje molitve. Mnogi suovdje došli nemirna srca i savjesti, u svaði sa svojimnajbližima, a vratili su se pomireni s Bogom i bližnjima. Toje najvrjednije što se u ovome svetištu, kao i svim drugimcrkvama, dogaða", rekao je rijeèki nadbiskup.

Domovinske vijesti ika

16 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 17: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Europsko tajništvo Kursilja u posjetu HrvatskojZagreb, 28.10.2007. (IKA) - U povodu 33. obljetnicedjelovanja Malog teèaja kršæanstva - Kursiljo u Hrvatskoj uslužbeni posjet tom laièkom crkvenom pokretu doputovaloje izaslanstvo Europskog tajništva Kursilja (G.E.T.). U tijekuèetverodnevnog boravka, od 24. do 28. listopadapredstavnici G.E.T.-a posjetili su Zagreb, Varaždin iDuhovni centar kursiljista, kuæu mira "Emaus" na otokuKrapnju. Buduæi da je svrha posjeta bila razmjena iskustava,upoznavanje s djelokrugom rada, inovativnošæu, ali i sproblemima s kojima se suoèavaju kursiljisti u Hrvatskoj,održano je više razgovora i susreta kako s kursiljistima tako isa sveæenicima angažiranim u Kursilju te biskupima.Obraðena su tri tematska podruèja, popraæena svjedoèenjimakursiljista. U Zagrebu je šesteroèlano izaslanstvo G.E.T.-aupoznato s ekumenizmom i meðureligijskim odnosima uRH, u Varaždinu je naglasak bio na župnom Kursilju, što jeinovativni doprinos hrvatskog Kursilja europskom isvjetskom, a u kuæi Emaus razraðena je tema Kursiljo iposljedice ratnog stanja. Izaslanstvo je u Zagrebu, na èelu s nacionalnimkoordinatorom vlè. Andrijom Vranom primio i zagrebaèkipomoæni biskup Vlado Košiæ, koji je tom prigodom istaknuopozitivan i djelotvoran rad zagrebaèkog tajništva Kursilja ina nacionalnoj razini i ponovio rijeèi pape Ivana Pavla II. daje Kursiljo zdravi kršæanski pokret koji pridonosi stvaranjuživih krugova u Crkvi. Kursiljo se u Zagrebaèkojnadbiskupiji profilirao kao pokret koji posebno radi smladima, srednjoškolcima i studentima, a drži teèajeve i zapojedine profesije, prosvjetne radnike, odgojitelje itd., aliveæ nekoliko godina vodi emisije i na HKR-u i Radio Mariji.Ima i skromnu izdavaèku djelatnost. Kako bi se upoznali sdjelovanjem Malog teèaja "na terenu", gosti su posjetili župusv. Nikole u Stenjevcu gdje su kroz svjedoèenja i iskustvadomaæina saznali kako laici mogu biti zaista djelatni u svojojžupi. Drugog dana boravka, gosti su posjetili Varaždin, gdje su ihdoèekali èlanovi Biskupijskog odbora Kursilja, a nakonkraæeg posjeta gradu primio ih je biskup Josip Mrzljak. Usveèanom okruženju, u nazoènosti ravnatelja Kursilja zaVaraždinsku biskupiju vlè. S. Najmana, koordinatorapokreta vlè. Josipa Kopreka, potpisan je Statut KursiljaVaraždinske biskupije. Tajništvo je predstavilo "Župskikursiljo" koji je posebnost hrvatskog Kursilja, a odizaslanstva mogao se èuti povijesni razvoj Kursilja uŠpanjolskoj. Posebni doživljaj za goste iz Gibraltara bio jeboravak u kuæi "Emaus" na Krapnju. Uz saznanje da je izadarski nadbiskup Ivan Prenða potpisao Statut Kursilja zaZadarsku nadbiskupiju, gosti su upoznati s prednostimajednog duhovnog centra na otoku u borovoj šumi uz more,prikladnom kako za duhovne vježbe vjerouèiteljima, tako iza duhovne obnove uz odmor za obitelji s djecom, te kursiljoza uèenike iz pojedinih škola, npr. Zadarske klasiènegimnazije, Pomorske škole itd. U Zadarskoj nadbiskupijispecifiènost je i Kursiljo za krizmanike. Praksa je pokazala,da se na taj naèin mladi ljudi nakon krizme ne rasipaju, veæstvaraju krugove prijateljstva u Crkvi koji odolijevajuizazovima današnjeg društva. Posjet izaslanstva Europskog tajništva Kursilja završio jeupitom, je li Kursiljo u Hrvatskoj spreman organiziratipredstojeæi sastanak svih europskih nacionalnih tajništava naKrapnju, što je veliko priznanje pokretu i Crkvi u Hrvatskoj.Ujedno naviješta moguænost da hrvatski nacionalni Kursiljopreuzme u iduæem èetverogodišnjem mandatu predsjedanjeEuropskim tajništvom Kursilja.

U Dubrovniku završen meðunarodni susret katolièkihkulturnih centara MediteranaDubrovnik, 28.10.2007. (IKA) – Sveèanim koncelebriranimeuharistijskim slavljem koje je u nedjelju 28. listopada udubrovaèkoj katedrali predvodio dubrovaèki biskup ŽelimirPuljiæ, predsjednik Vijeæa za kulturu i crkvena kulturnadobra Hrvatske biskupske konferencije, zakljuèen je Šestimeðunarodni susret katolièkih kulturnih centaraMediterana. Na susretu koji se od 25. listopada održavao u Dubrovnikusudjelovali su ravnatelji katolièkih kulturnih centara kojidjeluju u zemljama Sredozemlja kao i èlanovi Papinskogvijeæa za kulturu. Predsjedatelj skupa bio je o. BernardArdura, tajnik Papinskog vijeæa za kulturu, u èijojorganizaciji se ovakvi susreti prireðuju svake druge godine. Ardura je na nedjeljnoj misi izrazio zahvalu i zadovoljstvona danima provedenim u Dubrovniku te na uspješnom radusudionika susreta. Tema o kojoj su sudionici raspravljali bila je "Vjernici u srcurazlièitih kultura", a u predavanjima se naglasak stavljao napotrebu dijaloga meðu razlièitim kulturama i religijama naobalama Mediterana. Meðu predavaèima bili su tajnikPapinske teološke komisije mons. Piero Coda, ravnateljKatolièkoga mediteranskog instituta o. Jean-Marc Aveline,Edoardo Scognamiglio iz Franjevaèkog studijskog centra zameðureligijski dijalog i kulture iz Italije i prof. AbdellatifFelk s Rabatskog Sveuèilišta.

200. obljetnica župe TršæeTršæe, 28.10.2007. (IKA) – Trodnevnicom koju je vodiosveæenik iz Krka Marinko Barbiš zapoèelo je obilježavanje200 godina župe sv. Andrije Apostola u Tršæu. Sveèanukoncelebriranu misu u nedjelju 28. listopada predvodio jerijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, a koncelebrirali su domaæižupnik Tomislav Ravnjak, ekonom Rijeèke nadbiskupijemons. Ivoslav Liniæ, župnik iz Vrbovskog koji je više oddvadeset godina bio tršæanski župnik Mato Vukoviæ i ðakoniKristijan Malnar iz Turki i Vjekoslav Kovaè iz Gerova.Vjernicima iz tršæanske župe i susjednih župa ispunili sucrkvu, a nazoèni su bili i èabarski gradonaèelnik MarijanFilipoviæ i predstavnici gradskih vlasti. Èestitajuæižupljanima vrijednu obljetnicu, nadbiskup Devèiæ istaknuoje: "Župa je crkva u malom, u jezgri, to je u stvari malo veæakršæanska obitelj koja svoju djecu odgaja u kršæanskomduhu. Ona prvenstveno poèiva na obitelji i oduvijek jevezana uz nju. Danas se obitelj i obiteljski život premalopoštuju, te se stoga moramo svi posvetiti obiteljskimvrijednostima. Moramo se obitelji posvetiti svi zajedno, jeržupa je o njoj ovisna ali isto tako obitelj ovisi o župi i župnojzajednici koja mora prepoznati potrebe svojih župljana i navrijeme pripomoæi u njihovom rješavanju". Nadbiskup jezatim govorio o pokajanju, potrebi zajednièkog suživota,evanðeoskim rijeèima koje danas odjekuju ovom crkvom alisu odjekivale i u proteklih 200 godina. Župnik Ravnjak uime župljana darovao je nadbiskupuumjetnièku sliku s motivima Tršæa koju je izradila domaæaumjetnica Silvana Lautar. Mirjana Malnar predstavila jepovijest župe sv. Andrije Apostola u Tršæu kroz proteklihdvije stotine godina. Misnim blagoslovom nadbiskup Devèiæzavršio je misno slavlje u kojem su sudjelovali i èlanovižupnoga mješovitog pjevaèkog zbora. Za sve vjernike imještane Tršæa i okolice u prostoru ugostiteljskog objekta"Jocker" u Tršæu prireðen je domjenak.

Domovinske vijestiika

1731. listopada 2007. broj 44/2007

Page 18: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Osnovana udruga "Katolièka malonogometna ligaVaraždinske biskupije"Varaždin, 28.10.2007. (IKA) - Osnivaèka skupština udruge"Katolièka malonogometna liga Varaždinske biskupije"održana je u nedjelju 28. listopada u dvorani Pastoralnogcentra Varaždinske biskupije u Varaždinu. Mlade je, snjihovim vjerouèiteljima i animatorima iz više župabiskupije, nakon uvodne molitve pozdravio vlè. DamjanKoren, predstojnik biskupijskog Ureda za pastoral mladih iKatehetskog ureda. Istaknuo je povezanost mladih sasportom preko kojeg se okupljaju na rekreaciju i druženje. Uželji da to zajedništvo bude u duhu evanðeoskih vrednota, iVaraždinska se biskupija želi pridružiti veæini hrvatskih(nad)biskupija koje imaju osnovanu katolièkumalonogometnu ligu. Na skupštini je jednoglasno prihvaæen Statut udruge kojeg jepredstavio predsjednik Radnog predsjedništva skupštineTobias Behloul. Takoðer je jednoglasno izabrano vodstvoudruge. Za predsjednika je izabran vjerouèitelj MladenGreguraš, za potpredsjednike Vladimir Cesar, VladimirŠoštariæ i Saša Špoljariæ, za tajnika Željko Crnkoviæ,riznièara Tobias Behloul, a u Upravni odbor ušli su i SilvioBenè, Andrija Krušelj i Mario Rogulja. Zahvaljujuæi na povjerenju, predsjednik Greguraš istaknuo jekako je želja osnivaèa Udruge integrirati pastoral mladihvjernika u sport koji je blizak mladima. Kazao je da æe seuskoro donijeti Pravilnik o natjecanju i drugi administrativniakti kako bi se moglo poèeti s natjecanjima. Potaknuo jeosnivanje malonogometnih ekipa po župama, istaknuvšiželju da se Udruga što više omasovi kako bi zaživjelenjezine djelatnosti i time ispunila svoje ciljeve. Nazoène su pozdravili i Josip Rogulja, predstavnik udrugamladih na podruèju Varaždinske županije, te Trpimir Petraè,voditelj, i Damir Požgaj, koordinator KMNL Zagrebaèkenadbiskupije, koji su podržali osnivanje udruge u Varaždinu.U prigodnom programu nastupile su uèenice Glazbene školeu Varaždinu, Nadia i Martina. Osnivaèi Udruge pozivaju sve mlade s podruèja Varaždinskebiskupije, od 15 godina na više, da se kroz ovaj vid druženja,sporta, rekreacije i duhovnosti ukljuèe što aktivnije u životdruštva i Crkve. Ciljevi rada Udruge su promicanje zdravog isportskog naèina življenja, poboljšanje kvalitete vjerskog,društvenog, sportskog, kulturnog te zdravog života mladih uregiji, promicanje vjernièkog i kulturnog naèina življenja,razvoj i unapreðenje društvenih sadržaja koji su od nekoginteresa za mlade, razvijanje vjerske, kulturne, politièke,socijalne, ekološke i ine svijesti, tolerancija i dijalog meðumladima, poticanje druženja i bolje suradnje meðu mladima,te promicanje Socijalnog nauka Crkve. Djelatnosti suUdruge pokretanje i organizacija Katolièke malonogometnelige Varaždinske biskupije, organizacija i sudjelovanje uorganizaciji vjerskih, kulturnih, ekoloških, sportskih,znanstvenih, obrazovnih i drugih skupova, tribina, priredbi imanifestacija, organizacija i provoðenje dobrovoljnih radnihakcija i dobrotvornih akcija s ciljem poboljšanja životnihuvjeta i društvenog života mladih, uspostavljanje kontakatasa sliènim organizacijama mladih širom Hrvatske i svijeta, teorganizacija i sudjelovanje u organizaciji zajednièkihdruženja.

.

Šesti braèni vikend u VelikojVelika, 28.10.2007. (IKA) - U organizacije Hrvatskezajednice braènih susreta u Velikoj je od 26. do 28. listopadaodržan šesti braèni vikend. Susret, koji je vodio mons. JosipFrkin, sveæenik s dugogodišnjim iskustvom voðenja takvihsusreta, završio je euharistijskim slavljem. Jedan od najveæihproblema unutar obitelji, a prije svega izmeðu braènihdrugova je nedostatak komunikacije. Vrijeme u kojemživimo odvlaèi ljude od zajedništva u obitelji i braku jer suzatrpani s puno razlièitih informacija te nemaju vremena niza sebe ni za jedni druge. "Veoma je važno da braènidrugovi uspostave komunikaciju kroz dnevni dijalog,odnosno da poènu s dva dnevna desetominutna dijaloga kojiæe biti posveæena njihovu zajedništvu te da analiziraju što ihpribližava, a što udaljava kako bi prevladali tu udaljenostodlukom ljubavi. Zamolili smo sve da nakon ovog vikendanaprave jednu životnu odluku da jedno drugo stave na prvomjesto jer kada to oboje odluèe onda se veæ puno problemaizbjegne", istaknuo je mons. Frkin, upozorivši da brak nijeljudska ustanova nego Božja. Kroz braène vikende koji se uVelikoj održavaju od poèetka 2004. do sada su prošla 103braèna para koji su i nakon ovog vikenda svjedoèili kako imje on pomogao da prevladaju neke nesuglasice te dauspostave bolju meðusobnu komunikaciju, ali i sa svojomdjecom. Nakon braènog vikenda, kako je objasnio o. ZvonkoŠeremet, braèni drugovi koji žele nastavit æe svoju formacijuna mjeseènim duhovnim okupljanjima u mjesnimzajednicama. "Koji žele mogu svoju formaciju dalje nastavitikroz duhovne obnove nakon èega dolaze tzv. Mostovi teformacijski i duboki vikend. To su razlièite etape s ciljem dabraèni par raste u dijalogu prema Bogu i u meðusobnomdijalogu kako bi se sam osposobio za svjedoèenje svogkršæanskog života tamo gdje živi, u obitelji, na radnommjestu, u župnoj zajednici i da s vremenom preuzimaodreðene odgovornosti te da pojedini parovi postanu oni kojiæe druge parove voditi i njima svjedoèiti svoja iskustva",objasnio je Šeremet, voditelj HZBS u Požeškim Sesvetama.

20. obljetnica katedralnog zbora "Chorus liturgicus"Sveèano misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu predvodio je biskup MrzljakVaraždin, 28.10.2007. (IKA) - Mješoviti pjevaèki zbor"Chorus liturgicus" varaždinske katedrale proslavio je 28.listopada dva desetljeæa djelovanja. U prigodi 20. obljetnicesveèano misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji više sveæenika, meðu kojima su bili i kanoniciZbornog kaptola Èazmansko-varaždinskog, s obzirom da jedjelovanje "Chorusa liturgicusa" bilo vezano uz kaptolskuzbornu crkvu, koja je osnutkom Varaždinske biskupije 1997.godine postala katedralom, a zbor katedralnim zborom.Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor slavljenik, podravnanjem svog zborovoðe dr. med. Stanka Ilèiæa te uzorguljašku pratnju mo. Anðelka Igreca. Uz 30-tak aktivnihèlanova zbora, okupilo se još 20-tak prijašnjih èlanova kojisu u zajedništvu pjevali, zahvaljivali i molili za sve sadašnje,kao i pokojne èlanove zbora. S osnutkom i djelovanjemzbora nazoène je upoznao generalni vikar mons. IvanGodina. Zbor je utemeljen poèetkom 1987. na poticaj preè.Alojzija Domisloviæa i dr. Stanka Ilèiæa. U poèetku je to biomali zbor sa 16 do 18 èlanova, èije je djelovanje bilo vezanouz potrebe Zborne crkve Èazmansko-varaždinskog kaptola,današnje katedrale. S poveæanjem broja èlanova, zbor jeproširio i djelokrug rada, tako da je svojim pjevanjem ubrzopostao redovitim sudionikom gotovo svih važnijihsveèanosti i liturgijskih slavlja u Varaždinu. U suradnji s

Domovinske vijesti ika

18 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 19: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Caritasom varaždinske regije zbor je osobito radio na širenjukulture liturgijskog pjevanja, prvenstveno sudjelovanjem nasamoj liturgiji, ali i samostalnim koncertima sakralne glazbe.Uslijedila su brojna gostovanja u okolici Varaždina,Meðimurju i po drugim dijelovima Hrvatske te uinozemstvu, u Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Njemaèkoj.Utemeljenjem Varaždinske biskupije 1997. godine "Chorusliturgicus" postao je katedralnim zborom, èime je nastupilanova era u njegovom djelovanju sa svim obvezama,prilikama i moguænostima. Veæ od prvih godina djelovanja,redovito su se kod veæih liturgijskih slavlja ili nastupapjevaèkom zboru prikljuèivali i prateæi instrumentalnisastavi, poput gudaæeg kvarteta i slièno. Orguljska pratnja usamom je poèetku bila povjerena Kristini Ilèiæ, a ubrzo stalniorguljaš postaje Karmen Branoviæ. Godine 1999. tu funkcijupreuzima mo. Anðelko Igrec, katedralni orguljaš izborovoða. U poèetku je dirigent bila prof. Mira Radej, azatim prof. Marijan Zuber, dok je od 1990. voditelj i dirigentzbora dr. Stanko Ilèiæ. Danas se zbor sastoji od 30 èlanova,izvijestio je mons. Godina, pozvavši na molitvu za svepreminule èlanove zbora, meðu kojima su, uz nekolikopjevaèa, i dirigentica Mira Radej te rektor katedrale i lektorZbornog kaptola mons. Domisloviæ. Biskup Mrzljak zahvalio je zboru na djelovanju icjelokupnom doprinosu liturgijskim slavljima u varaždinskojstolnici, pozvavši ga da nastavi svoju važnu i istaknutuslužbu u liturgiji jer crkvena glazba znaèajno pridonosiliturgijskom slavlju i uzvisuje misu. U propovijedi jevaraždinski biskup podsjetio da je èovjek pozvan neprestanorasti u vjeri, nadi i ljubavi, stožernim kršæanskimkrepostima, u èemu mu pomaže susret s Bogom u slavljenjueuharistije. Meðu pedesetak pjevaèa, koji su sudjelovali u liturgijskompjevanju, bio je i nekadašnji èlan protojerej-stavroforZvonko Pilinger, varaždinski paroh Srpske pravoslavneCrkve.

Križni put u dubrovaèkoj katedraliDeseta obljetnica postavljanja novog kamenog križa na SrðuDubrovnik, 28.10.2007. (IKA) – U povodu desete obljetnicepostavljanja novog kamenog križa na Srðu u nedjelju 28.listopada predviðena pobožnost križnog puta zbog kišnogvremena i skliskog terena, umjesto na brdu Srð povišeDubrovnika molila se u dubrovaèkoj katedrali. Križni putpredvodio je dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ, arazmišljanja uz pojedine postaje èitali su predstavnicisveæenika, obitelji i mladih. Prije deset godina, toènije 12.listopada 1997. uz sudjelovanje velikog broja vjernika misuna Srðu predvodio je blagopokojni kardinal Franjo Kuhariæ itom prigodom je blagoslovljen novi kameni križ podignut namjestu starog križa koji je bio granatiran i srušen u srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik na blagdan sv. Nikole1991. godine. Hvarsko-braèko-viški biskup SlobodanŠtambuk pomogao je u realiziranju tog projekta. Od starogkriža, koji je 1935. godine dao podiæi dubrovaèki biskupJosip Marija Careviæ kao spomen na 1900 godina odKristove smrti na Kalvariji, ostalo je samo podnožje na kojeje postavljen novi križ od braèkog kamena. Preostali dijelovikriža obraðeni su, blagoslovljeni na Papinoj misi 2003.godine u Dubrovniku te se ugraðuju u nove crkve i oltare ubiskupiji. Danas kameni križ ponovno stoji iznad grada upoznatoj vizuri Dubrovnika, a planira se i postavljanjepostaja križnog puta južnom padinom Srða tako da bi iDubrovnik dobio prikladan molitveni prostor za hodoèašæe uprirodi.

Franjevci posjetili zagrebaèku džamijuUz 21. obljetnicu velikog svjetskog Meðureligijskog susretau Asizu muslimani i franjevci uèili su, razgovarali,upoznavali se i molili, želeæi upoznati i promicati "DuhAsiza"Zagreb, 28.10.2007. (IKA) – U zagrebaèkoj džamiji iprostorijama Islamskog školskog centra Zagreb, odnosnoMedrese dr. Ahmed Smajloviæ, odgojitelji i odgajanicifranjevaèkih redovnièkih zajednica u Zagrebu i okolicisusreli su se u nedjelju 28. listopada s uèiteljima iprofesorima medrese. Uz 21. obljetnicu velikog svjetskogMeðureligijskog susreta 27. listopada 1986. u Asizu,muslimani i franjevci uèili su, razgovarali, upoznavali se imolili, želeæi upoznati i promicati "Duh Asiza". Poticaj zasusret dalo je Povjerenstvo za duhovnost pri Vijeæufranjevaèkih zajednica. Na poèetku je sve pozdravio glavnidomaæin susreta zagrebaèki imam Mevludin Arslani.Uslijedila je tribina na kojoj su govorili predsjednikMešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija ŠevkoOmerbašiæ, ef. Arslani i fra Mirko Kemiveš. Ef. Arslanigovorio je o islamu kao "religiji mira" više puta ponavljajuæida "islam nije i ne može biti 'kolijevka terorizma' za što ga seoptužuje". Istaknuo je kako je nerazumijevanje islama èestojedan od uzroka pogrešnog gledanja na njega. MuftijaOmerbašiæ pridružio se pozdravima i gostima poželiodobrodošlicu uime Islamske zajednice. Istaknuo je da islam"pozitivno razmišlja o Isusu i Mariji", a osobito kako jevažno da se i na ovaj naèin bolje upoznajemo i informiramojedni o drugima, te tako nadilazimo mnoge predrasude, aonda i u pozitivnijem ozraèju živimo jedni s drugima.Podsjetivši na povijesni susret sv. Franje sa sultanomMelekom el Kamelom 1219. godine, te na Ahdnamu –dopuštenje sultana Mehmeda II. Osvajaèa – kojim jefranjevcima u Bosni dopušteno živjeti i djelovati bezikakvog ogranièenja, muftija je podsjetio da u tome dijaloguizmeðu kršæana i muslimana posebno mjesto pripada upravofranjevcima. Fra Mirko Kemiveš predstavio je osobu sv. Franje i razlièitefranjevaèke redovnièke zajednice u Hrvatskoj i BiH krozpovijest do današnjih dana. Posebno je istaknuo Franjinuljubav i poštovanje prema svim stvorenjima te poruku mirakoju je djelotvorni svjedoèio èitavim svojim biæem svimakoje je susretao. Osobito je tu spomenuo Franjin susret sasultanom u Damietti, blizu Egipta, 1219. i plodove ovogsusreta. Susret su pjesmom uljepšali zborovi Medrese iŠkolskih sestara franjevki. Uslijedila je molitva u džamiji,kojoj su prisustvovali i franjevke i franjevci. Nakon molitve,sudionici susreta posjetili su prostorije Medrese i uz prigodnidomjenak družili se do veèernje molitve u džamiji. Nakonveèernje molitve, uslijedilo je predavanje fra Nikole Vukoje.Prije toga franjevaèki su bogoslovi otpjevali dio "Pjesmestvorova" sv. Franje. Prisjeæajuæi se svjetskogMeðureligijskog susreta, u listopadu 1986., u gradu Asizu,govorio je o "Duhu Asiza", njegovoj biti i poruci za našdanašnji život i suživot diljem svijeta. Taj susret u rodnomegradu sv. Franje nazvao je "jednim od najveæih dogaðajaXX. stoljeæa", susretom koji nastavlja živjeti, sve se višeširiti i pozivati na nasljedovanje. Uime Vijeæa franjevaèkihzajednica okupljenima se obratila i s. Celina Vidak,izražavajuæi zadovoljstvo okupljanjem kao i želju da se ovajsusret nastavi ne samo u posebnim prigodama nego i usvakodnevici našega života. Susret je završio oko sa željomda se ovakvi susreti uzajamnog uèenja, upoznavanja imolitve nastave i nadalje, osobito u cilju da "Duh Asiza" sveviše i sve bolje zaživi u nama i u našoj svakodnevici.

Domovinske vijestiika

1931. listopada 2007. broj 44/2007

Page 20: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Knin: Blagoslovljena privremena crkva Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjetaKnin, 28.10.2007. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivasblagoslovio je u nedjelju 28. listopada, u prostorijamatvornice vijaka DIV u Kninu, privremenu crkvu GospeVelikoga hrvatskog krsnog zavjeta i u njoj oltar. Ukoncelebraciji su bili provincijal Franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja dr. fra Željko Toliæ i mnogobrojnisveæenici. Na slavlju su se uz mnoštvo vjernika okupila iobitelj Debeljak sa suradnicima koja je besplatno ustupilaprikladan prostor od 1300 èetvornih metara za privremenucrkvu dok se ne sagradi trajna, te šibensko-kninski županGoran Pauk, dožupan Željko Šimunac, kninskagradonaèelnica Josipa Rimac, dogradonaèelnik TomislavVrdoljak,saborski zastupnici Rade Ivas i Jozo Topiæ,predstavnici HV-a na èelu s generalom Mladenom Kruljcemte predstavnici javnog, gospodarskog i kulturnog životagrada Knina. Na poèetku pozdravnog govora kninski gvardijan i župnik o.Petar Klariæ odbacio je tvrdnje izreèene u prošlotjednojHTV-ovoj emisiji "Piramida" da je bivša tvornica vijakaTVIK, današnja tvornica vijaka DIV iz Samobora srušena, aradnici ostali bez posla da bi se u nju uselila crkva. Utvornici svakodnevno radi oko 200 radnika i svakodnevno sezapošljavaju novi radnici. "Da je kojim sluèajem uredništvoPiramide tražilo informaciju od nas ili od vlasnika DIV-a,dobilo bi je, što nažalost nije bio sluèaj, nego se neistinamaobmanula javnost. Crkva nikada nije rušila tvornice, pa tonije ni u Kninu nego se uvijek borila za èovjeka, njegovuèast, dostojanstvo i za nova radna mjesta", istaknuo ježupnik Klariæ, dodajuæi kao su laži vjerojatno "trebalenekom koristiti u predizborne svrhe". Biskup Ivas pozvao je okupljeni puk Božji na molitvu za štoskoriji poèetak gradnje trajne crkve Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjeta, istaknuvši da je i blagoslov oveprivremene crkve zapravo poèetak gradnje trajne crkveGVHKZ-a u Kninu. Privremena crkva blagoslovljena je u DIV-u zbog toga štoinženjerija Hrvatske vojske uklanja desetak skladišnihobjekata sa zemljišta na kojem se planira graditi trajna crkvaGospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. Nakon gotovo èetrnaest stoljeæa kršæanstva u Hrvata ovo jeprva crkva u hrvatskom narodu koja je blagoslovljena u èastGospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu, u èijoj jeokolici u Biskupiji pronaðen njezin pralik 14. svibnja 1892.godine.

Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv.JeronimaZadar, 28.10.2007. (IKA) - Trodnevni susret zborovamladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima sa sjedištem uZadru završen je u nedjelju 28. listopada u župi Srca Isusovau Zadru misnim slavljem koje je u istoimenoj župnoj crkviokupilo 105 djevojaka i mladiæa pristiglih od sjevera do jugahrvatske obale. Središnji dogaðaj njihova susreta bio jekoncert duhovne glazbe u subotu 27. listopada u crkvi SrcaIsusova gdje je dvosatnu izvedbu duhovnih pjesamapredstavilo osam zborova s po dvije pjesme. Nastupili suzborovi mladih iz župa u kojima djeluju franjevci provincijesv. Jeronima: zbor iz Dubrovnika (crkva Male braæe) iRijeke Dubrovaèke (župa Uznesenje BDM iz Rožata),zadarski zborovi iz Srca Isusova i crkve Sv. Frane, te pojedan zbor iz Rijeke, Crikvenice (samostan sv. Ante),Trogira i Splita (Sv. Ante s Poljuda). Kroz program je vodiofra Diego Dekliæ, djelatan u dubrovaèkom samostanu Male

braæe. Pozdravnu rijeè na kraju uputio je i provincijal JosipSopta, izrazivši želju da taj susret zborova, održan prvi putprošle godine, postane tradicionalan. Potaknuo je mlade naaktivnost u župama i daljnji angažman kojeg ostvaruju ipjevanjem na misnim slavljima. Ideja za održavanjem tog susreta pojavila se prošle godinena provincijskom kapitulu. U pripremi za proslavu 800godina od poèetka djelovanja franjevaèkog reda, cilj je bioèetiri godine okupljati mladež iz župa Provincije sv.Jeronima. Predviðeno je da svake godine susret bude održanu drugom gradu. Iznimno je prošle i ove godine održan uZadru, dogodine æe u Splitu koji iz tehnièkih razloga ovegodine nije mogao biti domaæin, pa Rijeka itd. Sljedeæegodine u nastupu æe se pridružiti i zbor mladih iz Pule.Sudionike susreta ugostile su obitelji iz te zadarske župe, odkojih je svaka obitelj bila domaæin dvoje mladih koji su kodnjih spavali. Zajednièka nedjeljna misa koje je okupile istudente Zadra bila je zahvala za posvjedoèeno zajedništvo umolitvi i pjesmi koje æe zbog angažiranosti i volje mladihfranjevaèkih zborova postati tradicionalnim.

Biskup Srakiæ o najavama ukidanja vjeronauka uškolamaVjeronauk je u škole ušao temeljem meðunarodnih ugovora,to jest trajnim ugovorom Hrvatske sa Svetom Stolicom. Takoæe ostati i ubuduæe i zlonamjerne su najave nekakvogistjerivanja vjeronauka iz škole. Da bi se to uèinilo, trebalobi rušiti meðunarodne ugovore, a to bi za Hrvatsku bilaprava meðunarodna sramota i skandal, rekao jenovoizabrani predsjednik HBK a prenosi "Veèernji list"Kraljevska Sutjeska, 29.10.2007. (IKA) - Vjeronauk je uškole ušao temeljem meðunarodnih ugovora, to jest trajnimugovorom Hrvatske sa Svetom Stolicom. Tako æe ostati iubuduæe i zlonamjerne su najave nekakvog istjerivanjavjeronauka iz škole. Da bi se to uèinilo, trebalo bi rušitimeðunarodne ugovore, a to bi za Hrvatsku bila pravameðunarodna sramota i skandal, poruèio je novoizabranipredsjednik Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèki isrijemski biskup Marin Srakiæ nakon što je u KraljevojSutjesci u Bosni i Hercegovini predvodio misno slavlje nahodoèašæu posljednjoj bosanskoj kraljici KatariniKotromaniæ, a prenosi "Veèernji list". Osvræuæi se na rasprave, pa i polemiku o vjeronauku uškolama i zabrani rada nedjeljom, biskup Srakiæ je istaknuoda bi ukidanjem vjeronauka u školama Hrvatska sama sebizabila autogol te poslala ružnu poruku ostatku katolièkogsvijeta. Jednako odluèan biskup Srakiæ bio je i o pitanju zabranerada nedjeljom u Hrvatskoj. I dalje æemo se boriti zaslobodnu nedjelju u kojoj bi katolici mogli ispunjavati svojeobveze i potrebe. Bez slobodne nedjelje nema ni obiteljikoju, na žalost, neki meðunarodni moænici i njihovidokumenti žele jednostavno izbrisati pa se spominjunekakve zajednice osoba i slièno. Svim tim moænicima sazapada bitan je samo njihov profit i uopæe se ne osvræu nabesramno izrabljivanje radne snage nedjeljom. Baš zbog tognovca meðunarodnih moænika, u strahu da im se ne zamjeri,i Hrvatska još se koleba oko zabrane rada nedjeljom, rekaoje predsjednik HBK. To dokazuje, nastavio je biskup Srakiæ,èinjenica da je najprije donesen zakon koji regulira topitanje, ali kad to na terenu treba ostvariti, brojne sunejasnoæe i neodluènosti rekao je biskup Srakiæ koji seosvrnuo, kako prenosi "Veèernji list", i na, kako je rekao,uèestale i podmukle pokušaje da se uništi vjera i povezanostHrvata katolika u BiH i Hrvatskoj.

Domovinske vijesti ika

20 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 21: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupijeSveæenici su u Lovranu razmatrali moguænosti preventiverastave braka tražeæi naèine da se katehezom ikomunikacijom mlade zaista poduèi znaèenju sakramentaženidbe i pripremi za braèni životLovran, 29.10.2007. (IKA) – U Domu pastoralnih susreta uLovranu održana je 29. listopada skupština sveæenikaRijeèke nadbiskupije. Skupština je bila posveæena pastoralupripreme za brak i podrške obiteljima. Na taj se naèintematski nastavila na problematiku otvorenu na rijeèkomTeološko-pastoralnom tjednu mjesec dana ranije, na kojemuse govorilo o pastoralu vjernika koji su civilno rastavljeni iponovno vjenèani. Sveæenici su u Lovranu ponajprijerazmatrali moguænosti preventive rastave braka tražeæinaèine da se katehezom i komunikacijom mlade zaistapoduèi znaèenju sakramenta ženidbe i pripremi za braèniživot. Na koji naèin u edukaciji mladih sudjelujuvjerouèitelji objasnila je Marijana Medaniæ predstavivšinastavne jedinice predviðene školskim programom kojeobuhvaæaju teme braka i obitelji. Projekte nadbiskupijskogUreda za obitelj predstavili su voditelj Ureda Ivan Nikoliæ idjelatnice Vedrana Blaškoviæ i Željka Frkoviæ. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ u duhovnom je nagovorusveæenicima ponovio njihovu zadaæu "uspravljati ljude".Potaknuo je sveæenike da dopuste Bogu da ih dotaknesvojom milošæu kako bi mogli i drugima vratiti dostojanstvodjece Božje. Podsjetio je na temu Teološko-pastoralnogtjedna i brigu Crkve za civilno rastavljene i ponovnooženjene vjernike. "Današnja tema nadovezuje se na ovu, aliobuhvaæa širu tematiku. Govorit æemo o preventivnomdjelovanju, kako mlade koji stupaju u brak poduèavati osakramentu ženidbe da do rastave niti ne doðe", rekao je. Generalni vikar mons. Emil Svažiæ istaknuo je bitnu ulogupripreme za primanje sakramenta ženidbe. Tu je neizostavnauloga pastira, župnika, ali potreban je i angažman èitavezajednice da bi mladima pomogli rasti i napredovati ucrkvenom duhu. Na koji se naèin mladima veæ u školi govori o vjerskompoimanju braka objasnila je vjerouèiteljica MarijanaMedaniæ. Iznijela je niz tema predviðenim nastavnimplanom i programom vjeronauka koje direktno ili indirektnogovore o obitelji i braku. U nižim se razredima u slikamaSvete obitelji prilagoðeno govori o toplom osjeæajusigurnosti koju djeci pruža roditeljski dom. U višimrazredima, posebno u srednjoj školi, izravnije se ulazi uproblematiku braènih odnosa i znaèenja sakramenta.Razgovor o obitelji vodi se na dvije razine. Jedna se odnosina teme koje su vezane uz sadašnju situaciju mladih uvlastitoj obitelji, a druga na teme koje su usmjerene premazrelom promišljanju o slici vlastite obitelji u buduænosti."Moglo bi se reæi da vjeronauk u školi na taj naèin nudijednu pred predbraènu poduku", rekla je vjerouèiteljicaMedaniæ. Istaknula je kako je srednjoškolcima posebnozahtjevno govoriti o kršæanskom shvaæanju braka i spolnostizbog prirodnog procesa sazrijevanja kroz koji prolaze. Poredtoga od kuæe nose razlièita iskustva, dolaze iz razlièitihobitelji i nemaju uvijek pozitivne primjere. "Vjerouèitelji suposebno pozvani osobno svjedoèiti kako bi obrada teme bilaživotna", istaknula je. Vjerouèiteljica Medaniæ potaknula je i razmišljanje opromjeni naèina kateheze u suvremenom društvu. "U novoj idosad nepostojeæoj misionarskoj situaciji u kojoj se nalaziCrkva u Europi nastavlja se prakticirati kateheza zamišljenaza dominantno kršæansko društvo. No danas više ne postojikultura i društveni kontekst koji potièe na kršæanskodjelovanje. Kateheza koju provodimo danas se ne možeosloniti na potporne stupove u društvu i obitelji koji su

osiguravali prenošenje vjere. Iz iskustva u katehezama sodraslima mogli bi reæi da je ljudima potrebno manjegovora, a više razgovora", rekla je vjerouèiteljica Medaniæ. Nadbiskup Devèiæ potvrdio je nužnost stalnog dijaloga svjernicima koji primaju sakramente i prihvaæanja novihoblika pastorala. Pozvao je stoga sveæenike da podržeprograme koje su predstavili djelatnici Ureda za obitelj i unjih nastoje ukljuèiti braène parove iz svojih župa. "Društvose sve više sekularizira i moramo novim oblicima pastoralaodgovoriti na nove izazove. Pozvani smo uporno sijati irazgovarati s ljudima, pa æe doæi i plodovi. Dijalog je temeljpastorala", rekao je rijeèki nadbiskup. Nadbiskupijski Ured za obitelj nudi sedam programa kojimavjernicima pomaže da u braènoj zajednici žive u duhukatolièke vjere. Jednom godišnje za braène parove i djecuorganiziraju se vikendi Metropolijske obiteljske škole teroditeljska škola na razini Rijeèke nadbiskupije. Redoviti sumjeseèni turnusi pripreme za brak buduæih supružnika kojipredviðaju 8 susreta. Posebni se susreti održavaju s mladimbraènim parovima, a organiziraju se i duhovne obnove zaobitelji. U pojedinim župama zaživile su zajednice obitelji.U sklopu Ureda za obitelj djeluje i obiteljsko savjetovalištepod struènim vodstvom Željke Frkoviæ. Voditelj Ureda Ivan Nikoliæ potvrdio je da sudionici svihnavedenih programa kao najvažnije istièu moguænostsudjelovanja i iznošenja osobnih iskustava što ukazuje da jeobiteljima koje žele živjeti kršæanske vrijednosti važansusret i moguænost dijaloga. Izlazne ankete sudionikaukazuju da je dijalog najprihvaæeniji oblik edukacije.Statistike Ureda za obitelj potvrðuju i negativne trendovesekularizacije društva. Od mladih parova koji su polazilipripremu za brak njih 15% izjavilo je da nikad ne ide ucrkvu, dok ih samo 8% redovito ide nedjeljom na misu.

Ljekarne Hrvatskog Caritasa Diakonia obilježile 15godina djelovanjaDonacijska ljekarna, koja se nalazi na Trgu S. Konzula 4 uZagrebu, u svojem djelovanju promièe humanitarni rad krozbesplatnu skrb za pacijenteZagreb, 30.10.2007. (IKA) – Ljekarne Hrvatskog Caritasaproslavile su 15 godina svojega djelovanja u utorak 30.listopada u dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola uZagrebu. Ljekarnièko djelovanje Hrvatskog Caritasazapoèelo je 1992. godine radom Ljekarne Caritas. Danasdjeluje kao zdravstvena ustanova Ljekarne Diakonia s dvijedohodovne i jednom donacijskom ljekarnom. Donacijskaljekarna, koja se nalazi na Trgu S. Konzula 4 u Zagrebu usvojem djelovanju promièe humanitarni rad kroz besplatnuskrb za pacijente. Ona je nastavak prakse koja je izrasla izpotreba tijekom Domovinskog rata i danas predstavljaposeban vid javnog ljekarništva u Hrvatskoj. Najèešæikorisnici koji se obraæaju za pomoæ su umirovljeniciodreðenog imovinskog cenzusa, nezaposleni, obitelji spravom na djeèji doplatak i ostali korisnici socijalne pomoæi.Donacijska ljekarna djeluje zahvaljujuæi dijelu dobiti kojuostvaruju dvije dohodovne ljekarne u sastavu zdravstveneustanove Ljekarne Diakonia. Drugim dijelom njen je radomoguæen zahvaljujuæi donacijama veledrogerija,farmaceutskih tvrtki i pojedinaca. "Ime Ljekarne Diakonia,prema grèkoj rijeèi "diakonia" - služenje, simbolizira smisaonašeg rada. Željeli bismo da bude poticaj i ostalimljekarnicima da se ukljuèe u humanitarni rad", izjavila je naproslavi obljetnice ravnateljica zdravstvene ustanoveLjekarne Diakonia mr. pharm. Renata Glavina.

Domovinske vijestiika

2131. listopada 2007. broj 44/2007

Page 22: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Crkva u Hrvata

Zemun: Predstavljanje knjige "Lirika" Ilije OkrugiæaZemun, 22.10.2007. (IKA) – Zajednica Hrvata Zemuna izemunska župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marijeorganizirali su u ponedjeljak 22. listopada predstavljanjeknjige Lirika Ilije Okrugiæa. Predstavljanje je uprilièeno uknjižnici i èitaonici koja nosi ime Ilije Okrugliæa. Program jevodio Zvonko Rajkoviæ, predsjednik zajednice HrvataZemuna. Nakon uvodne rijeèi prof. Ðure Rajkoviæa izPetrovaradina koji je publici približio životno djelo IlijeOkrugiæa i knjigu "Lirika" koju je priredila i za koju jepogovor napisala prof. Jasmina Melvinger. Uslijedio jekratak program koji je zapoèeo predstavljanjem dvijupjesama iz zbirke: "U našemu ljepo ti je Srijemu" i "PosvetaZemunu" u izvedbi Danijele Lukinoviæ. Zatim je združenizbor zemunske župe otpjevao pjesmu Ilije Okrugiæa "OTekijska Gospo sveta" nakon èega se publici obratio dr.Vlatko Rukavina iz Zagreba koji je pružio potporu svimakoji su uložili svoj trud da se ta promocija osmisli i ponudiosvoju nesebiènu pomoæ kada su u pitanju buduæi planovizajednice Hrvata u Zemunu. Promocija je nastavljena predstavljanjem još jedne pjesme izumjetnièkog opusa Ilije Okrugiæa nakon èega je DanijelaLukinoviæ predstavila i jednu svoju pjesmu pod nazivom"Lahor" kao svoj doprinos toj književnoj veèeri. Zatim jezdruženi zbor Zemunske župe izveo pjesmu "Amo doði"Ilije Okrugiæa. Predstavljanje je završeno solo pjesmom"Zovem te dan i noæ" u interpretaciji Aleksandra Panteliæanakon èega se publici obratio domaæin, zemunski dekan JozoDuspara uz rijeèi zahvalnosti svima koji su pridonijeli daime Ilije Okrugiæa dobije svoje pravo mjesto u Srijemu okojem je u više navrata pisao kao i u Zemunu èija knjižnica sponosom nosi ime toga velikog književnika i skladateljaroðenog 12. svibnja 1827. godine u Sremskim Karlovcima.Nakon predstavljanja u prostorijama knjižnice uprilièeno jedruženje.

Rim: Misa na obljetnicu smrti kraljice KatarineKotromaniæ-KosaèeRim, 25.10.2007. (IKA/KTA) – Vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ predvodio je 25. listopadamisu u crkvi Ara Coeli u Rimu u kojoj su pokopani posmrtniostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromaniæ-Kosaèe. Koncelebrirala su petorica sveæenika studenata uRimu: vicerektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronimamr. don Željko Majiæ, vrhbosanski sveæenici Željko Mariæ,Dubravko Turalija i Josip Jeliæ te zadarski sveæenik donDario Tièiæ. Na misi je sudjelovalo i petnaestak redovnica inekolicina vjernika Hrvata u Rimu. Kardinal Puljiæ pozvaoje sve na molitvu za domovinu. "Uistinu je znakovito da æeupravo danas, na dan smrti bosanske kraljice KatarineKotromaniæ-Kosaèa koja je željela da Sveti Otac vodi briguo bosanskom kraljevstvu, biti ratificiran Temeljni ugovorizmeðu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine", kazao jekardinal Puljiæ. Vrhbosanski se nadbiskup nakon misezajedno sa svim sveæenicima, redovnicima i ostalimvjernicima kod nadgrobne ploèe pomolio za kraljicuKatarinu. U svim crkvama Vrhbosanske nadbiskupije, premaodredbi kardinala Puljiæa, slavi se 25. listopada Misa zadomovinu. O kraljici Katarini Kotromaniæ-Kosaèa dr. don TomoVukšiæ, profesor na Vrhbosanskoj katolièkoj teologiji uSarajevu, izmeðu ostalog piše: "Kraljica Katarina je sa

svojim pokojnim mužem Stjepanom Tomašom imala dvojedjece: sina Sigismunda koji je, u trenutku pada Bosne podTurke, mogao imati izmeðu 12 i 14 godina i kæer Katarinu,djevojèicu od 10 godina. Kraljica Katarina je iz Kozogradakod Fojnice, gdje je živjela, pobjegla u Konjic. Odatle jepješke stigla do Stona gdje ju je preuzela jedna dubrovaèkalaða kojom je doplovila u Grad. U tim previranjima Turci suzarobili i odveli u ropstvo i njezina sina Sigismunda i kæerKatarinu koji u èasu zarobljavanja najvjerojatnije nisu bili smajkom. U listopadu 1463. kraljica Katarina sigurno je jošbila u Dubrovniku ali, nezadovoljna svojim položajemotplovila je do Ancone te se uputila u Rim gdje je ostala dokraja života. U svojoj oporuci, napisanoj 20. listopada 1478.,to jest pet dana prije smrti, Katarina imenuje papu Siksta IV.i njegove zakonite nasljednike baštinicima bosanskogkraljevstva. Moli ih da bosansko kraljevstvo u potpunostipredaju njezinu sinu Sigismundu, ako se vrati na kršæanstvo.Ako pak Sigismund ne bi ponovno postao kršæanin, kraljicamoli pape da bosansko kraljevstvo predaju njezinoj kæeriKatarini, bude li se ona vratila u kršæanstvo. Ako bi pakoboje ustrajalo u muslimanskoj vjeri na koju su u ropstvubili prevedeni, kraljica Katarina odluèuje da Sveta Stolicapostaje vlasnica bosanskog kraljevstva te da, u tom svojstvu,o tom kraljevstvu može odluèivati prema svojoj uviðavnosti.Katarina je sa sobom u Rim bila donijela maè svoga mužakojega je oporukom ostavila sinu Sigismundu, ako bi se onvratio kršæanskoj vjeri. A ako bi ostao u islamu, taj maè onaodreðuje da se preda Balši koji je bio sin njezina brataVladislava koji se jedini od svih velikaša bio digao protivTuraka. Katarina je pokopana ispred oltara u franjevaèkojcrkvi Ara Coeli u Rimu. Tu je njezin grob s nadgrobnomploèom ostao sve do 1590. godine kad je oltarištepreureðivano. Na nadgrobnoj ploèi bio je Katarinin lik aispod lika izvorni natpis na bosanèici. Taj natpis je ilistradao tijekom spomenutih radova ili je bio sklonjen teposlije nestao. Uglavnom, tada je napravljen prijevod nalatinski a nadgrobna ploèa s Katarininim likom prenesena jena obližnji stup gdje se i danas nalazi. Prema Palatinovuprijepisu izvornoga natpisa na bosanèici, koji je biopostavljen na grobu kraljice Katarine, taj epitaf u mojojtranskripciji na sadašnju hrvatsku latinicu glasio je: 'Katarinikralici bosanskoi Stipana, Hercega svetoga Sabe, sporodaJeline i kuæe cara Stipana Roeni, Tomaša Krala bosanskogaženi kol, živi godini 54 i priminu u Rimu nalita gna 1478 litona 25 dni oktobra spominak ne pizmom postavlen' (KatariniKraljici bosanskoj, Stjepana hercega 'Svetoga Sabe', porodaJelene i kuæe cara Stjepana kæeri, Tomaša Kralja bosanskogaženi. Koliko živi godina 54. I preminu u Rimu ljetaGospodnjega, 1478. dana 25. listopada. Spomenik na njupismom postavljen). Unatoè želji majke kraljice, kæerKatarina ostala je u islamu no o njoj nema sigurnihpodataka. Ne zna se pouzdano ni gdje je živjela. Premanekim pretpostavkama pokopana je u Skoplju gdje je,navodno, još polovicom 20. stoljeæa postojalo njezino turbe,to jest muslimanski nadgrobni spomenik, u groblju poredputa na brežuljku koji se zvao Urjan babi. Naime, premapredaji tu je pokopana 'Kralj K'zi' koja bi bila nesretnaKatarina. Sin Sigismund preveden je na islam i dobio imeIshak a po njegovu ocu, koji je bio kralj, zvan je 'Kral Ogli'(Kraljeviæ). Još 1487. živio je kao beg sandžaka Karasi uMaloj Aziji no ne zna se pouzdano kada je umro. Tako jebosansko kraljevstvo bilo pretvoreno u 'tamni vilajet'", pišedr. don Tomo Vukšiæ o kraljici Katarini.

Crkva u Hrvata ika

22 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 23: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Razmjena ratifikacijskih instrumenata Temeljnogugovora izmeðu Svete Stolice i BiHPravilna primjena svega ugovorenog u interesu je državejer, osim što joj daje da ostavi o sebi pozitivnu sliku usvijetu, pridonijet æe prevladavanju velikih problemanaslijeðenih iz prošlosti i izgradnji bolje buduænosti;buduænosti u kojoj æe se moæi ostvariti težnje zemlje koja, posvojoj povijesti i zemljopisnom položaju, predstavljajedinstveno raskršæe razlièitih identiteta, ali koja s punimpravom pripada Europi, poruèio kardinal BertoneVatikan, 25.10.2007. (IKA) – U Apostolskoj palaèi uVatikanu 25. lipnja uprilièena je sveèanost u tijeku koje sudržavni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone ipredsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine ŽeljkoKomšiæ pristupili razmjeni ratifikacijskih instrumenataTemeljnog ugovora izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovine, potpisanog u Sarajevu 19. travnja 2006. iDodatnog protokola, potpisanog 29. rujna 2006., priopæio jeTiskovni ured Svete Stolice. Na sveèanosti su bili nazoèni vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ, tajnik Državnog tajništvaza odnose s državama nadbiskup Dominique Mamberti,mons. Miguel Maury Buendia, mons. Peter Rajiæ i mons.Nicolas Thevenin, savjetnici nuncijature na službi uDržavnom tajništvu te mons. Lech Piechota. Od stranebosanskohercegovaèkih vlasti na sveèanosti su bili nazoèniministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, veleposlanikBosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Miroslav Palameta,diplomatski savjetnik Predsjednika Komšiæa NerkezArifhodžiæ, predsjednikov savjetnik Ðuro Beronja, savjetniciPredsjedništva BiH Nina Sajiæ, Sejfudin Hodžiæ i ŽeljkoKnez, te voditelj kabineta ministarstva vanjskih poslova BiHNeven Kulenoviæ. Temeljni ugovor i dodatni protokol na snagu stupaju na danrazmjene ratifikacijskih instrumenata. U tijeku sveèanosti kardinal Bertone istaknuo je kako je "topovijesni dan u odnosima izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovine, koji oznaèava kraj jedne i poèetak druge etape,koja æe, nadamo se, biti u znaku duge i plodne suradnje".Pojašnjavajuæi važnost toga èina istaknuo je kako njimestupaju na snagu odredbe sadržane u Temeljnom ugovorukojim su definirane neke uredbe od zajednièkog interesa zaživot i djelovanje katolièke zajednice u Bosni i Hercegovini.One se, dodao je, poglavito odnose na priznavanje pravneosobnosti Katolièke Crkve i njezinih tijela u sklopugraðanskog društva, njezine neovisnosti u bogoštovlju i uapostolatu, njezina specifièna doprinosa na kulturnom,odgojnom, pastoralnom, vojnom, socijalnom, karitativnom imedijskom podruèju u zemlji. U nastavku govora državni tajnik Svete Stolice podsjetio jeda "taj Ugovor predstavlja pozitivan razvoj u uèvršæivanjupravne države i demokratskih naèela na kojima Bosna iHercegovina želi temeljiti vlastitu buduænost". "Ozakonjenjevjerske slobode svakog graðanina i vjerskih zajednica spada,naime, u nezaobilazne pretpostavke današnje zapadnekulture i nužan je preduvjet za oèuvanje ljudskih prava usvim dijelovima svijeta", podsjetio je kardinal Bertone. Ipak,pojasnio je, premda je naèelo jednakosti pred zakonom jednoi nepromjenjivo naèin na koji se ono provodi u stvarnosti zasvaku je pojedinu stvarnost razlièit. Stoga, jedinstvenoinstitucionalno ureðenje Katolièke Crkve zahtijeva posebantretman od strane države kako bi ona na specifièan naèinnjezinim vjernicima zajamèila opæe priznata prava, rekao jekardinal Bertone prigodom razmjene ratifikacijskihinstrumenata Temeljnog ugovora izmeðu Svete Stolice iBosne i Hercegovine.

U državi kao što je Bosna i Hercegovina, unutar èijih granicapostoji multietnièko i višereligijsko društvo, ovaj Ugovor jenajbolje pravno jamstvo za osiguravanje pravilnog odvijanjavjerskog života, prije svega u njegovim javnimoèitovanjima. Pravilna primjena svega ugovorenog uinteresu je države jer, osim što joj daje da ostavi o sebipozitivnu sliku u svijetu, pridonijet æe prevladavanju velikihproblema naslijeðenih iz prošlosti i izgradnji boljebuduænosti; buduænosti u kojoj æe se moæi ostvariti težnjezemlje koja, po svojoj povijesti i zemljopisnom položaju,predstavlja jedinstveno raskršæe razlièitih identiteta, ali kojas punim pravom pripada Europi. Njezina razlièitost, uglobaliziranom svijetu kao što je naš, morala bi postati izvorbogatstva za sve ljude. Sveta Stolica neæe nikada prestatiposveæivati povlaštenu pozornost razlièitim pitanjima kojaæe se javiti na tome zajednièkom putu, sa željom da doprinoskatolièke zajednice nastavi obogaæivati èitavu Bosnu iHercegovinu, rekao je kardinal Bertone. Na kraju je od srcazaželio da provoðenje uredbi toga meðunarodnog ugovorabude na korist mirnom suživotu i cjelovitom razvoju BiH ipomogne mjesnoj Crkvi u vršenju poslanja koje joj je Kristpovjerio na korist svih stanovnika te zemlje.

Izjava kardinala Puljiæa u povodu razmjeneratifikacijskih instrumenata Temeljnog ugovora izmeðuSvete Stolice i BiHSarajevo, 25.10.2007. (IKA/KTA) – U povodu sveèanerazmjene ratifikacijskih instrumenata Temeljnog ugovora iDodatnog protokola izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovine izjavu za Katolièku tiskovnu agenciju uSarajevu dao je vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, koji je i osobno sudjelovao na sveèanosti uprilièenoju Apostolskoj palaèi u Vatikanu. "Èitavu sam sveèanostdoživio vrlo lijepo. Raduje me da su govori kardinalaBertonea i predsjedatelja Komšiæa bili vrlo pozitivnointonirani u smislu europskih integracija te da je istaknutokako Bosna i Hercegovina u procesu izgradnje mira ideprema europskim naèelima. Ovaj Ugovor je svakakodoprinos tome. Posebno me raduje da su razmijenjeniratifikacijski instrumenti upravo na obljetnicu smrtibosanske kraljice Katarine Kotromaniæ-Kosaèa što imaposebnu simboliku", izjavio je kardinal Puljiæ za KTA.

BiH: Crkve na meti pljaèkaša i vandalaZenica, 25.10.2007. (IKA/KTA) - Od petka 19. do utorka23. listopada izvršen je cijeli niz provala u sve zenièkecrkve, ukljuèujuæi i pravoslavnu. Jedino nije stradala crkva uzenièkom naselju Klopèe. Kao po istom scenariju lopovi binajprije razbili prozor, provukli se kroz njega i tražeæi novacrazvaljivali kasice kod kipova pojedinih svetaca. Svojpljaèkaški pohod su zapoèeli u crkvi Sv. Ilije. Ondje surazbili dva prozorska stakla i odnijeli nepoznat iznos novcaiz kasica. Pljaèkaški su pohod nastavili za vikend kada su uistoj noæi provalili u crkvu Sv. Josipa na Mokušnicama iPresvetoga Srca Isusova u Èajdrašu, a svoj su vandalizamukljuèili pljaèkom župne crkve u zenièkom naselju Crkvice,gdje su samo tjedan dana prije obili i župni ured. "Ovo je veæ 23. put od 1998. godine kako nepoznatipljaèkaši razvaljuju crkvene objekte u ovoj župi", izjavio jeza Katolièku tiskovnu agenciju župnik župe Crkvica JosipLubar, istaknuvši da lopovi mnogo više nanesu štete negošto odnesu novaca. Nakon svake provale pozvana je policija koja je izašla nateren i izvršila uviðaj. Za poèiniteljima se i dalje traga.

Crkva u Hrvataika

2331. listopada 2007. broj 44/2007

Page 24: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Razgovor biskupa Sudara za Radio VatikanRazgovor je objavljen u povodu stupanja na snaguTemeljnog ugovora izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovineVatikan, 26.10.2007. (IKA) - U èetvrtak 25. listopada stupioje na snagu Temeljni ugovor izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovine. Tim je ugovorom Katolièkoj Crkvi u BiHpriznata pravna osobnost, a katolicima se jamèi slobodaispovijedanja vjere i bogoštovlja. U povodu toga RadioVatikan objavio je razgovor s vrhbosanskim pomoænimbiskupom dr. Perom Sudarom. Biskup Sudar istaknuo je kako je Daytonski ugovor potvrdioratne ishode, to jest etnièko podjelu države. Nakon te podjelepokušava se organizirati državu kao da se ništa nijedogodilo. Sada je svima jasno da taj ustroj nije uèinkovit, anikada neæe funkcionirati ako ostane ovakav, istaknuo jebiskup. Bosni i Hercegovini nedostaje mnogo toga, a prijesvega volja i sposobnost da se uèini normalna država, ukojoj æe biti zajamèena ljudska prava i jednakost svihnaroda. To Daytonski sporazum ne jamèi nego prijeèi, rekaoje biskup Sudar. Na upit što u takvoj državi može uèinitiKatolièka Crkva, rekao je kako je uloga i obveza Crkve da seodrži, jer ako ne preživi, svi æe se katolici – Hrvati iseliti.Sadašnje politièko ureðenje prijeèi gospodarski razvoj oèemu svjedoèi èinjenica da je 49% stanovništva bez posla.Ljudi veoma loše žive i svi nastoje, poglavito Hrvati-katolici, napustiti zemlju. Prije svega treba ih hrabriti daostanu i da se zauzmu za razvoj svoje zemlje, potom valjapromicati moralne vrednote bez kojih nijedno društvo, apogotovo ono u BiH, koje je izišlo iz užasnoga rata, ne možefunkcionirati. Potrebno je uèiniti sve da pravedan suživotbude kljuè s kojim bi se otvorila vrata buduænosti Bosne iHercegovine, rekao je vrhbosanski pomoæni biskup. Osvrnuvši se na dijalog izmeðu muslimana, pravoslavnih ikatolika, kazao je kako dijalog može poduprijetiuspostavljanje normalne države. Ali dijalog ne možezamijeniti ustanove koje moraju jamèiti temeljna prava. Akonema osnovnih prava, ako nema jednakosti, onda se dijalogshvaæa kao "igranje", a kada se koji vidik Crkve i religijashvati kao igranje, onda se kao takav napušta i odbacuje,kazao je biskup Sudar. Na upit može li kosovsko pitanjeutjecati na stanje u Bosni i Hercegovini, rekao je kako igrameðunarodne politike oko Kosova, nažalost, otežavasadašnjost i buduænost Bosne i Hercegovine, jer se uvijekraèuna da æe Republika Srpska, to jest jedan dio Bosne iHercegovine, biti stavljena u jedan paket s Kosovom. Mi sedakle pribojavamo ishoda tih pregovora, jer se ne zna kakoæe završiti, istaknuo je biskup Sudar. Osvrnuvši se na odnos Europske unije i Bosne iHercegovine, kazao je kako BiH prije ulaska u Europskuuniju mora riješiti svoje kljuène probleme. Mi ne možemo uEuropsku uniji uæi ovakvi kakvi jesmo, podijeljeni,neraspoloživi, svi protiv svih. Ulaz u Europsku uniju morabiti naša želja i naša buduænost, a Europska unija nam morapomoæi da postanemo normalna država, da ne budemo jedanproblem više za Europu, istaknuo je biskup Sudar i dodaokako je u Bosni i Hercegovini veoma važna nazoènostmeðunarodnih oružanih snaga. To je jedino meðunarodnotijelo koje je ispunilo svoju zadaæu. To tijelo jamèi mir,vojnici su cijenjeni. Nadamo se da æe se dugo zadržati unašoj državi, zakljuèio je biskup Sudar u razgovoru za RadioVatikan.

.

Papin pozdrav hrvatskim hodoèasnicimaVatikan, 31.10.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI.pozdravio je na opæoj audijenciji srijedom 31. listopada iskupine hrvatskih hodoèasnika. "Od srca pozdravljam svehrvatske hodoèasnike, osobito vjernike župe Svetoga Markaiz Zagreba te mlade iz Sindelfingena, Esslingena iLudwigsburga. Upoznajte i oduševljeno slijedite primjeresvetaca koji su Boga zavoljeli iznad svega i posvetili mu savsvoj život. Hvaljen Isus i Marija", rekao je Papa.

Crkva u Hrvata ika

24 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 25: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Inozemne vijesti

Papa primio predsjedatelja Predsjedništva BiH ŽeljkaKomšiæaVatikan, 25.10.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je25. listopada u audijenciju predsjedatelja PredsjedništvaBosne i Hercegovine Željka Komšiæa, koji se odmah nakontoga susreo s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalomTarcisiom Bertoneom i tajnikom Državnog tajništva zaodnose s državama nadbiskupom DominiqueomMambertijem u povodu razmjene ratifikacijskihinstrumenata Temeljnog ugovora i Dodatnog protokolaizmeðu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, navodi se uslužbenom priopæenju Svete Stolice, uz napomenu da jenazoèan bio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ.U tijeku srdaènog razgovora bilo je rijeèi o aktualizacijisamog Ugovora i osobito o zauzetosti Crkve na poljuobrazovanja, socijalnih i karitativnih aktivnosti, kao i opastoralnoj skrbi vjernika katolika. Potvrðen je prinoskatolièke zajednice u promicanju miroljubivog suživotaizmeðu razlièitih etnièkih i vjerskih skupina u Bosni iHercegovini. Predsjedatelj Komšiæ pozvao je Papu da pohodi Bosnu iHercegovinu, istièe se u službenom priopæenju Svete Stolice.

Misa na poèetku akademske godine u VatikanuVatikan, 25.10.2007. (IKA) – U bazilici Sv. Petra uVatikanu misu za poèetak nove akademske godine papinskihvisokih uèilišta predvodio je 25. listopada kardinal ZenonGrocholewski, proèelnik Kongregacije za katolièki odgoj.Na kraju mise papa Benedikt XVI. sišao je u bazilikupozdraviti nazoène. Papinska visoka uèilišta èine veliku crkvenu stvarnost; imaih, naime, šesnaest, od kojih su sedam papinska sveuèilišta,jer imaju bar èetiri fakulteta i svi se nalaze u Rimu. Tu suzatim èetiri pojedinaèna fakulteta, tri posebna papinskainstituta i sedam instituta za visoku specijalizaciju, koji supovezani sa sveuèilištima. Spomenute ustanove pohaðasveukupno više od 17.000 studenata a na njima predaje 2100profesora. Rijeè je o slojevitoj i organiziranoj stvarnosti koja pokazujeuniverzalnost Crkve: studenti, naime, dolaze iz cijelogasvijeta, a meðu njima ima i redovnika i laika.

Papa primio islandskog premijeraVatikan, 26.10.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je26. listopada u Vatikanu predsjednika Vlade RepublikeIsland Geira H. Haardea, priopæio je Tiskovni ured SveteStolice. Nakon susreta s Papom islandski se premijer susreo is državnim tajnikom kardinalom Svete Stolice TarcisijemBertoneom i tajnikom Državnog tajništva za odnose sdržavama nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem. U srdaènim razgovorima istaknuti su uzajamno uvažavanje ipoštivanje kojima su prožeti odnosi izmeðu islandske državei Katolièke Crkve, kao i doprinos koji Crkva daje društvu,osobito na odgojnom i socijalnom planu. Bilo je govora i omeðunarodnim temama od zajednièkog interesa, a istaknutaje i nužnost sve veæe zauzetosti meðunarodne zajednice upromicanju mira, u borbi protiv siromaštva i u prilogoèuvanju okoliša, kaže se u priopæenju Tiskovnog uredaSvete Stolice sa susreta pape Benedikta XVI. i premijeraHaardea.

U Austriji proglašen blaženim Franz JägerstätterLinz, 26.10.2007. (IKA) - U katedrali u Linzu u Austriji upetak 26. listopada blaženim je proglašen Franz Jägerstätter.Mjesni biskup Ludwig Schwarz predvodio je liturgijskiobred, a uime pape Benedikta XVI. na sveèanostibeatifikacije sudjelovao je kardinal Jose Saraiva Martins,proèelnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih. Novi je blaženik roðen 1907. godine u Austriji, nedaleko odgranice s Bavarskom. Godine 1933. imao je vanbraèno dijetekoje je priznao i veoma volio. Stupio je 1936. godine u braks Franciskom Schwaniger, s njom je imao tri kæeri. U župi suih poznavali kao praktiène katolike koji su se svaki danprièešæivali. Bio je gorljivi protivnik nacistièke ideologije isvega što se protivilo katolièkim naèelima. Kada je 1943.godine pozvan u rat, izjavio je da kao katolik ne možeprihvatiti Hitlerovu ideologiju i stupiti u nepravedan rat.Odbio je poziv svjestan da æe ga to stajati života. Pogubljenje u Brandeburgu 9. kolovoza 1943. godine.

Proglašeno blaženima 498 španjolskih muèenikaVatikan, 28.10.2007. (IKA) - Na Trgu Sv. Petra u Vatikanuodržana je 28. listopada jedna od najbrojnijih beatifikacija upovijesti Crkve. Proèelnik Kongregacije za proglašenjeblaženih i svetih kardinal Jose Saraiva Martins u Papino jeime proglasio blaženima 498 muèenika ubijenih u tijekugraðanskog rata u Španjolskoj tridesetih godina proteklogastoljeæa. Španjolsku Vladu predstavljao je ministar vanjskihposlova Miguel Moratinos. Na koncelebriranoj misisudjelovalo je 75 španjolskih biskupa iz 70 biskupija zajednos trojicom španjolskih kardinala. "Muèenici nisu ekskluzivnoblago neke biskupije, a ni jedne nacije. Oni pripadajucijelom svijetu i opæoj Crkvi", rekao je u propovijedikardinal Martins. Objasnio je da su proglašeni muèeniciubijeni u Španjolskoj, ali su mnogi od njih i iz drugihzemalja. Muèenici su bili zbog evanðeoske poruke, koju sunaviještali. Svetost se ne sastoji u prihvaæanju opæeljudskihvrednota, veæ u osobnom prianjanju uz Krista spasiteljasvijeta i povijesti. Muèeništvo je, prema rijeèima kardinalaSaraiva Martinsa, paradigma te istine. Dok je proglašenje blaženim u Linzu nacistièke žrtve FranzaJägerstättera u Austriji, a i u mnogim drugim mjestima bilopopraæeno velikim odobravanjem vjernika kao i proglašenjeblaženom u Rimu Majke Celine Borzecke, koja je zajedno sasvojom kæerkom Jadwigom 1882. godine osnovala Redsestara Uskrsnuæa našega Gospodina Isusa Krista,proglašenje blaženima 498 španjolskih sveæenika, redovnikai laika produbilo je u španjolskom narodu veæ postojeæetrzavice, tako da se oèekuje da æe rijeèi pomirenja kardinalaSaraive Martinsa pridonijeti smirenju napetosti i polemika,koje postoje izmeðu države i Crkve u toj zemlji. Vlada je,naime, ipak poslala na tu sveèanost u Vatikanu ministravanjskih poslova. Biskupi veæ danima tvrde da tabeatifikacije nije uperena protiv bilo koga, a najmanje protivZapaterove vlade. Za proglašenje tih blaženika vodila su se23 procesa, od kojih je 11 bilo zapoèeto još prije 1969.godine. Prvi je zapoèet još 1948. tako da ovo povijesnoproglašenje blaženika nema veze sa sadašnjim politièko-vjerskim odnosima u Španjolskoj, pojašnjeno je izšpanjolskih crkvenih krugova.

Inozemne vijestiika

2531. listopada 2007. broj 44/2007

Page 26: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Majka Celina Borzecka proglašena blaženomZajedno s kæerkom Jadwigom 1882. utemeljila je Redsestara Uskrsnuæa našega Gospodina Isusa KristaRim, 29.10.2007. (IKA) - U bazilici Sv. Ivana Lateranskogu subotu 27. listopada proèelnik Kongregacije za proglašenjeblaženih i svetih kardinal Jose Saraiva Martins proglasio jeblaženom poljsku redovnicu Majku Celinu Borzecku.Koncelebrirali su papin vikar za Rimsku biskupiju kardinalCamillo Ruini, krakovski nadbiskup kardinal StanislavDziwisz, više poljskih biskupa te stotinjak sveæenika.Baziliku su ispunili vjernici pristigli iz Poljske, te drugihzemalja u kojima djeluju èlanice Reda sestara Uskrsnuæanašega Gospodina Isusa Krista, koji je nova blaženicautemeljila zajedno sa svojom kæerkom Jadwigom. Upropovijedi je kardinal Marins posebno istaknuo kako jeblažena Celina bila uzorna supruga koja je u odgoju svojedjece kao jedini kriterij imala ljubav prema Bogu te tako isama rasla na putu prema svetosti. Celina Borzecka roðena je u Antowilu 29. listopada 1833.Još od malena je osjeæala poziv za posveæeni život, ali se popreporuci svog ispovjednika ipak posvetila obiteljskomživotu. Udala se 1853. i bila uzorna supruga i majka èetverodjece. Ostavši udovica, 1875. godine se zajedno s kæerkomJadwigom preselila se u Rim gdje su 1882. utemeljile Redsestara Uskrsnuæa našega Gospodina Isusa Krista. Na pozivkardinala Dunajewskog u poljskom gradu Ketyju 1891.godine osniva novicijat. Ubrzo se družba poèinje širiti poPoljskoj, te 1898. odnosno 1900. godine otvara kuæe uÈenstohovi i Varšavi. Od 1900. sestre djeluju u SAD-u i tokao odgajateljice poljskih emigranata. U Rimu je kuæamatica osnovana 1905. godine. Danas sestre djeluju uArgentini, Australiji, Brazilu, Kanadi, Italiji, Poljskoj i SAD-u. Majka Celina umrla je na glasu svetosti 26. listopada1913. godine. Proces za njenu beatifikaciju zapoèet je 1944.,a zatvoren 16. prosinca 2006. godine. Pokopana je zajedno skæerkom Jadwigom u župnoj crkvi u Ketyju.

Papa primio katolièke ljekarnikeVatikan, 29.10.2007. (IKA) - Biomedicinske znanostitrebaju biti u službi èovjeka, a ne obratno, stoga valja reæi"ne" farmaceutskim pokusima koji su na štetu dobra osobekoja se lijeèi, te siromašnim zemljama omoguæiti solidarnipristup lijeèenju, neke su od glavnih misli koje je papaBenedikt XVI. istaknuo primivši 29. listopada u audijencijukatolièke ljekarnike, okupljene ovih dana u Rimu nasvojemu 25. meðunarodnom kongresu. Ljekarnik ima vrloosjetljivu ulogu. Nalazi se, naime, izmeðu èovjeka i bolestikoja ga je pogodila, te radi na tome da èovjeku pruži pomoæ,dok istodobno nastoji pobijediti bolest. Meðutim, ni u kojemsluèaju bolesnik ne smije biti pokusni kuniæ koji se koristi usvrhu razvoja znanosti, a ne za dobrobit osobe. Etièki vidikzanimanja ljekarnika potaknuo je Papu da istakne kršæanskoviðenje svijeta zdravlja, zaštite života i solidarnosti premaonima kojima je èesto zbog novca onemoguæen pristuplijeèenju. Papa je nadalje sudionicima kongresa, koji seodržava na temu "Nove granice farmaceutskoga djelovanja",napomenuo kako aktualni razvoj medicinskih spoznaja iterapijskih moguænosti koje proizlaze iz njih, zahtijevarazmatranje ljekarnika o sve veæim zadaæama na koje supozvani, posebice kao posrednici izmeðu lijeènika ipacijenta. Vi imate odgojnu ulogu u odnosu na pacijente, u ciljuispravnoga korištenja lijekova, i, osobito, imate velikuodgovornost u upoznavanju s etièkim posljedicamavezanima uz korištenje nekih lijekova. Na tom podruèju nije

moguæe uspavati savjest, primjerice kada je rijeè o uèincimamolekula kojima je svrha izbjegavanje ugnježðivanjaembrija, ili pak o ogranièavanju ljudskoga života. Ljekarniktreba svakog èovjeka pozvati na humanost, kako bi svakaosoba bila zaštiæena od zaèeæa pa do prirodne smrti, te kakobi lijekovi uistinu ostvarivali svoju terapijsku ulogu. Nijednuse osobu ne može nepromišljeno iskoristiti kao predmetostvarenja terapijskih pokusa; oni se trebaju obavljati premaprotokolima koji poštuju temeljne etièke norme. Svakolijeèenje ili pokus trebaju imati za cilj zdravlje osobe, a nesamo težnju za znanstvenim napretkom. Traženje dobra zaèovjeèanstvo ne može se ostvarivati na štetu dobra osobakoje se lijeèi, upozorio je Papa. I na moralnome podruèju,vaš je Savez pozvan suoèiti se s pitanjem priziva savjesti; toje pravo koje treba biti priznato vašem zanimanju, i kojevam omoguæuje da ne sudjelujete, izravno ili neizravno, udavanju proizvoda kojima su svrha jasno nemoralni izbori,kao što su, primjerice, pobaèaj i eutanazija, primijetio jePapa te dodao kako je potrebno takoðer da se raznefarmaceutske strukture, od laboratorija do bolnièkih centara iambulanata, kao i svi naši suvremenici, pobrinu zasolidarnost na terapijskome podruèju, kako bi svimslojevima puèanstva, i u svim zemljama, a posebicenajsiromašnijima, omoguæili pristup lijeèenju inajosnovnijim lijekovima. Papa je, izmeðu ostaloga,potaknuo katolièke ljekarnike da svoje zanimanje žive povjeri, te da ljudski i moralno podupiru pacijente, pomažuæiistodobno mladima koji se približavaju raznim granamanjihove profesije, kako bi razmišljali o sve osjetljivijimetièkim posljedicama svojih aktivnosti i odluka.Biomedicinske znanosti su u službi èovjeka; da nije tako,one bi imale samo hladno i nehumano obilježje, upozorio jePapa.

Papino pismo novom uredniku vatikanskog dnevnikaVatikan, 29.10.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. u pismucrkvenom povjesnièaru i publicistu Giovanniju MarijiVianu, koji je preuzeo dužnost glavnoga urednikavatikanskoga dnevnika, poželio da "L'Osservatore Romano"oèituje plodnost susreta izmeðu vjere i razuma, promièuæisrdaènu suradnju izmeðu vjernika i nevjernika. RimljaninVian (55) na dužnosti glavnog urednika poluslužbenogvatikanskog dnevnika nasljeðuje prof. Marija Agnesa, koji jetu službu obnašao pune 23 godine. S dužnim poštovanjem i iskrenom ljubavlju Papa se obratioprofesoru koji je preuzeo veliku odgovornost zbog posebnenaravi vatikanskoga dnevnika. Vaša duboka kulturnaizobrazba kao povjesnièara kršæanstva, piše Papa, poglavitovaše poznavanje povijesti suvremenoga papinstva, te vašenovinarsko iskustvo kao uvodnièara raznih dnevnika ièasopisa i desetogodišnja suradnja s vatikanskimdnevnikom, takoðer i pripadnost èasnoj obitelji velikekršæanske tradicije u služenju Svetoj Stolici, sigurno sujamstvo za osjetljivu dužnost koja vam je povjerena. Prof. Vian ukljuèio se u dugu i svijetlu povijest toga, kako jevatikanski dnevnik nazvao Sveti Otac, Papina dnevnika,zapoèetu 1861. godine, nastaloga kako bi u kritiènom ipravom trenutku podupirao slobodu Svete Stolice, podsjetioje Papa. L'Osservatore Romano uvijek je širio uèiteljstvopapa i pothvate njihovih najužih suradnika u kljuènimproblemima na putu èovjeèanstva. Poznata je nepristranost,istaknuo je Papa, koja je u tijeku Prvoga svjetskoga rataobilježavala vatikanski dnevnik. U ondašnjem ratnomvihoru, a zatim i tijekom druge ratne tragedije dvadesetogastoljeæa, L'Osservatore Romano – koji se od 1929. godinetiska u Vatikanu – još je više poveæao svoj ugled i raširenost,

Inozemne vijesti ika

26 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 27: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

zahvaljujuæi moguænosti širenja obilja informacija, koje je uto vrijeme dnevnik mogao objavljivati zahvaljujuæineovisnosti Vatikana. Benedikt XVI. istaknuo je da jesvjetska dimenzija dnevnika, tiskanoga na raznim jezicima,koja æe postati još konkretnija i djelotvornija prekonazoènosti na Internetu, veoma važna kako bi se oèitovalaistinska stvarnost sveopæe Crkve, zajedništvo svih krajevnihCrkvi te njihova ukorijenjenost u raznim situacijama, ukontekstu iskrenoga prijateljstva prema ženama imuškarcima našega doba. Tražeæi i omoguæujuæi prigodesuèeljavanja, ustvrdio je Papa, L'Osservatore Romano boljeæe služiti Svetoj Stolici, oèitujuæi plodnost susreta izmeðuvjere i razuma te potièuæi srdaènu suradnju izmeðu vjernika inevjernika. Vaša je osnovna zadaæa, zakljuèio je BenediktXVI. u pismu novom glavnom uredniku vatikanskogdnevnika, poticati u kulturama našega vremena predano iposve razumno otvaranje Transcendentnome, temeljupoštivanja dostojanstva i prave slobode svakoga ljudskogabiæa.

Kardinal Kasper susreo se s izraelskim predsjednikomRazgovaralo se o položaju kršæana u Svetoj zemlji i ulozireligija u mirovnome procesuJeruzalem, 30.10.2007. (IKA) – Položaj kršæana u Svetojzemlji i uloga religija u mirovnome procesu bile su središnjeteme na susretu kardinala Waltera Kaspera i izraelskogapredsjednika Shimona Peresa. Na susretu 30. listopada uJeruzalemu bilo je rijeèi i o bilateralnim pitanjima izmeðuIzraela i Svete Stolice. Predsjednik Papinskog vijeæa zajedinstvo kršæana razgovarao je s izraelskim predsjednikom io meðuvjerskome dijalogu izmeðu kršæanstva i židovstva, teo problemu dobivanja viza za sveæenike i ostale crkveneslužbenike u Izraelu. Kardinal Kasper od subote se nalazi uposjetu Svetoj zemlji gdje se susreo s patrijarsima tamošnjihkršæanskih Crkava te predstavnicima židovstva. Posjetio jekršæanske akademske ustanove i u ponedjeljak slavio misu uBetlehemu i susreo se s djelatnicima i studentima katolièkogsveuèilišta. U nedjelju je kardinal Kasper slavio misu umarijanskome svetištu Kraljice Palestine u Deir Rafatu.

Objavljena tema Svjetskog dana društvene komunikacije2008."Sredstva društvene komunikacije: na razmeðu izmeðuprotagonizma i službe. Tražiti Istinu da bi je se dijelilo",tema je koju je papa Benedikt XVI. odabrao za 42. svjetskidan sredstava društvene komunikacijeVatikan, 30.10.2007. (IKA) – "Sredstva društvenekomunikacije: na razmeðu izmeðu protagonizma i službe.Tražiti Istinu da bi je se dijelilo", tema je koju je papaBenedikt XVI. odabrao za 42. svjetski dan sredstavadruštvene komunikacije. Izabrana tema, kako se istièe upriopæenju Papinskog vijeæa za sredstva društvenekomunikacije, poziva na razmišljanje o ulozi medija uodnosu na, sve prisutniju, opasnost da postanuautoreferencijalna i da ne budu više – i iskljuèivo – oruða uslužbi istine. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, jedinisvjetski dan koji je utemeljen na Drugome vatikanskomkoncilu (dekretom "Inter mirifica"), u mnogim se zemljama,na preporuku biskupa, slavi na nedjelju koja prethodiPedesetnici. Iduæe godine to je 4. svibnja.

Inozemne vijestiika

2731. listopada 2007. broj 44/2007

Page 28: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Prilog dokumenti

Pouka u vjeri neodvojiva je od primjera životomPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 24. listopada2007.Draga braæo i sestre, sveti biskup Ambrozije - o kojemu æudanas govoriti - umro je u Milanu noæu izmeðu 3. i 4. travnja397. godine, u zoru Velike subote. Dan ranije, oko petposlijepodne, poèeo je moliti, polegnut u postelju, raširenihruku u obliku križa. Sudjelovao je, tako, u sveèanomvazmenom trodnevlju, u smrti i uskrsnuæu Gospodinovu."Vidjeli smo kako mu se mièu usne, no nismo mu èuliglasa", svjedoèio je Paulin, vjerni ðakon koji je naAugustinov poticaj napisao Ambrozijev Život. U jednomtrenutku stanje mu se pogoršalo. Honorata, biskupaVercellija, koji je tada pomagao Ambroziju i spavao nagornjem katu, probudio je glas koji mu je ponavljao:"Ustani, brzo! Ambrozijo umire..." Honorat je hitro sišao -nastavlja Paulin - "i ponudio svecu Tijelo Gospodinovo. Tekšto ga je primio i progutao, Ambrozije je predao duh,uzimajuæi sa sobom i tu popudbinu. Tako njegova duša,okrijepljena snagom te hrane, sada uživa u društvu anðela"(Vita 47). Toga Velikog petka 397. godine širom rašireneruke umiruæega Ambrozija izrekle su njegovo mistiènosudioništvo u smrti i uskrsnuæu Gospodinovu. Bila je tonjegova posljednja kateheza: kad su utihnule njegove rijeèion je još govorio svjedoèanstvom života. Ambrozije nije bio star kad je umro. Nije imao ni šezdesetgodina, buduæi da se rodio oko 340. godine u Treviriju, gdjemu je otac bio kao prefekt Galije. Obitelj mu je bilakršæanska. Nakon oèeve smrti, majka ga je povela u Rim dokje još bio djeèak, te ga je pripremala za državnu karijeru,pruživši mu dobro obrazovanje u retorici i pravu. Oko 370.godine pozvan je da bude upravitelj pokrajina Emilije iLigurije, sa sjedištem u Milanu. Upravo se ondje ražarilaborba izmeðu pravovjernih kršæana i arijevaca, posebicenakon smrti arijevskoga biskupa Ausencija. Ambrozije seukljuèio u spor kako bi primirio protivnièke strane, a njegovje autoritet bio toliki da ga je, premda tek obièan katekumen,narod aklamacijom izabrao za milanskoga biskupa. Do tog trenutka Ambrozije je bio najviši državni službenikRimskoga Carstva u sjevernoj Italiji. Imao je izrazito dobrukulturnu pripremu, no, lišen poznavanja Svetoga pisma, novise biskup posvetio ubrzanome studiju. Upoznao je i nauèiotumaèiti Bibliju prema djelima Origena, neupitnoga uèitelja"aleksandrijske škole." Na taj je naèin Ambrozije u latinskopodruèje prenio onakvo promišljanje o Pismima kakvo jezapoèeo Origen, oznaèivši tako na Zapadu poèetakprakticiranja božanskoga èitanja Svetog pisma - lectiodivina. Metoda takva èitanja bila je vodiljom svegAmbrozijeva propovijedanja i svih spisa, koji su senadahnjivali upravo na molitvenom slušanju Božje Rijeèi.Poznati uvod u jednu od Ambrozijevih kateheza dobropokazuje kako je ovaj sveti biskup Stari zavjet primjenjivaona kršæanski život: "Dok su se èitala izvješæa o Praocima imisli iz Mudrih izreka, svakoga smo dana raspravljali omoralu - kaže milanski biskup svojim katekumenima inovokrštenicima - da se, njima oblikovani i pouèeni,naviknete stupati stazama Praotaca i slijediti put poslušnostibožanskim zapovijedima" (I misteri 1,1). Drugim rijeèima,novokrštenici i katekumeni, po biskupovu mišljenju,nauèivši kako dobro živjeti, mogli su se veæ smatratipripravljenima za velika otajstva Krista. Tako Ambrozijevopropovijedanje - koje predstavlja srž njegova ogromnapisana djela - poèinje od èitanja svetih knjiga ("Praoci" kod

njega predstavljaju Povijesne knjige, a "Izreke" Mudrosneknjige), koje potièu na život u skladu s božanskomObjavom. Oèito je da osobno svjedoèanstvo propovjednikovo i uzoranživot kršæanske zajednice uvjetuju uèinkovitost propovijedi.S te toèke gledišta znaèajan je jedan odlomak AugustinovihIspovijesti. Augustin je došao u Milano kao profesorretorike. Nije bio kršæanin, nego skeptik. Tražio je, ali nijeuspijevao doista naæi kršæansku istinu. Ono što je pokrenulosrce mladoga retora iz Afrike, skeptika i oèajnika, i što ga jepotaklo na konaèno obraæenje, nisu bile lijepe Ambrozijevepropovijedi (premda ih je držao na visokoj cijeni). Bilo je to,meðutim, svjedoèanstvo toga biskupa i milanske Crkve, kojaje molila i pjevala, jedinstvena kao jedno tijelo. Crkva kojase može suprotstaviti drskosti cara i njegove majke, koji suse poèetkom 386. godine vratili kako bi tražili da preuzmujednu bogomolju za arijevske obrede. U zdanju koje jetrebalo biti oduzeto - pripovijeda Augustin - "pobožni jenarod bdio, spreman i umrijeti uz svoga biskupa." Ovosvjedoèanstvo iz Ispovijesti osobito je dragocjeno, jerpokazuje da se nešto poèelo mijenjati u Augustinovojnutrini. On tako nastavlja: "I mi, iako još uvijek duhovnomlaki, sudjelovali smo u uzbuðenosti svega naroda"(Ispovijesti 9,7). Iz života i primjera biskupa Ambrozija, Augustin je nauèiovjerovati i propovijedati. Možemo ovdje podsjetiti napoznatu propovijed ovoga afrièkoga biskupa, koja jezaslužila da se mnogo stoljeæa kasnije naðe citiranom ukoncilskoj konstituciji Dei Verbum: "Stoga svi klerici -upozorava tako Dei Verbum u broju 25 - i ostali koji kaokatehisti zakonito djeluju u službi rijeèi, moraju prianjati uzPisma neumornim svetim èitanjem i brižljivimprouèavanjem, tako da nitko od njih ne postane - i ovdjepoèinje navoðenje Augustinovih rijeèi - "jalov propovjednikBožje rijeèi izvana jer je ne sluša iznutra". Upravo je odAmbrozija nauèio ovo "slušanje iznutra", ovu ustrajnost uèitanju Svetoga pisma u molitvenom stavu, tako da se možedoista primiti u svoje srce i usvojiti Rijeè Božja. Draga braæo i sestre, htio bih vam predložiti za razmišljanjejoš jednu svojevrsnu "patristièku ikonu" koja, protumaèena usvjetlu reèenoga, dobro oslikava "srce" Ambrozijeva nauka.U šestoj knjizi svojih Ispovijesti, Augustin pripovijeda osvome susretu s Ambrozijem, susretu od zasigurno velikevažnosti za povijest Crkve. On doslovno piše da je, odlazeæimilanskome biskupu, obièno nalazio Ambrozija zauzeta sgomilama osoba punih problema i zbog èijih se potrebaèesto žrtvovao. Uvijek je ondje bio dugi red ljudi koji suèekali na razgovor s njime, nadajuæi se da æe im on pružitiutjehu i nadu. Kad Ambrozije nije bio s njima, s narodom (atakva su razdoblja bila vrlo kratka), ili je krijepio tijelopotrebnom hranom ili je hranio duh èitanjem. Ovdje seAugustin èudi, jer je Ambrozije èitao Pisma zatvorenih usta,samo oèima (usp. Ispovijesti 6,3). Zapravo je u prvimstoljeæima kršæanstva èitanje bilo shvaæeno iskljuèivo usvrhu navještaja, a èitanje naglas olakšavalo jerazumijevanje i samome èitatelju. Primjeæujuæi da jeAmbrozije mogao prelaziti stranice samo oèima, Augustinizražava svoje divljenje jedinstvenoj sposobnosti èitanja ibliskosti Pismima. Dakle, u tom "èitanju vrškovima usana",pri èemu srce nastoji postiæi razumijevanje Božje Rijeèi -evo "ikone" o kojoj govorimo - može se naslutiti metodaAmbrozijeve kateheze: samo Pismo, iznutra usvojeno,predlaže sadržaje navještaja koji æe voditi do obraæenja

Prilog dokumenti ika

28 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 29: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

srdaca. Tako je, prema Ambrozijevu i Augustinovu nauku, katehezaneodvojiva od svjedoèanstva životom. Može se odnositi i nakatehista ono što sam napisao u Uvodu u kršæanstvo oteologu. Tko pouèava u vjeri ne može riskirati da slièinekakvo klaunu koji bio ponavljao nekakav tekst, shvaæajuæito kao posao. Naprotiv - služeæi se slikom koja je bila dragaOrigenu, piscu što ga je Ambrozije osobito cijenio - on morabiti poput ljubljenoga uèenika koji je položio glavu na srceUèiteljevo i odande primio naèin razmišljanja, govora idjelovanja. Na koncu, pravi je uèenik onaj koji naviještaEvanðelje na vjerodostojniji i uèinkovit naèin. Poput apostola Ivana, biskup Ambrozije - koji je uvijekneumorno ponavljao: "Omnia Christus est nobis!; Krist namje sve!" istinski je svjedok Gospodinov. Samim njegovimrijeèima, punim ljubavi za Isusa, zakljuèujemo našukatehezu: "Omnia Christus est nobis! Želiš li izlijeèiti ranu,on je lijeènik; ako si isušen vruæicom, on je izvor; tlaèi li tenepravda, on je pravda; ako ti je potrebna pomoæ, on jesnaga; straši li te smrt, on je život; žudiš li nebo, on je put;jesi li u tami, on je svjetlo... Kušajte i vidite kako je dobarGospodin: blažen èovjek koji se u njega uzda!" (Devirginitate 16,99). Uzdajmo se i mi u Krista i bit æemoblaženi i živjeti u miru.

Svijetlo svjedoèanstvo španjolskih muèenikaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 28.listopada 2007.Draga braæo i sestre!Jutros, ovdje na Trgu Sv. Petra, proglašeno je 498 blaženikakoji su tridesetih godina protekloga stoljeæa podnijelimuèeništvo u Španjolskoj. Zahvaljujem kardinalu JoseuSaraivi Martinsu, prefektu Kongregacije za kauze svetaca,koji je predvodio to slavlje, a svoj srdaèan pozdravupuæujem hodoèasnicima koji su došli zbog ovog radosnogdogaðaja. Istovremeno uvrštavanje u popis blaženih takovelikoga broja muèenika pokazuje najviše svjedoèanstvokrvlju nije neka povlastica pridržana samo nekimpojedincima, nego je stvarna moguænost za sav kršæanskinarod. Rijeè je, doista, o muškarcima i ženama razlièite dobi,poziva i društvenoga položaja, koji su svojim životom platilivjernost Kristu i njegovoj Crkvi. Na njih se dobro moguprimijeniti rijeèi svetoga Pavla, koje su odjekivale udanašnjoj nedjeljnoj liturgiji: "Ja se veæ prinosim - piše ovajapostol Timoteju - za žrtvu ljevanicu, prispjelo je vrijememoga odlaska. Dobar sam boj bio, trku završio, vjerusaèuvao" (2Tim 4,6-7). Pavao, zatvorenik u Rimu, vidi damu se približava smrt te ispisuje svoju završnu sumu,ispunjenu zahvalnošæu i nadom. On je u miru s Bogom i sasamim sobom, a smrt doèekuje vedro, svjestan da je èitavživot uložio, bez poštede, u službu Evanðelja.Mjesec listopad, na osobiti naèin posveæen misijskome djelu,zakljuèuje se svijetlim svjedoèanstvom španjolskihmuèenika, koji se pridružuju muèenicima AlbertiniBerkenbrock, Emmanuleu Gomezu Gonzalesu i AdilijuDaronchu, kao i Franzu Jägerstätteru, koji su proteklih danaproglašeni blaženima u Brazilu i u Austriji. Njihov primjersvjedoèi da krštenje zahtijeva od kršæana odvažnosudjelovanje u širenju kraljevstva Božjega, pomažuæi pritom,ako je potrebno, i žrtvom samoga svoga života. Nisu svi,naravno, pozvani na muèeništvo krvlju. Postoji, meðutim, inekrvno "muèeništvo" koje nije manje znakovito, poputonoga Celine Chludzinske Borzenske, supruge, majkeobitelji, udovice i redovnice, proglašene juèer blaženom uRimu. To je tiho i junaèko svjedoèanstvo poput onogatolikih kršæana koji žive Evanðelje bez kompromisa, vršeæi

svoje dužnosti i posveæujuæi se velikodušno služenjusiromasima.Takvo muèeništvo obiènoga života osobito je važnosvjedoèanstvo u sekulariziranome društvu našega doba. Toje miroljubiva borba ljubavi što je svaki kršæanin, poputPavla, mora neumorno biti. Rijeè je doista o utrci za širenjeEvanðelja koja je naš zadatak sve do smrti. Pomogla nam ipratila nas u našoj svakodnevnoj borbi Djevica Marija,Kraljica muèenika i Zvijezda evangelizacije.

Politièka i socijalna odgovornost CrkvePapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 31. listopada2007.Draga braæo i sestre! Krajem èetvrtog stoljeæa i poèetkom petog, još je jedancrkveni otac, nakon svetog Ambrozija, odluèno pridonioširenju i uèvršæenju kršæanstva u sjevernoj Italiji. Bio je tosveti Maksim, kojega nalazimo 398. godine, godinu dananakon Ambrozijeve smrti, kao biskupa Torina. Vrlo je malopodataka o njemu, ali je zauzvrat do nas stigla zbirka od okodevedeset njegovih propovijedi (Sermones). Iz njih jevidljiva ona duboka i životna veza biskupa sa svojimgradom, što je jasna dodirna toèka izmeðu biskupske službeAmbrozijeve i Maksimove. Pred teškim napetostima koje su ometale ureðeni graðanskisuživot, Maksim je uspio okupiti kršæanski narod oko svojeosobe pastira i uèitelja. Gradu su prijetile skupine raspršenihbarbara koji su, stigavši preko istoènih udolina, krenuliprema zapadnim Alpama. Stoga su u Torinu bile smještenevojne jedinice, a grad je u kritièkim trenucima postajaosklonište narodu koji je pobjegao sa sela i urbanih središtakoja nisu imala zaštitu. Maksimovo djelo, pred takvimstanjem, svjedoèi o njegovu naporu da se suprotstavidegradaciji graðanskoga života i raslojavanju. Premda je idalje teško odrediti socijalni sastav naslovnika njegovihpropovijedi, èini se da je Maksimovo propovijedanje - neulazeæi u rizik generaliziranja - bilo upravljeno na osobitinaèin izabranoj jezgri kršæanske zajednice u Torinu,sastavljenoj od bogatih zemljoposjednika koji su svojeposjede imali oko torinskih sela, a kuæu u gradu. Bila je tosjajna pastoralna odluka ovoga biskupa koji je u toj vrstipropovijedanja vidio najuèinkovitiji put održavanja iuèvršæivanja svoje veze s narodom. Želimo li oslikati u tom smislu Maksimovu službu u njegovugradu, mogli bismo navesti ovdje primjer Propovijedi 17 i18, posveæenih uvijek aktualnoj temi, temi bogatstva isiromaštva u kršæanskim zajednicama. I na tom podruèjugrad je doživljavao teške napetosti. Bogatstva su bilaakumulirana i skrivana. "Ne misli se na potrebe drugoga",ogorèeno izjavljuje naš biskup u 17. propovijedi. "Doista,mnogi kršæani ne dijele ono što je njihovo, nego i orobljuju iono što pripada drugima. I ne sam, kažem, da skupljajuæisvoj novac, ne donose ga do nogu apostola, nego i odvlaèeod nogu sveæenika svoju braæu koji traže pomoæ". Izakljuèuje: "U našem gradu mnogi su gosti i hodoèasnici.Èinite ono što ste obeæali" prianjajuæi uz vjeru, "da se ne bi io vama reklo ono što je bilo reèeno o Ananiji: 'Niste slagaliljudima, nego Bogu'" (Propovijed 17,2-3). U sljedeæoj, osamnaestoj propovijedi, Maksim proziva èesteoblike iživljavanja nad tuðom nesreæom. "Reci mi,kršæanine", tako biskup poziva svoje vjernike, "reci mi: zaštosi uzeo plijen što su ga ostavili pljaèkaši? Zašto si uveo usvoju kuæu 'zaradu', za koju i ti sam držiš da je izmrcvarena iokužena?" "No možda", nastavlja, "ti kažeš da si to kupio, pastoga misliš da izbjegavaš optužbu škrtosti. Ali ne može setako usporediti kupovanje s prodajom. Dobro je kupiti, no

Prilog dokumentiika

2931. listopada 2007. broj 44/2007

Page 30: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

ono što se u doba mira slobodno prodaje, ne u vrijemeporobljavanja ono što je bilo ukradeno... Kao pravi kršæanini graðanin djeluje onaj koji kupuje kako bi vratio"(Propovijed 18,3). Ne inzistirajuæi previše na tome, Maksimna taj naèin poèinje propovijedati duboku vezu koja postojiizmeðu kršæanskih dužnosti i dužnosti graðanina. Unjegovim oèima, živjeti kršæanski život znaèi i preuzetigraðanske obveze. I obratno, svaki kršæanin koji "premda bimogao živjeti samo od svoga rada, a ipak preuzima tuðiplijen divljaštvom zvijeri"; koji "opsjeda svoga bližnjega,koji svakodnevno nastoji glodati tuðe granice, ne bi li zavladao tuðim plodovima", ne èini mu se slièan ni lisici kojaguši kokoši, nego vuku koji se baca na svinje (Propovijed41,4). S obzirom na razboriti obrambeni stav što ga je zauzeoAmbrozije želeæi opravdati svoju poznatu inicijativu da seotkupe ratni zarobljenici, došlo je oèito do povijesnihpromjena u odnosima izmeðu biskupa i gradskih ustanova.Podržan veæ zakonodavstvom koje je poticalo kršæane daotkupljuju zarobljenike, Maksim se osjeæao u potpunostiovlaštenim u tom smislu vršiti pravu kontrolnu vlast nadgradom. Ta vlast postajala je sve šira i uèinkovitija, da je nakoncu zamijenila slabost magistrata i graðanskih ustanova. Utom kontekstu Maksim se nije samo dao na raspirivanje uvjernicima tradicionalne ljubavi prema domovini-gradu,nego naglašava i vrlo jasnu obvezu podlaganja poreznimnametima, koliko god oni bili teški i neugodni (Propovijed26,2). U konaènici, ton i bit navedenih propovijedi èini se dapretpostavljaju poraslu svijest politièke odgovornostibiskupa. On je "straža" postavljena u gradu. Tko su tistražari, pita se Maksim u 92. propovijedi, "ako ne blaženibiskupi koji, postavljeni, tako reæi, na uzdignutu stijenumudrosti za obranu naroda, izdaleka vide zla koja nailaze?"A u 89. propovijedi torinski biskup oslikava vjernicimasvoje zadatke, služeæi se jedinstvenom usporedbombiskupske službe sa služenjem pèela: "Poput pèele", kaže on,biskupi "motre na èistoæu tijela, dijele hranu nebeskogaživota, koriste se žalcem zakona. Èisti su kako bi mogliposveæivati, slatki kako bi mogli obnavljati, strogi kako bimogli kažnjavati". U konaènici, povijesna i književna analiza pokazuje sveveæu svijest politièke odgovornosti crkvene vlasti, ukontekstu u kojem je ona poèela zamjenjivati civilnu vlast.To je zapravo linija razvoja biskupske službe usjeverozapadnoj Italiji, poèevši od Euzebija, koji je "kaomonah" prebivao u svome Vercelliju, pa sve do MaksimaTorinskoga, postavljena "poput straže" nad najvišomstijenom grada. Jasno je da je danas povijesni, kulturni isocijalni kontekst razlièit. Današnji kontekst onakav kako gaje ocrtao moj èasni prethodnik u pobudnici Ecclesia inEuropa, gdje daje preciznu analizu izazova i znakova nadeza Crkvu u Europi danas (6-22). U svakom sluèaju,zanemarivši promijenjene uvjete, ostaju i dalje važeæeobveze vjernika prema njegovu gradu. Splet dužnosti"poštena graðanina" i onih "dobra kršæanina" nije nestao. Zakljuèno, dobro je možda spomenuti što sam napisao prijekoju godinu u Doktrinalnoj bilješci o nekim pitanjima kojase odnose na obveze i ponašanje katolika u politièkomživotu (24. studenoga 2002.). Podsjeæajuæi na pastoralnukonstituciju Gaudium et spes, ova Bilješka nastojala jerasvijetliti jedan od najznaèajnijih vidova jedinstvakršæaninova života: sklad vjere i života, Evanðelja i kulture.Sa svoje strane, Koncil pouèava vjernike "da nastoje svojimzemaljskim dužnostima vjerno udovoljavati, i to voðenievanðeoskim duhom. Ostavljaju istinu oni koji zato što znajuda ovdje nemamo stalna prebivališta, nego da tražimobuduæe, misle da zbog toga mogu zanemariti svoje

zemaljske dužnosti, zaboravljajuæi da ih sama vjera još višeobavezuje na njih, svakoga prema njegovu pozivu" (br. 43).Slijedeæi nauk svetog Maksima i mnogih drugih otaca,usvajamo i mi želju Koncila, da se vjernici sve više veselešto mogu "sve svoje zemaljske djelatnosti obavljati tako daljudska, obiteljska, profesionalna, znanstvena ili tehnièkanastojanja ujedinjuju u životnu sintezu s religioznimvrednotama pod èijim se uzvišenim vodstvom sve upravljana slavu Božju (ibid.).

Prilog dokumenti ika

30 31. listopada 2007. broj 44/2007

Page 31: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Prilog prikazi

Zbirka paške èipke benediktinskog samostana u Paguproglašena zaštiæenim kulturnim dobrom RHDosad je u podruèju sakralnosti u Hrvatskoj bila zaštiæenasamo dubrovaèka Festa sv. Vlaha"Utvrðuje se da Zbirka paške èipke u posjedubenediktinskog samostana sv. Margarite u Pagu ima svojstvokulturnog dobra" prva je kvalifikacija u rješenju koje jeUprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RHdodijelila benediktinskim koludricama u Pagu, èime se ipravno potvrðuje da je umijeæe izrade paške èipke hrvatskonematerijalno kulturno dobro. U rješenju Ministarstvakulture upisano je 127 predmeta navedenih u katalogu:košulje s paškim tegom, èipke (ovalne, kružne, kvadratne,pravokutne, u obliku rozete, križa, trake, neke èak i u oblikuleptira, cvijeta, sidra i srca), liturgijski tekstil (oltarnici inadoltarnici - 'tavaja i sopra tavaja', zastori za svetohranište,plašt, križ, aplikacije èipke na koricama Misala), upotrebnipredmeti s aplikacijama paške èipke (zastori, jastuènice,navlake, rupci, stolnjaci, podmetaèi, èestitke s okvirompaške èipke) te uzorci paške èipke. Rješenje sadržispecifikaciju za sve te kategorije; potanko su opisani velièinasvakog rada, boja, postav, vrsta boda, vrijeme nastanka radai oblik èipke. Dosad je u podruèju sakralnosti odnosnocrkvenih dobara u Hrvatskoj bila zaštiæena samo dubrovaèkaFesta sv. Vlaha. U pripremi je da se kao nematerijalnabaština zaštiti i hvarska procesija za Križem na Veliki petak,a u planu su i neke druge osobitosti iz hrvatske crkvenebaštine, rekla je Bianka Perèiniæ Kavur, naèelnica Odjela zapokretna i nepokretna nematerijalna dobra Ministarstvakulture RH. Zaštita nematerijalnih dobara rezultat je Zakonao zaštiti tih dobara koje je 1999. g. donijelo Ministarstvokulture, a potaknuto je i UNESCO-vom konvencijom ozaštiti nematerijalne baštine. U vremenu koje je sklono'kopirati' i zatomiti izvorni identitet, Rješenje iz Ministarstvakonaèno je i pravna potvrda da je umijeæe veza paške èipkeizvorno nastalo u paškom samostanu. Paška èipka jerukotvorina èipkarice koja šivanjem tankim koncem,uglavnom br. 70, izraðuje motive: štapiæe, roèelice,pogaèice, kolubariæe, mendulice, dintel, oblikujuæi gustuukrasnu mrežu, èipku. U obrazloženju Ministarstva kulture RH ukratko se opisujepovijest nastanka Paga i povezanosti Pažana sbenediktinkama koje su ih pouèavale školskom obrazovanju,raznim rukotvorinama i umijeæima. Opisane su razvojne fazeizrade èipke koji se u zadanom okviru izvodi pomoæu èvrstepapirnate ili kartonske podloge s kojim se platno oslanja najastuk. Tako izvezen ornament uokviruje se u pravokutnik, au okvir se ulaže glavni motiv koji se ponavlja ili izmjenjuje sdrugim. Èipka kao proizvod kao dio odjevnog predmeta svremenom je postala simbol prestiža i statusa zbog èega jebila i tražena na tržištu. Krajem 19. st. èipka je postala dekorinterijera te se izraðivala kao samostalni ukras. Paška zajednica koludrica utemeljena je u 14. st. u StaromPagu, a u 15. st., kao i cijelo paško stanovništvo, nastanila seu novoizgraðenom gradu Pagu. U Registru i na Listizaštiæenih kulturnih dobara RH pašku èipku naziva se remek-djelom kreativnog ljudskog genija: U Registru piše: "Paškaèipka, nematerijalno kulturno dobro, pojavom i ishodištemvezana je za benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu.Svojim znaèenjem i trajanjem, sa svim razvojnimmetamorfozama, vezana je za ishodište svog kreativnogljudskog umijeæa: benediktinsku samostansku zajednicu sv.Margarite u Pagu". U Zbirci najstariji rad potjeèe iz 15. st., a

u 19. st. samostanska škola u poduci vezu i šivanju èipkeprerasta u državnu. "Premda smo bile i pod Venecijom ituðincima, u srcu smo uvijek imale ljubav za Hrvatsku. Svešto smo saèuvale, to je za Hrvatsku. Samostan je bio središtekulture. Kultura samostana - to je kultura države", rekla jeèipkarica koludrica s. Rozarija Gligora. Od autentièna tripaška proizvoda: sir, baškotini i èipka, iz paškog susamostana potekla posljednja dva. Rješenje za pašku èipku koludrice su èekale više od godinudana. Trenutno je u izradi i oèekuju Rješenje iz Ministarstvagospodarstva kojim bi se i njihovi baškotini zaštitili kaoautentièni hrvatski proizvod. Paški vez èipke, dobitnikdomaæih i meðunarodnih priznanja, nije više strogo vezan uzsamostan. Postao je tradicijski zanat saèuvan u graðanstvu.Pažanke èuvaju steèeno znanje i prenose ga na mladapokoljenja. Paške benediktinke zasadile su korijen, a graneèipkarskog stabla nadišle su samostan, izazivajuæi divljenjesvijeta, bivajuæi ponosom Paga i hrvatskog naroda. (ika-ig/kj)

Otvoren natjeèaj za Uskrs fest 2008.Natjeèaj je otvoren do 18. sijeènja 2008. - Festivalpopularne kršæanske glazbe æe se održati 29. i 30. ožujka2008. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u ZagrebuOrganizacijski odbor Uskrs festa raspisao je natjeèaj zafestival popularne kršæanske glazbe koji æe se održati 29. i30. ožujka 2008. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskogu Zagrebu. Natjeèaj je otvoren do 18. sijeènja 2008. Skladbe poslane nanatjeèaj moraju biti nove, neobjavljene, tematski kršæanskogkaraktera, s trajanjem do 4 minute. Snimke koje ne trebajubiti studijske, ali glazbeno-produkcijski trebaju biti štosliènije izvedbenoj verziji dostavljaju se iskljuèivo na CD-uu audio ili MP3 formatu s minimalnom rezolucijom od 192kbps. Uz snimku skladbe potrebno je poslati i tekst skladbe uword-formatu. Prijava, pored potpisanih autora skladbe mora sadržavatikraæu biografiju izvoðaèa sa svim potrebnim podacima(adresa, telefon, e-mail, web i sl.). Uz prijavu treba navestizajednicu ili župu u kojoj se djeluje te potvrdu povjerenikaza mlade svoje nad/biskupije. Prijave koje ne budu sadržavale gore navedene uvjete neæebiti razmatrane od strane struène komisije. Autori slanjem skladbe na natjeèaj jamèe za njezinuoriginalnost. Skladbe upitne originalnosti neæe bitirazmatrane od strane prosudbene komisije. Naknadnoutvrðivanje neoriginalnosti skladbe povlaèi za sobomsankcije odreðene Pravilnikom Uskrs festa. Uskrs fest 2008. odvija se tijekom dva dana. U nedjelju 30.ožujka održava se festivalska veèer, a 29. ožujka je prigodniprogram koji je obvezujuæi za sve izvoðaèe Festivala. Rezultati natjeèaja bit æe objavljeni 31. sijeènja 2008. uemisiji Sacro ritam HKR-a, a izvoðaèi èije skladbeocjenjivaèki sud uvrsti u program Festivala, trebaju studijskusnimku te notni zapis iste skladbe dostaviti najkasnije do 29. veljaèe 2008. godine. Radove treba slati na adresu: Ured HBK za mlade snaznakom za Uskrs fest 2008., Kaptol 21, 10000 Zagreb.Dodatne informacije u vezi Festivala mogu se dobiti radnimdanom od 9 do 17 sati na telefon: (01) 48 14 699 ili na e-mail: [email protected]. (ika-hkr/sp)

Prilog prikaziika

3131. listopada 2007. broj 44/2007

Page 32: 44/2007 - ika.hr · PDF fileEuropsko tajništvo Kursilja u posjetu Hrvatskoj Franjevci posjetili zagrebaèku džamiju Zadar: Susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

"(P)osluhni rijeè"Razmatranja uz nedjeljna i blagdanska èitanja fra MiroslavaBustruca u izdanju "Teovizije"U izdanju "Teovizije", izdavaèke kuæe iz Zagreba,objavljena je knjiga fra Miroslava Bustruca "(P)osluhnirijeè". Rijeè je o autorovim razmišljanjima uz nedjeljna iblagdanska èitanja u liturgijskoj godini C. Kako upredgovoru istièe fra Nikola Vukoja, razmatranja su kratka,pisana osebujnim stilom, isprepletena iskrièavim izrièajimakoji su tipièni za fra Miroslava. "Nemaju pretenziju da svereknu i doreknu, jer oèekuju i potièu na aktivno imeditativno èitanje i razgovor vjernika", istièe se upredgovoru, te dodaje da se ne radi o homilijama u užemsmislu rijeèi nego o razmatranjima koja se usredotoèuju naodreðenu snažnu rijeè ili gestu iz nedjeljnih i blagdanskihèitanja. Cilj je tih razmatranja potaknuti èitatelja na daljnjeosobno razmišljanje i nadahnuti i potaknuti na razgovore otemama koje fra Miroslav Bustruc u svojim napisima uknjizi otvara. (ika/sp)

Križarski ratoviKnjigu Jonathana Riley-Smitha objavio splitski Verbum"Križarski ratovi" naslov je knjige Jonathana Riley-Smithakoju je objavio splitski Verbum, a predstavljena je u utorak30. listopada u prostorijama nakladne kuæe Verbum u Splitu.O knjizi su govorili direktor i glavni urednik nakladne kuæeVerbum, Miro Radalj i mr. Petar Balta. Da križarske ratovenije lako definirati pokazuje i èinjenica da brojni ljudi nidanas, nakon gotovo èitavog milenija, koliko traje zanimanjeza križarske ratove, kao ni nakon višestoljetnih istraživanjaod strane akademske zajednice, nemaju jasne predodžbe otomu. Najpoznatiji svjetski struènjak za križarske ratoveJohnatan Riley-Smith, umirovljeni profesor SveuèilištaCambridge, u ovoj knjizi, koja je plod dugogodišnjegznanstveno-istraživaèkog rada, daje sažetu povijestkrižarskih ratova, nudeæi nove spoznaje i razjašnjavajuæibrojne kontroverze. Polazeæi od istraživanja uzrokakrižarskih ratova, Riley Smith osvjetljava pri tome kljuèneideje i ustanove bez kojih nije moguæe promatrati križarskeratove, a koje su zanemarene u dosadašnjim povijesnimistraživanjima. Analizirajuæi potom oblike i oèitovanjakrižarskog pokreta autor pokazuje narav i dosege križarskihratova i nutarnje motive kojima su bili potaknuti oni koji suu njima sudjelovali. Zahvaljujuæi takvom sveobuhvatnom pristupu Riley Smithuspijeva dati sažetu i cjelovitu sliku ove kontroverzne teme.Iako djelo vrsnog struènjaka knjiga je pisana vrlopristupaènim stilom, te je odlièan vodiè i za najširi krugèitatelja. Njezinoj uporabljivosti pridonosi i to što sadrži vrlopreciznu kronologiju te kratke biografije poznatih križara. Jonathan Riley-Smith (1938) je najpoznatiji svjetskistruènjak za križarske ratove i jedan od najcjenjenijihznanstvenika s podruèja povijesti srednjeg vijeka opæenito.Umirovljeni je redovni profesor na katedri za povijestièuvenog Sveuèilišta Cambridge, a predavao je i na drugimsveuèilištima poput Sveuèilišta sv. Andrije, londonskogsveuèilišta Royal Holloway… Osnivaè je Društva za studijekrižarskih ratova i latinski Istok. Dosad je objavio 15-akknjiga, kao i èitav niz èlanaka s tom tematikom, a njegoveknjige obavezna su literatura kako na gotovo svim svjetskimfakultetima, tako i na Hrvatskim studijima. Jedan je odautora èuvenog djela Cambridge Medieval History –enciklopedijskog djela u 7 svezaka. (ika-sb/kj)

Od križa do uskrsnuæa. Temeljna poruka Prve poslaniceKorinæanimaNova knjiga dr. Marinka Vidoviæa objavljena u nakladiHrvatskoga biblijskoga društva i TeovizijeIz tiska je izišla nova knjiga dr. Marinka Vidoviæa, profesorana Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu.Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatskoga biblijskogadruštva i Teovizije, a naslovljena je "Od križa do uskrsnuæa.Temeljna poruka Prve poslanice Korinæanima". Uvjerenjakoja ima i do kojih želi dovesti i Korinæane, Pavao sažimljeu jednu rijeè: "besjeda o križu" (l Kor l,18). Teologijomkriža suprotstavlja se težnjama teologije proslave, kojazanemaruje Razapetoga slaveæi Uskrsloga. Teologija križaispravno tumaèi i govor o Uskrslomu, jer je vjernièkasadašnjost više obilježena križem kao izrazom ljudskeslabosti i poniženja, što æe tek u buduænosti uroditiproslavom uskrsnuæa. U tom se okviru kreæu sva Pavlovarazmišljanja, zbog èega je knjiga tako i naslovljena. Tekstovisabrani u ovoj knjizi nastajali su kao plod bavljenja Prvomposlanicom Korinæanima u više navrata. Odražavajuautorovo nastojanje da promatranju i vrjednovanjusuvremenog èitatelja približi blago Božje rijeèi koja senastanila u Pavlovu dijalogu s Korinæanima, u njegovurješavanju konkretnih poteškoæa pred kojima se našlakorintska crkvena zajednica. U prvom tekstu ponuðena jePavlova teologija križa kao nit vodilja njegovih razmišljanja.Ona predstavlja odgovor na stranèarenja i frakcije ukorintskoj zajednici, u èijem temelju stoji težnja za èistoljudskom mudrošæu koja obezvrjeðuje soteriološkuvrijednost križa Kristova. U drugom tekstu istražen jePavlov govor o teologiji tjelesnosti kroz tematiku braka iobitelji koja zauzima znaèajan sadržajni dio ove Poslanice.Razvod braka nije dopušten, preljub je nastranost koja razaraBožji plan, a incest je grijeh kakvoga nema ni meðupoganima. Obitelj utemeljena na braku slika je i modelodnosa u Crkvi, njezine vrijednosti su i vrijednosti Crkve iobrnuto. U treæem je tekstu autor istražio Pavlov govor okršæanskoj savjesti. Osnovna poteškoæa s kojom se Pavaosuèeljava tim govorom jest odnos spoznaje i savjesti. Uèetvrtom se tekstu dr. Vidoviæ bavio Pavlovim rješavanjemjedne znaèajne poteškoæe u korintskoj crkvenoj zajednici.Rijeè je o harmoniènosti crkvenog zajedništva, izazvanasuperiornim i inferiornim ponašanjem pojedinih èlanova uzajednici, po kriteriju (ne)obdarenosti posebnim darovimaDuha. U petom tekstu istražen je Pavlov govor o uskrsnuæuod mrtvih u l Kor 15. Ovaj je govor uzrokovan nekimpogrješnim shvaæanjima uskrsnuæa od mrtvih u korintskojzajednici. U šestom tekstu, polazeæi od Pavlova govora u lKor 15, autor knjige pokazuje kako je Evanðelje, utemeljenona predaji, uvijek nova aktualizacija, dakle sadašnji navještajKrista usmjeren vjeri slušatelja. Èinjenica uskrsnuæa jeneodvojiva od svjedoèanstva o njoj. U tom smislu Isusovouskrsnuæe ima soteriološku vrijednost za èovjeèanstvo i savkozmos. Ono je vrhunac Božje aktivnosti u povijesti, štootvara novo razdoblje, kvalitativno novi naèin Božjih odnosas èovjeèanstvom, ali i ljudskih odnosa s Bogom. Svi sutekstovi u toj knjizi, osim drugoga, veæ objavljeni u zbornikui u teološkim èasopisima. No, buduæi da dr. Vidoviæ smatrada su još uvijek aktualni, da još uvijek imaju što reæi zarazumijevanje Pavlove misli u l Kor, na njima, izuzevši tekneke neznatne tehnièke i lektorske zahvate, nisu naknadnoraðene nikakve nadopune. (ika-sb/kj)

Prilog prikazi ika

32 31. listopada 2007. broj 44/2007