409015.Projektno Ucenje Matijevic

8/19/2019 409015.Projektno Ucenje Matijevic

1/38

188

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.

Sastavljena su brojna određenja i postavljene mnogeteorije o tome što se uči i kako se odvija procesuče-nja . Među tim pokušajima znanstvenog objašnjenja procesa i rezultata učenja spominje se sintagma projektno učenje , a pedagozi i didaktičari govore o projektnoj nastavi .Većina se psihologa slaže kako se uče repertoari po-našanja (Andrilović i Čudina, 1985). U kognitivnom

se području uči rješavati probleme i kriterije za vred-novanje kakvoće riješenih problema. U motoričkom području uče se operacije i postupci kojima možemo,npr., izraditi neki predmet ili riješiti praktična pita-nja dnevnog života. U čuvstvenom području uče sevrijednosti, stavovi i navike. Kognitivno i motoričkoučenje čine obrazovanje, a čuvstveno učenje je zapravo odgoj.Didaktika se bavi proučavanjem zakonitosti što prateorganiziranje učenja u školi i izvan nje. Tako se po- javio izraz projektna nastava kao jedan od oblikaškolskog učenja, pored timske nastave, suradničkogučenja1 , individualne nastave (jedan učitelj poučava jednog učenika), problemske nastave2 , programiranenastave, heurističke nastave, predavačke nastave itd.Poznato je kako se učenje može događati u školi i nadrugim mjestima gdje djeca ili odrasli borave i žive(neformalno i informalno obrazovanje). Nastava podrazumijeva postojanje nastavnog pro-grama i nastavnika koji usmjeravaju učenje. U traže-nju najboljih rješenja za ostvarivanje ciljeva nastave,odnosno nastavnih programa, neki su se pedagozi priklonili rješenju utemeljenom na psihologijskom1 O suradničkom učenju doznajte više u tekstu „Suradničko

učenje“ Miljenke Cota-Bekavac u Nastavničkom priručniku2001./02., Zagreb : Znamen, 2001., str. 174-195. [ur.]

2 Tekst o problemskoj nastavi pod nazivom „Rješavanje pro-blema kao nastavna strategija“ Roya Killena objavili smou Nastavničkom priručniku 2005./06., Zagreb : Znamen,2005., str. 176-195. [ur.]

1. Projektno učenje i nastava

pojmu projektnog učenja, ali tijesno vezanom uz-stavni proces i nastavne (školske) programe. Jedntaj oblik ostvarivanja nastavnih ciljeva nazvali -nostavno projektna nastava , a drugi koriste sintagm

projektna metoda . Svrha autorā toga didaktičkog r-šenja jest prevladavanje nedostataka zajedničkog-učavanja velike skupine učenika u učionici (izrav poučavanja3 , tj. frontalne nastave), odnosno željaorganiziranjem zanimljivijeg, svestranijeg i učinko- jeg školskog učenja. Naime, neke nastavne ciljevemoguće ostvarivati zajedničkim poučavanjem veskupine učenika, tj. subjekti učenja ne mogu stjeneke životne kompetencije bez aktivnog sudjelovu akcijama, procesima, scenarijima ili projektima-kle bez aktivnog učenja.

1. Nastava usmjerena učenikuDidaktička literatura s početka dvadeset i prvog -ljeća prepuna je sintagma poput „ nastava usmjerena

djetetu “, „ aktivno učenje “, „ kurikul usmjeren dje-tetu“ i sl.Teško je izdvojeno razmatrati bilo koji čimbenik -rijablu) školskog (i/ili) nastavnog kurikula4 , a da seosnovne kurikulske varijable ne dovedu u međusovezu. Naime, svi čimbenici nastavnog kurikula -đusobno su povezani, isprepleteni i uvjetovani te-vezani s ciljevima odgoja.

3 O izravnom poučavanju objavili smo poučnu raKillena „Izravno poučavanje kao nastavna stratstavničkom priručniku 2006./07., Zagreb : Znamstr. 219-239. [ur.]

4 O kurikulu nastave objavili smo pregledni tekst VladimiJurića „Kurikul nastave“ u Školskom priručnikuZagreb : Znamen, 2002., str. 175-179. [ur.]

Napisao prof.dr.sc.Milan Matijević, redovni profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu

2. Usavršavanje


2/38

189

Ciljevi odgojaz 5 uvjetuju izbordidaktičkih stra-tegija te mjesta i didaktičkh scenarija uz koje ćebiti ostvareni ili ostvarivani.Izborz nastavnih sadržaja ovisi o naravi ciljevaodgoja.

Modelz vrednovanja

ovisi o načinu iskazivanjaciljeva (operativni ciljevi, opisane kompetencijeitd.).

Što dakle konkretno znači “nastava usmjerena uče-niku”? Kakva je uloga nastavnika u takvoj nastavi?A kakva je uloga učenika? Koje je mjesto projektnenastave u takvoj didaktičkoj paradigmi?U nastavi koja bi mogla biti označena (opisana) sinta-gmom nastava usmjerena učeniku , učenik bi trebao biti aktivniji od nastavnika (ili barem jednako akti-van!). To se ne može postići u nastavi gdje se nastav-nik javlja kao predavač, demonstrator ili prikazivač.U takvoj (predavačko-prikazivačkoj) nastavi učenicimogu samo sjediti, slušati i gledati. To ne može zado-voljiti njihove biološke, društvene ili samoostvarujuće potrebe, njihovu znatiželju i želju za djelovanjem.Učenici žele učiti, a učiti znači biti aktivan. Učitiznači stjecati iskustva . Njemački didaktičar Rolf Ar -nold (1952.-) je, kao asocijaciju na znamenitu izrekuRenéa Descartesa (1596.-.1650.) „Cogito, ergo sum!“(Mislim, dakle jesam!), naslovio svoju knjigu rije-čima: „Učim, dakle jesam!“ (njem. Ich lerne, also binich!; Arnold, 2007). Uz poznati teorem o komunici-ranju Paula Watzlawika (1921. - 2007.: „Nemoguće je ne komunicirti“ (njem. Mann kann nicht nicht ko- munizieren! Watzlawick, 1980, str. 53), mogli bismokazati: „Nemoguće je ne učiti!“ Svaka životna situa-cija je učenje, pa čak i kada netko svjesno i namjernokaže: „Ja ne želim učiti!“ Watzlawickova tvrdnja kako je svaki postupak istodobno i komunikacija, mogla bise pretvoriti u tvrdnju kako je svako postupanje isto-dobno i učenje6 . Nastava usmjerena učeniku ne može se ostvariti uučionici gdje su namještaj i oprema prilagođeni radu5 Kad god se u tekstu misli na odgoj u svom cjelovitom zna-

čenju, iz pojmovnih i stilskih razloga koristimo izraz „odgoj“umjesto običnijie sintagme „odgoj i obrazovanje“ [ur.]

6 A da je učenje komunikacija odavno je pokazao Ivan Furlanu svojoj knjizi „Učenje kao komunikacija : usvajanje znanja,vještina i navika“, Zagreb : Pedagoško-književni zbor, 1978.,204 str.

nastavnika. Tu je oprema za pokazivanje učenickoji sjede i gledaju. Nastavnici koriste suvrem projekcijske uređaje (episkop, grafoskop, dijapro-tor, TV pa čak sve više videoprojektor za prikaz-čunalskih sadržaja). Za učenike je u takvim uči-cama samo stolac gdje sjedi i stol gdje piše. U tak je uvjetima teško očekivati konstruktivne i kvalitaktivnosti učenika.

Nastavi usmjerenoj učeniku ne treba nastavnik pr-vač, već nastavnik mentor, suradnik i organizato

2. Od ciljeva i strategija do vredU pedagogiji i didaktici govorimo o ciljevima učen7,ciljevima odgoja, ciljevima poučavanja i ciljevima-

stave. Ciljevi se, dakle, odnose na aktivnosti i rez-tate učenika i nastavnika.Ciljevi učenja odnose se na spoznajni (kognitivnmotorički i čuvstveni (afektivni) razvoj što je teorosmislila skupina američkih stručnjaka predvođBenjaminom Samuelom Bloomom (1913. - 1999. je to u literaturi poznato pod nazivom Bloomova -sonomija8 ciljeva odgoja (Bloom, 1956).Alternativni pedagozi ističu kako se u školi ne samo glavom , nego:glavom, rukom i srcem! U školise ne uče samo obavijesti (informacije). U školi sstječu samo znanja (u smislu poznavanja činjenic podataka, de nicja, klasi kacija, formula, teorsl.). U kognitivnom i spoznajnoteorijskom (gnoseo-kom) smislu to je po kakvoći najniža razina školsučenja (prema Bloomovoj taksonomiji). Nastavne aktivnosti trebaju doprinijeti stjecanju-znihosposobljenosti9 i osobina ličnosti, što je mno7 U Nastavničkom priručniku 2007./08., Zagreb

2007., objavili smo tekst Nikole Pastuovića „Ci(str. 204-214) što je ulomak iz autorove knjige E: integrativna znanost o sustavu obrazovanja i ogreb : Znamen, 1999., str. 526-542. [ur.]

8 Taksonomija je praksa i znanost klasifikacije (otaxis = red + nomos = zakon). Taksonomske sheme s taksonomske jedinice (taksone), često hijerarhij[ur.].

9 Ovdje se osposobljenost koristi umjesto nejasnsto korištena izraza „kompetencija“. Osposobljenosti suishodi ciljeva učenja. Taksonomija ciljeva učen

2. Usavršavanje : 1. Projektno učenje i nastava


3/38

190

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.važnije za život od glave pune informacija. Ima mnogo boljih medija za čuvanje i obradu informacija od dječ- jih glava!Kako ostvariti raznovrsne ciljeve odgoja u spoznaj-nom (kognitivnom), kako u čuvstvenom (afektivnom),

a kako u motoričkom području? I, na koncu, kako pro-cijeniti ostvarenost tih ciljeva? Npr. što i kako procje-njivati nakon didaktičkog scenarija gdje su učenici uskupinama od tri ili četiri člana obavljali dogovorenezadatke? Ovo posljednje pitanje je teško rješiv problem mnogim nastavnicima.Kako ostvariti ciljeve što se odnose na pripremu zaobavljanje radnih zadataka ili ciljeve važne u pripremiza život? Za uspješno snalaženje na radnom mjestu iliu rješavanju dnevnih problema učenici trebaju ovladati

raznovrsnim osposobljenostima, na primjer: rješavanje problema iz svakodnevnog života,z ostvarivanje zadataka u timu,z razni vidovi komunikacije,z nenasilno rješavanje nesporazuma i sukoba u ži-z votu ili u radnom procesu, komuniciranje na materinskom ili stranom je-zziku, korištenje elektroničkih uređaja (računala, mo-zbilnih telefona, kućanskih uređaja),

upravljanje prijevoznim sredstvima.zOstvarenje takvih i sličnih ciljeva postiže se odgova-rajućim metodama i strategijama, uz upotrebu slože-nih didaktičkih scenarija. Općenito, izrazstrategija označava postupanje usmjereno ostvarenju cilja na-kon sustavne pripreme i planiranja. U kontekstu tog postupanja oslanjamo se na razne postupke (metode).Strategija što se u didaktičkoj literaturi označava sin-tagmom „predavačka nastava“ ili „predavačko-prika-zivačka nastava“ nije pogodna za ostvarivanje većine

ciljeva škole i nastave namijenjenih pripremi mladihza rad i život.

Millsa Gagnéa (1916. - 2002.) sadrži pet kategorija ishoda.U kognitivnom području to su (1) verbalne informacije (de-klarativno znanje), (2) intelektualne vještine (proceduralnoznanje) i (3) kognitivne strategije (metakognitivno znanje, tj. znanje učenja učenja). Ishodi psihomotornog područjasu (4) psihomotorne vještine, a ishodi čuvstvenog područjasu (5) stavovi.

Stoga valja imati na umu bitne razlike između trad-onalne didaktike i didaktike usmjerene učeniku:

U1. tradicionalnoj didaktici uobičajeno je isticanjciljeva nastave navođenjem što će nastavnik činiti:govoriti, objasniti ili pokazati. Podrazumijevakako će učenici to pozorno slušati, gledati, sh-titi i naučiti. Tradicionalna didaktika jedidaktikanastavnikove aktivnosti . Naprotiv, u2. didaktici nastave usmjerene učeniku ističu se ciljevi što ih učenici trebaju ostvariti i- posobljenosti što ih trebaju steći tijekom aktivnu nastavi (u nastavnoj situaciji ili nastavnoj epizte uz određeni didaktički scenarij). Ta didaktrazmatra prostore, nastavne medije i opremuučenikove aktivnosti.

U često citiranoj knjizi Jacquesa Delorsa i suradn

„Učenje : blago u nama“, ističu se četiri potpornja o-zovanja: učiti znati,učiti činiti, učiti živjeti zajedno (učiti živjeti s drugima) teučiti biti. Posebno nas po-tiče na razmišljanje sintagma „učiti činiti“! Kakmožeučiti činiti bez raznovrsih aktivnosti učenikIsto bismo mogli pitati uz tezu „učiti živjeti zajedKako se možeučiti živjeti zajedno bez projekata (pe-dagoških scenarija) gdje se zbivaju (stječu) zajednisksutva? Nastava što treba omogućiti stjecanje radosposobljenosti mora biti radna, aktivna i iskustvZato, umjesto učenja slušanjem i gledajem, valja u š

birati nastavne situacije i epizode gdje se zbiva: učenje činjenjem (engl.1. learning by doing ),učenje igrom (engl.2. learning by playing ),učenje otkrivanjem ili istraživanjem (enlg.3. lear-

ning by discovery),iskustveno učenje (engl.4. learning by experience ).

Kako pučavati učenike u nastavi usmjerenoj njšto želi zadovoljiti njihove potrebe i interese? Um-sto predavačke ili predavačko-prikazivačke nastza ostvarivanje ciljeva u nastavi usmjerenoj uč-

cima predlažemo projektnu nastavu, odnosno p- jektno učenje. Od samog početka školovanja učestječu iskustva sudjelovanjem u različitim indivi-alnim projektima, suradničkim projektima (učeu paru, skupno učenje), razrednim projektima, š-skim projektima.

Za život važne osposobljenosti stječu se i prak-1.nim radom, tj. radom rukama (manulanim radoRad, osobitoručni rad, u našim je školama, na-


4/38

191

žalost, nestao kao način učenja, kao vid stjecanjaiskustva važnog za školovanje i život. U našojobveznoj školi su ručni rad iučenje rukama go-tovo posve ukinuti. Ukinuti su predmeti posvećenisamo tome (Ručni rad, Tehnička kultura), ili im jeznatno smanjena satnica (Likovna kultura, Prirodai društvo). U našoj se školi događa samoučenje

glavom , te pomaloučenje srcem . Učenje rukama je „zabranjeno“.Naša je obvezna škola motoričkiretardirana . Kinestetičko-tjelesna (motorička)inteligencija nisu na cijeni u našoj obveznoj školi.Mnoga djeca su u proteklim desetljećima ostalauskraćena za pravo na uspjeh zahvaljujući vlasti-toj kinestetičko-tjelesnoj inteligenciji. Mnogi suučenici imali problema u prilagođavanju zahtje-vima srednjih strukovnih škola, jer tijekom obve-znoga školovanja nije njegovan njihov motoričkirazvoj (motorička sposobnost i osposobljenost).Isto tako, mnogi nisu ni pokušali nastaviti školo-vanje u strukovnim školama gdje je važna moto-rička spretnost (npr. zubotehničari, nomehaničari,obrtnici u raznim područjima), jer u osnovnoj školinisu imali prilike provjeriti svoje motoričke spo-sobnosti. Nadajmo se kako će budući školski re-formatori prepoznati taj nedostatak naše obvezneškole te će budućim naraštajima biti omogućenoi učenje rukama.

Didaktičku radionicu2. , kao strategiju ili didaktički projekt ostvarivanja nastavnih ciljeva, vrlo cijeneglavni subjekti nastave – učenici i nastavnici. Utakvoj nastavi svi su stalno aktivni. Razgovara seu krugu ili u malim skupinama, rješavaju se pro- blemi, istražuje se i otkriva, stječu se nova isku-stva, razvijaju se društvene i intelektualne vještine.Tu je nastava shvaćena i ozbiljena kao zajedničkaaktivnost nastavnika i učenika. O svemu se zajed-nički dogovara, sve se zajednički (suradnički) radii sve se zajednički vrednuje.

Igra3. je često na popisu didaktičkih strategija. Ona je dobrovoljna aktivnost jedne ili više osoba štostvara osjećaj ugode i zadovoljstva, osobito akoigrač ili igrači postižu stalan uspjeh. To je istodobnoslobodna aktivnost jer, obično, igra kao aktivnostsadrži slobodu kao imanentno svojstvo. Ona jetakođer virtualna aktivnost jer su u igri sva doga-đanja zamišljena (posebno u igri uloga). Ponekad je teško razlikovati sadržajno i stvarno pojmove

rad, učenje i igra . Za djecu bi svako učenje mog biti ostvareno kao igra, a opet, svaka igra je u-nje društvenih, praktičnih ili spoznajnih (kog-tivnih) vještina. Zamislimo skupinu djece kojkrošnji nekog drveta gradi „kućicu“ za skrivai sklanjanje od kiše. Dakle, to je samo jedna-vena platforma gdje njih četiri ili pet mogu sjete krov od granja ili šiblja što će ih zaklanjatikiše ili jaka suca. Taj projekt može trajati jedaviše dana, ovisno o raspoloživom materijalu i -menu. U tom procesu djeca rade, igraju se i ustječu životna isksutva (v. prilog 216)

3. Svrha projektne nastaveU nastavi usmjerenoj učeniku ciljevi su također i-zani s učenikova motrišta. Dakle, jasno treba i-knuti što će učenici činiti i koja ćeznanja i osposo-bljenosti stjecati tijekom aktivnosti među kojima javljaju ova:

naučiti učiti,z naučiti istraživati,z naučiti tražiti i birati obavijesti (informacijez naučiti koristiti obavijesti, metode i teorije,z stjecati društvene (socijalne) vještine,z učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost)z stjecati praktične vještine (modeliranje, stvaranjezu materijalu, uporaba alata ili uređaja), stjecati poduzetničke vještine,z stvarati pozitivnu sliku o sebi (stjecanje sigzsti, osviještenje vlastitih kvaliteta i prednostdjelovanjem u brojnim iskustvenim situaci(didaktičkim scenarijima).

Prethodne ciljeve, kako je pokazano, ostvarujeuz različite didaktičke strategije i scenarije. Nas-nici sve to stalno prate i procjenjuju; ponekad sa-

stalno, a često u komunikaciji s učenicima. Važnkomentirati i procijeniti (vrednovati) sve što se raučenicima. Skala ocjena od pet stupnjeva (1 – 5)se u našim školama rabi već više od osam desetljnije prilagođena novim didaktičkim i dokimološspoznajama. I ta je skala po mjeri nastave usmjernastavniku. Ona nije pogodna za procjenu (ili sa- procjenu) nabrojanih ciljeva i prikazanih didaktičscenarija. Nastavnici se opravdano pitaju što i k



5/38

192

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09. procjenjivati nakon didaktičke radionice ili uspješnoizvedenih projekata?Kao povratna informacija (što je jedan od važnih ci-ljeva praćenja i ocjenjivanja) učenicima će biti korisnočuti nastavnikovo mišljenje o zadovoljstvu učinjenim,

o uspjehu aktivnosti i proizvoda tih aktivnosti. Školskeocjene pripadaju vanjskim čimbenicima motivacije zaučenje, a većina nabrojenih i prikazanih didaktičkihscenarija (projekti, igre) svojom privlačnošću potičuučenike na sudjelovanje. Sāmo sudjelovanje je dovoljno jak motivativni pokretač uz koji nije potrebna pisanaocjena, najmanje ocjena iskazana brojem. Bit će najbolje da kao nastavnici to tako shvatimo i prihvatimote učeničke aktivnosti što manje svodimo na brojevei statistiku. Neka nastava bude sama po sebi dovoljno privlačna i učeniku i nastavniku!

4. Povijest didaktičkih projekataPovijest projektne nastave može se pratiti usporedos poviješću didaktike i škole. Naime, oduvijek je biloučitelja koji su sa svojim učenicima odrađivali neštou obliku projekta ili koji su pojedinačno učenicimazadavali čime bi se ovi bavili danima ili tjednima tezatim rezultate predstavljali učiteljima, suučenicima pa i roditeljima. Dalje, teško je odvojiti povijesni uvidu projektne aktivnosti uz, uvjetno, odvajanje individu-alnih, grupnih ili razrednih projektnih aktivnosti.

Jean Jacques Rousseau1. (1712. - 1778.) je sa svojim odgajanikom Emileom planirao individualne projekte u prirodi.Poveden njegovim idejama,2. Johann Heinrich Pe-stalozzi (1746. - 1827.) je zagovarao skladan razvojglave, srca i ruku kao simboliku za odgoj intelekta,morala i radnih vještina. U svojim odgojnim za-vodima provodio je dosta tzv. praktične nastave -danas bismo to mogli uvjetno nazvati projektnom

nastavom sa skupinom djece.Zabilježeno je u didaktičkoj literaturi kako praksa3.okupljanja učenika radi izvođenja nastavnih za-dataka (projekata, problema) postoji sredinom 19.st. Spominje se kako je američki pedagog i lozofWilliam Torrey Harris (1835. - 1909.) pokrenuodidaktički plan sa skupinama učenika nižih ra-zreda osnovne škole u St. Louisu (prema: Marzanoi sur., 2006, str. 92).

Kasnije su u povijesti pedagogije zabilježena im4.Johna. Deweya i Rogera Cousineta (1881. - 19koji su zagovarali rad učenika u manjim skupinradi obavljanja nastavnih zadataka.John Dewey (1859. - 1952.) je na prijelazu s 19. na 20. st. od-dio četiri osnovna naravna dječja interesa:a) interes za razgovor i kontakte s ljudima,b) interes za istraživanje,c) interes za stvaranje ili građenje,d) interes za umjetničko izražavanje.Ovi se interesi mogu različito zadovoljitkako je čovjek (i dijete) društveno biće, poželjno je organizirati raznovrsne društvene okolnzadovoljavanja takvih interesa. Npr., mnogstavnici imaju velikih teškoća spriječiti m

sobne razgovore učenike za trajanja planirnastavnih epizoda. Umjesto sprečavanja, nastavniku planirati aktivnosti gdje će uče

morati razgovarati i dogovarati se u parovili manjim skupinama!U povijesti didaktike izraz5. projekt je povezivan pojmommetoda (engl.The Project Method – W.H. Kilpatrick i dr.). U literaturi još srećemo s-deće sintagme:

poučavanje metodom projekta (engl.z Project- Method Teaching) ,projektni plan (po uzoru na Daltonski pz(engl. Project-Plan) ,nastava usmjerena projektima (engl.z Project-

oriented instruction , Project-based learning, njem. Projekt orientierter Unterricht.).

U današnjem značenju, kao pojam ili fenom6. projekt se javlja u didaktici prije više od stotgodina. Uz taj pojam povezuju se još i kao od-nice izrazi metoda , strategija ili oblik nastavneaktivnosti pa još i projektni plan te problemska

nastava (Šimleša, 1969, str. 204). Teško je od-diti što je ispravnije ili čemu valja dati prednIzvorno se ta sintagma pojavila uSAD kao Project

Method početkom 20. st.Posebno je u zagovaranju ove metode postao po7.američki lozof odgoja i popularizator Deweydjela William Heard Kilpatrick (1871. – 1965.)osobito nakon 1918. objavljivanja njegova t-


6/38

193

sta The Project Method 10 . Ubrzo su se pojaviliopsežniji radovi američkih autora što teorijski i praktično obrađuju fenomen projekta u nastavi(Branom, 1919; Stevenson, 1921; Hotchkiss, 1924).Prvobitno je izraz projekt kod američkih učiteljaoznačavao aktivnosti učenika zasnovane na biranjui planiranju što se odvijaju u okolnostima sličnimastvarnom životu, a ne radu u školi (prema: Žleb-nik, 1962, str. 194). Pod tim se mislilo na aktivno-sti i suradnju učenika u nastavi, vođenje računa ozakonitostima učenja i poučavanja te o odgojnimučincima učenja. Imajući te odrednice u vidu, ka-snije je Kilpatrick predložio četiri vrste projekata(prema: Žlebnik, 1962, str. 194).:a) projekti oblikovanja čiji je cilj u vidljivom

obliku izraziti neku zamisao (ručni radovi,

dramatizacije...);b) estetski projekti čija je namjera kod učenikarazvijati aktivnosti važnih za estetski odgoj(čitanje pjesama, slušanje glazbe, promatra-nje i procjenjivanje slika...);

c) problemski projekti rješavanja misaonihzadataka (zaključivanja, uspoređivanja,uopćavanja);

d) specifično nastavni projekti vježbanja vještinas namjerom stjecanja školskih znanja i vještina(čitanje, pisanje...)

Ellsworth Collings8. ima drukčije nazive za projekte (prema Poljak, 1965., str. 82):a) projekt igre,b) projekt pripovijedanja,c) projekt ekskurzijed) projekt ručnog rada.Charles Murray9. govori o pet tipova nastavnih projekata (prema Poljak, 1965., str. 82)::a) industrijski i trgovački,b) projekti zanimanja (u kući, radionici i dr.),c) znanstveni projekti,d) biografski i povijesni projekti,e) umjetnički projekti (odnose se na rad na ra-

znovrsnim umjetničkim djelima).10 Teachers College Record , 19, September 1918, pp.

319-335

Učenje10. Abrahama Harolda Maslowa (1908.- 1970.). o razvojnim potrebama pogodovalokonstruktivističkom tumačenju procesa učenostvarivanju zamisli Johna Deweya. Među po- bama što ih svaka osoba nastoji zadovoljiti isse i sigurnost, pripadanje i poštovanje . Uz “pripadanje” možemo pridružiti jednu od temeljljudskih vrijednosti: ljubav. Svaki učenik osnovni srednje škole ima izražene sve spomenute in-rese prema Deweyu i potrebe po Maslowu. Zad je škole osigurati uvjete i ozračje gdje se ti in-resi i potrebe mogu zadovoljavati. Ako neketih potreba nisu zadovoljene (ili nisu zadovolju duljem vremenskom razdoblju) učenici počgubiti motivaciju za nastavu te počinju djeloagresivno ili destruktivno. Zanimljivo je kako se projektnom i problemsk11.učenjuvraćaju u SAD ponovo sredinom 20. st. n poticaj radova Jeromea Seymoura Brunera (1-), osobito teksta „Proces obrazovanja“ te uEu-ropu krajem 20. st pod utjecajem konstrukti-stičke paradigme.

5. Predmetni sustav i projektna nPredmetno-satni sustav nije uvijek pogodan did-tički i pedagoški okvir za zadovoljavanje tih intei potreba. Zbog nezadovoljstva njime, brojni su p-gozi tragali i nudili alternativne didaktičke scena(vidi: Matijević, 2002). Među njima zapaženo mjzauzima spomenuta projektna metoda uz koju se u-zličitim situacijama vezuju i druge jezične sintag(npr. projektna nastava, projektni plan). Projektna-stava (ili projektno učenje ako je riječ o individualčinu) omogućava ostvarivanje odgojnih ciljeva štne mogu uspješno ostvarivati drugim didaktičkim -tegijama (vidi o tom kod: Kron, 2000; Hämsel, 1i Podravec, 2003). Od škole se očekuje:

odgoj zaz suradnju i snošljivost,odgoj zaz samostalnost i upornost .poticanje naz kreativno izražavanje ,odgoj za temeljne čovjekove vrijednosti:z istinu,

ljubav, mir, nenasilno rješavanje sukoba i ispravno postupanje (više kod: Krmpotić, 1999 i 2000odgoj za čovjekove i pedagoške vrijednostiz

solidarnost , domoljublje , ljubav prema prirodi itd.



7/38

194

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.Pedagogija “ govoriti o tome ”,“ostvarivanje programa” ili pedagogija “ djeco, budite dobri ” ne omogućavazamjetno ostvarenje navedenih ciljeva. Potrebni sudrugi didaktički scenariji što odgajanicima nude bo-lje prigode za vježbanje suradnje, snošljivosti, mirnogrješavanja sukoba, tj. za ostvarivanje takvih odgojnihciljeva. Projektna nastava je za to mnogo prikladnijaod navedenih varijanata verbalne pedagogije .

Nijemac Gunter Otto (1927. - 1999.) navodisedamkriterija za izbor projektne nastave (prema: Köcki Ott, 1989, str. 417):

Zadovoljavanje potreba1. : interesi i potrebe uče-nika odgovaraju odabranoj temi projekta.Uvjetovanost situacijom2. : projekt se odnosina stvarnu i za učenika iskustvenu i aktualnusituaciju.Međuznanstvenost3. (interdisciplinarnost): složenastruktura projektne teme treba biti obrađena s ra-zličitih strana, uz sudjelovanje znanja i nastavnikarazličitih predmeta.Samoorganiziranost procesa učenja4. i poučavanjakoji je od strane učenika uključeno procjenjivanjetijeka i rezultata.Usmjerenost proizvodu5. : projekt je usmjeren naneko djelo, npr. na neku scensku izvedbu, izložbui sl.Kolektivno ostvarenje6. : svi članovi učeće skupinedijele odgovornost za uspješnost projekta.Društveni značaj7. : projekt treba usmjeriti nekomaktualnom događaju; projekt neka nije sam sebisvrhom već treba nečemu služiti.

6. Veze projekta i bliskih pojmova

1. Problemska i projektna nastavaKillen (2005, str. 176) upozorava na potrebu raz-likovanja:

poučavanja za rješavanje problema od,1.rješavanja problema kao nastavne strategije.2.

Jedna od važnih osposobljenosti (kompetencija) štose stječe u školi jeosposobljenost za rješavanje pro-blema. Ona se može steći (ili stjecati) samo u didaktič-kim scenarijima što predviđaju raznovrsne aktivnostiučenika, uključujući rješavanje problema. K tome, na-

stavna strategija rješavanja problema doprinosi (o-gućava) ostvarivanje drugih ciljeva, odnosno stjecdrugih osposobljenosti (npr. upornosti, sustavnokooperativnosti, točnosti, odgovornosti), ovisno o-ravi projekta, trajanju i mjestu odvijanja.

Problem je teorijsko ili praktično pitanje što ga treba- ješiti, težak zadatak, ili teškoća. Problem je takođeršto usložnjava rješenje ili radni proces. Killen (20str. 176) određuje problem „kao bilo koju situaciju su neke obavijesti poznate, a neke se traže“.Osim što su obje nastavne strategije, postoji li vizmeđu “problemske nastave” (rješavanja problem“projektne nastave”? Nastavnik treba imati sprem jasan odgovor za sve što radi ili organizira u nast Na pitanje: “Zašto problemsku nastavu dovoditi u vs projektnom nastavom” mogli bi se ponuditi razlodgovori. Ove dvije strategije omogućavaju učin-vito ostvarivanje ciljeva kako to druge strategijeomogućavaju. Kod izbora didaktičkih strategija - jek se polazi od ciljeva što ih valja postići i subjekoji će u tom sudjelovati.Killen (2005, str. 178) smatra kakorješavanje pro-blema kao strategiju valja odabrati kad:

želimo da učenici bolje razumiju sadržaj učz je cilj razvoj intelektualnih vještina (npr. analizira-znje, primjena znanja, objektivno prosuđivan je potrebno kod učenika razvijati vještine rz vanja problema, se želi kod učenika osvijestiti potrebu preuzznja odgovornosti za vlastito učenje, želimo omogućiti učenicima raznoliko i zanimljivoziskustvo učenja.

I problemsko učenje i projektna nastava imaju i-knutu jasnu didaktičku svrhu i smisao – učiniti u-nje učinkovitijim i zanimljivijim, odnosno ostvspeci čne ciljeve učenja.

Rješavanje problema ima oveosobitosti (Killen,2005., str. 178):

nudi učenicimaz izazov i zadovoljstvo u otkrivanjunovoga znanja, omogućava učenicima preuzimanjez odgovornosti za vlastito učenje, z zabavno je, doprinosi razvojuz kritičkog mišljenja .


8/38

195

To je dovoljno valjanih razloga za češće uvođenje rje-šavanja problema u nastavu kao posebne, od drugihstrategija neovisne, ali isto tako za njeno povezivanjes projektom nastavom.Problemaska nastava (poglavito ako je povezana s projektnom nastavom) uvijek se oslanja naproblem-ska pitanja. Evo nekoliko takvih pitanja što mogudjelovati poticajno na aktivnosti učenika u različitimnastavnim predmetima:

Zašto su na području Balkanskog poluotoka uzproteklih tri stoljeća učestali ratovi i promjenedržavnih granica? Kako izmjeriti širinu rijeke kad ne raspolažemozčamcem, a uz primjenu znanja o trokutu i kuto- vima? Zašto u siječnju, pri temperaturi od 0 C ili -2 Cz

može padati kiša? Kako to da u veljači u jednom danu možemo do-zživjeti kišu, snijeg i sunčano vrijeme? Zašto krave i konji mogu piti barsku vodu i nezrazbole se, a ljudi ne smiju jer će se razboljeti? Kako ptice selice (npr. rode i lastavice) znaju kadazi gdje trebaju odletiti u jesen, radi prezimljavanja?Kako se zatim znaju vratiti u isto gnijezdo?

2. Problemska i istraživačka nastavaU istraživačkoj nastavi susrećemo dvije sintagme:„učenje istraživanjem“ i „učenje otkrivanjem“ (engl.

learning by research , learning by discovery).“1. Učenje istraživanjem” u srži ima riječ “istražiti”što znači primjenom znanstvene metode uočiti, iz-mjeriti učestalost javljanja ili svojstva, putovanjem prikupiti podatke o zemljopisnom području, istra-živati radi stjecanja novih znanja i spoznaja.“2. Učenje otkrivanjem” temelji se na pojmu “ot-kriti” što znači pronaći novo, nepoznato, neisku-šano s gledišta učenika neovisno o tome što je to

vjerojatno odavno otkriveno u znanosti i dobroistraženo.

3. Veza među strategijama“Problem” je veza problemske i istraživačke1.nastave. Očito je kako je “problem” u središtu problemske nastave, ali je konkretni “problem”također predmet svakog istraživanja. Razlika jeu tome što je problemska nastava usmjerena os-

posobljavanju učenika za rješavanje problema istraživačka nastava želi osposobiti učenika provođenje istraživanja. Iako se u svakom istr-vanju može uočiti problem, neće se svaki probrješavati istraživačkim postupkom (npr. matem-tički problem, društveni problem, komunikaci problem, problem međuljudskih odnosa).“Projekt” je veza problemske i projektne na-2.stave. Projektnoj nastavi je “projekt” dio odre-nja, ali valja imati na umu kako problemska nasčesto posiže za “projektom” u slučaju rješavasloženih problema gdje rješenje nije neposredveć ovisi o mnogo koraka čije su dobro planira priprema i izvođenje preduvjet rješavanja. Tak primjer, rješavaju li učenici navedeno problem pitanje “Zašto su na području Balkanskog pol-toka u proteklih tri stoljeća učestali ratovi i p-mjene državnih granica?”, bit će nužno organizistraživački projekt jer odgovor nije moguće dou jednom koraku ni u kratkom vremenu. Stogagranica između “problemskog” i “projektnogtoj nastavi biti određena ciljem: želi li se učenosposobiti za rješavanje problema ili za vođe projekata? U ovom primjeru će biti potrebno obali će važniji cilj odrediti prevladavajuću nastastrategiju. Te su strategije posve neovisne kad -šavanje problema ne uključuje “projekt” ili projektni zadatak u sebi nema elemente “rješa-nja problema” što je pravilo kod projekata štocilj nije istraživanje“.“Istraživanje” je veza istraživačke i projektne3.nastave. Bjelodano je kako “istraživanje” opis bit istraživačke nastave, ali je “istraživanje” -sutno kod svakog “projekta” gdje problem tristražiti kako bi se došlo do rješenja. Stoga će sv projektna nastava što zahtijeva istraživanje, os projektna nastava u slučaju kad je cilj osposob-vanje učenika za izvođenje projekta ili izvođe

izradu, stvaranje predmeta tog projekta. S drstrane, “istraživačka nastava” će ostati takvom-ovisno o tome što u pravilu koristi “projekt” organizacijski okvir istraživanja.Ponekad će se u4. neraskidivu cjelinu vezati projektna, problemska i istraživačka nastava. Na primjer: neki ćemo “problem” trebati riješiti “is-živanjem”, a istraživanje će u sebi uključiti “p- jekt” istraživanja. Iz ove složene mješavine did-



9/38

196

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.tičkih strategija uvijek možemo izdvojiti najvažniju jer je ona određena ciljevima strategije:a) Kad je bitno riješiti “problem” ili osposobiti

učenike za njegovo rješavanje, tada je riječ o“problemskoj nastavi”, a korišteno “istraživa-nje” i za njegove potrebe izrađeni “projekt” bitće u službi rješavanja probema.

b) Ako hoćemo učenike osposobiti za “istraživa-nje”, tada će “problem” i “projekt” istraživanjabiti u njegovoj službi i znat ćemo kako provo-dimo “istraživačku nastavu”.

c) Želimo li učenike osposobiti za organiziranjei vođenje “projekta”, tada će “istraživanje” i“problem” zbog kojeg istražujemo biti u službiprojekta i jasno ćemo znati kako izvodimo “projektnu nastavu”.

Iako će se zbog naravi problema događati okol-5.nosti gdje se istodobno koriste problemska, istra-živačka i projektna nastava, uvijek je dobro, zbogdidaktičog pravila “od jednostavnog k složenom”(što ga je odredio Friedrich Adolf Wilhelm Die-sterweg, 1790.-1866.), prigodom učenja pojedineosposobljenosti, odabrati “čisti” oblik svake odnastavnih strategija.a) Kad učenike osposobljavamo za vođenje “pro-

jekata”, izabrat ćemo projekt što u sebi ne sa-drži istraživanje i problem. Takvi su u pravilu

svi praktični i humanitarni projekti.b) Ako učenike osposobljavamo za “rješavanjeproblema”, odabrat ćemo dovoljno jednostavan problem što u sebi ne sadrži potrebu zaorganiziranjem “istraživanja” niti za njegovorješavanje treba sastavljati “projekt”.

c) Ukoliko planiramo učenike osposobljavati za“istraživanje”, nećemo moći izbjeći bavljenje“problemom” niti je istraživanje moguće bez“projekta”, ali će i problem i projekt biti sa-stavnim dijelom istraživanja i ostat će posve u

njegovom kontekstu.Zbog navedenih međuovisnosti tri ključna pojma,6.važan jeredoslijed uvođenja pojedine strategije dok učenici ne steknu potrebna znanja i umijećaza primjenu znanja o jednom postupku na učenjesljedećega.a) Prvo valja početi učiti “projekte” jer ih je

muguće izvoditi bez “rješavanja problema” i“istraživanja”.

b) Sljedeći korak je učenje “rješavanja problema” jer ćemo time učenike osposobiti za izvođsloženijih “projekata”, a neće biti potre“istraživati”.

c) Na koncu valja učenike uvesti u “istraživ jer već posjeduju potrebna znanja “rješnja problema” i znaju izraditi “projekt” pprojekt istraživanja biti samo poseban slprojekta.

7. Pojmovi i klasifikacija

1. Pojmovna određenjaPojam projekt u hrvatskom jeziku ima više razli-tih značenja. U Hrvatskom enciklopedijskom rj-niku (2004, svezak 8, str. 313) opisana su tri značovoga pojma.

razrađen način izrade čega (projekt zgrade; p-1. jekt ceste), pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta (p-2. jekt zakona),svaki zaokružen, cjelovit i složen pothvat čija3.obilježja i cilj mogu de nirati, a mora se ostvarodređenom vremenu te zahtijeva koordinirane- pore nekoliko ili većeg broja ljudi, služba, ustan

i sl. (znanstveni projekt, kazališni projekt).Za didaktičke potrebe najbliže i najprihvatljivijodređenje pod brojem 3. Dakle, u nastavi i školi mnogo zaokruženih, cjelovitih i složenih „pothv(poslova) što se mogu ostvariti samo uz napore vosoba (učenika, nastavnika, roditelja, prijatelja škdrugih zaposlenika škole itd.)Prethodnom enciklopedijskom određenju sadrž pojma projekt možemo dodati još mnoga druga o-lježja. Projekt mogu izraditi, voditi i ostvarivati p-

dinci, partneri, timovi, razredi, škole, gradovi, držTrajanje projekta ovisi o ciljevima, sudionicima, - položivim sredstvima itd. Nas ovdje zanimaju sa projekti koji se ostvaruju u školi ili nastavi, a ostvarivanja ciljeva odgoja, tj. ciljeva učenja. Glasubjekti nastavnog procesa su učenici i nastavnicmnogo je situacija gdje sudjeluju roditelji. Za te p- jekte koristimo u ovom tekstu izraznastavni projekt ili projekt u nastavi.


10/38

197

Kao bitne odrednice sadržaja pojmastrategija ističuse:

planiranje dugoročnih ciljeva i načina njihovazostvarivanja, postupak usmjeren ostvarivanju cilja,z

način (sredstva) postizanja cilja.z

U didaktici taj izraz označava postupak nastavnika,učenika i roditelja što, nakon temeljitog planiranja,treba doprinijeti ostvarivanju cilja (ili ciljeva). Pro-

jektna nastava je obično složeni postupak što polaziod određenog plana i usmjeren je ostvarivanju ci-ljeva (ciljeva učenja, ciljeva odgoja, cilja rješavanjakonkretnog problema, cilja izrade predmeta). Prematome, projektna nastava kao didaktički izraz je najbi-liža višem rodnom pojmu koji označavamo izrazom

strategija . U ovom ćemo tekstu, prema tome, projek -

tnu nastavu smatrati didaktičkom strategijom , ali nemožemo se odreći izvornog značenja ( metoda ) što suga ovom didaktičkom fenomenu pripisali američki au-tori početkom 20. st.Svi spomenuti autori, zajedno sa svojim istaknutim prethodnikom Johnom Deweyom, mogu se smatratizagovornicima pedocentrizma, odnosno preoblike na-stave usmjerene nastavniku prema nastavi usmjerenojučeniku . Kao način (model, strategiju) ostvarivanja teideje koristili su projektnu metodu .

2. Klasifikacija projekataS didaktičkog motrišta izuzetno je važno pitanje kla-si ciranja i pravilnog imenovanja nastavnih i škol-skih projekata.

S obzirom na1. broj sudionika projekti mogu biti:a) individualni,b) rad u paru,c) skupni,d) razredni,

e) školski,S obzirom na2. područje razvoja projekti se moguodnositi na:a) spoznajni (kognitivni) razvojb) čuvstveni (afektivni) razvojc) motorički razvoj.S obzirom na3. tijelo ili ustanovu, projekti mogu biti:

a) razredni,b) školski,c) gradski,d) županijski,e) državni,f) međunarodni.S obzirom na4. ciljeve projekti su:a) istraživački,b) humanitarni,c) ekološki (uređenje školskog vrta, botani

vrta i sl.),d) suradnički,e) praktični (npr. izrada koševa za otpatke

školsko dvorište, uređenje pješačkih staz

ličenje zidova učionica),f) umjetnički (glazbeni ili scenski projekt z

zrednu ili školsku priredbu; stalna razretop lista hitova),

S obzirom na5. nastavni predmet projekti mogu biti:a) povijesni,b) fizikalni,c) kemijski,d) biologijski,e) tehnički,f) glazbeni,g) višeznanstveni (miltudisciplinski).S obzirom na6. trajanje projekti su:a) poludnevni,b) cjelodnevni,c) tjedni,d) mjesečni,e) polugodišnji,f) godišnji,g) višegodišnji.S obzirom na7. povezanost projekata s nastavom ili školom možemo govoriti o:a) nastavnim projektima,b) izvannastavnim projektima,c) izvanškolskim projektima.



11/38

198

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.I naravno, možemo govoriti okombinacijama pret-hodnih vrsta. Tako može postojati:

individualni tehnički godišnji projekt {1.a) + 5.e)z+ 6.f) + 7.b)} (svaki učenik treba obaviti odre-đeni zadatak - od zamisli i crtanja, do izrade),

skupni istraživački kemijski polugodišnji projektz

{1.c) + 4.a) + 5.c) + 6.e) + [7.a) + 7.c)]} (svakaskupina treba obaviti istraživanje u nastavi kemije,od plana i prikupljanja materijala, do provođenjaistraživanja i predstavljanja rezultata nastaviku iučenicima, ili ponekad nastupa na regionalnomili državnom natjecanju).

8. Učenje u projektnoj nastavi

Prije konkretizacije didaktičkih i pedagoških okolno-sti primjene projektne nastave valja podsjetiti još naneke spoznaje iz područja psihologije učenja i didak -tike kao pedagoške discipline koja proučava ciljeve,uvjete i rezultate učenja u nastavi i školi. Učenje pret- postavlja individualnu aktivnost. Ako se izuzme in-formalno (prirodno) učenje, nema učinkovitog uče-nja bez namjere i aktivnosti pojedine osobe. Većinuosposobljenosti (kompetencija) važnih za rad i život,osoba stječe individualnim aktivnostima.

Iako se u teorijama učenja ističe tzv. “iskustveno1.

učenje”, svako učenje podrazumijeva postojanjenekogiskustva prije početka učenja.Za radne i životne funkcije važne su i osposoblje-2.nosti što podrazumijevajuuzajamno pomaga-nje, odnosno sudjelovanje većeg broja subjekatau obavljanju nekih poslova.

Podsjetimo naosobine (crte) ličnosti što dolaze doizražaja prilikom timskog obavljanja zadataka:

spremnost na suradničke aktivnosti (kooperativ-znost),

razumijevanje (empatija) za osobine suradnikaz

(razumijevanje osobne jednadžbe suradnika: spo-rost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost,egocentrizam), snošljivost (tolerancija) za razlike među članovimazsuradničkog tima (vjerske, nacionalne, kulturne idruga svjetonazorska obilježja suradnika, stavovi,uvjerenja, čuvstvena zrelost, “emocionalna inte-ligencija”).

Sve nabrojane osobine mogu se učenjem razvija pripadaju, prema taksonomiji Benjamina Samuela -oma, u kognitivno i afektivno područje razvoja.Roger Johnson (1999.; prema Marzano i dr., 2006,92), ističe pet elemenata važnih za određenjesurad-

ničkog učenja:11 z pozitivna međuovisnost (osjećaj da smo zajednpod svaku cijenu), neposredna poticajnaz interakcija “licem k licu(jedni drugima pomažu u učenju, pozdravljuspjeh i trud), individualna i skupnaz odgovornost (svatko od nasmora doprinijeti postizanju ciljeva skupine) umijeća i sposobnosti uz međuljudskim odnosima i unutar malih skupina (komunikacija, povjerenje, vodstvo, odlučivanje i rješavanje sukoba). z skupna obrada (razmišljanje o kakvoći rada timai kako bi mogao djelovati još bolje).

Izuzetno je važno u timskim projektima dobro odri jasno de nirati uloge svakog člana tima. Ovo vri poglavito ako se radi o timskim (skupnim) nastav projektima. Tako će svaki učenik uvidjeti kako njegova osobnog angažiranja i uspješnog izvršavdogovorenog zadatka nema uspjeha skupine, odno

kako skupina neće uspješno ostvariti planirani p- jekt. Moguće su različiteuloge članova projektnogtima u nastavnim projektima. Marzano i sur. (20str. 97) spominju sljedeće uloge:

zapisničar,z pisac izvještaja,zstručni savjetnik,z istraživač.z

Moguće su i uloge: koordinator,z glasnogovornik,z istraživač informacija,z crtač (ilustrator),z pretraživača interneta.z

11 Raspravu Miljenke Cota-Bekavac “Suradničko učenjeobjavili smo u Nastavničkom priručniku 2001./: Znamen, 2001., str. 174-197. [ur.]


12/38

199

9. Ocjenjivanje u projektnoj nastaviU nastavi i školi ništa se ne zbiva ili čini bez jasnoodređenih ciljeva. Za sve aktivnosti potrebno je odre-diti uloge i zadatke što ih trebaju obaviti učenici i na-

stavnici. To znači kako treba konkretizirati (i/ili ope-racionalizirati ciljeve), sastaviti plan djelovanja, iz-vršiti plan te procijeniti izvedbu aktivnosti (procesa)i rezultata projektne (nastavne) aktivnosti. Iz ovoga proizlazi nekoliko pitanja.

Što i kako treba pratiti tijekom projektnih aktiv-znosti? Kako procijeniti rezultate projektnih aktivnosti?z Kako procijeniti individualne aktivnosti i posti-zgnuća svakog učenika i što vrednovati? Kako procijeniti zajednički rad para ili skupine izšto vrednovati? Koja dokimološka rješenja primijeniti za cjenji-z vanje: osloniti se na postojeće dokimološke skaleili se prikloniti analitičkom opisnom praćenju iocjenjivanju?

Odgovori na prethodna pitanja uvjetovani su ciljevimašto smo ih postavili prije izbora ove didaktičke stra-tegije. Najčešće su sljedećegreške praćenja i vred-novanja projektne nastave:

Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stup-z

njeva što se koristi za ocjenjivanje uspješnosti uspoznajnom (kognitivnom) području. Oslanjanje na didaktičke paradigme u temeljimaznastave usmjerene nastavniku. Često traženje samo elemenata intelektualnihzaktivnosti i rezultata (što učenik zna?) u projek-tinim aktivnostima. Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nijezorganizirana radi učenja obavijesti (informacija)ili stjecanja znanja, već i radi stjecanja navedenih

osposobljenosti. Ako smo toga svjesni, onda valjaanalizirati i procjenjivati proces i rezultat anosti pojedinaca i skupine tijekom projekta.

Za procjenjivanje procesa, individualnih i skupnih-tivnosti, te postignutog rezultata pogodne su raznov

kontrolne liste (tzv. “ check liste”). Predlažemo dvij jednostavne kontrolne liste: jedna može poslužit praćenje individualnih aktivnosti u projektu, a drsluži procjeni skupine kao subjekta rada na projekPriložene liste mogu koristiti nastavnici, a mogu ponuditi učenicima za samoocjenjivanje. Analize -vedene na temelju ovih lista mogu poslužiti:

za opisno praćenje i ocjenjivanje svakog znika, kao oslonac za izbor pedagoških postupakzće ih nastavnik poduzeti radi poboljšanja osobina

i osposobljenosti pojedinog učenika, za poboljšanje ukupnog razredno-nastavzozračja (pedagoška terapija).

Zapravo, nastavni projekt može poslužiti kao požesredstvo:

z pedagoške dijagnoze mogućnosti i uspjeha svkog učenika, z pedagoškg djelovanja (ostvarivanje pedagoškciljeva). rješavanjaz razvojnih teškoća učenika . Ako nastav-

nik uoči kako pojedini učenik tijekom projekaktivnosti pokazuje nedruštveno (asocijalno) po-našanje (agresivnost, egocentričnost, nespretnostu komunikaciji), pokušat će dodjelom priklauloga ili zadataka u projektnom timu djelovati naskupno radno ozračje, ali i s jasnim namjerutjecanja na promjenu nečijeg ponašanja.

Te je dimenzije teško procjenjivati klasičnim s-lama ocjenjivanja nastalima u vrijeme prevlasti-daktičkog intelektualističkog smjera poznatijeg

Osobine, kvalitete, uspjeh ističe se zadovoljava nedovoljno

suradnja – skupina kao cjelina

prihvatljivo rješavanje sukoba

radno ozračje

Rješenje (proizvod) kao rezultat timskog rada

Tablica 1. Aktivnost i uspjeh skupine



13/38

200

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.

didaktički materijalizam. Od tada su didaktika i psihologija ponudile mnoge spoznaje i praktična rje-šenja, ali iz dokimologijske ponude koristi se još uvijek uglavnom brojčana skala ocjena kao neprikladanmjerni pokazatelj.Prilažemo tablicu 2 (Procjena individualnih i rezul-tata projektne nastave) i tablicu 1 (Aktivnost i uspjehskupine) kao ilustraciju mogućnosti ocjenjivanja uče-nika skalama procjene što svakako nude sadržajnijiopis bitnih obilježja učenika i skupine omogućavajućikvalitetno planiranje potrebnih zahvata za unapređe-nje aktivnosti i praćenje napredovanja.

10. PomagačiTradicionalna didaktika je, kako je rečeno i prikazano,u pravilu pisana iz perspektive nastavnika - nastavnik je u središtu. Naime, u tim su didaktičkim teorijamai praktičnim uputama uglavnom opisivane aktivnostinastavnika. Tu su upute što i kako treba raditi nastav-nik. Podrazumijevalo se kako učenici trebaju učiti, ato su mogli ako su sjedili, slušali i gledali ono što na-stavnik govori, pokazuje, objašnjava i izvodi.Posve je jasno kako se u svim varijantama nastaveusmjerene učeniku bitno mijenjaju uloge subjekata na-

stave – učenika i nastavnika. Sve nastavne aktivntemelje se na drugoj didaktičkoj paradigmi (stoga pretjerano govoriti o “Kopernikanskom obratu” gdsredište nastavnog sustava dolazi učenik nakon stonastave usmjerene nastavniku). Projektna nastavtemelji na drukčijoj didaktičkoj paradigmi. Ovdj potrebna znanstvena objašnjenja i upute za učenik

aktivnosti, a nastavni proces se prikazuje i objašnkao zajednički rad nastavnika i učenika.

Posve je jasno kako zbog nove paradigme nastavnimože biti jedina odrasla osoba koja vodi, prati i po- pire učenika u njegovom školovanju, nastava višsmije biti mjehur sapunice zaštićen od svijeta i st-nosti neprobojnom opnom plana, programa, met pravila, udžbenika i “gradiva”, a učionica svetište-stupno samo iniciranima. Iako više nema isključodgovornost za učenikov uspjeh, pa se u prvi mah

kako je manje potreban, nastavnik, uz tradicionaulogu vodiča u svijet znanja, dobiva nove uloge o-nizatora, koordinatora, savjetnika, moderatora i -govarača. Budući da projekti ne poznaju granice-zreda, škole, uloga i profesije, jasno je kako će u - jektima po potrebi sudjelovati mnogi za koje do su nastavi i školi nije bilo mjesta ili nisu dobili prulogu. Evo nekoliko pomagača koje zamišljamo suradnike u projektnoj nastavi.

Stupanj isticanja u nekim osobinama

ističe se zadovoljava nedovoljno

interes, motivacija

suradnja

vlastita inicijativa

snošljivost na razlike suradnika

solidarnost

samostalnost

stvaranje novih zamisli

ustrajnost, marljivost

organizacijske sposobnosti

odgovornost i ozbiljnost

Tablica 2. (Pr)ocjena individualnih aktivnosti i rezultata projektne nastave.


14/38

201

Ravnatelj1. kao pedagoški voditelj škole svakako ne bi trebao biti izdvojen iz odgojnog procesa pa takoni iz projekata. Njegova će pomoć biti dragocjena udogovranju suradnje sa stručnjacima izvan škole, a ponekad će osobno surađivati na projektu ukoliko je potrebna njegova speci čna stručnost.Školski2. pedagog je osoba od koje će učenici i na-stavnici dobiti potrebnu pomoć i podršku za uvo-đenje, uvježbavanje i unapređivanje projektne na-stave. On će posjećivati projektne skupine, opažatinjihov rad, uočavati teškoće, analizirati tijek projektne nastave, nuditi rješenja teškoća u organi-zaciji i provođenju projektne nastave te predlagatiinovacije za njeno unapređivanje.Školski3. psiholog će pomagati nastavnicima i uče-nicima u svladavanju racionalnih tehnika učenja potrebnih za rješavanje projektnih i problemskihzadataka, a bit će im dragocjen savjetnik u osvje-štavanju dinamike čuvstvenih i komunikacijskiodnosa u skupini.Knjižničar4. dobiva mnogo istaknutiju ulogu u projektnoj nastavi jer knjižnica (shvaćena kaomultimedijsko središte škole) postaje stožer zamnoge projektne aktivnosti, mjesto prikupljanjaobavijesti (iz knjižnog fonda, multimedijskih za- pis i interneta), susretište i sjecište sastanaka i ra-sprava nastavnika i učenika te drugih sudionika projekta. Osposobljavanje učenika za korištenjesuvremenih izvora obavijesti postaje njegova svevažnija zadaća.Drugi nastavnici5. u školi mogu biti pozivani kaostručnjaci u pojedinim fazama projekta te svojimdoprinosom potvrditi višeznanstvenu (interdisci- plinsku) suradnju između nastavnika škole kaonovog i izazovnog načina rada.Tehničko osoblje škole6. (domar, čistačice, kuha-rice), do sada uglavnom izdvojeni iz obrazovnog procesa i bez izravnog dodira s nastavom, dobivaju

novu ulogu jer se učenje seli iz učionice u sve pro-store škole pa svi oni postaju odgajatelji i surad-nici u učenju. Pedagogizacija tehničkog osoblja iostalih zaposlenika postaje važno pitanje cjelovi-tog odgojnog djelovanja škole.Roditelji7. učenika prate i pomažu sve aktivnostivlastite djece. Oni nadziru, savjetuju i pomažuučenje svoje djece, dobavljaju potrebne izvore imaterijal, izravno surađuju s djecom i uključuju

se u sve faze projekta učvršćujući tako odnosdjecom. K tome, surađujući i komunicirajući s-stavnikom (učiteljem, razrednikom), usuglašavodgojne napore doprinoseći jedinstvenom odg-nom okružju za vlastitu djecu.Stručnjaci izvan škole8. bit će često pozivani školu kao dragocjeni izvori znanja iz prve rukuključivani u pojedine faze projekta. K tome,-sto će nastavnici i učenici posjećivati stručnjna njihovim radnim mjestima radi upoznavanradnim procesima iz prve ruke.

Dakle, mnogo osoba može očekivati povremene uu okviru planiranih nastavnih i školskih projekDjeca, sa skromnim isksutvima i predznanjem, a-sto i skromnim zičkim snagama, često trebaju poodraslih. Konačno, čitav život je jedno veliko za-

ničko događanje djece i odraslih pa je vezanje živi škole poželjno u svakom pogledu kao dio pripremladih naraštaja za odgovornosti što ih čekaju.

Projektna nastava neće tako samo umrežiti znavještine i umijeća iz različitih područja, već će - prinijeti stvaranju umrežene zajednice ljudi razlidobi, iskustva, obrazovanja, sposobnosti i interstavova i sustava vrijednosti, pokazujući učenic primjerom i na djelu kako je pluralan svijet u koživimo izazov vrijedan istraživanja.

11. Oblici predstavljanja projekatRezultati i proizvodi nastaju kao posljedica projekaktivnosti učenika i nastavnika (ponekad roditePritom valja upozoriti kako, osim vidljivih rezulšto se mogu drugima pokazati, postoje rezultatiih nitko ne može vidjeti, ne mogu se pokazati, alza sudionike projektne nastave često mnogo važnvredniji od vidljivih. To su stečena iskustva i ospo-

bljenosti što ih sudionici nose sa sobom te će bitvelike koristi pri rješavanju različitih životnih p- blema. Stoga je važno predstaviti drugima rezul projekata kako projekt ne bi ostao hermetično is-stvo sudionika i nedostupno drugima pa i samim-dionicima nakon nekog vremena.

Škola ili razredi koji njeguje praksu individual1. projekata (individualnog projektnog učenja) mokao najprikladniji oblik predstavljanja rezul



15/38

202

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.takva učenja, planirati posebne nastavne sate, tj“projektni sat” ili dane, tj “projektni dan”. Sviučenici će toga dana imati prigodu, prostor i vrijeme za prikaz vlastitih rezultata. Jedni će učenici pripremiti plakat, drugi će održati kratko izlaganjeu unaprijed zakazano vrijeme, neki će zabilježitivideozapis projekta, a ostali će pred drugim učeni-cima izvoditi pokuse, pokazati izrađene predmeteili prikazati rad sastavljenih uređaja.Kako su već široko dostupni uređaji za videozapi-2.sivanje zbivanja u razredu i školi, nije teško osigu-rati snimanje svake pojedine projektne aktivnostite na jednom CD-u ili DVD-u složitifotoalbum ili videoalbum projektih rezultata.Ti se digitalni zapisi mogu lako ispisati na papir3.te ureditizidne novine što će neko vrijeme (neko-liko dana ili tjedana) stajati u učionici ili školskim prostorima i omogućiti učenicima okupljanje predtim zapisima te komentirati što su vidjeli, poka-zivali ili naučili.Danas već nije problem rezultate projekata, bilo4.individualnih, razrednih, skupnih ili školskih, pri-rediti zainternetski mrežni prikaz na mrežnommjestu škole omogućujući tako svim učenicimaškole, nastavnicima i roditeljima te cijeloj svjet-skoj internetskoj zajednici jednostavan pogled uizvedene projekte i njihove rezultate. Otvaranjem

tematskih foruma moguće je još dugo nakonizvedbe projekta održavati razgovor i raspravuiz čega će vjerojatno niknuti zamisli za nove projekte. Tako će projekti što su počeli kao osobnoiskustvo sudionika postati dostupni školskoj isvjetskoj javnosti, a predstavljanje rezultata svihškolskih projekata na mreži može po sebi postatizanimljiv i izazovan projekt, osobito ako se isko-riste hipermedijske mogućnosti weba te pojedinečestice obavijesti, podaci, slike, videozapisi i ostali projektni proizvodi povežu (“linkaju”) međusobno

i s drugim srodnim izvorima.Za trajniju uspomenu na taj projektni dan ili ra-5.zredna projektna događanja stoje namrazrednenovine ili knjiga razrednih projekata. Malo poduzetniji nastavnici i učenici će umnožiti ta-kve razredne novine ili projektne knjige za sva-kog učenika.U jednoj su srednjoj školi priredili cijeli6. danpredstavljanja izvanškolskih aktivnosti kojima

se učenici bave u slobodno vrijeme. Naravoto su u školu došli brojni prijatelji s kojima u-nici provode slobodno izvanškolsko vrijeme, ninstruktori plesa, izviđački instruktori, kara judo majstori, glazbenici, stručnjaci za tehni područja, te su pomogli u predstavljanju tih -tivnosti svima u školi. Učenici su zaključili k pored javnosti poznate škole, svi oni sudjelujsvojevrsnoj alternativnoj školi gdje stječu za žvažne osposobljenosti.Školska priredba7. na kraju nastavne godine ilidanu škole može biti sjajno vrijeme predstav-nja projekata, osobito scenskih, plesnih, jeziči glazbenih. Valja pritom ipak imati na umu k priredba ima svoju dinamiku, a publika granice-držljivosti pa valja priredbu svakako učiniti dojm-vom cjelinom razumnog trajanja. Budući da š-ska priredba uključuje mnoga područja (kostiscenogra ja, rasvjeta, zvuk, voditeljske vještredarska služba, služba za zakusku i sl.), samo norganiziranje nameće se kao projekt gdje će su-nici steći dragocjene osposobljenosti za suradnrad, složeno planiranje usporednih događaja, v-vanje mnogih aktivnosti u cjelinu i sl.Povremeno škole mogu tiskati posebne8. knjigeprojektnih školskih događanja (vidjeti npr: Po-dravec i suradici, 2003). Dio tih događanja m biti pokazan i u vidufotogalerije na školskom wemjestu (v. više pod 4), a svi video ili multimedi proizvodi mogu biti poslani učenicima neke su-ničke škole kako bi se mogli uspoređivati rezu projektnih aktivnosti.

Svjesni smo kako će zbog svoje raširenosti, prak-nosti i jeftinoće, razredno-predmetno-satni sustavdugo ostati prevladavajući didaktički model u na javnim školama. Upravo zato valja uvesti projeknastavu i učenje jer mogu:

obogatiti i oplemeniti osnovni didaktički razedno-z

predmetno-satni model komunikacijom i interak-cijom učenika, nastavnika i roditelja, doprinijetiz povezivanju znanja različitih predmeta u cjeline prema logici sadržaja projekne prema nastavnom programu, pripremajući cje-lovitost znanja u glavama učenika kao priprza susret s cjelovitim i složenim svijetom12

12 Upućujemo čitatelje na raspravu Milana Polića i Boris


16/38

203

izgrađivatiz školsku kulturu , tj. doživljaj jedinstvaškole, jedinstva svrhe, zajedništva u obredima isvečanostima (osobito pri predstavljanju proje-kata) svih njenih sudionika13 .

12. Razrednik i razredni projektiUčitelji razredne nastave i nastavnici predmetne na-stave imaju velike mogućnosti ostvarivanja kratkih i jednostavnih projekata što se odnose na praktični radu učionici, u školskom dvorištu ili u mjestu gdje školadjeluje. Ti projekti mogu biti povezani s programomnekog nastavnog predmeta ali najčešće nisu s njim uvezi. Neki od tih projekata mogu trajati jedan sat iliviše dana tijekom nastavne godine.

Učitelji razredne nastave obavljaju i dužnost „razred-nika“ odnosno nastavnika zaduženog za skrb o uku- pnom razredno-nastavnom ozračju te o zadovoljavanjurazvojnih potreba svakog člana razredne zajednice. Nastavnici predmetne nastave često preuzimaju ulogerazrednika, odnosno osobe zadužene za vođenje ra-zrednog odjela. Za osiguravanje uvjeta i organiziranje pedagoških situacija što će doprinijeti zadovoljavanjurazvojnih potreba učenika svih stupnjeva školovanja,korisno je organizirati razne razredne projekte. Izvo-đači takvih projekata mogu biti pojedinci, parovi,skupine ili cijeli razredni odjeli, uvijek uz podrškurazrednika kao koordinatora i nadahnjivača. Evo za-misli za neke razredne projekte (više u: Spajić-Vrkaši drugi, 2004).:

1. Mali školski vrt može početi uvođenjem u uči-onicu nekoliko biljaka u loncima sa zemljom te podjele brige o zalijevanju i gnojenju uz vođenjesustavnih bilježaka o rastu biljaka i vegetativnimfazama. Hoće li zamisao završiti kao sustav uči-oničkih i školskih zimskih vrtova ili se proširiti

na botanički vrt u okolišu škola ovisi o predanostisudionika projekta.

Drandića “Cjelovitost svijeta i odgoja” objavljenu u Nastav-ničkom priručniku 2007./08.”, Zagreb : Znamen, 2007., str.186-203. [ur.]

13 Projektni potencijal spoznaja o važnosti školske kulture či- tatelji mogu otkriti u raspravi Stjepana Staničića “Školskakultura za dobru školu” objavljenoj u Školskom priručniku2006./07., Zagreb : Znamen, 2006., str. 176-191. [ur.]

Pomozimo vršnjaku2. je sjajna projektna prigods konkretnim učinkom upoznavanja suučeniknjihovih potreba uvažavajući pritom nename-vost pomaganja.Dopisivanje i suradnja3. u eri interneta zapravnema granica pa je stvaranje projekta s točnim-ljevima jedan od načina osposobljavanja učenikkomunikaciju u svijetu gdje se svaki signal mobjaviti cijelom čovječanstvu, ali značenja čene prodiru ni do prijatelja.Upoznajmo4. život osoba s posebnim potrebam (gluhih, slijepih, s teškoćama kretanja i drug je projekt golemog potencijala pripreme za žu demokratskom građanskom društvu jer omo-ćava učenicima upoznati druge i drukčije te tuklanajti zidove predrasuda i stereotipa o oni

koje ne poznamo.Skrb o starijima5. je projekt što razvija osjetljivoučenika za potrebe onih koji na koncu trebaju mali toga su potrebiti u golemim količinama. Iučenici trebaju naučiti nešto o starosti, osamljeni smrti, projekt će ispuniti svrhu ako budu aktivorganizirano pomagali određenoj starijoj osobosobama) uz čuvanje njenog dostojanstva.Uređenje spomenika kulture6. može biti projekšto povezuje različite osposobljenosti, od vrt-skih i građevinskih vještina do osposobljenoza javnu obranu potrebe očuvanja manje očkulturnih obilježja pred javnim službenicima m-sne (lokalne) zajednice. Mnogo je spomen-o-lježja (ploča, poprsja i sl.) zaslužnim pojedincili važnim, često tragičnim događajima, iz n bliže okolice zapušteno zbog nemara zajednili zato što njihovo povijesno vrijeme nije višemodi” pa aktivno sudjelovanje učenika u takv projektu može biti važna životna pouka o potčuvanja prošlosti naroda koji očekuje preživlja-nje u budućnosti.Stari zanati7. odumiru pa projekt upoznavanjanjima može učenike osposobiti za ovladavanje -štinama potrebnih za proizvodnju gotovo išče predmeta ili barem za ovladavanje tehnikama-kumentiranja pojava što su pred iščeznućem.Kako su se igrali naši preci8. (što su jeli, kako sslavili i tugovali i sl.) može biti poticajan projšto uvodi učenike u zanimljiva područja etnolo



17/38

204

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.i antropologije, disciplina što ne postoje u nastav-nim planovima naših škola.Glazba naših roditelja9. se može organizirati kaoistraživački glazbeno-povijesni projekt na temeljukojeg učenici mogu intervjuirati roditelje, prikupiti predmete i gramofonske ploče za malu izložbu“Glazba epohe naših roditelja” te organizirati CDslušaonicu s odabranom glazbom.Oslikajmo ogradu našeg dvorišta10. (oslikajmozid škole) je projekt za likovno talentirane uče-nike u razredu kojima ostali mogu pomoći u pla-niranju, tehničkoj pripremi i kasnijem predstav-ljanju javnosti.Oslikajmo učionice11. može kao projekt snažnodoprinijeti razvoju razrednog identiteta. U dogo-voru i suradnji s upravom škole može se svakom

razrednom odjelu dodijeliti jedan zid matične uči-

onice za vlastito slobodno izražavanje gdje će doizražaja doći odgovornost učenika za javni čin i povjerenje odraslih u učeničku prosudbu ukusnogi dopuštenog. Što su učenici starije dobi, to im semože ponuditi veća sloboda u izboru tema i teh-nika. Ovo je sjajna prigoda za vježbanje na djelu pravila dobrog javnog komuniciranja što uključujeodustajanje od tvorevina što vrijeđaju uvjerenja, pripadnost, izbore, sposobnosti i intimu pojednicate osjećaje i ukus zajednice.

Biramo ime našem razredu12. može biti mali projekt gdje do izražaja dolazi stvaralaštvo učenika.Biranjeimena razrednih novina opisano je nastr. 207.Razredne13. novine mogu postati trajni složeni projekt gdje većina učenika može pronaći svoje mje-sto. Ovdje se uči više osposobljenosti ukljućujućikomunikacijske vještine, jezično izražavanje, fo-tograsko umijeće, novinarski i urednički poslovi(što uključuju pisanje i uređivanje vijesti, reportaža,novinarsko istraživanja i sl.), gra čko i likovno

uređenje tiskovine, tehnički poslovi, organizacijasloženih procesa. Postupak je podrobno razrađenna str. 207. Razredne novine mogu prerasti ura -zredno mrežno mjesto gdje se navedenim osposobljenostima dodaju one vezane uz ovu tehnologiju(v. Oblici predstavljanje projekata, točka 4, na str.202). Orazrednom letku više na str. 275.Istražujemo poštivanje dječjih prava14. je istraži-vački projekt duljeg trajanja gdje se učenici ospo-

sobljavaju za određivanje istraživačkog zadanalaženje izvora (knjižnice, internet, državna- jela), analizu materijala, pisanje i objavljivanje-vještaja (za što su sjajne razredne novine ili, blje, razredno web mjesto).Ekološki projekti15. mogu biti zanimljiva istraživan počevši od ispitivanja kakvoće zraka ili svjetlu učionici, preko ispitivanja rada javnih služba-zanog uz smanjenje onečišćenja mjesne zajedndo organiziranja putem interneta većih projeku suradnji s drugim razredima ili školama te -djelovanja u velikim međunarodnim projekti(v. GLOBE projekt na str. 219).

Za uspjeh razrednih projekata valja uzeti u obziraznovrsne okolnosti i čimbenike što svi doprinuspjehu.

Trajanje1. projekta ovisit će o motivaciji i postav-nim ciljevima projekta te planiranoj dubini i šiizvedbe (npr. sat posvećen invalidima ili slijeposobama ili cjelogodišnje uređivanja razrednmrežnog mjesta).Vrijeme2. za ostvarivanje projekata je izuzet

eksibilno (prije ili poslije nastave, u vrijeme-kenda, u vrijeme sata razredne zajednice, školodmora itd.).Rad s razrednom zajednicom3. izuzetno je važa pedagoški zadatak i kao takav treba predstavčast za svakog razrednika i nastavnika bez obna kojem stupnju školovanja radio. Tom poslu tr pristupiti ozbiljno, odgovorno i planski.U4. planiranju i izvođenju projekata iz programarada razredne zajednice mogu pomoći mnstručnjaci (nastavnici škole, stručni suradnicstručnjaci iz mjesne zajednice) i roditelji učen(među kojima je mnogo stručnjaka).Učitelji, nastavnici ili razrednici koji se ne o-5.ćaju dovoljno osposobljeni za ovaj izuzetno slo

pedagoški posao neka, pošto upoznaju razreodjel i pojedince u njemu, slobodnozatraže po-moć i savjet stručnih suradnika u školi i ostalstručnjaka jer je projektno učenje u pravilutimskii suradnički pothvat.Spomenuti i prikazani razredni projekti mo6.znatno doprinijeti poboljšanjurazredno-nastav-nog ozračja, a time i ukupnog uspjeha odjelasvakog pojedinca.


18/38

205

Nije moguće izraditi jedinstveni program za sve7.razredne zajednice bilo koje škole ili razreda većse u različitim priručnicima mogu naćismjer-nice i nadahnuće za programiranje i izbor stra-tegija rada (npr.: Bognar, 2001; Makarenko, 1947;

Nelsen, 1993; Peko i Sablić, 2004; Spajić-Vrkaš idr., 2004).

13. Primjeri projekata

1. Obnova napuštenog mlinaZadatak: Obnova starog mlina - vodeniceSudionici:12 učenika četverorazredne seoskeosnovne škole

Tip projekta1.c) skupni4.e) praktični6.d) mjesečni7.c) izvanškolski

Znanja i osposobljenosti učenje praktičnih aktvnosti (rad u drvu i ztalu), naučiti planirati,z učiti dogovarati se, rješavati sukobe, odgovornost,zsamoinicijativnost, upornost, ustrajnost u tefizičkim poslovima, naučiti kritički vrednovati svaki potez člazdružine i svaki svoj uradak.

Izvor: Prilagođeno prema dječjem romanu “DruPere Kvržice” Mate Lovraka

Slika 2. Primjer starog milina - vodenice kakvog su popravljali Pero Kvržica i drugovi.



19/38

206

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.Aktivnosti Na rječici stoji zapušten stari mlin – vodenica. Mlin je zajedničko imanje stanovnika obližnjeg sela. Nakruhu pripremanom od brašna iz tog mlina odraslisu svi mještani sela. A onda su došla nova vremena i

nova tehnologija. Mještani su napustili i zapustili starimlin; kao da su ga zaboravili i prepustili prošlosti. Aliu svakodnevnim pričama su ga često spominjali. Nekisu seljaci bili za popravak mlina, a drugi su se tome protivili. Selo je podijeljeno na zagovornike popravkastarog mlina i one koji su ga željeli zaboraviti okrenutise novom privatnom parnom mlinu.Sve su to slušala njihova djeca, učenici seoske osnovneškole. Skupina predvođena posebno sposobnim i snala-žljivim Perom (zvanim Kvržica), odlučuje se na težaki neizvjestan zadatak: temeljito obnoviti stari mlin i

mlinarevu kućicu i predati ih na korištenje svojim ro-diteljima i cijelom selu. Kakve su sve opasnosti proži-vjeli i teške poslove obavljali u tih mjesec dana? Učitelji njihovi roditelji su znali kakav je tu napor potreban pa su zato izbjegavali odraditi taj težak posao.Tijekom tridesetak dana napornog, opasnog i neizvje-snog rada djeca su uspjela očistiti šikaru oko mlina, popraviti mlin i mlinarevu kućicu te sve to predatisvojim roditeljima na svečanosti povodom završetkanastavne godine, krajem lipnja.ZaključciZa trideset dana uspjeli su ostvariti svoje planove, a uživot su ponijeli iskustvo kakvo se ne može naučiti izknjiga niti na dosadnim nastavnim satima u odjelima sviše od 40 učenika. Učili su pritom o suradnji, snošlji-vosti, upornosti, ljubavi, povjerenju, požrtvovnosti, mar -ljivosti, poštenju i još mnogo toga što ne piše u školskimknjigama i što se ne može naučiti u učionici.

2. Biramo ime našeg razredaZadatak: izabrati ime razrednog odjela.Sudionici:svi učenici raurednog odjela i razrednik Tip projekta1.d) razredni3.a) razredniZnanja i osposobljenosti

vježbanje demokratske procedurez vježbanje političke kulturez

AktivnostiOvo je zanimljiv i koristan projekt za sve razrosnovne i srednje škole. Ostvarivanje toga projek

unosi dinamičnost i duhovitost u razrednu zajed-znicu,

potiče zajedništvo i snošljivost,z

razvija osjećaj pripadnosti i sigurnosti.z

Zato je ovom projektu potrebno posvetiti odgo-rajuću pedagošku i organizacijsku pozornost. - boru imena je najbolje pristupiti dva tjedna na početka nastavne godine, kad se odnosi u odjkoliko-toliko ustale. Odluku o početku kampaza izbor imena uvjetovat će i zajednički (su)žiučenika odjela (radi li se o učenicima koji su p put zajedno ili učenicima koji su već više godin približno istom sastavu).

U ovom “političkom” projektu je važno sudjelovsvih članova razredne zajednice. Dakle, svi m predlagati ime i svi sudjeluju u izboru. Tu se vje politička kultura.

Priprema izbora uključuje sljedeće aktivnisti: Dva-tri dana unaprijed razrednik najavi događajzi poziva učenike neka razmisle o prijedlogneka se međusobno konzultiraju (može se javitii neki vidi političkog agitiranja za neki prlog).Razrednik može na zidni pano staviti prazanzs pozivom učenicima neka napišu prijedlogime razreda. Ako su učenici vični novim tehnologijama, razred-znik ih pozove neka razmjenjuju SMS porukneka se dopisuju e-porukama. Razrednik priredi dovoljno praznih papirićzglasanje. Unaprijed planiramo dva do tri krtajnog glasanja.

Postupak Razrednik objavljuje1. pravila izbora,a) obavještava učenike kako će se glasati na

nje u dva kruga,b) najavljuje kako u drugi krug prolaze tri prijed-

loga s naviše glasova (a i više ukoliko v jednog prijedloga dijeli treće mjesto)

c) utvrđuje kako će među glasačima ravnopravnosudjelovati razrednik.


20/38

207

Učenici javnim glasanjem biraju2. izborno povje-renstvo od tri člana. Radi jednostavnosti i brzine postupka, može se na ploču napisati prvih sedam prijedloga imena što ih ponude učenici, a zatimsvaki učenik daje glas nekome od njih. Povjeren-stvo postaju tri učenika s najviše glasova. Na dan prvog biranja dva do tri od strane razred-3.nika imenovana učenika podijele svakom učeniku prazan listić gdje ovaj anonimno napiše neko od predloženih imena razrednog odjela sa zidnog pa-noa ili po vlastitom izboru te presavije listić.Učenici koji su dijelili listiće prikupljaju ispunjene4.i presavijene listiće te provjeravaju kako je svakiučenik predao samo jedan listić.Izborno povjerenstvo pažljivo otvara listiće s gla-5.sovima te ispisuje na ploču sve prijedloge ozna-čavajući uobičajenim crticama broj glasova uz pojedini prijedlog (četiri vertikalne crtice, petaih koso precrtava). Nakon prvog kruga s ploče se brišu svi prijedlozi6.osim tri (ili više ako dijele treće mjesto) što su ušlau drugi krug.Provodi se drugi krug glasanja gdje učenici smiju7.glasati samo za jedan od tri prijedloga na ploči.Opet se broje glasovi za svaki od prijedloga te se8.listići s nekim drugim prijedlogom proglašavaju

nevrijedećima.U trećem krugu svaki učenik dobiva ponovo prazan9.lisitć gdje treba napisati samo jedan od prijedlogašto je ostao nakon drugog kruga. Rijetko je potreban i četvrti krug glasanja. Ponekad se učenici neuspijevaju složiti na jednom satu s razrednim uči-teljem pa se glasanje nastavlja na sljedećem satu.

Napomena: Budući da je nastava zajednička aktivnostnastavnika i učenika, u (tajnom) glasanju sudjeluje inastavnik te njegov glas vrijedi kao svaki drugi.

U osnovnoj školi nastavnik može preporučiti krite-rije za predlaganje ili sudjelovati u predlaganju. Takou popis mogu uvrstiti imena likova iz lektire ili cr -tanih lmova ili imena biljaka i životinja (npr. aliga-tori, slonovi, medvjedi, vjeverice, sokolovi, tigroviitd.). Osobna iskustva pokazuju kako zreliji učenici istudenti izuzetno inventivni u nalaženju originalnihimena za svoju razrednu zajednicu (npr. Treća smjena,Točno u podne, Ljepotice i zvijer, Poštujte naše zna-

kove, Alibaba i četrdeset hajdučica, Družba maMate, Arcadia itd.)U skladu s izabranim imenom razrednog odjela ob-ljuje se natječaj za izbor boje razreda, izbor himne-zreda, izbor grba razreda (ili zaštitni znak, mask

sl.). Izabrano znakovlje (boja, grb, himna) korist prigodom školskih natjecanja, odlazaka na izlet, -manja drugih razreda u goste. Mogu se izraditi - blemi na majicama što će ih svi nositi na Dan šili prigodom navijanja za svoju sportsku ekipu (mi za dan razreda – zašto ne?).

Sve prikazane aktivnosti će znatno doprinijeti jačosjećaja zajedništva te zadovoljavanja potreba za pr-danjem i sigurnošću. Naime, svaki će učenik sudj-vati u svim aktivnostima i tako stjecati (jačati) osj

kako pripada zajednici te kako ga drugi trebaju.3. Razredne novineSvrhaViše je valjanih razloga za izradu razrednih novMnoge škole pripremaju i tiskaju jedan ili dva bškolskih novina godišnje, ali u njima sudjeluje m broj učenika i učenica. Stoga se javlja potreba za-zrednim novinama gdje sudjeluju svi učenici jedrazreda. Kada učenici i razrednik odluče pokrenovine, oni zapravo ulaze u vrlo ozbiljan projekttraži ozbiljan dogovor, podjelu radnih zadataka, pr-žavanje dogovorenih pravila i rokova, a na kraju prmogućnost okupljanja oko zajedničkog proizvodAktivnosti

Pripremne aktivnosti trebaju obuhvatiti dogo1.o opsegu ipravilima što vrijede za sve.Tu je važno pitanje2. izbora imena novina. Nekarazrednik osigura demokratsko sudjelovanjtom procesu.

Nakon izbora imena, slično se može odabrati b3. naslovnice (korica), što je učenici mogu prenijna majice što će ih nositi na sportskim susretiili zajedničkim izletima u prirodu. Jedan sat-kovne kulture može biti posvećen ilustriranaslovne stranice. Važno je da svi imaju priliznijeti svoje zamisli. Najzanimljiviji prijed(npr. zaštitnog znaka ili grba) kasnije se dora pripremi za tisak.



21/38

208

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.Ovisno o ciljevima, može se svakom učeniku dati4.list papira formata A4 da na njemu napiše ili na-crta što želi. Istodobno se bira odgovarajućailu-stracija za naslovnu stranicu, na kojoj treba napisati ime lista, razred i datum, odnosno školskugodinu. Ispod naslovnice trebaju se napisati imenasvih učenika. Novine se na kraju stave u plastični5. omot s metal-nim uvezom. Ostavljaju se u učionici ili nose kućina dan-dva, kako bi ih učenici i učenice čitali zajedno s roditeljima. Razredne novine omoguća-vaju roditeljima upoznavanje i usporedbu pisanjaili crtanja svoje djece.

Osim novina toga tipa, mogu se prirediti tematskenovine (npr. na temu Prijateljstvo, Volimo prirodu,Sloboda, Božićni blagdani, Suradnja, Ljubav itd.) ili

osigurati raznovrsne priloge, npr. stranice učeničkoghumora, dječje promidžbene oglase, prazne straniceza poruke čitatelja, stranice s porukama roditeljima,ali i prazne stranice za roditeljske poruke učenicimai učenicama itd. Razrednik ravnopravno sudjeluje u pripremi lista. Nije dobro ako nametljivo ispravljaučeničke priloge jer svako pretjerano ukazivanje nagreške sputava stvaralaštvo (ali to ipak ne treba spri- ječiti kasniju lekturu i uređivanje tekstova i cijelihnovina jer je to dio procesa stvaranja tiskovine pa gaučenici trebaju upoznati).

Dosadašnja iskustva s razrednim novinama pokazujukako taj projekt mobilizira sve i doprinosi integracijireazrednog kolektiva. Djeca predlažu, raspravljaju,surađuju, identi ciraju se s imenom i bojom lista itd.U nekim slučajevima imena listova zamijene brojeverazreda (npr. Leptiri, Mravi, Graditelji, Istraživači,umjesto II.a, Ivc, I.d itd.).NapomeneU trećem i četvrtom razredu osnovne škole učenici iučenice već mogu vježbati pripremu ozbiljnih priloga,kao što su razgovori sa zanimljivim osobama, reportaže,izvještaji o događanjima u školi ili mjestu, male igre,anegdote iz školskog života, rezultati nekih zajedničkihili individualnih istraživačkih projekata, gra čke krea-cije, izabrane priče na mjesnom narječju ili govoru, tek -stovi popularnih pjesama te mnoštvo drugih priloga štose mogu naći i u „ozbiljnim“ novinama.Zbog straha od kritičkog suda javnosti, neki se na-stavnici teško upuštaju u takve projekte. Stoga ovdje

treba naglasiti kako kod izrade novina nije u prv planu rezultat, već proces, odnosno aktivnosti što ptakav projekt i ostavljaju duboke tragove u razvosocijalizaciji svakog učenika.O razrednom letku više na str. 275.

4. Razredno rođendansko druženjeCiljevi

Učenje kulture darivanja, slavljenja, poduzezsti, suradnje i snošljivosti.Njegovanje pozitivnog razredno-nastavnogzračja.

Vrsta1.d) razredni; 3.a) razredniSudionici : Učenici jednog razreda, razrednik (učitea povremeno roditeljiTrajanje : tijekom školske godineAktivnosti Na početku nastavne godine učenici su na satu raz-nog odjela dogovorili kako će:

Tijekom godine svaki rođendan biti prigodno -1.lježen na satu razrednog odjela.U mjesecu kada ima najviše rođendana, čitav-2.dan sat razredog odjela bit će posvećen prosltih rođendana.Zadnji sat razrednog odjela u mjesecu lipnju ć3.slaviti rođendani učenika koji imaju rođendalipnju, srpnju i rujnu.

Učenici vode malu razrednu blagajnu kako bi semogla kupiti knjiga kao dar za rođendan, te slatksokovi za dan slavlja. Povremeno se kao gost na- jedničko slavlje može pozvati književnik čije su kndarovali slavljenicima.Program ovog zadnjeg slavlja će dogovoriti tijekgodine i taj događaj treba biti posebno svečan i -svećen učeničkom stvaralačkom izražavaju (pjevasviranju, recitiranju, scenskim prikazima, plesulomcima i sl.).NapomenaUčitelji razredne nastave mogu odvojiti dio nastavvremena na dan kad neki učenik ima rođendan, kće se tom učeniku posvetiti posebna pozornost, kao što se to čini i u obitelji prema slavljeniku.


22/38

209

Izvor zamisliAnčić, E. (1991), Razredno rođendansko druže-nje. U: U potrazi za suvremenom osnovnom ško-lom. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. str.173-176.

5. Suradnja s drugim odjelom druge školeCiljevi

poticanje suradnje,zodgoj za snošljivost (toleranciju),zodgoj za razumijevanje,zstjecanje prijatelja.z

Sudionici : učenici bilo kojeg razredaVrsta

1.c) skupni3.a) razredni4.d) suradničkiTrajanje : jednu školsku godinu (može i više škol-skih godina)AktivnostiUčenici dva razredna odjela iz različitih škola do-nose odluku o međusobnom dopisivanju (razmjeniobavijesti). U mlađim razredima korisno je da svakiučenik ima u suradničkom odjelu osobu kojoj osobno piše poruke, ali kako broj učenika u odjelima običnonije isti, neki će učenici pisati više pisama (poruka).Intenzitet slanja pisama ili paketa ovisi o dobi i moti-vaciji. Sadržaj dopisivanja može u početku biti upo-znavanje odjela, škole i mjesta u kojem škola djeluje.Zatim ta suradnja može prerasti u zajedničke nastavne projekte (tematske).NapomenaDanas se ovakvi projekti mogu orgaizirati i online,odnosno svaki razred izradi svoje mrežno mjesto(web), organizira se dopisivanje putem individualnihili razredne e-adrese. Kod nekih projekata mogu sekoristiti mobilni telefoni i učenicima bliske SMS po-ruke. Ovaj je projekt moguće dopuniti različitim me-đurazrednim susretima (međusobni posjeti, zajedničkiizleti ili ekskurzije - o učeničkim putovanjima i njiho-vom organiziranju podrobno od str. 303 - zajedničkehumanitarne aktivnosti itd.).

6. “Tifus”Ovaj primjer projekta prilagođen je prema Pol1965, str. 80 – 81.

Učenik Josip izvještava učitelja kako Marica i Inisu došli u školu zbog tifusa. Ujedno dodaje ksvake godine jedan član iz te obitelji umire, a njihmajka nikako ne može razumjeti zašto se ta boles- prestano ponavlja u njihovoj kući.

Na temelju toga počela je u razredu1. rasprava oobitelji Horvat i o slučaju tifusa u njoj. Učenrazgovaraju o mogućim uzrocima tifusa pa senavode:

zagađena voda,zzagađena hrana,zmuhe u kući,z

nečistoća u kući i oko kuće i sl.zSada se postavlja pitanje koji je od nabroje2.uzroka bio odlučan u obitelji Horvat. Mišljenjtome, dakako, nisu bila ista pa je predložen poobitelj Horvat i ispitivanje uzroka tifusa na mjdogađaja. No, javlja se problem izvedbe. Takonužno dolazi do potrebe planiranja odnosnopro- jektiranja posjeta tako što će se planom sve un- prijed predvidjeti do najsitnijih pojedinosti:

obavještavanje obitelji Horvat kako škola želizs njima surađivati u pronalaženju uzroka tifusau njihovoj kući i pružanju pomoći u otklnju te bolesti,utvrđivanje potrebnih preventivnih mjerz vrijeme posjeta,određivanje načina ispitivanja uzroka tifusa uzkući i oko kuće (ima li muha, jesu li proz vrata zaštićeni, je li voda čista, kako se hrana itd.).

Prema predviđenom planu3. izveden je posjetHor-vatovoj obitelji i provedeno ispitivanje uzroka-

fusa. Gospodin Horvat je želio odmah doznati je uzrok tifusa u njegovoj obitelji, ali su učeobećali kako će mu o tome naknadno poslati-vještaj kada prouče prikupljene podatke.Sada slijedi4. proučavanje prikupljenih podataka radi utvrđivanja pravog uzročnika bolesti. U vetim u zdravstvenim ustanovama i na drugom m-stu nabavlja se potrebnaliteratura radi proučava-nja samog problema.



23/38

210

Znamen : Nastavnički suputnik 2008./09.Konačno su učenici5. riješili problem: muhe suuzrok bolesti! No time posao još nije završen. Treba o tome izvije-6.stiti Horvata i ujedno gauputiti kako se boriti protivmuha kako bi se kuća zaštitila od tifusa (jer od samogizvještaja Horvat još ne bi imao mnogo koristi). Dakle,ne samo utvrđivanje uzročnika nego i konkretna po-moć u borbi protiv tifusa. Radi izrade tih uputa uče-nici su opet posjetili jednu higijenski uređenu kuću, ponovo proučavaliliteraturu, a neke su obavijestidobili usmeno u zdravstvenoj stanici.Izvještaj7. su sastavili zajednički. Pored pisanog iz-vještaja izradili su neka jednostavna sredstva za borbu protiv muha i Horvatu predložili konkretni proračun za nabavu ostalih preventivnih sredstava(npr. koliko bi prema dimenzijama prozora svojekuće trebalo kupiti mreže, koliko to stoji i sl.). Uizvještaju mole gospodina Horvata neka ih obavijesti o učinkovitosti primijenjenih mjera.

7. Stol umjetnostiSudionici: učenici kombiniranog razrednog odjela ili bilokojeg drugog odjela početnih razreda osnovne škole.SvrhaUčenici su spoznali kako i najmanji predmet na svijetu znači mnogo više nego što se čini na prvi pogled.Stoga su se dogovorili kako će jedan dan posvetitineobičnim predmetima te kako će im oni biti poticajza stvaralačko izražavanje: usmeno, pisano, likovno,glazbeno i sl.Uvodne napomene i zamisaoStol umjetnosti je mjesto što ga je književnikWilliamSaroyan predvidio za svog dječaka kako bi na njegadonio i izložio svakodnevne, naizgled nevažne pred-mete, obične sitnice, lijepe i one koje nisu jer: “Nemaničega što je priroda stvorila, a što ne bi zaslužilo po-seban pogled”.

Tako je dječak Pitt izSaroyanove knjige donio na stolumjetnosti puce (dugme), stare novine, lonac, kukca,kamenčić, školjku.

“To je divno, sve što si našao, divno je. Stavi to usudoper i sve pozorno promatraj. Tako se čovjek učipisanju, time što sve pozorno promatra… I, tako, dokje otac spremao jelo, ja sam oprao kamenje i školjkei komad drveta i sve sam pažljivo promatrao, okre-ćući sve to kako bih mogao vidjeti sve sa svih strana

- a mnogo sam toga vidio. Vidio sam kako inji predmet na svijetu znači mnogo više negčini… Promatrajući kamenčić mogao sam mmnogočemu i bio sam sretan što sam mogaodati nešto toliko jasno, da vidim, kako je jedmalena stvar toliko velika, skoro isto tako vma što drugo i na ma kom drugom mjestu”.

Zahvaljujući ocu dječak uspijeva primijetiti i s-znati važnost malenoga u životu. Otac ga neprestupozorava neka ne gleda na svijet tako da na kne vidi ništa.Dakle, ova ideja je potaknula učiteljicu i učenike -nog razrednog odjela da jedan dan u stvarnosti žovaj scenarij.Ostvarenje u učionici

Jednog dana učenici su upoznali lik dj

Documents

409015.Projektno Ucenje Matijevic