4_ Proteini

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    1/35

    Belančevine (proteini)

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    2/35

    Belančevine

    • Belančevine ili proteini su visokomolekulski prirodni proizvodi izgrađeni od α-aminokiselina, koje su međusobno povezane peptidnim vezama

    • U izgradnji proteina mogu učestvovati i druga jedinjenja, gradeći na taj načinsložene sisteme (neproteinski deo – prostetska grupa nukleinske kiseline,bojene materije, lipidi, ugljeni !idrati, "os"orna kiselina, metali#

    • U izgradnji proteina učestvuje svega oko $% α-aminokiselina čime se obrazujeniz u kome se monotono ponavlja sekven&a –'-)(*#-)+-

    • 'e postoje nikakva ograničenja u međusobnom povezivanju pojedini!aminokiselina u makromolekulske nizove, nije ograničena mogućnostviestrukog ponavljanja isti! aminokiselina niti je, teorijski, ograničen

    broj aminokiselina u makromolekulskom nizu

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    3/35

    Izdvajanje i razdvajanje belančevina

    • Belančevine se susreću u tkivima organizama zajedno sa drugim prirodnim

    proizvodima, kao to su lipidi, nukleinske kiseline, ugljeni !idrati i neke druge

    organske i mineralne materije, u prisustvu značajni! količina vode

    • zdvajanje proteina podrazumeva nji!ovo oslobađanje od pratila&a (rastvaranjem

    i odstranjivanjem pratila&a ili rastvaranjem i odvajanjem proteina#

    • . obzirom da su proteini veoma osetljivi na dejstvo kiselina, baza, organski!

    rastvarača, soli, jona metala, zatim na uobičajene opera&ije (zagrevanje,

    destila&ija, isparavanje, ekstrak&ija itd/#, pro&es izdvajanja se mora vriti pod

    izuzetno blagim uslovima• zdvajanje nerastvorni! proteina se postiže tako to se pratio&i (lipidi i ugljeni

    !idrati# odstrane pogodnim rastvaračima

    • U pojedinim slučajevima, mogu se koristiti i enzimi (npr/ korićenje pepsina ili

    tripsina pri oslobađanju kolagena kože od različiti! pratila&a#

    • 'a potekoće se nailazi kada su kao pratio&i prisutni nerastvorni polisa!aridi(npr/ &eluloza ili !itin#, pri čemu treba izvriti nji!ovu razgradnju

    • U slučaju nerastvorni! proteina, dalja nepovoljna okolnost leži u činjeni&i da se

    proteini ne mogu prečićavati prekristalisavanjem

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    4/35

    Izdvajanje i razdvajanje belančevina

    • zdvajanje rastvorni! proteina se postiže nji!ovom ekstrak&ijom iz tkiva

    pogodnim rastvaračima, zatim taloženjem pomoću soli, organskim rastvaračima

    ili promenom p rastvora• 0rilikom ovi! opera&ija treba voditi računa o mogućem denaturisanju proteina (do

    koje može doći i na sobnoj temperaturi i u demineralizovanim rastvorima#, zbog

    čega se izdvajanje sprovodi na niskim temperaturama i sa odgovarajućim sonim

    rastvorima

    • 1a bi se ekstrak&ija ostvarila, neop!odno je razoriti ćelijske opne (me!anički –

    pomoću mlinova, kvar&nim peskom, isitnjenim staklom, pogodnim solima i sl/2dejstvom organski! rastvarača – etanol, a&eton ili gli&erin2 zamrzavanjem i

    odmrzavanjem2 ultrazvukom#

    • zdvajanje proteina iz !omogenizovani! materijala se postiže ekstrak&ijom

    pomoću 3-4%5-tni! rastvora odgovarajući! soli (naje"ikasnije su, redom, 6i-, 7- i

    'a-soli, odnosno piro"os"ati, tetraborati, "os"ati, rodanidi, bikarbonati, jodidi i!loridi2 veliki broj proteina je dobro rastvoran u ovakvim rastvorima#

    • 8kstrakti se zatim odvajaju od nerastvorni! česti&a, a zatim se proteini iz

    rastvora talože dijalizom destilovanom vodom (proteini su u vodi nerastvorni#

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    5/35

    Izdvajanje i razdvajanje belančevina

    • 'akon izdvajanja proteina, razdvajanje se može vriti

    metodom elektro"oreze (elektro"oreza u tečnoj "azi,

    elektro"oreza na !artiji, elektro"oreza na čvrstim "azama,

    dvodimenzionalna elektro"oreza#• 'ajčeće se koristi elektro"oreza u prisustvu .1. (.1.-

    09:8, razdvajanje proteina na osnovu molarne mase#

    /

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    6/35

    Izdvajanje i razdvajanje belančevina

    • ;a "rak&ionisanje i prečićavanje proteina koristi se i !romatogra"ija (adsorbensi

    skrob, &eluloza i derivati &eluloze, jonoizmenjivačke smole, silikagel i dr/#

     –  jonoizmenjivačka !romatogra"ija (razdvajanje na osnovu naelektrisanja

    proteina pri datoj p vrednosti, npr/ korićenjem karboksimetil-&eluloze#

     – gel-"iltra&ija (razdvajanje prema veličini molekula, npr/ razdvajanje na

    se"adeksu (umreženi makromolekuli dekstrana##

     – a"initetna !romatogra"ija (razdvajanje na osnovu različitog spe&i"ičnog

    vezivanja proteina za punio&e u koloni#

    • ;a!valjujući razvoju sve e"ikasniji! metoda razdvajanja, utvrđeno je da se samokod čoveka susreće oko $% različiti! !emoglobina, do $% serum albumina itd/

    • pored svi! potekoća, uspeno je izvreno izdvajanje niza proteina, npr/ enzima

    ureaze (.amner, 4

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    7/35

    Sastav belančevina

    • 7ako se na osnovu elementarnog sastava proteini ne mogu bliže de"inisati,

    neop!odno je da se, na neki drugi način, detaljnije upozna sastav proteina

    • 0rvi korak ka detaljnijem upoznavanju proteina je nji!ova !idroliza (pored

    aminokiselina, u nekim slučajevima, !idrolizom se dobijaju i neka druga jedinjenja

     – ugljeni !idrati, lipidi itd/#, dejstvom kiselina, baza ili enzima

    • 7isela !idroliza se obično vri dejstvom $%,?5-tne !lorovodonične kiseline (ili 3 @

    sumpornom kiselinom, zatim taloženje Ba.+A pomoću Ba(+#$, ako je &iljdobijanje slobodni! aminokiselina#

    • idroliza mineralnim kiselinama je potpuna, pri čemu ne dolazi do ra&emiza&ije

    (uvek se dobijaju 6-aminokiseline#

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    8/35

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    9/35

    Sastav belančevina• .avremenim, "izičkim metodama razdvajanja može se, veoma uspeno, izvriti

    razdvajanje pojedinačni! aminokiselina

    • U ovu svr!u najčeće se koriste razne vrste !romatogra"ije i elektro"oreze

    •  9dsorp&iona !romatogra"ija/ 7ao adsorp&iona sredstva koriste se silika-gel odnosnoaluminijum(#-oksid2 ;a razdvajanje smea se, u većini slučajeva, koriste organskirastvarači, a za eluiranje adsorbovani! aminokiselina se koristi voda

    • 0odeona !romatogra"ija - raspodela aminokiselina između dva rastvarača2 7aosta&ionarna "aza koristi se skrob ili silika-gel, dok se kao druga "aza koristi nekiorganski rastvarač2 (u ovu grupu se ubraja i !romatogra"ija na !artiji, čija je upotreba

    veoma rasprostranjena#• 8lektro"oreza/ 7od ove metode, razdvajanje se bazira na promeni naelektrisanja

    molekula aminokiselina pri prekoračenju izoelektrične tačke, a za mogućnostrazdvajanja je iskorićena razlika u prav&u i brzini putovanja različiti! komponenatasmee u električnom polju

    • Conoizmenjivačka !romatogra"ija/ +vaj tip !romatogra"ije se zasniva na činjeni&i da

    se aminokiseline u kiselim rastvorima nalaze u obliku katjona, odnosno anjona ubaznim rastvorima (izvan oblasti nji!ovi! izoelektrični! tačaka#, pri čemu se moguvezati za odgovarajuće jonoizmenjvačke smole

    • @asena spektrometrija/ *edosled aminokiselina u proteinima se može odreditikorićenjem te!nike poznate kao tandem masena spektrometrija ili @[email protected] naosnovu masenog spektra utvrđuje se redosled aminokiselina u peptidu, koji jepret!odno dobijen delimičnom enzimskom !idrolizom proteina

    • 'aročito je velika primena kombinovane 6)D@. metode

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    10/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaOpšte karakteristike aminokiselina

    • .ve aminokiseline koje se pojavljuju u proteinima su α-aminokiseline

    • zuzimajući gli&in (glikokol# sve prirodne aminokiseline sadrže najmanje tri )

    atoma2 na prvom je "ormirana )++ grupa, na drugom se nalazi amino-grupa,dok treći ) atom može da bude supstituisan na različite načine

    • .a izuzetkom gli&ina, drugi ) atom prirodni! aminokiselina je asimetričan, tako da

    su sve optički aktivne i imaju 6-kon"igura&iju

    • .em aminokiselina 6-reda, u prirodi je pronađen i izvestan manji broj 1-

    aminokiselina (kod neki! mikroorganizama i u sastavu neki! antibiotika#

    • .ve aminokiseline odgovaraju sledećoj optoj "ormuli (sem prolina i oksiprolina#

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    11/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaOpšte karakteristike aminokiselina

    • 0roteinske aminokiseline su međusobno dosta različite (po strukturi i po

    osobinama# na osnovu čega je i izvrena nji!ova podela

    • 0rema rastvorljivosti, u zavisnosti od karaktera *-ostatka, aminokiseline se delena

     – lipo"ilne i

     – lipo"obne

    • 'a osnovu strukturni! karakteristika, dele se na

     – monoamino-monokarboksilne kiseline, – oksi-aminokiseline,

     – tio-aminokiseline,

     – aromatične aminokiseline,

     – !etero&iklične aminokiseline,

     – diamino-monokarboksilne kiseline, – imino-karboksilne kiseline i

     – monoamino-dikarboksilne kiseline/

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    12/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • @onoamino-monokarboksilne kiseline/ U ovu grupu spadaju gli&in, alanin, valin,

    leu&in i izoleu&in2 najvažnija aminokiselina ove grupe je leu&in (u većini proteina se

    pojavljuje u sadržaju iznad 4%5, a u ponekim čak i do $?5#2 gli&in i alanin seuglavnom susreću u skeletnim proteinima

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    13/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • +ksi-aminokiseline/ U ovu grupu se ubrajaju dve aminokiseline serin i treonin2

    dekarboksila&ijom serina nastaje biogeni amin kolamin, iz kolamina se izvodi i

    !olin (oba amina ulaze u sastav "os"atida#

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    14/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • Eioaminokiseline/ U proteinima se iz ove grupe pojavljuju dve aminokiseline&istein i metionin, ukoliko se &istin ne smatra kao posebna aminokiselina

    • Uspostavljanje .-. veze (disulfidni most # ima značajnu ulogu u strukturi proteina, jer se preko ove veze &istina ostvaruje umrežavanje (stabilizovanje struktureproteina#

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    15/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    •  9romatične aminokiseline/ 'ajčeće aminokiseline ove grupe su "enilalanin i tirozin

    • z tirozina se izvode biogeni amini tiramin i oksitiramin (iz koga se, zatim, izvodi!ormon adrenalin (!ormon srži nadbubrežne žlezde# i čitav niz alkaloida#

    • z jodgorgonske kiseline (u krajnjoj liniji i iz tiramina# izvodi se i !ormon tiroksin

    A i ki li ki b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    16/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • etero&iklične aminokiseline/ 9ko se izuzmu !etero&iklične iminokiseline – prolin i

    oksiprolin – u ovu grupu se ubrajaju tripto"an i !istidin, aminokiseline koje se

    izvode iz alanina, zamenom vodonika ostatkom indola, odnosno imidazola

    • Eripto"an nije mnogo rasprostranjena aminokiselina, ali se u malim količinama

     javlja u svim proteinima2 iz tripto"ana se izvodi biogeni amin triptamin, koji je

    osnovna supstan&a za brojne prirodne supstan&e derivate indola, kao i neki

    alkaloidi

    • istidin se susreće u prirodi znatno čeće od tripto"ana, a najznačajnija je njegova

    uloga u !emoglobinu (preko !istidina se uspostavlja veza između proteina globina

    i gvožđa#2 biogeni amin !istamin je takođe bioloki značajan

    A i ki li ki t b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    17/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • 1iamino-monokarboksilne kiseline/ +voj grupi pripadaju ornitin, arginin i lizin

    • .ve tri aminokiseline su izrazito baznog karaktera

    •;a ornitin nije utvrđeno da se pojavljuje u proteinima, ali je dokazana uzajamnaveza sa argininom

    •  9rginin se pojavljuje u svim proteinima (kod protamina, njen sadržaj iznosi i do

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    18/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • minokiseline/ +voj grupi pripadaju prolin i oksiprolin

    • 0rolin je jedna od najrasprostranjeniji! aminokiselina (u kolagenu njen sadržaj

    iznosi oko 4=5#2 prolin je matična supstan&a za neke alkaloide sa pirolidinskim

    prstenom

    • ;a oksiprolin je utvrđeno da se pojavljuje kao bitna aminokiselina samo u

    kolagenu i želatinskim proteinima

    A i ki li ki t b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    19/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaPregled aminokiselina

    • @onoamino-dikarboksilne kiseline/ +va grupa aminokiselina predstavlja kisele

    komponente koje ulaze u sastav proteina asparaginska i glutaminska kiselina i

    nji!ovi amidi

    • 1ekarboksila&ijom asparaginske kiseline nastaje alaninu izomerna aminokiselina

    β-alanin (jedina prirodna β-aminokiselina2 ulazi u sastav neki! peptida ipantotenske kiseline (vitamina B?##

    • :lutaminska kiselina, pored leu&ina i arginina, spada u red najrasprostranjeniji!

    aminokiselina (ponekad se javlja u sadržaju iznad $%5 u pojedinim proteinima#

    • U prirodi se pojavljuje i 1-glutaminska kiselina (u nekim ba&ilima i bakterijama

    ulazi u sastav opni, to je razlog nji!ove povećane otpornosti na dejstvo

    proteolitički! enzima domaćina2 prisutna je i u nekim biljkama i kod antibiotika#

    A i ki li ki t b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    20/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaAminokiseline kao konstitutivni elementi proteina

    • Broj aminokiselina koji učestvuje u izgradnji proteina je veoma ograničen i svodi

    se na svega $% aminokiselina

    • .matra se da broj aminokiselina koje čine protein ne prelazi =%%, odnosno proteini

    sa molarnom masom većom od =%%%% gDmol su sastavljeni iz dva ili vie

    polipeptidni! nizova

    • 0roteini se veoma intenzivno proučavaju, tako da je za izvestan broj proteina

    utvrđen ne samo kvalitativni, već i kvantitativni aminokiselinski sastav

    • .adržaj pojedini! aminokiselina u proteinima se svakako odražava i na nji!ove

    karakteristične osobine (oblast izoelektrične tačke, rastvorljivost, elastičnost itd/#

    • +d karaktera ostataka aminokiselina zavisi i obim, oblik i Frelje"G proteina

    A i ki li ki t b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    21/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaAminokiseline kao konstitutivni elementi proteina

    A i ki li ki t b l č i

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    22/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina

    •  9minokiseline su poli"unk&ionalna jedinjenja koja su veoma reaktivna

    • 7ada su u pitanju nji!ove !emijske i "izičko-!emijske karakteristike treba obratiti

    pažnju na sledeće

     – slobodne aminokiseline sadrže kiselu i baznu grupu koje se međusobno

    neutralizuju, tako da se aminokiseline pojavljuju u obliku dipol-jona (oblik koji

    ima karakter soli, nerastvorne su u organskim rastvaračima a rastvorne u vodi

    i alko!olima#

     – rastvaranjem u vodi dolazi do ravnoteže između slabo kisele 'HI

     grupe,slabo bazne )++- grupe i I jona iz vode2 p vrednost na kojoj dolazi do

    uspostavljanja ove ravnoteže naziva se izoelektrična tačka

     – 7ako pojedine aminokiseline imaju različite izoelektrične tačke, korićenjem

    ove osobine aminokiselina i nji!ovi! dipol-jona može se postići razdvajanje

    smea aminokiselina (elektro"oreza#

    Aminokiselinski sastav belančevina

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    23/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina

     –  9minokiseline su am"oterna jedinjenja i mogu da grade soli kako sa kiselinama

    tako i sa bazama, pa im stoga i odgovaraju dve konstante diso&ija&ije (konstanta

    kiselosti 'HI

     grupe (p7a# i baznosti )++-

     grupe (p7b## – 0oložaj izoelektrične tačke lako se može izračunati na osnovu izraza J K(p7a-

    p7bI4A#

    Aminokiselinski sastav belančevina

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    24/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina

     – .tvaranje dipol-jona kod aminokiselina može se sprečiti samo u slučaju da se

    blokira bilo karboksilna bilo amino-grupa2 najvažniji derivati ove vrste su estri,

    koji vie ne pokazuju karakter soli (mogu da se podvrgnu destila&iji# – ;a!valjujući povoljnom prostornom rasporedu, α-aminokiseline mogu da

    grade komplekse sa tekim metalima tipa !elata (sposobnost građenja

    kompleksa može da posluži za izdvajanje i prečićavanje aminokiselina#

     –  9minokiseline koje učestvuju u izgradnji belančevina su poznate po bojenim

    reak&ijama, od koji! nin!idrinska ima opti značaj (pozitivnu reak&iju daju sve

    α-aminokiseline sa slobodnom '$ grupom, sem prolina i oksiprolina2 dobija

    se plavoljubičasto obojenje nakon zagrevanja aminokiseline s nin!idrinom#

    Aminokiselinski sastav belančevina

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    25/35

    Aminokiselinski sastav belančevinaFizičko!emijske karakteristike aminokiselina

     – 0oznat je čitav niz spe&i"ični! reak&ija sa pojedinim aminokiselinama, npr/ksantoproteinska reak&ija, reak&ija za dokazivanje aminokiselina sasumporom itd/

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    26/35

    Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike

    • +snovna veza koja međusobnopovezuje aminokiseline u

    makromolekulima proteina je amidnaveza

    •  9midna veza, koja se kod proteinauspostavlja isključivo između amino ikarboksilni! grupa koje se nalaze naα-) atomima aminokiselina poznata je kao peptidna veza

    • straživanjima 0olinga (0auling#i 7orija ()oreL#, utvrđena jedužina veza i veličina uglovaizmeđu atoma peptidni! veza ipostojanje dve prostorne

    mogućnosti povezivanja (cis- itrans-prostorni raspored#

    • *astojanja su praktično ista zaoba oblika

    •   cis-0rostorni raspored peptidneveze se susreće veoma retko

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    27/35

    Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike

    • )-' veza peptidne veze je kraća od uobičajene

    proste )-' veze (oko 4%5#, dok je )-+ veza

    duža od )J+ veze• 0oling i 7ori su doli do zaključka da se kod

    kristalni! sistema susreće !ibridna struktura za

    koju je karakteristično učeće granične strukture

    sa &a/ =%5 i strukture sa &a/ A%5

    • *avni dveju susedni! planarni! peptidni! veza

    koje se sučeljavaju na istom α-) atomu mogu dazauzmu različite prostorne rasporede, a u

    zavisnosti od vrednosti azumutni! uglova ϕ i ψ ,koji de"iniu rota&iju oko veza '-)α odnosno )α-

    )M• *ota&ija oko veze )α- nema nikakvog uti&aja,

    dok rota&ija između )α i ) atoma ostatka * bitno

    utiče na ponaanje sistema u &elini

      I II

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    28/35

    Peptidna veza i njene karakteristikeStereo!emijske karakteristike

    • *ota&ija oko pomenuti! prosti! veza pruža velike mogućnosti međusobnog

    prostornog podeavanja i (i # planarni! "ragmenata peptidni! veza i (ii # ostataka

    aminokiselina (*#, zauzimajući različite rasporede u odnosu na α-) atome

    • 'a ovakav način, ukupni raspored niza praktično isključivo zavisi od prisutni!aminokiselinski! ostataka *, nji!ove veličine, kao i karaktera "unk&ija koje sadrži

    • 1rugim rečima, krajnji &ilj – de"inisanje proteina – postaje složeniji

    • ako je broj aminokiselina ograničen (svega dvadesetak# složenost proteina jeuslovljena ne samo slobodnim smenjivanjem aminokiselinski! ostataka, već i

    nji!ovim prostornim kombina&ijama• 0rema tome, sem kvalitativnog i kvantitativnog aminokiselinskog sastava proteina,

    za potpuno de"inisanje je potrebno utvrditi i strukturu i prostorne oblikemakromolekulski! nizova

    • 1a bi se utvrdio redosled aminokiselinski! ostataka ugrađeni! u makromolekulski

    niz proteina, neop!odno je obezbediti mogućnost postupnog ot&epljivanja ostataka,

    raskidanjem jedne po jedne peptidne veze

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    29/35

    Peptidna veza i njene karakteristikeOdre"ivanje krajnji! aminokiselina

    • 1ejstvom dinitro"luorobenzena (ili dansil-!lorida# na protein nastaju spe&i"ični derivatikod koji! je za slobodnu amino-grupu krajnje aminokiseline vezan dinitro"enil (1'0# ilidansil-ostatak

    • 0otpunom !idrolizom pomenuti! derivata jedna, krajnja aminokiselina se pojavljuje kao1'0- ili dansil-derivat, koji se izdvaja, identi"ikuje i kvalitativno i kvantitativno određuje

    • +dređivanje krajnje aminokiseline sa slobodnom amino-grupom izvodi se na sledećinačin

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    30/35

    Peptidna veza i njene karakteristike

     Odre"ivanje krajnji! aminokiselina

    • 'edostatak ove metode je to se tokom ispitivanja molekul peptida potpuno

    razlaže

    • 'ajčeće primenjivana metoda za određivanje krajnje aminokiseline sa slobodnom)++ grupom sastoji se u esteri"ika&iji i reduk&iji iste (dejstvom 6iBA#, nakon

    čega se potpunom !idrolizom slobodni aminoalko!ol relativno lako odvoji i

    identi"ikuje

    • +graničena mogućnost ovi! metoda je u tome to se dobijaju poda&i o samo

     jednoj aminokiselini, to je nedovoljno za potpuno de"inisanje strukture peptida ili

    proteina

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    31/35

    Peptidna veza i njene karakteristikePostupna odgradnja pojedini! aminokiselina

    • +dgradnja aminokiselina sa slobodnom

    amino grupom - *eak&ija po 8dmanu

    (8dman#

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    32/35

    Peptidna veza i njene karakteristikePostupna odgradnja pojedini! aminokiselina

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    33/35

    Peptidna veza i njene karakteristike

     Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina

    • +dgradnja aminokiselina sa slobodnom )++ grupom/ >ie puta se pokualo sa

    postupnom odgradnjom ostatka aminokiselina sa slobodnom )++ grupom2 zbog

    složenosti, predloženi postup&i nisu naili na iru primenu• *eak&ija sa brom&ijanom (reak&ija po 8dmundsonu# – "ragmenta&ija proteinskog

    niza/ Bočni osta&i metionina reaguju sa brom&ijanom, pri čemu se razgrađuje

    peptidna veza metionina preko karboksilne grupe i dobijaju manji peptidni

    "ragmenti

    • Broj ostataka metionina u proteinima je relativno mali, tako da se "ragmenta&ijom

    dobija izvestan broj polipeptidni! "ragmenata pogodni! za dalje sekven&ionisanje i

    analizu

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    34/35

    Peptidna veza i njene karakteristike

     Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina

    Peptidna veza i njene karakteristike

  • 8/17/2019 4_ Proteini

    35/35

    Peptidna veza i njene karakteristike

     Postupna odgradnja pojedini! aminokiselina

    • +stale spe&i"ične reak&ije raskidanja peptidne veze/ ;a raskidanje peptidni! veza

    veoma su značajne reak&ije koje se odigravaju pod katalitičkim dejstvom enzima

    • 'ajčeće se koriste pepsin, tripsin, !imotripsin i papain

    • 7ombinovanjem raznovrsni! mogućnosti potpune !idrolize peptida ili proteina,

    dejstvom enzima ili !emijski! agenasa, utvrđivanjem krajnji! grupa i postupnom

    odgradnjom, u dananje vreme vie nije nedostižno potpuno reavanje problema

    strukture čak ni kod složeniji! molekula proteina