4 Pokazatelji Privrednog Razvoja 1-10-2015

8/17/2019 4 Pokazatelji Privrednog Razvoja 1-10-2015

1/43

1

4. POKAZATELJI

PRIVREDNOG RAZVOJA


2/43

2

I Vrste pokazatelja privrednog razvoja

II Ograničenja prilikom mjerenjaekonomske aktivnosti

Konceptualni problemi pri korišcenju

pojedinih razvojnih pokazatelja

IV Pokazatelji nejednakosti u raspodjeli


3/43

3

I Vrste pokazatelja

privrednog razvoja


4/43

4

Znacaj pokazatelja PR

• Pokazatelji privrednog razvoja treba da ušto većem stepenu:

1. Odslikavaju nivo privredne

razvijenosti odredjene zemlje

2. Definišu ključne razvojne probleme

3. Pomognu kreatorima

makroekonomske politike kako da

postupaju u odredjenim situacijama


5/43

5

Pravila

1. Kao polazni kriterijum uvijek koristiti: ostvarenje

ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenjesiromaštva. Pokazatelji su: visina i kretanje BDP/pc,kretanje stope nezaposlenosti, pokazatelj o udjelusiromašnog u ukupnom stanovništvu.

2. Razvoj je uvijek praćen strukturnim promjenama, pa se

promjena sektorske strukture koristi kao jedan od kriterijaza ocjenu razvoja.

3. Upotrijebiti što veći broj pokazatelja ukoliko želimo dobitipouzdanu ocjenu o razvoju i razvijenosti.

• Najznačajnije pokazatelje koje koristimo kod ocjenjivanja

razvoja sadrže MEDJUNARODNE STATISTIKE.• Metode analize pokazatelje privrednog razvoja :

a) istorijski metod zemlje,

b) komparativni metod (poredjenje više zemalja) ili

c) ekonomsko politički metod (poredjenje postavljenihrazvojnih zadataka sa njihovim ostvarenjem)


6/43

6

Vrste pokazatelja

1. Naturalno izraženi pokazateljiprivrednog razvoja;

2. Ekonomsko-socijalni pokazatelji;

3. Naučno-tehnološki pokazatelji;

4. Vrijednosno izraženi pokazatelji;


7/43

7

Naturalni pokazatelji

Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoapoljoprivrednog i industrijskog razvoja

zemlje.

1. Proizvodnja pojedinih oblika hrane

2. Proizvodnja strategijskih proizvoda

(daju se u formi per capita)

- Na značaju dobijaju pokazatelji vrijednostiproizvodnje novih tehnologija


8/43

8

Ekonomsko-socijalni pokazatelji

Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoa

ekonomskog i socijalnog razvoja zemalja.1. Zaposlenost, nezaposlenost;

2. Prosječni dohoci;

3. Pojedini oblici socijalne zaštite,

4. Izdvajanja za obrazovanje;

5. Broj ljekara na 100 stanovnika;

6. Očekivano trajanje života, troškovi ishrane uraspoloživom dohotku domaćinstava, uslovistanovanja...

(Naglašen parcijalni karakter)


9/43

9

Neki parcijalni fizički ili naturalni) pokazateljinivoa razvijenosti zemlje:

• Vrijednost proizvodnih fondova po stanovniku• Vrijednost proizvodnih fondova po radno sposobnom stanovniku• % zaposlenosti radno sposobnog stanovnistva• Gustina putne mreze na 1000 km2• Udio gradskog u ukupnom stanovnistvu

• Udio nepoljoprivrednog u ukupnom stanovnistvu• Potrosnja elektricne energije po stanovniku• Promet u trgovini na malo po stanovniku• Potrosnja za obrazovanje po stanovniku• Potrosnja za zdravlja po stanovniku• Broj telefonskih prikljucaka na 1000 domacinstava

• Broj automobila na 1000 stanovnika• Broj TV prijemnika na 1000 stanovnika• Broj knjiga u bibliotekama na 1000 stanovnika• Broj korisnika interneta na 100 stanovnika• Duzina zivotnog vijeka stanovnika


10/43

10

HDI

• Jedan od najpoznatijih pokušaja u merenju stepena

zadovoljenja potreba je "indeks humanog razvoja” (ili“indeks kvaliteta života", engl. human development index -HDI): pracenje indeksa pokrenuto je 1990. godine.

• Svake godine, zemlje članice UN se rangiraju prema ovoj formuli (UNDPHuman Development Report)

• HDI indeks mjeri prosječna dostignuća zemalja po triosnovne grupe pokazatelja u ljudskom razvoju:1. kvalitet života mjeren dužinom trajanja života,2. stepen obrazovanja mjeren procentom pismenosti odraslog

stanovništva i stopom upisa djaka, kao i3. nivo BDP/pc prema kupovnoj moći gradjana izraženoj u $

• Nedostaci HDI sintetičkog pokazatelja: ne govori ništa onejednakostima u raspodjeli , procenat pismenosti nijedovoljno pouzdan..


11/43

• Npr. na osnovu izvještaja UN o ljudskom razvoju za 2012.godinu koji jeobuhvatio 186 zemalja, zemlje se mogu rangirati u:

• NAJRAZVIJENIJE ZEMLJE, sa veoma visokim Indeksom humanog razvoja (0,955 do 0,805) – 47 zemalja,

• ZEMLJE VISOKOG INDEKSA HUMANOG RAZVOJA ( 0,796 do 0,712) – 47 zemalja;

• ZEMLJE SREDNJEG NIVOA HDI (0,710 do 0,536) – 47 zemalja;

• ZEMLJE NISKOG NIVOA HDI (0,534 do 0,304) – 46 zemalja (na samom kraju ljestvice su zemlje

tzv. podsaharske Afrike (najsiromašnija grupacija zemalja svijeta); 11

1

NO 17 Belgija 33 Estonia

2 Australija 18 Austrija 35 Slovacka

3

SAD 19 Singapur 37

Madjarsk

a

4 NL 20 Francuska 39 Poljaska

5 DE 21 Finska 41 Litvanija

6 NoviZeland 22 Slovenija 43 Portugal

7

IE 23 Spanija 44 Latvia

8 SE 24 Lihtenstajn 47 Hrvatska

9 Svajcarska 25 IIT 56 Rumunija

10

JP

26

LU

57

Bugarska

12 CA 27 UK 61 Meksiko

12

J.Koreja

28

CZ

55

Rusija

13

HongKong

/ CH 29 EL 85 Brazil

14

IS 30 Brunei 90 Turska

15 DK 31 Kipar

10

1 Kina

16 Izrael 32 Malta

13

6 Indija

U prvih 57 zemalja su sve EU zemlje

i Hrvatska (2012)


12/43

12

Naucno-tehnološki pokazatelji

Koriste se za iskazivanje dostignutog nivoanaučnog i tehničkog razvoja zemalja.

1. Obim i struktura troškova istraživačko razvojnograda;

2. Naučno istraživačka baza zemlje,3. Obim i forme transfera tehnologije;

4. Udio proizvoda novih tehnologija u svjetskomizvozu;

5. Patenti; razvijenost proizvodnje i tržištatehnologije;

6. Tehnološki i trgovinski bilans zemlje.


13/43

13

0.030.01 0.3

0.10.6

0.2

0.8

0.2

0.9

0.3

0.8

0.6

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

2006 2009 2010 2011 2012 2013

% BDP

ulaganja drzave ulaganja privrede

Grafikon: Predlog rasta ulaganja u NID

(naučno-istraživačku djelatnost)

u Crnoj Gori do 2013. godine

Nacionalna politika za istraživanje i tehnološki razvoj (RTD)


14/43

14

Vrijednosni pokazatelji

• Govore o finasijskim (novčanim) iznosima ekonomskihveličina.

• Po metodologiji društvenih računa UN (SNA)

1) bruto domaći proizvod (Gross Domestic Product GDP ),2) bruto nacionalni proizvod (Gross National Product GNP ),

3) neto domaći proizvod (Net Domestic Product NDP ) i4) neto nacionalni proizvod (Net National Product NNP ).

• (odnose se na period od godine dana)


15/43

15

BDP – dohodovna strana, 2004. (u mlrd evra)

A) Od BDP do NI

1. Bruto domaći proizvod (BDP) 10.200

2. Plus: primljeni faktorski dohoci iz inostranstva 330 3. Minus: isplaćeni faktorski dohoci inostranstvu – 335

4. Jednako: bruto nacionaln i proizvod (BNP) 10.195

5. Minus: amortizacija fiksnog kapitala – 1.355

6. Jednako: neto nacionalni proizvod (NNP) 8.840

7. Minus: indirektni ili posredni porezi -720

8. Minus: statistička i dr. neslaganja 100

9. Jednako: nacionalni dohodak (NI) 8.220

B) Raspodela NI na sastavne delove

10. Nadoknade zaposlenima 6.020

11. Nadnice: (plate), dohoci 5.100

12. Dodaci na nadnice (plate) 92013. Dobit – profit preduzeća 765

14. Neto kamata 550

15. Vlasnički dohodak 740

16. Dohodak od rente 145

Primjer - dohoci od ostatka svijeta su manji od plaćanja činilaca dohotka ostatku svijeta, pa je GDP veći od GNP

BDP definisan kao

tržišna vrijednost dobara i

usluga proizvedenihradom i kapitalom

na teritoriji zemlje “X”.

NNP predstavlja razliku

između BNP i amortizacije,

NI se dobijaoduzimanjem indirektnih

ili posrednih poreza

od NNP.

NI se raspodjeljuje na:

nadoknade zaposlenim,neto kamate,

profit firme,

vlasnički dohodak i

dohodak od rente,

uključujući razne dodatke.

Neto domaći proizvod (net domestic product, NDP) predstavlja tržišnu vrijednost godišnje

proizvodnje umanjenu za amortizaciju, tj. trošenje fiksnog kapitala,dok neto nacionalni proizvod predstavlja bruto nacionalni proizvod umanjen za amortizaciju


16/43

16

BDP - Osnovni i najvažnijimakroekonomski agregat

• BDP(GDP) u tržišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenihroba i usluga jedne zemlje u jednom periodu/godini/,

• MONSTAT obračunava bruto domaći proizvod na godišnjem nivou zaekonomsku teritoriju Crne Gore, po proizvodnoj i potrošnoj metodi.

• BDP po potrošnoj metodi izračunava se kao zbir potrošnje domaćinstava, državne potrošnje, investicija, promjene u zalihama isalda izvoza i uvoza roba i usluga (MONSTAT).

• BDP po proizvodnoj metodi izračunava se kao zbir dodatih

vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica, tj. kao razlikaizmeđu autputa i intermedijalne potrošnje. Odnosno, zbir bruto dodatihvrijednosti po djelatnostima i poreza na proizvode, umanjenih zasubvencije na proizvode (MONSTAT). Prednost ovog metoda jestemogućnost sagledavanja doprinosa pojedinih aktivnosti ukupnomekonomskom rastu zemlje.

• BDP po metodi dohodaka (zbir nadnica, rente, kamate i profita)


17/43

17

OBRACUN BDP po potrošnoj

metodi

metodom izdataka)

Y= C + I + G + X-M )

C - izdaci domaćinstva na tri vrste dobara ( trajna, netrajna dobra iusluge)-trajna su ona koja traju duže od godinu dana ( auto, kuća itd. ).

G - izdaci države na svim nivoima ( opština, region, drzava ). Kojim seobezbjeđuju javna dobra i usluge ( zdravlje, obrazovanje, vojska,infrastruktura itd.)

I - investicije - mogu biti domaće ili inostrane, a dijele se u tri grupe: 1)novi pogoni, 2) stambena izgradnja, 3) zalihe

X – M - spoljnotrgovinski izdaci- saldo izvoza (X) i uvoza ( M)

NACIONALNI RAČUNI OSNOVNI AGREGATI


18/43

•Bruto domaći proizvod (BDP ili GDP) u tržišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenihdobara i usluga rezidentnih jedinica tokom perioda, tj. zbir bruto dodatih vrijednosti po djelatnostimai poreza na proizvode umanjenih za subvencije na proizvode (MONSTAT).

Godina

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD Bruto domaći proizvod /tekuće cijene/

tekuće cijene

stalne

cijene

po glavi

stanov-

nika

stopa

realnog

rasta

deflator

Ličnapotrošnja

domaćinstava

Potrošnjadržave

Bruto

investicije

u osnovna

sredstva

Promjene

u zalihama

Spoljno -trgovinski

saldo

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

hilj. € € % % hilj. €

2000 1.065.699 1.750 - - 745.691 233.759 179.821 58.772 -152.344

2001 1.295.110 1.077.420 2.113 1,1 20,2 970.764 325.988 226.683 76.835 -305.160

2002 1.360.353 1.319.768 2.208 1,9 3,1 1.100.461 338.195 198.916 56.301 -333.520

2003 1.510.128 1.394.126 2.435 2,5 8,3 1.120.474 404.181 200.830 31.940 -247.297

2004 1.669.783 1.576.967 2.684 4,4 5,9 1.221.101 439.238 286.072 -8.368 -268.260

2005 1.814.994 1.739.590 2.912 4,2 4,3 1.267.951 543.420 326.329 -4.594 -318.112

2006 2.148.998 1.970.474 3.443 8,6 9,1 1.660.948 580.054 469.811 77.000 -638.815

2007 2.680.467 - 4.280 10,7 - 2.368.961 539.340 867.109 39.043 -1.133.986

2008 3.085.621 2.866.025 4.908 6,9 7,7 2.814.821 698.103 1.180.216 74.747 -1.682.267

2009 2.980.967 2.911.070 4.720 -5,7 2,4 2.503.696 661.430 797.623 10.855 -992.637

2010 3.103.855 3.054.410 5.006 2,5 1,6 2.550.717 727.215 655.139 52.333 -881.549

2011 3.234.060 3.204.056 5.211 3,2 0,9 2.728.471 714.670 596.453 35.265 -840.799

82% 23% 21% 2% -28%

2012 3.148.857 3.151.727 5.062 -2,5 -0,1 2.631.969 679.108 583.824 30.907 -776.951

83,6% 22% 18,5% 1% -25%

2013 3.327.077 3.253.951 5.356 3,3 2 712 002 660 191 638 656 -8 378 -675 394

81,5% 19,8% 19,2% -0,3% -20,3%

2014* 3.424.888 3.376.771 1,5

NACIONALNI RAČUNI – OSNOVNI AGREGATI


19/43

19

Realne stope rasta

BDP 2010 (%)

Realne stope rasta

BDP 2013 (%)


20/43

20

Obračun po proizvodnoj metodi - CG


21/43

21

BDP CRNE GORE 2013 / Zavod za statistiku

Nominalni BDP je vrijednost finalnog autputa u nekoj ekonomiji u cijenama

koje važe u periodu u kojem je autput proizveden (tržišne cijene). Realni GDP izražava iznos ukupnog autputa u bilo kom periodu u cijenama koje važe za bazni period (stalne cijene).


22/43

22

Porezi, subvencije,

intermedijarna i finalna dobra

• Subvencije imaju suprotan efekat od indirektnih poreza. Označavaju novčanunadoknadu (kompenzaciju) koju vlada daje nekim preduzećima da bi ona snizilaprodajne cijene svojih proizvoda ili usluga – čak i ispod cijena koštanja (troškovaproizvodnje). Svrha subvencija je povećanje realnih dohodaka socijalno ugroženihdomaćinstava.

Primjeri:

1) Kada kupite lampu, platite i PDV – jer je on uključen u cijenu lampe. 2) Kada kupite „polubijeli hljeb” od 600g, ne platite ga po njegovoj stvarnoj prodajnojcijeni – jer je ona umanjena za iznos subvencije (ako se npr. proizvodnja ovog hljeba sesubvencioniše).

• Dobra se dijele na međufazna (intermedijarna) i finalna. Isto

važi i za usluge. Primjer: Čestitka je finalno dobro, a hartijaza čestitku je međufazno dobro.

• BDP obuhvata vrijednost finalnih dobara (usluga), jer jevrijednost međufaznih dobara (usluga) uključena u vrijednostfinalnih dobara (usluga).

č


23/43

23

II Ograničenja prilikom mjerenjaekonomske aktivnosti

1. Pitanje istinitosti / tačnosti iskazanih statističkihpodataka (slaba statistička infrastruktura) 2. Postojanje vantržišnih transakcija (neregistrovane i

neoporezovane privredne aktivnosti; crno tržište;)

3. Rast GNP se ne koriguje po osnovu degradacijeprirodne sredine (rast zagađenja)

4. Dužina radne nedjelje i raspoloživo slobodnovrijeme (više slobodnog vremena može učiniti da se

zaposleni osećaju bogatijim, iako se GDP/pc nije izmjenio) 5. Dostupnost dobara, geografski položaj, vezani

troškovi (u LDCs neka dobra nisu uvijek dostupnana slobodnom tržištu; različiti troškovi života narazličitim geografskim destinacijama i vezani tr. ..)


24/43

24

Dodatna granicenja BDP kao visoko

agregiranog monetarnog pokazatelja

1) razlike u relativnim cijenama usložnjavajukomparaciju relativnih nivoa BDP /zbog različiteraspoloživosti faktora, svaka zemlja se opredjeljujeza proizvodnju „jeftinijih” roba, pa njen BDP ispada

relativno veći/ 2) kupovna moć nacionalne valute je vrlo različita (kupovna moć novca u različitim zemljama jerazličita, za 1$ se može više kupiti u nekoj LDCnego u US)

3) selekcija zemalja i vremenskog intervala zapotrebe uporedne analize je uvijek diskutabilnopitanje (kako istaći razloge nejednake dinamikerazvoja izmedju zemalja)


25/43

25

GDP/pc in PPP

• Poslednjih godina u međunarodnim komparativnimistraživanjima sve je u većoj upotrebi pokazatelj brutodomaći proizvod po stanovniku meren kupovnommoći nacionalne valute ( purchasing parity power PPP ).

• Paritet kupovne moći predstavlja faktor konverzijenacionalne valute, kojim se eliminišu razlike univoima cijena različitih privreda.

• Ovaj korekcioni elemenat definiše iznos nacionalne valutekoji je potreban da se kupi određena količina dobara nadomaćem tržištu koliko se za jedan dolar može kupiti uSAD. Razlike u nivoima GDP per capita iskazanih uzvaničnim, i na temelju pariteta kupovne moći, mogu biti

vrlo izražene, posebno kod manje razvijenih zemalja.


26/43

26

Nedostaci BNP-a kao mjere

privredne aktivnosti

1. Ne govori o cilju proizvodnje (razvojni

prioriteti vs. stvarni uzroci rasta BDP),

2. Nije uračunata vrijednost dobara koja nijeplaćena (npr. rad u kući,domaćice);

3. Ne govori ništa o kvalitetu života inematerijalnim potrebama;


27/43

27

Net economic welfare

Neto ekonomsko blagostanje, mogli bi dobiti kadaod GNP-a :

1. odbijemo sve štete koje proizvodnja nanosiokolini (faktori koji ne uvećavaju indikator

zadovoljstva) /env ironmental degradat ion /2. uvrstimo odredjeni broj kategorija potršnje kojenisu uključene u BDP -dodamo vrijednost dokolice/le isure / i procjenjenu vrijednost sive ekonomije.

• Dijelom uvedeno u nekim skandinavskim zemljama,preporuka UN da se uvodi, ali nije utvrdjena jedinstvenametodologija /tacniji indikator blagostanja nacije, ali tezakza obracun, tj. sprovodjenje u praksi/


28/43

28

GPI: An alternative to the GDP• Genuine Progress Indicator (GPI) /PRAVI INDIKATOR PROGRESA/ =

differentiates between desirable and undesirable economic activity – Positive contributions (i.e. volunteer work) not paid for with moneyare added to economic activity

– Negative impacts (crime, pollution) are subtracted

In the U.S., GDP has risen greatly, but not GPI


29/43

29

Problemi korišcenja pojedinih

pokazatelja

• Kao posebno važne aspekte korišćenjapojedinih pokazatelja privrednog razvojamoguće je izdvojiti sljedeće:

1. priroda agregatnih i pokazatelja per capita,

2. pokazatelji nivoa i stope privrednog rasta,

3. korišćenje pokazatelja razvoja u međunarodnimkomparacijama,4. nominalni versus realni vrijednosni pokazatelji

privrednog razvoja.


30/43

30

1. Priroda agregatnih i per capita

pokazatelja

Prednost:

Omogućavaju medjunarodnu uporedivost;

Nedostatak:

Daju nerealnu sliku pri velikimodstupanjima od prosječnih veličina(posebno pc pokazatelji)


31/43

31

2. Pokazatelji nivoa i stope privrednog rasta

Pokazatelji nivoa pokazuju prosječnoblagostanje (dostignuta veličina odredjenogpokazatelja)

Stopa rasta pokazuje brzinu, pravacpromjene tog blagostanja u vremenu.

Nedostatak:

Kada je niska bazna veličina, visoke stoperasta nisu realne, ne odslikavaju realne

razvojne uspjehe, jer polaze od niskih

startnih veličina.


32/43

32

3. Korišcenje pokazatelja razvoja umedjunarodnim komparacijama

• Kod međunarodnih analiza uvijek se sapravom postavlja pitanje izbora zemalja

čiji se pokazatelji razvoja kompariraju, kaoi vremenskog perioda u kome se topoređenje realizuje.

• Objektivni pristup - adekvatna selekcijapokazatelja kod medjunarodnih poredjenja


33/43

33

4. Nominalni versus realni pokazatelji

Nominalni GNP- vrijednost autputa u

tekućim cijenama; - Promjene u nominalnim veličinamarezultat su promjene cijena

Realni GNP- vrijednost autputa u stalnim(baznim) cijenama.


34/43

34

IV Pokazatelji nejednakosti u

raspodjeli

• Socijalni minimum predstavlja donju granicu dohotka kojagarantuje pojedincu, odnosno domaćinstvu egzistencijalnusigurnost. Ovaj minimum varira među pojedinim zemljama,a u kategorijalnom smislu obuhvata minimalni nivo ishrane,

brige o zdravlju, odjeći i stanovanju.• Domaćinstva koja ne raspolažu nivoom raspoloživogdohotka koji garantuje egzistencijalni minimum pripadajugrupaciji siromašnih

• "apsolutno siromaštvo" - % stanovništva u ukupnom

stanovništvu koji ne raspolaže sumom finansijskih sredstavaneophodnih za finansiranje egzistencijalnog minimuma• “ekonomski ugroženo stanovništvo” – preko linije

apsolutnog siromaštva, sklono padu ispod linije siromaštvaako se pogorša ekonomska situacija i izostanu redovna

mjesečna primanja


35/43

35

Nejednakost u raspodjeli

1. Nejednakost dohodaka od rada (plata), koje

predstavljaju 4/5 ukupnih dohodaka u RZ;

2. Nejednakost dohodaka od vlasništva

- U tržišnim privredama jednakost u raspodjeli dohotka nije cilj kome ovisistemi po definiciji teže. Štaviše, takav cilj je u izrazito konfliktnomodnosu sa tržišnom logikom privređivanja. Ipak, prevelike nejednakosti

u raspodjeli ostvarenog dohotka mogu biti jedan od značajnihograničavajućih faktora razvoja u dugom roku.

- Lorencova kriva;Gini koeficijent


36/43

36

Mjerenje nejednakosti

• Ukupna populacija se dijeli u “kvantile” ilidesetine grupa, saglasno povećanomnivou dohotka (grupisanje pojedinaca po

veličini dohotka), a zatim se odredjuje kojidio cjelokupnog nacionalnog dohotka primasvaka označena grupa

• Decile ratio - odnos izmedjunasiromašnijeg (10%) i najbogatijeg slojastanovništva (10%); stepen nejednakosti univou dohodaka izmedju dva ekstrema;

Lični dohodak % podjele ukupnog dohotka


37/43

37

Primjer:

Pretpostavljena raspodjela

ličnog dohotka u zemljama u razvoju

podjeljena prema dohotku

na petine i desetine grupa

Pojedinci

Lični dohodak

(monetarne

jedinice)

% podjele ukupnog dohotka

Petine / kvantili Desetine

1 0.85

(20% stanovništva prima

svega 5% novčanih jedinica)

1.82 1,0

3 1.43.2

4 1.8

5 1.9

9

3.96 2,0

7 2.45.1

8 2.7

9 2.8

13

5.810 3,0

11 3.47.2

12 3.8

13 4.2

22

9,014 4.8

15 5.913,0

16 7.1

17 10.5 51

(20% stanovništva, sa

najvećim primanjima,

ostvaruje 51% ukupnih

novčanih jedinica

22.518 12,0

19 13.528.5

20 15,0

Ukupni dohodak 100,0 100 100

Decile ratio - najsiromašniji slojod 10% stanovništva

dobijaja samo

1,8% ukupnog dohotka,

dok najbogatiji sloj

od 10% prima 28,5%.(28,5 / 1,8 = 15,8)


38/43

38

Lorencova kriva

• Mjeri stepen nejednakosti u raspodjeli• Lorencova kriva pokazuje kvantitativni odnos između

procenta primalaca dohotka i procenta ukupnog dohotkakoji je raspoređen u određenoj godini

• Na grafiku, za svaki % dohotka, unijet je % primalacadohotka

• Primjer na sljedećem grafiku prati prethodnu tabelu:-Tačka A pokazuje da najsiromašniji dio od 10% stanovništva

prima samo 1,8% ukupnog dohotka,-tačka B pokazuje da 20% stanovništva prima 5% dohotka i tako dalje za svaku od ostalih 8 kumulativnih desetinagrupa. Treba zapaziti da u središnjoj tački,50% stanovništva u stvari primaju samo 19,8% uk. dohotka.


39/43

39

(savršena raspodjela)

1,8%5%

19,8%


40/43

40

Veca krivina Lorencove krive,

veci relativni stepen nejednakosti

Veću nejednakost u raspodjeli dohotka reprezentuje izraženija zakrivljenostLorencove krive.

Na slici desno je slučaj zemlje sa izraženijom nejednakošću u raspodjeli

dohotka.

-Ekstremni slučaj savršene nejednakosti je onaj u kome jedna osoba primacjelokupan nacionalni dohodak, dok ostali ne primaju ništa.

relativno jednaka raspodela Veći stepen nejednakosti u raspodjeli


41/43

41

GINI koeficijent kao mjera

nejednakosti u raspodjeli

• Gini koeficijent je agregatna mjeranejednakosti i može se kretati od nule

(savršene jednakosti) do jedinice(savršene nejednakosti), tj. 0


42/43

42

Human IncomeDeveloped HDI


43/43

43

DevelopmentIndex (HDI)

Ginicoefficient

HDI rank 2010 2000-2010

VERY HIGH HUMAN DEVELOPMENT

1 Norway 0.938 25.8

4 United States 0.902 40.8

10 Germany 0.885 28.3

11 Japan 0.884 24.9

13 Switzerland 0.874 33.7

14 France 0.872 32.7

22 Greece 0.855 34.3

23 Italy 0.854 36.0

29 Slovenia 0.828 31.2

34 Estonia 0.812 36.0

36 Hungary 0.805 30.0

HIGH HUMAN DEVELOPMENT49 Montenegro 0.769 36.9

50 Romania 0.767 32.1

51 Croatia 0.767 29.0

58 Bulgaria 0.743 29.2

60 Serbia 0.735 28.2

64 Albania 0.719 33.0

65 Russian Federation 0.719 43.7

68 Bosnia and Herzegovina 0.710 36.369 Ukraine 0.710 27.6

71The former Yugoslav Republic ofMacedonia 0.701 42.8

MEDIUM HUMAN DEVELOPMENT

89 China 0.663 41.5

119 India 0.519 36.8

LOW HUMAN DEVELOPMENT

162 Liberia 0.300 52.6

Developed HDI

OECD 0.879

Non-OECD 0.844

Developing

Arab States 0.588

East Asia and the Pacific 0.643

Europe and Central Asia 0.702

Latin America and theCaribbean 0.704

South Asia 0.516

Sub-Saharan Africa 0.389

Very high humandevelopment 0.878

High human development 0.717

Medium human development 0.592

Low human development 0.393Least developed countries 0.386

World 0.624

http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2010/chapters/

RELACIJE HDI I GINI KOEFICIJENTA

Prema raspoloživim podacima,Gini koeficijent u zemljama sa

visokom nejednakošću u raspodjeli dohotka se kreće između 0,50 i 0,70, dok u zemljama sa relativno jednakom

raspodelom je između 0,20 i 0,35.

Documents

4 Pokazatelji Privrednog Razvoja 1-10-2015