4 Karakteristike populacija

8/18/2019 4 Karakteristike populacija

1/61

Svaka je populacija živ, dinamičan sustav pod utjecajemvanjskih i unutarnjih čimbenika:

-gustoća (veličina)-prostorni raspored

-natalitet

-mortalitet

-dobna struktura i-porast ili smanjenje

GUSTOĆA POPULACIJE izražava se brojem jedinki (ili

njihovom biomasom) na jedinicu površine ili volumena kojinaseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se mijenja,

ovisno o uvjetima u okolišu.


2/61

Metodezaodređivanjegustoće populacija možemo podijeliti na

APSOLUTNE I RELATIVNE.

APSOLUTNE METODE određuju stvaran ili približno stvaran

broj jedinki najedinicu površine ili volumena.

Vizualni cenzus (prebrojavanje kompletne populacije)

Metoda markiranja (koja obuhvaća puno različitih metoda i

indeksa za izračun stvarne gustoće populacije)

Metode uzorkovanja jedinica prostora kao što je metoda

kvadrata.


3/61

VIZUALNICENZUS Npr. prebrojavanje svih ježinaca vrste

Paracentrotus lividus neke uvale ili manjeg otoka


4/61

Prebrojavanje jedinki bjeloglavog

supa (Gyps fulvus) određenihstaništa (planinskog vrha, masiva,otoka..)

Brojanje slonova Afričkog travnjaka

Brojenje jedinki lisne uši krumpira


5/61

METODA MARKIRANJA – česta kod ptica, morskih kornjača isisavaca, slatkovodnih (jezerskih) riba

Markiranje fitoplanktonskih stanica radiaoaktivnim ugljikom

(C14) da bi se pratila brzina rasta gustoće populacije na

osnovi dijeljenja stanica (nespolnog razmnožavanja)


6/61


7/61

METODA KVADRATA


8/61

U RELATIVNE METODE određivanja gustoće populacija

spadaju indeksi gustoće (npr. starosni indeks....), čije

skale određuju relativnu brojnost i zastupljenost jedinki nanekom prostoru koja se određuje otprilike, te indirektni

pokazatelji brojnosti koji procjenu relativne gustoće

temelje na brojnosti jedinki u odnosu na jedinicu truda iliučinka, npr. mreže, klopke ili količina otrova

Indirektni pokazatelji brojnosti, npr. koliko je jedinki neke

vrste ribe u mreži ili koliko je planktonskih organizama

PROSTORNI RASPORED POPULACIJE

Raspored jedinki neke populacije ovisi o uvjetima u staništu i može

biti: neravnomjeran (slučajan), ravnomjeran i grupni (hrpičast).


9/61


10/61


11/61

Ravnomjeran Slučajan

Slučajan

Hrpičast


12/61

Hrpičasti raspored

Ravnomjerni raspored

Slučajan raspored


13/61

RAST POPULACIJE

Priraštaj (fecundity): broj potomaka prema jedinici vremena.Varira ovisno o starosti jedinki.

Mortalitet (ovisi o vrstama, okolišu): najveći je kod starih imladih jedinki

Generacijsko vrijeme: vrijeme između rođenja jedinke i rođenja jedinkinog potomstva.

Što je vrijeme kraće, populacija raste brže.Što je jedinka veća, to je vrijeme duže.

Starosna struktura (broj jedinki iste starosti u populaciji)


14/61

Desetke minuta


15/61


16/61


17/61

Ljudska populacija


18/61

Logistički rast

• Eksponencionalni rast se ne može dugo održatiu bilo kojoj populaciji – Ovisis o neograničenim resursima.

– U stvarnosti, postoji jedna ili više limitirajučihresorsa koje spriječavaju eksponencijalni rast.

– Realni populacijski model ograničava rastpopulacije računajući “kapacitet nosivosti”okoliša (carryng capacity). “Carryng capacity”

predstavlja maksimum gustoće neke populacije

koju okoliš može podržati


19/61


20/61


21/61

Kompleksan (složen) rast

Vrijeme


22/61


23/61

NATALITET I MORTALITET

NATALITET je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem (ptice),

klijanjem, dijeljenjem ili na drugi način. To je pozitivni čimbenik

rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je

za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju

podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se

razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno (npr. bakterije).


24/61


25/61

STOPA PREŽIVLJAVANJA

●Različita kod različitih vrsta, ovisi o vanjskom utjecaju,

ekologiji vrste itd.

●Kod vrsta koje se brinu za potomstvo stopa preživljavanja je

visoka.

●Vrste koje se ne brinu za potomstvo –stopa preživljavanja je

mala, to kompenziraju velikim brojem potomaka.


26/61


27/61


28/61

Različiti uvjeti okoliša određuju značajke duljine života

Poremećena staništa s neprevidljivim i prolaznim ekološkim

čimbenicima određuje vrste s slijedećim osobitostima:brzi rast, mala veličina tijela, rana reprodukcija, mnogo malihpotomaka.

Vrste s ovim karakteristikama nazivamo r –stratezi ili specijalisti

Ove vrste prolaze kroz razdoblje brzog rasta populacije

oslobođenog kompeticije s povremeno lošim periodama kojirezultiraju velikim mortalitetom (smrtnost u ovom primjeru je

neovisna o kompeticiji i gustoći populacije).

Ove osobitosti su optimalne u uvjetima gdje su velike

mogućnoti ranog umiranja.


29/61

Tipične r –izdvojene vrste


30/61


31/61


32/61


33/61


34/61


35/61


36/61


37/61


38/61


39/61


40/61


41/61


42/61


43/61


44/61


45/61


46/61


47/61

Za većinu životinja osnovni je razlog selidbe hrana.

Životinje sa stalnom tjelesnom temperaturom – ptice i sisavci

– iznenađujuće uspješno podnose klimatske krajnosti. Svedok imaju minimalne uvjete za opstanak, uspješno će senositi sa, za ljude, nepodnošljivim uvjetima života. Tako,primjerice, vuk živi širom sjeverne polutke: od užarenih

pustinja Arabije do granice leda u tundrama visoko na Arktiku. Cijelo to područje nastanjuje samo jedna vrsta vuka(Canis lupus), koju dijelimo na mnoštvo podvrsta. Arktičkepodvrste preživljavaju i u uvjetima do -70 oC ukoliko moguosigurati minimum hrane (sobovi).

MIGRACIJE RIBA


48/61

MIGRACIJE RIBA


49/61

Diadromne ribe migriraju

između slanih i slatkih voda

Dijelimo ih na Anadromne

(54%), katadromne (25%) i

amfidromne (21%)

Anadromne – žive u morima, atazmnožavaju se u slatkimvodama

Katadromne – žive u slatkimvodama, arazmnožavaju se umorima

Amfidromne – kreću se izmeđuslatkih i slanih voda, ali ne zbog

reprodukcije


50/61

KATADROMIJA


51/61

O J

Europske jegulje poduzimaju obrnut, ali jednako iscrpljujućiput. Napuštajući rijeke u kojima žive, kreću nizvodno do mora

te preko Atlantskog oceana u Sargaško more. To je područjemirnih voda, usred jakih sjeveroatlantskih struja. Odložena

jaja razvijaju se u prozirne ličinke nalik listu, koje nošenestrujama kreću preko Atlantskog oceana. Tijekom putovanja

do obala Europe razviju se u mlade jegulje koje pronalazeušća rijeka plivajući uzvodno do voda u kojima će sazrijeti. Natom se putovanju jegulje ponekad prebacuju preko kopna,

krivudajući kroz mokru travu.Največi raspon migracije ima američka jegulja: od Islanda doVenecuele.


52/61

Carcharhinus leucas

AMFIDROMNE RIBE

Morski pas česti i brojan u tropskim predjelima. U slatkevode ulazi zbog hrane (smanjena kompeticija). Opasan,

veliki predator.


53/61


54/61

Velika jata riba koja su prezimila u toplijim vodama sele iz


55/61

Velika jata riba koja su prezimila u toplijim vodama sele iz

umjerenih oceana u polarna mora u potrazi za većomkoličinom planktona.

Najimpresivniji su seobe oceanskih divova , plavetnog i

grbavog kita, koji sele u hladna polarna mora gdje se

prehranjuju planktonskim račićima. Kada se more ponovnozaledi, a plankton nestane, kitovi se vraćaju u topla ali

planktonom siromašnija tropska mora.

Plavetni kit

Grbavi kit


56/61


57/61

Bodljikavi jastog


58/61

Bodljikavi jastog

Živi u plitkom moru oko Bahamskih ostrva. U jesen, zbog

nadolazećih oluja i pada temperature, odlazi u dublje vode istvara duge kolone.

Povratak prema obali – intenzivna sezona lova na jastoge

Planinske seobe


59/61

Većina sezonskih seoba vezana je uz izvore hrane.Uglavnom se odvijaju u smjeru sjever- jug, što znači da zimi

životinje napuštaju više zemljopisne širine. Takve sezonskepromjene vezane su i uz nadmorsku visinu. Planine poput

Stjenjaka u Sjevernoj Americi, Alpa i visokih škotskih planinapredstavljaju Arktik u malom pa se također odlikuju i ljetnim

obiljem i zimskom oskudicom. Na primjer, europski jelen uvisokim škotskim planinama ljeti pase na planinskimpašnjacima, a zimi silazi na nižu nadmorsku visinu tražećihranu u travom bogatim udolinama.

Bijeg pred vrućinom


60/61

Bijeg pred vrućinom

U tropskim krajevima nestašica ne nastupa zimi već u suhimljetnim mjesecima. Prestankom kišne sezone trava prestajerasti, pa biljojedi počinju iscrpljivati izvore hrane. Glad ihprimorava na seobe te velika krda kreću preko sprženihtravnjaka u potragu za pašom.Jedna od najpoznatijih seoba odvija se u istočnom dijeluekvatorijalne Afrike gdje svakog svibnja više od milijun zebri,

gnuova i gazela napušta iscrpljenu savanu jugoistočnogSerengetija i kreće put sjeverozapada, prema svježimtravnjacima južne Kenije (područje Mara).Brojni predatori: krokolili kada prelaze rijeku, velike mačke

Seobe radi razmnožavanja

K i k i i k ži ti j k j


61/61

Kopneni rakovi su u osnovi morske životinje koje su seprilagodile kopnenom načinu života, ali zbog razmnožavanja

još uvijek ovise o moru.

Slične seobe poduzimaju i neki od vodozemaca, primjericežabe. Poput kopnenih rakova, i ove su životinje vezane uzvodu najviše radi razmnožavanja. U vrijeme odlaganja jajapočinju masovne seobe prema barama i jezerima. Na svome

putu prelaze velike prometnice i slične prepreke.Morske kornjače – vraćanje na uvijek istu pješčanu plažu

Documents

4 Karakteristike populacija