m-r Izeta Babai-Dazdarevi d-r Redep krijelj

JEZIK I KULTURA BONJAKAZA ETVRTI RAZRED

devetogodinje osnovne kole

Autori: m-r Izeta Babai-Dazdarevi d-r Redep krijelj

Recenzentska komisija 1. Prof. d-r Fehim Huskovi, univerzitetski profesor - predsjednik 2. Lile Arsova, nastavnik - lan 3. Anisa Trpevska, nastavnik - lan

Grafi ka priprema: Zoran Avramovski

Izdava: Ministarstvo obrazovanja i nauke Republike Makedonije

tampa: Grafi ki centar d.o.o.e.l., Skoplje

, ( ) v , 22- 48/1 13.01.2016 .

CIP- . ,

373.3.016:821.163.4(497.6)(075.2)373.3.016:811.163.4(497.6)(075.2)

Jezik I kultura Bonjaka za etvrti razred devetogodinje osnovne kole/Izeta Babai- Dazdarevi,Redep krijelj.-: ,2016.-150.:.; 30

ISBN 978-608-226-383-0COBISS.MK-ID 101340682

PREDGOVOR Dragi uenici,

Velika je srea i zadovoljstvo podariti vam novo znanje koje vas oe-kuje u etvrtom razredu. Sada ste ve zreliji i sa prethodnim steenim zna-njem, samo ete koraati napred u osvajanju novih vrhova planina uspjeha i znanja. U ovom udbeniku nastavit ete sa nadograivanjem osnove koju ste stekli u treem razredu o jeziku, knjievnosti i kulturi Bonjaka. Oekuju vas jo puno knjievnih bisera, novih pravila tane i lijepe rijei u govoru i pisanju i znanja o kulturi Bonjaka. Udbenik je raen po Nastavnom planu i programu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja za izborni predmet Jezik i kultura Bonjaka za IV razred. Nastavne sadrine su defi nirane u tri podruja: Jezik (pravopis i pra-vogovor), Izraavanje i stvaranje i Knjievnost i kultura Bonjaka. Svako po-druje sadri nastavne jedinice koje ete zajedno sa vaim nastavnicima/cama obraivati kako bi se dalje pripremali za samostalan rad u kojem ete pokazati koliko ste nauili i savladali gradivo. Za svaku nastavnu jedinicu stoji objanjenje za nejasne rijei; razgovor o tekstu u obliku pitanja koja trebate odgovoriti; novi knjievni pojmovi ili pojmovi o kojima trebate pro-iriti znanja, analizirati i primjeniti steena znanja u kolskom i domaem zadatku. Korieni su i primjeri tehnika za kreativno uenje u nastavi. Svakako i u ovaj udbenik vodie vas Dina i Aldino, vaa drugarica i va drug iz treeg razreda.

Puno sree i uspjeha u etrvtom razredu, ele vam autori knjige.

Predgovor 3Sadraj 5Azbuka i abeceda 9Vjebamo itanje irilice i latinice 10 , 10Oskar Vajld, Sebini din 11Napii neto o sebi 14PJESME I PRIE ZA SRCE I DUUAlija H. Duboanin, Jesenja pjesma 17Dragan Luki, ta je otac 18Vidoe Podgorec, Zaviajni jezik 20Narodni i knjievni jezik 21Elifa Krijetorac, Rodni Sandak 22Fikreta Kenovi-Salihovi, Unuci Asji 24Tehnika grozd 25Grigor Vitez, Zima se razboljela 26Kasim Derakovi, Ljetna no 28ukrija Pando, Oslukivanje 29Tehnika kvadrant 30Mirsad Beirbai, Naunice od treanja 31Enes Kievi, Kako se moe tedjeti mama 33Pisanje estitke 34Denisa Turkovi, Djeija prava 35Romska narodna pjesma, ergaka pjesma 38Nasiha Kapidi-Hadi, Divna zemlja i teta Devla 40Tehnika petored 43Prianje po slici, U prirodi 44

Desanka Maksimovi, Pria o raku krojau 45

Prepriavanje sa promjenom kraja prie 47Kemal Mahmutefendi, Sve moje cipele 48Opis predmeta 50Hadem Hajdarevi, Bajramske cipele 52Bisera Alikadi, Kraljica iz dvorita 53

SADRAJ

Prepriavanje teksta po planu 55Ahmet Hromadi, Opet granu proljee 56Opis pojave 59Prianje po nizu slika, Dva jarca 60Eko uionica 62Aleksandar N. Pukin, Bajka o ribaru i ribici 63Opis lika 66Rizo Dafi , Proljee 67Prianje doivljaja 68Husein Dervievi, Prodavaoc osmijeha 69Pisanje razglednice 73Branko opi, Izokrenuta pria 74Prianje po datim rijeima 75eljka Horvat-Vukelja, Reumatini kiobran 76Pisanje pozivnice 78KUTAK ZA MUDRI TRENUTAKNarodna knjievnost 81Narodna pripovijetka, Svijetu se ne moe ugoditi 81Narodna pria, Magarac 83Narodna pria, Mudri seljak i pametni graanin 84Narodna pria, Sin rasipnik 84Narodna anegdota, Nasrudin hoda i kadija 85Narodna basna, Lav i mi 87Narodna basna, Vuk i jagnje 87Ezop, Kornjaa i zec 88Narodna novela, Djevojka cara nadmudrila 88Narodne poslovice 90Narodne zagonetke 91KAD PRAVILNO GOVORIM I PIEM, VJERUJTE MI LAKE DIEMNarodni i standardni knjievni jezik 93Usmeni i pisani govor 95Samoglasnici i suglasnici 96Podjela rijei na slogove 97Rod i broj imenica 98Glagoli radnja, stanje i zbivanje 100

Zamjenice line i prisvojne 102Pridjevi opisni, prisvojni i gradivni 105Reenica subjekat i predikat 107Prenoenje dijela rijei iz jednog u drugi red 108Izgovor i pisanje glasova , , D, 110Izgovor i pisanje slova H 112Izgovor i pisanje skupa JE i IJE 113Pisanje velikog slova imena institucija, adrese, asopisa, praznika 114ONO TO MOJ NAROD STVARA, NE DAJ DA GA NEZNANJE PARAKultura Bonjaka 117Muziko stvaralatvo 118Narodne pjesme 118Narodni instrumenti 120Narodne nonje 123Narodna kola i igre 124Narodni obiaji 125Stari zanati 127

LEKTIRNI KUTAK 131

Aldine, ti u pjesnike preo! Bravo! A za kolu ne brini. Novi udbenik

nas eka, ba se radujem. Letimo to breeee!

etvrti smo razred sada,nismo vie djeca mala, velika smo vaa nada.Zato Dino sada poi,

dokonluka se vie proi!

9

AZBUKA I ABECEDA

Prole godine savladali ste tampana i pisana slova irilice i latinice. Ali, da ponovimo i osvjeimo to znanje. Prezimena i imena drugova i druga-rica u dnevniku piu se abecednim i azbunim redom. Napravite dva spiska uenika svog razreda: jedan abecednim, a drugi azbunim redom. Prvo se piu prezimena, pa imena.

ABECEDNI RED AZBUNI RED123456789

1011121314151617181920212223242526272829303233

1010

VJEBAMO ITANJE IRILICE I LATINICE

. . . . , , , , . . ! . , ... , , . , . . . . : - , ... , ... , . . , . , . , . , , . , . , , . . ! , . . . - , , , . ... , : - ... . .

(prijevod: Izeta Babai)

1111

. .

SEBINI DIV

Svaki dan poslije podne, kad su se vraala iz kole, odlazila su djeca i igrala se u divovu vrtu. Bio je to velik, lijep vrt, s mekom, zelenom travom. Pogdjegdje u travi raslo je krasno cvijee poput zvijezda, a bilo je tu dvanaest bresaka koje su se s proljea rascvjetavale njenim cvjetovima rumene i biserne boje, a ujesen rodile bogatim plodom. Ptice su sjedile na drveu i tako slatko pjevale da su djeca zastajala u igri i sluala ih. to smo mi sretni ovdje! dovikivala su jedno drugome. Jednoga se dana vratio div. Bio je u pohodu kod prijatelja svojega ljudo-dera i proivio s njim sedam godina. Kad je proteklo sedam godina, bio je izgo-vorio sve to mu je imao rei, jer nije im bio silan razgovor, pa je odluio da se vrati u svoj dvor. Kad je stigao, spazi djecu kako se igraju u vrtu. to vi tu radite? zavikne im jako otresitim glasom i djeca pobjegnu. Moj vrt, moj je vrt ree div svatko to razabire, a ja ne doputam niko-me da se igra u mojem vrtu osim mene samoga. Tako je digao uokolo visok zid i metnuo plou s opomenom: PREKRITELJI BIT E KANJENI. Bio je on jako sebian div. Sirota se djeca nisu sada imala gdje igrati. Pokuali su se igrati na cesti, ali cesta je bila vrlo prana i puna tvrda kamenja, a to im se nije mililo. Kad im se svri kola, obilazili su oko visokoga zida i razgovarali o krasnom vrtu za zidom. to smo bili sretni tamo govorili su jedan drugome. Onda svanulo proljee i sav se kraj prekrio sitnim cvijeem i sitnim ptica-ma. Jedino u vrtu sebinoga diva bila je svejednako zima. Ptice nisu marile da pjevaju u vrtu kad u njem nema djece, a drvee zaboravilo cvati. Jednom provi-rio iz trave krasan cvijet, ali kad je opazio plou s opomenom, rastuio se zbog djece i opet mugnuo natrag u zemlju te zaspao. Jedini kojima je prijalo bili su snijeg i mraz. Proljee je zaboravilo na ovaj vrt klicali su mi emo dakle i-vjeti ovdje cijele godine. Snijeg prekrio travu velikim svojim bijelim pokrovom, a mraz posrebrio sve drvee. Onda pozvae vjetar sjevernjak da se nastani s njima i on je doao. Umotao se u krzno, rikao cio dan po vrtu i otpirivao dimnjake. To je divno mjesto ree on moramo pozvati tuu da nas pohodi. Tako je dola tua. Svaki je dan tri sata treskala u krov na dvoru dok nije porazbijala kriljeve, a zatim je oblijetala oko vrta koliko god je brzo mogla. Bila je u sivoj odjei, a ledena daha.

1212

Ne razumijem zato proljee ovako kasni ree sebini div sjedei kraj prozora i gledajui svoj hladni bijeli vrt nadam se, promijenit e se vrijeme. Ali nije bilo proljea, pa ni ljeta. Jesen je urodila u svakom vrtu zlatnim plodom, ali nije urodila u divovu vrtu. On je presebian govorila je jesen. Tu je dakle uvijek bila zima, pa su vjetar sjevernjak i tua i mraz i snijeg obigravali izmeu drvea. Jednoga je jutra div leao budan u krevetu pa zauo neku ljupku svirku. Zvuala mu je u uima tako slatko te je pomislio da prolaze kraljevi glazbenici. A zapravo je samo mala konopljarka pjevala pod prozorom, ali div ve odavno nije uo ptiju pjesmu u svojem vrtu i uinilo mu se da je to najkrasnija svirka na svijetu. Tua prestala obigravati iznad njegove glave, vjetar se sjevernjak okanio rike, a kroz otvoreni prozor zamirisao divan miris. Mislim da napokon svie pro-ljee ree div te skoi iz kreveta i pogleda kroz prozor. to je vidio? Vidio je najljepi prizor. Kroz malu rupu u zidu uuljala se djeca i sjede na granama drve-a. Na svakom drvetu vidi malo dijete. A drvee se toliko veseli to su mu se vratila djeca da se osulo cvijeem i milo se uzmaha-lo granama iznad djejih glava. Ptice lete i cvrkuu blaeno, a cvijee izviruje iz zelene trave i smije se. Bio je draestan prizor, a samo je u jednom kutu jo zi-movala zima. Bio je to najdalji kut u vrtu, a tamo je stajao maleni djeak. Toliko je malean bio da se nije mogao popeti na granu, nego je obilazio oko drveta i gorko plakao. Bijedno je drvo sve udilj bilo pokriveno mrazom i snijegom, a sje-vernjak je puhao i rikao iznad njega. Penji se, malia ree drvo i sagne svoje grane koliko god je moglo, ali djeak je bio premalen. A divu se razblailo srce kad je to vidio. to sam bio sebian! ree on sada znam zato proljee nije htjelo osvanuti. Dii u bijednoga maliana na vrak na drvetu, a onda u sruiti zid i moj e vrt biti djeje igralite do vijeka. Zaista se jako rastuio zbog onog to je uradio. Oduljao se dakle dolje, otvorio tihano vrata i otiao u vrt. Ali kad su ga djeca spazila, uplaila se tako da su pobjegla i u vrtu nastala opet zima. Jedino malian nije utekao jer su mu oi bile pune suza i nije vidio da div dolazi. A div se prokrao njemu iza lea, prihvatio ga njeno na ruku i popeo ga na drvo. A drvo se odmah rascvalo, ptice dole i zapjevale na drvetu, a malian rairio ruke, ogrlio diva i poljubio ga. A druga djeca, kad vidjee da div nije vie opak, dohrlila na-trag, a s njima dolo i proljee. To je sada va vrt, mala djeice ree div te uze veliku sjekiru i srui zid. A kad je svijet u dvanaest sati odlazio na trg, vidio je diva kako se igra s djecom u najkrasnijem vrtu to su ga ikada vidjeli. Cio dan su se igrali, a uveer doli k divu i zaeljeli mu laku no.

1313

Ali gdje vam je va mali drug? ree on onaj djeak to sam ga popeo na drvo. Div ga je volio jer ga je djeak poljubio. Ne znamo odgovorie djeca otiao je. Morate mu rei neka sutra zacijelo doe ree div. Ali djeca mu rekoe da ne znaju gdje on stanuje, a nikada ga prije nisu vidjeli; i div se jako raalosti. Svako poslije podne, kad zavri kola, dolazila su djeca i igrala se s divom. Ali nije se vie javljao onaj malian, kojega je div volio. Bio je jako prijazan svoj djeci, no ginuo je za svojim najboljim malim prijateljem i esto je govorio o nje-mu. to bih ga volio vidjeti! znao je govoriti. Protekoe godine, a div je jako ostario i oslabio. Nije se vie mogao igrati s djecom, nego je sjedio u velikom naslonjau, gledao djecu kako se igraju i divio se svojemu vrtu. Imam mnogo krasna cvijea govorio je ali djeca su meu svim cvijeem najkrasnija. Jednoga zimskoga jutra, kad se oblaio, pogledao na prozor. Nije sada mr-zio zimu jer je znao da to samo proljee sniva, a cvijee otpoiva. Odjednom on u udu protare oi pa gleda te gleda. Zaista je bio divan prizor. U najdaljem kutu u vrtu osulo se jedno drvo ljupkim blijedim cvjetovima. Grane su mu sasvim zlatne, s grana mu vise srebrni plodovi, a pod drvetom stoji malian, kojega on voli. Sav radostan stri div dolje u vrt. Pohrli travom i prie djetetu, a kad mu je pristupio, zacrvenjelo mu se lice od gnjeva i on ree: Tko se usudio raniti te?Jer na djetinjim su dlanovima bili biljei dvaju avala, a biljei dvaju avala bili su na malim noicama. Tko se usudio raniti tebe? zavie div reci mi da trgnem svoj veliki ma i da ga ubijem. Ne! odgovori dijete to su rane od ljubavi. Tko si ti? zapita div i silan ga strah zaokupi i on klekne pred dijete.A dijete se osmjehne divu i ree mu: Ti si mi dopustio jednom da se igram u tvojem vrtu; danas e ti sa mnom u moj vrt, u raj. A kad su poslije podne dotrala djeca, naoe diva gdje mrtav lei pod dr-vetom, sav pokriven bijelim cvjetovima.

skar Vajld

itajte ovu priu tako to e uiteljica podijeliti kartice na kojima je zapisana rije iz teksta. Kada uenik uje rije koju ima na kartici javl ja se da nastavi tekst. Ilustrujte jednu sliku kako ste zamislili priu.

innnnnnnnaaaaa krijeIlllllluuuuuuuuusssssstt

1414

NAPII NETO O SEBI

Ime i prezime

Nadimak Adresa

Nacrtaj sebe

Boja oiju

Boja kose

Oblik lica

Omiljeno jelo

Omiljen sport

Omiljen hobi

lanovi tvoje porodice

Omiljeni kolski predmeti

PJESME I PRIE PJESME I PRIE ZA DUU I SRCEZA DUU I SRCE

1717

Primjeujete li promjene u prirodi?Na ta vas podsjea poetak jeseni?

JESENJA PISMA

Drvee tamni. Krai je sunev korak.U grozdu je slatka crvena kap.

Opadaju ute vlasi pod eljem vjetra.Prepuna soka svijena voka.

Lastavica kljueve svog gnijezdaostavlja vrapcu, i pero iz lijevog krila,

a tri ista lozova lista,da joj po vjetru pisma alje

s bijelim peatom zime.

List se za list lijepi.Jesenja knjiga je mokra.

A na sok i med mirie zrak.Nad krajem teko die neprobuen oblak.

Alija H. Duboanin

Razgovor o tekstu

Koje godinje doba najavljuje ova pjesma?Kako ste razumjeli dio stiha krai je sunev korak?Koje voe zri u jesen?Kako e vrapci pisati pisma lastavicama?Zato je jesenja knjiga mokra?Kakav je to neprobuen oblak?

ZADATAK Ilustrujte ovu pjesmu po zamisli i predstavi koju ste dobili.

vlasi vlasi kosezrak vazduh

1818

Imate li previe kunih obaveza?Da li ste vi posluna djeca?

TA JE OTAC

Molim vas, reciteotac ta je.

Da li je otac tataili sudija za prekraje?

Mene otac stalno ispitujei eli ovo i ono da uje,i kad sam u kolu polai kad sam iz kole dola,

i zato je ovo ovako i zato je ono onako,i zato je ovo ovde

i zato ono nije onde,i kako sam smela ovoi kako sam smela ono,

i znam li ja da sam ve velikai znam li ja da vie nisam mala,

znam li ja ta je karakter tvri od elikai znam li ja poto je nala?

I zato nisam mislilai kako nisam pazila

i ta sam opet zgazilai kako, kakoi zato, zato

i smijem li, smijem li,i znam li, znam li?

Pa zato pitam otac ta je.Da li je otac tata

ili sudija za prekraje?

Dragan Luki

Razgovor o tekstu

Zbog ega djevojica pita da li je njen tata otac ili sudija za prekraje?ta mu ona zamjera?Kako tata pokazuje brigu za svoju ker?Da li i vama smeta roditeljska briga?Kako se osjeate?Da li vas to nervira?Ako vas nervira, razgovarate li sa roditeljima o tome?

1919

Razmiljajte, zato roditelji moraju nekada postupati prema vama onako kako se vama ne dopada, ali ih ipak trebate posluati. Kada budete razgovarali sa roditeljima o tome, bie vam lake da ih ra-zumijete, a i pjesmu da sastavite.

ZADATAK probajte ovu pjesmu da promjenite tako to ete vi biti roditelji, a vai roditelji vaa djeca. Pjesmu sastavite tako to ete mijenjati svojim idejama postupke roditelja kako bi vi eljeli da postupaju sa vama.

Znate li ta je to maternji jezik?Koji je va maternji jezik?Poznavanje maternjeg jezika olakava uenje stranih jezika. Slaete li se?

Zrrmp

Aldinoooo! Pa to je bar lako.Sluaj: Nana mi kupila

tetratke i molive. - ekaj, stani, nije tako. -

Kupila mi nana sveske i olovke.

Dino, kako se kae na bosanskom ova reenica?

Baba mi, mi kupi tetratki i molivi.

Aldinoooo! Pa to je barr lako.Sluaj: Nana mi kuppila

tetratke i molive. - ekaj, stannii, nije tako. -

Kupillaa mi nana sveeske iolovke.

Dino, kakko se kae nna bosanskomm ova reenicca?

Baba mmi, mi kupi tetratkii i molivi.

2020

, .

, , . . .

ZAVIAJNI JEZIK

Zaviajni jezik je ogrlica biserjaod rijei plodova sonih,

oni ti misli niu u slike jasne i tane.

On je izvor nepresuni, vjeni,kroz knjige bistre rijei teku.

On nam je amanet djedova.uvaj ga kao zenicu oka bez jezika si niko i nita.

Odlomak Vidoe Podgorec prepjev - Izeta Babai

Razgovor o tekstu

Pisac uporeuje jezik sa bisernom ogrlicom. ta mislite zato?Sa im uporeuje rijei?Zato pisac kae da je jezik ostavljen u amanet?Kako ste razumjeli stih bez jezika si niko i nita?Moete li prepoznati ime naroda po jeziku na kojem govore?

Pjesma je napisana na makedonskom knjievnom jeziku. Pre-pjevana je na bosanskom knjievnom jeziku. Knjievni jezik ima pra-vila pisanja i govora koja se ue i moraju se potovati. On se koristi u obrazovne ustanove, televiziji, teatrima, u svakodnevnoj komunika-ciji. Imate mogunost da uite i bosanski knjievni jezik. Trudite se da ga koristite u meusobnoj komunikaciji sa drugarima i drugarica-ma koji ga govore ali i kod kue. Obino se u porodici koristi narodni bosanski jezik na dijalektima kraja odakle su vai roditelji i njihovi preci. Veina Bonjaka koji ive u Makedoniji govore sandakim di-jalektom bosanskog jezika. Evo dio teksta napisan narodnim bosanskim jezikom.

amanet obaveza koju moraju sa potovanjem ispuniti nasljednicizaviaj rodni kraj

2121

HERO I CAR

Hero je svake godine nosio caru peke iz svoje bae, od najboljeg voa, a jedne godine kae eni: Evo sutra nosim caru dunja, kad su dobro rodile i dosta goleme. ena mu ree: Nemoj dunja, jazuk je, valjae naoj djeci dojdue zime, nego mu ponesi smokava jedan kosi: milije e caru biti no dunje. On je poslua i ubere jedan koic od najboljih smokava. Evo ga k caru, a car ve bio ruao, a od dobre volje, pa ree Heru: Aferim, Hero! Sjedi sprama mene. Kad Hero sjede pokleknuvi na koljena, a savi ruke na prsi i cara smjeri u oi, car prihvati onaj koic smokava, pa s jednom po jednom Hera u glavu to vie i bolje mogae. Hero, svaki put koji ga je car u glavu zveknuo, rekao je da car uje: Ja-rebi uur (Bogu mi hvala). Zaudi se car, pa prestane udarati smokvama, i upita Hera: Ma bolan, jesi li lud? Ja te smokvama bijem, a ti svakom: Jarebi uur! Kai mi zato? He, he, estiti care! Da sam ja tebi donio na peke dunja, kao to sam bio naumio, ti bi mene jutros ubio, ali ena mi ne dade, Bog joj svakoga dobra dao, kao to je i pamet mimo ikakva insana!

ZADATAK uporedite pjesmu na makedonskom i prijevod na bosan-skom. Pronaite slinosti i razlike.

peke dar, poklonkoic korpainsan - ovjek

ZZsk

2222

Kako su vai djede i nane doselile u veem broju iz Sanda-ka, evo jedne lijepe pjesme o Sandaku. Nauite je i recitujte vaim ukuanima i prijateljima. Svojima ete obradovati srca, a prijatelje upoznati sa vaim porijeklom.

RODNI SANDAK

Da mi daju sve dolineOd Sinaja do UralaI azurne sve obale -

Rodni Sandak ne bi dala.

Da mi daju carska blaga,Sve kraljevske bijele dvore,

Kap Merdane ne bi dalaOd sandake jedne zore.

Da mi nude krunu zlatnu,Carsku svitu i robinje,

Grumen zemlje ne bih dalaOd ponosne djedovine.

Da mi uzmu oba oka,Vrelo srce iz njedara,Osim vjere Alahove,

Sve za Sandak ja bih dala.

Elifa Krijetorac

Razgovor o tekstu

O emu pjeva ova pjesma?ta to pjesnikinja ne bi dala za jednu sandaku zoru?iji grumen zemlje ona ne bi zamjenila?Koja osjeanja izaziva ova pjesma?Volite li i vi svoj rodni kraj?Znate li ta znai rodni kraj?Gdje ste vi roeni?

azur plavetnilomerdan vrijedni korali, perlegrumen komad, pareSinaj i Ural - geografski pojmovi u Aziji

2323

U pjesmi se spominje Sandak. Bonjaci koji ive u Republici Makedoniji, u najveem broju, vode porijeklo iz Sandaka. To je geografska oblast koja se na dananjoj geografskoj karti nalazi u Srbiji i Crnoj Gori. Sama rije znai bajrak, zastava. Vei gradovi u Sandaku koje ste vi vjerovatno uli i posjetili sa roditeljima su: Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Roaje, Pljevlja, Priboj, Nova Varo, Berane, Plav, Prijepolje i Bijelo Polje. Historija Bonjaka govori o mnogim selidbama i naputanju svojeg rodnog kraja. To je za svakog ovjeka mnogo tuno. Zato vai djede i nane, i svakako roditelji, esto posjeuju Sandak i odravaju porodine veze i ako neki nisu roeni tamo.

ZADATAK Iskoristite sjeanja i znanje vaih djeda i nana, neka vam priaju o Sandaku. Imena mjesta odakle su, prirodne ljepote, poslovi i zanimanja sa kojima su se bavili, narodne nonje, hrana, obiaji i djeije igre, neka budu tema i pitanja koja moete postavljati.

Z ozdd

2424

Kako djed i nana pokazuju ljubav prema vama?A vi, ta vi inite da ih usreite?

UNUCI ASJI

Naa je Asja curica mala,ali nam je more radosti dala.

Ruice njene, majune, njene,tjeraju sa srca vjetrove snjene.

Dok gledamo te oi, plavetac neba,imamo sve, nita nam ne treba.I kad se igra i kad se zaeli sna,Asja djeda i nanu braniti zna.

Brani nas od tuge, od samoe brani,ostarjela srca radou nam hrani.

Fikreta Kenovi-Salihovi

Razgovor o tekstu

O kome govore djed i nana?Zato je Asja toliko vana njima?Kako to njene majune ruice tjeraju vjetrove snjene?ta mislite, ta znae ti snjeni vjetrovi?U kojem stihu pie da djedi i nani ne treba nita?ta vam se dopalo u ovoj pjesmi?Koja osjeanja je pjesma izazvala kod vas?

ZADATAK - napiite sastav o svom djedi i svojoj nani. Neka to budu vae rijei. Moete zapoeti sa predstavljanjem djede i nane i njiho-vih imena, opis spoljaneg izgleda, karakterne osobine i navike, vae ponaanje prema njima, rijei koje koristite u komunikaciji, njihov odnos prema vama, rijei kojima se obraaju vama. Na kraju upotre-bite vaa iskrena osjeanja i pretoite ih u rijei, iskaite vau ljubav prema njima. I ne zaboravite najvaniju stvar, skuhajte kahvicu, po-zovite djeda i nanu i itajte sastav prvo njima.

majuna sitnoplavetac neba djeli plavog neba

Zvvvpobb

2525

Primjenite tehniku grozd. Ova tehnika razvija va istraivaki duh, rjenik, razmiljanje.Moete je koristiti i za druge tekstove.

DJED I NANA

TATA

MAMA

SIGURNOST

IGRASMIJEH

ZAGRLJAJ

JELO NJENOST

CVIJET

BEZBJEDNOST

ZATITA

AUTO

DOM

RODITELJI

SESTRA

RADOST

DRUGARI

LOPTA

SREA

USTA

ZDRAVLJE

LJUBAV

TOPLINA

ZATITA

2626

boljetica bolestjaglac proljeni cvijetlijeska biljkakukurijek biljkapraporci metalna lopta sa kuglicom unutra

Koji su prvi znaci kraja zime?Radujete li se poetku proljea?Koji su predvjesnici proljea?

ZIMA SE RAZBOLJELA

Javlja bijela visibaba:Ve je zima zdravlja slaba!

Kalje zima,Bolest imaBoljeticu

Proljeticu.

Zvoni, zvoni, zvoni bijeli:U bolnicu zima seli!

Za njim trubi ukraj puta Jaglaeva truba uta:

Tratara! Tratari!Diem suncu ae tri!

Prozveckuju lijeska klimaZlatnovunim koniima:

Cima cima!Cima cima!

Gle, otklima Baba Zima.

I kukurijek zveke svimaZelenkastim praporcima:

Otila je Baba Zima,Sve nas vie ovdje ima.

Grigor Vitez GGrigor VitezGGrigor Vitez

2727

Razgovor o tekstu

Koju je bolest najavila visibaba zimi?Koji cvjetovi najavljuju proljee i kraj zime?Kako se jaglac raduje proljeu?ta mislite, postoji li bolnica za zimu?Hoe li zima ozdraviti? Kada?Koga to sve vie ima kada ode Baba Zima?Koji cvjetovi su predvjesnici proljea?

Kreativni kutak podjelite se na etiri grupe. Svaka grupa neka ura-di ilustraciju za jednu strofu. Izaberite recitatora grupe i dok pred-stavlja ilustraciju, neka recituje strofu.

ZADATAK itajte pjesmu na glas, vjebajte izraajno itanje (tano i jasno itanje, potovanje interpunkcijskih znakova i pauze gdje su potrebne, pazi na boju glasa i dranje tijela). Organizujte takmie-nje u izraajnom itanju i proglasite najitaa u razredu.

ZAiiiiiiiiiii jjponnnnnnnj

ds

2828

Jeste li posmatrali letnju no?Kakvo je zvjezdano nebo?Koje zvuke ujete u mirnim letnjim noima?

LJETNA NO

Zaspale zvijezde iznad breze,svici ljeto kroz no nose,a mjesec divan vez veze

po livadi punoj rose.

Cvrci imaju zlatna krila;njene pjesme slua zaviaj:i svud uokolo, mek kao svila,pada dalekih zvijezda sjaj.

I sve u sjaju blista, blista:po nebu mjesec mirno brodi,

i mjeseina ko suza istaigra na travi, plee po vodi.

Kasim Derakovi

Razgovor o tekstu

Kako se osjeate poslije ove pjesme?Da li ste do sada vidjeli svice i skakavce?Kako moe svitac nositi ljeto kroz no?Da li ste primjetili kako mjesec nou osvijetli zemlju i ini nam se da igra i eta. U kojim stihovima je to opisano?

Da ponovimo!Pjesme su sastavljene od strofa i stihova. Koliko strofa i stihova ima ova pjesma?Otkrij rimu u pjesmi. Koje se rijei rimuju? Zapii ih.

Zadatak nauite pjesmu napamet i recitujte. Ilustrujte pjesmu po predstavi koju ste dobili.

svici insekti koji svijetle noucvrci insekti (skakavci) koji trenjem krila proizvode zvukezaviaj rodni kraj

2929

Volite li ivotinje?Koja je vaa omiljena ivotinja?Kako se ponaate prema ivotinjama koje lutaju i nemaju svoj dom?

OSLUKIVANJE

Pucketa pe ko da kae:moja su njedra sva od ari.

Kraj sebe Lejla odjeu slae,i sad e ona da sanjari.

Igraju are svud po podu,napolju mjesec, utap puni,s tamnoga neba u svom hoduna srebren snijeg zlato kruni.

Zato ne spava majka pita vrijeme je, eto, devet kuca,ta to se samo mjesec skita

po dnevnom tragu sjajnog sunca.

A Lejla uti, u no gleda,pa kad je majka rukom tae,

ona proapta sva blijeda:uj, mama, negdje maca plae!

ukrija Pando

Razgovor o tekstu

ta e Lejla raditi? Kada?Da li ste nou vidjeli puni mjesec?ta mjesec radi nou?Da li je mama pomislila da se Lejla boji zato to ne spava?Zbog ega je Lejla bila zabrinuta?Kako se zove ta osobina ljudi kada brinu o drugima oko sebe?Imate li i vi kunog ljubimca o kojem brinete?

utap puni Mjeseckruniti otkinuti, mrviti

3030

Sa odgovorom na pitanja dobit ete pjesnike slike. Sa prvom strofom dobijamo jednu pjesniku sliku:

1. Pe pucketaSada vi nastavite davanjem naslova pjesnikih slika za svaku strofu.2. are po podu....3. Mjesec ...4. Lejla je ...

TEHNIKA KVADRANTZa obradu pjesme moete primjeniti i jednu od tehnika za kreativno uenje. Prikazana je kao tabela koju trebate popuniti sa slikom o tekstu, osjeaje koje je pjesma probudila u vama, zvuke koje ste zamislili da ste uli dok ste itali i da poveete sadrinu sa neim iz vaeg ivota.

NACRTAJ SLIKU IZ TEKSTA NABROJ TVOJA OSJEANJA

NAPIITE ZVUKE IZ TEKSTA POVEITE SA SVOJIM IVOTOM

T

o

3131

Koje je vae omiljeno voe?Da li ste koristili voe za izradu kreativnih fi gura?

NAUNICE OD TREANJA

Najljepe pristaju za tvoje lice,

od treanja naunice.

Dvije trenje na jednouho se veu,

dvije na drugo,da dre ravnoteu.

Kao da ti u kosiproljee zvoni,

kao da ti se u kosicrvene bomboni.

Kao da su poljupcizastali u vazduhu,

pa se njiu na ljuljaciobjeenoj o uhu.

A kad te igra ta

umori djevojice,otkine trenje

i pojede naunice.

Mirsad Beirbai

Razgovor o tekstu

Zamislite lice djevojice sa naunicama od treanja. Kakvo je to ru-meno lice sa crvenim trenjama?Trenje su simbol jednog godinjeg doba. Kojeg?Volite li i vi trenje? Koje vam je omiljeno voe?ta kae pisac na kraju, ta uraditi sa trenjama?Kakvo osjeanje budi u vama ova pjesma?

ZADATAK - pjesma sadri rimu koju trebate otkriti i prepisati u sveske. ZZAAiiiii p

3232

Pokuajte i vi biti pjesnik. Pjesme su sastavljene od stihova, stihovi prave strofu, a strofe prave pjesmu. Stih ili jedan red pjesme, treba imati jednaki broj slogova. Slogovi su dijelovi rijei koji se iz-govaraju jednim otvaranjem usta. Na primjer: rije mama ima dva sloga ma-ma. Strofe su sastavljene od stihova i primjetili ste u pjesmicama da imaju po etiri stiha ili reda. Da bi pjesma bila lijepa i interesantna, pjesnik je sastavlja po odreenim pravilima pisanja od kojih je rima veoma bitna. Rima je glasovno podudaranje krajnjih rijei u dva stiha. Na primjer: svi-la-mila, Anesa-poetesa, zima-klima itd. Za poetak ponuene su vam nekoliko rima koje moete isko-ristiti i model pisanja strofe koji vam moe pomoi i uputiti vas da postanete i vi pjesnici.

cvijee proljeeDina Aldina

Broj slogova treba biti isti u svakom stihu

1 2 3 4 5 6

U bra la je Di naa re no cvi je ezva la je Al di nai div no pro lje e

Ubrala je Dinaareno cvijee,zvala je Aldina

i divno proljee.

Sada ste vi na redu. Od ponuenih rijei za rimu sastavite 1-2 strofe vae pjesme.

med djednana Hanatrava kravamilo - krilo

3333

Da li ste razmiljali koliko vaa mama ima obaveza?Pomaete li joj ponekad?

KAKO SE MOE TEDJETI MAMA

Kad igra se, igra,pa sam igrake spremi,

ti svoju mamu, zapravo, tedi.

Kad se sam poelja,sam umije lice,

ti tedi mamine jutarnje ivce.

I kad za kolusam sprema stvari,

ti svoju mamu tedi ustvari.

Kad cipele i hlaeuva od blata,

ti mami utedi dva dobra sata. Kad knjige i torbu

dri u redu,ti mami utedi plau jednu.

Jedino za mamuljubav ne tedi,jer ljubav davatijedino vrijedi.

Enes Kievi

Razgovor o tekstu

Moe li se tedjeti mama?Od ega, ustvari, pisac poruuje da se mama zatiti?Kome treba mama ako je trebamo tedjeti?Koje prijedloge pisac savjetuje vama da ih primjenite kako bi uted- jeli mamu?Imate li jo koju ideju kako moemo mamu tedjeti?Na kraju je najljepa poruka. Koja? Zato ne treba tedjeti na ljubav? Moe li se i treba li tedjeti na ljubav prema mami? Kako sve moemo pokazati ljubav prema mami?

hlae pantaloneplaa plata

3434

PISANJE ESTITKE

Pisanje estitke ima svoja pravila koja trebamo nauiti i primjeniti. Evo najvanijih:

estitke se piu sa lijepim razlogom (Majin dan, Nova godina, Ramazanski i Kurban-bajram, Veligden, Boi, Tatin dan, roe-nje djeteta, godinjice, itd)

Prvo se obraamo onome kome je namjenjena estitka (Dragi mama i tata...)

Iza naslova stavljamo zarez ili usklinik U glavnom tekstu izraavamo poruku ili osjeaje estitku zavravamo sa pozdravom i potpisom onog ko je alje Rukopis i tekst mora biti razumljiv, itljiv, kratak i srdaan Vodimo posebno rauna da bude estetski ureena

Za poetak napiite majkama jednu estitku u kojoj estitate to je mama vaa mama i stavite je ispod maminog jastuka. Vjerujte, bie veoma radosna i zahvalna. I pokraj vae velike ljubavi, ipak pazite na rukopis i pravila pisanja, veliko slovo, interpunkcijske znake i ukrasite cvijeem.

Draga mama,

estitam ti to si ti ba

moja mama. elim

da ti kaem da sam

ponosan to si moja

mama i da te mnogo

volim. Hvala ti na sve-

mu to ini za mene.

Voli te t oj Aldino.

3535

Poznajete li djeija prava?Nabroj nekoliko?Kako se zove svjetska organizacija koja titi djeija prava?

DJEIJA PRAVA

Djeco, pa to je strava,Ne potuje niko naa prava.

Naa su prava svima jasna,I rije naa je odluna, glasna.

Mi smo kao cvijee u travi,Hoemo sunca i ljubavi.

Hoemo mirne snove i dane,Drugare vesele razdragane.

Hoemo da uimo vrijedno,Djetinjstvo elimo edno.

Hoemo itav ovaj svijet,Ko nas u tome sprijei

neka bude klet!

Denisa Turkovi

Razgovor o tekstu

Zbog ega je revolt za djeija prava?Sa im se djeca uporeuju?ta ele djeca?Kakvo djetinjstvo ele djeca?ta e biti ako se to ne ispuni djeci?ta vi mislite o djeijim pravima?Koje pravo je vama ugroeno?Da li su djeija prava svoj djeci svijeta ispotovana?

3636

KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA Djeija prava su posebna prava kojima se tite sva ljudska bia mlaa od 18 godina. Oznaavaju ono to svako dijete treba imati ili smije uiniti. Sva su prava meusobno povezana i sva su jednako va-na. Djeija prava nas poduavaju i podsjeaju da moramo razmisliti to je najbolje za dijete u nekoj situaciju, to je presudno za njegov ivot, razvoj i zatitu od patnje. Osim to nam prava pripadaju jer smo se s njima rodili, jednako je vano da potujemo i tua prava. Odrastanjem imamo i vie odgovornosti za svoje ponaanje prema drugima. Konvencija o pravima djeteta sadri obaveze koje su dra-ve svijeta potpisale kako bi zatitile djecu te zajedniki odredile to treba uiniti da bi svako dijete raslo i razvijalo se u odraslu osobu. Konvenciju su usvojili Ujedinjeni narodi 20. novembra 1989 g. Dje-ija prava svakom djetetu trebaju osigurati mogunost da dosegne najvie to moe. Svaka djevojica i svaki djeak na svijetu imaju pravo na obrazovanje, zdravstveno osiguranje, hranu, smjetaj, igru, zatitu i jo mnogo toga. Djeija prava tite djecu i iniciraju potova-nje meu djecom i odraslima.

PRAVO NA IME I DRAVLJANSTVOSvako dijete im se

rodi ima pravo na svoje ime i prezime i na

dravljanstvo.

PRAVO NA IVOT SA SVOJIM RODITELJIMASvako dijete ima pravo ivjeti u porodici zajedno sa svojim roditeljima. Ali, ako

roditelji vie ne ive zajedno, svako dijete ima PRAVO SASTAJATI SE I DRUITI S

RODITELJEM S KOJIM NE IVI.

PRAVO NA OBRAZOVANJEDijete ima pravo na obavezno i besplatno

osnovno obrazovanje u kolama, ali isto tako treba

nastojati da se to vie djece obrazuje i nakon

toga u srednjimkolama i da one budu dostupne djeci prema

njihovom izboru i sklonostima.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMANe treba zaboraviti da ima djece koja imaju

posebne potrebe (jer imaju neke zdravstvene potekoe).

Takva djeca imaju pravo na posebnu pomo, a naroito treba nastojati da im bude osigurana

najbolja mogua zdravstvena pomo i lijeenje, ukljuivanje u kole i obrazovanje

kao svoj ostaloj djeci, dostupnost kola i svih drugih mjesta (kina, pozorita, sportskih dvorana) gdje bi se mogli druiti, igrati se i

uiti sa drugom djecom.

3737

ZADATAK - podijelite se na grupe koje e dobiti zadatak da uporede razlike i slinosti sa ostalom djecom etnikih zajednica Republike Makedonije. Ako ste u razredu gdje su uenici razliite etnike pri-padnosti odnosno multikulturnom razredu, bie vam interesantnije i zabavnije da radite ovaj zadatak.

I grupa - Imena i etnika pripadnostII grupa ReligijaIII grupa Fiziki opisIV grupa Hobi, sport, interesi, elje, jelo

Pretpostavljamo da e III i IV grupa dobiti najinteresantnije rezultate jer ete ustanoviti koliko smo svi mi ljudi jednaki u naim potrebama i interesima da ivimo zadovoljno, zabavno, sretno, veselo i praved-no.

Razliita etnika i religiozna pripadnost nije razlog da ljudi manje vrijede ili budu opasni za ostale da bi bili poniavani i neprimjeeni. Ukoliko ste bili svjedok ovakih dogaaja, pokuajte uz pomo nastav-nika da organizujete ponavljanje djeijih prava kako bi se podsjeti-li da sva djeca svijeta imaju osjeaje sree, radosti, tuge, srama, ljutnje bez razlike gdje se nalaze i kojem narodu i religiji pripadaju samim svojim raanjem. Tako moete doprinjeti zatiti djeijih pra-va, ukoliko ne uspijete, tu je Djeija ambasada Meai koja titi djeija prava. Za vae dobro raspoloenje, jo jedna divna pjesma o djeijim pravi-ma i ideja za djeiju zastavu.

ZADATAK na asu likovnog, iskoristite vau kreativnost i nacrtajte djeiju zastavu po vaoj zamsli.

DJEIJA PRAVA

Mama mi kae da stiam muziku,tata mi kae da uim matematiku.

Sestra mi ne da mira,i stalno me neto dira.

Po cijeli dan sluam u kui:Ivana ui! Ivana ui!

A ja sam jo dijete,i ne znam zato mi prijete.

Imam i ja svoja prava: da legnem kad mi se spava,

da pjesme sluam i piem,da slobodno diem.

Kada e veliki shvatitida i mi djeca moemo patiti?

Bilo zbog ljubavi tune,bilo zbog ocjene rune.Svega mi je puna glava,hou i ja svoja prava!

Ivana Semov

ZAZAZAZAZAZAZAZZZAZZZZAZZZZAZZAZZZZZAZZZZZZAZZZZAZZAZZZZAZZZZZZZZZAZZZZZZZZAZZZZZZZAZZAZAAZAZAraraMMMMMMMpazzzzzzzzzza

m

ZZZZZAdj

3838

Poznajete li obiaje i kulturu drugih naroda koji ive oko vas?Imate li druga ili drugaricu druge etnike pripadnosti od vae?Razgovarate li ponekad s njima o razlikama i slinim ili istim stvarima u vaim kulturama kao obiaji obiljeavanja praznika, tradicionalnih jela, narodnih nonji itd?

ERGAKA PJESMA

Svezah kolijevku pod ljivu,da uspavamsvoje edo.Pada kia

kupa edo,sunce sijada ogrije,

vjetar duvapa ga sui,doe koza,da othrani.

Iz knjige Tradicionalna romska knjievnost u Vojvodini T. Dimia

Razgovor o tekstu

Kako vam se dopala ova pjesma?Da li ste je razumjeli?Gdje e majka uspavati svoje edo?Kako e majka okupati dijete?Sa im e ga ugrijati i osuiti?Kako e ga nahraniti?Da li je ovo za vas neobian nain ivljenja. Znate li neto o nainu ivljenja i kulture Roma ergara?Razmiljate li kako je njihov ivot teak u odnosu na nae navike ivota?ta mislite, da li se majina ljubav moe uzvratiti onoliko koliko nam je ona daje? Moe li se izmjeriti njena ljubav?

erga ator Roma ergara koji nemaju salno mjesto stanovanja nego se postojano sele

3939

ta zakljuujete iz ove pjesme o ivotu Roma ergara? Romi su narod koji vodi porijeklo iz Indije i ive u dravama cijelog svijeta. Govore romskim jezikom. I pored teke i tragine historije ipak su zadrali svoju kulturu i jezik po kojima su prepoznatljivi. Evo primjera za nekoliko osnovnih fraza u svakodnevnoj komunikaciji kako bi se upoznali sa romskim jezikom:

Sastipe ZdravoSar san? Kako si?So keres? ta radi?

Pachave tut HvalaNaj pala soste! Izvoli! (za uzvrat zahvaljivanju)

Katar aves? dakle si?Sar buchhos tuke? / So si tjiro nav? ko se zove?

Me buchhov man o... je ime je... (muki rod)Me buchhov man e... je ime je... (enski rod)

Miro nav si o/e... Moje ime je... Va DaNa Ne

Ava kari Doi ovamo

ZADATAK - Istraujte ivot i kulturu Roma er-gara. Otkrijte neto vie o njima. Tako ete bolje razumjeti njihov nain ivota i obogatiti se novim znanjem. Koristite Internet, enciklo-pedije, knjige.

ZZZZZZAggabbossepppppppppe

4040

Imate li svoju omiljenu linost?Koje osobine najvie volite kod te osobe?

DIVNA ZEMLJA I TETKA DEVLA

Kad si bila kod djeda i nene u Banjaluci, nisi morala da odlazi ni u park, ni na gradilite. A zna se zato. Zato to djed i nena imaju cvijetnjak, dvorite i batu ispod koje tee rijeka Vrbas, a u tom cvijetnjaku, u dvoritu, bati i na oba-li Vrbasa osim trave, cvijea i drvea ima toliko zemlje, pijeska i kamenia da ih ne bi mogla potroiti ak ni onda kada bi napravila deset gradova, stotinu sudia i hiljadu klikera. Meutim, ti ipak nisi vjerovala da se sve to ne moe potroiti pa si za svaki sluaj bila tedljiva. Govorila si: Pravim jedan grad od ove ute zemlje. Dosta je za Lutka. Treba da ostane i za mene, ona bijela. A sudie u od one plave, one vrbaske. Pretvorila se ona u oblak i pala u vodu, ali ne bjei, samo se malo ljulja u vodi. Izvadiemo je za sudie. A svu no e je uvati Vuko i lajae da je talas ne odnese.

Evo, kopaj! I nosi! Sve to eli!

Ja bih malo zemlje, samo malo. One crvene.

Da ponesem Lutku.

Evo, kopaaj!j! II nnosi! Sve to eli!!

Ja bih mamallo zemlje, samo mmaalo. One crvene.

Daa ponesem Lutku.

4141

Tako si govorila brinui se za svu zemlju oko sebe, a naroito za ilovau u Vrbasu, u pliaku, koja je stvarno liila na plavi oblaak. Zaokupljena tom igrom i stalnim poslom oko zemlje, nisi imala vremena ni za kakve posjete. Jedino si eljela da ode kod tete Devle, zato to ti se ona sviala vie od svih ostalih teta iz susjedstva. Ona te esto, uletivi kao vjetar u dvorite, i klepeui svojim nanulama, dizala u vis i govorila da si lipo dite. Ta njena ikavitna tebi je bila neobina i smijena, pa si pucajui od smijeha, uzvikivala: Teta Devlo, kakve trice? Kakve etvrtice? Kakvo dite? I teta Devla se smijala, ali ne tvojim tricama i etvrticama, nego tome kako si ih izmislila. A onda je govorila da si pametno dite, i da pametno govori, jer: kad mogu da budu trice, zato ne bi i etvrtice. Zbog tih ala voljela si teta Devlu. A zato si je voljela, pola si sa mnom da je posjeti. I nisi se pokajala, jer je kod nje osim ale i smijeha, bilo jo neto, divno, predivno. A ta? Bata. Prekrasna bata od zemlje i trave. Ista kao kod djeda i nene. A imala je i isti Vrbas i u njemu plavi oblaak ilovae. Takav prizor nisi oekivala. Zato si, veoma iznenaena i zbunjena, kazala: Pogledaj, teta Devlo! I bata je dola s nama. I Vrbas ti je doao. Na tu tvoju mudrost Devla ti je odvratila onim tvojim: Kakve trice, kakve etvrtice! Ovo je moja bata i moj Vrbas! smijala se tako jako da su sve danarike popadale sa grana. Njen smijeh je zaas osvojio tebe i mene, pa smo svi, tako veseli i raspolo-eni, sjedeli za stolom ispod danarike. Ali, ti nisi mogla da sjedi dugo i mirno, jer je tvoja stolica bula puna nekih nevidljivih bodljikavih iaka koji su te, ne marei za moje tihe opomene, tjerali da se vrpolji i osvre na sve strane, da me gurka i da mi apue neto nerazumljivo. Tako si inila uvijek kad smo bili kod nekoga u posjeti i kad si htjela neto da dobije.Teta Devla je to brzo primijetila i, mislei da si gladna, poela da te nudi keksom, voem i mlijekom. Ali, ti si sve odbijala, i dalje se vrpoljei i osvrui oko sebe. Najzad je Devla zabrinuto rekla: - Pa to hoe moje lipo dite? Samo neka kae! Da teta Devla stvara! Ohrabrena tim njenim rijeima najzad si proaputala: Ja bih malo zemlje, samo malo. One crvene. Da ponesem Lutku. uvi to teta Devla je zanijemila od uenja. Sigurno nije vjerovala svojim uima, jer je nekoliko trenutaka samo utei gledala u tebe. A onda je naglo, kao vjetar ustala, uzela motiicu sa danarike i pruila ti je govorei: Evo, kopaj! I nosi! Sve to eli! Zatim je, irei ruke, dodala: Smino moje dite! Dok se ona tako isuavala, ti si, iskoristivi svoj sreni trenutak, uveliko kopala i zaas nakopala veliku hrpu divne crvene zemlje. Onda si zamolila malo hartije, pa smo taj dragocjeni dar lijepo zamotale i ponijele sa sobom.Ispraajui nas, teta Devla se jo uvjek isuavala: Smino dite! Skuplja zemljurinu! Zato si joj morala objasniti:

4242

Kakve trice, kakve etvrtice!? Kakva zemljurina!? Ovo je mala zemlja, crvena. Lutku za kolae. Da se troi, da se ne potroi.

Nasiha Kapidi-Hadi

ikavtina dijalekat, poseban nain izgovora jednog istog jezika danarika voe

Razgovor o tekstu

Kod koga je djevojica najvie voljela ii?Koja je bila njena omiljena igra?Kako je teta Devla nazivala djevojicu?Koju elju je imala djevojica?Kada je teta Devla ponudila keksom, kolaem i mlijekom, je li dje-vojica uzela?Zato? ta je ona potraila od tete Devle?Za koga je ona to traila?ta je na tom rekla teta Devla?ta je djevojica rekla na kraju teta Devli?Zapiite tu njenu reenicu u svesku.

U tekstu se spominje rije ikavtina. To je jedan od dijale-kata bosanskog jezika. Bosanski jezik se govori na odreenoj terito-riji u kojoj stanovnitvo govori sa razliitim dijalektima. Ukoliko se ne ui i govori knjievni jezik, potpada pod uticajem drugih jezika okoline i postepeno vremenom gubi svoju pravu originalnu verziju. To se deava i sa bosanskim jezikom koji koriste Bonjaci koji ive u Republici Makedoniji i u drugim zemljama gdje su naseljeni van BiH i teritorije Sandaka. Osven ikavtinom, bosanski jezik se govori i ijekavtinom i ekavtinom, odnosno: ikavica, ijekavica i jekavica. To emo primje-rima za jedni istu rije najlake razumjeti:

ikavica ekavica ijekavicadite dete dijete

mliko mleko mlijeko

4343

Ijekavicu bosanskog jezika koriste Bonjaci porijeklom iz Sandaka koji ive u Republici Makedoniji i vi kao njihovi potomci.

Kreativni rad za obradu ovog teksta moete primjeniti tehniku pe-tored. Evo kako se koristi.

TEHNIKA PETORED TEKSTA Divna zemlja i teta Devla

1. red (jedna imenica)

Naslov teme

2. red (dva pridjeva)

Opis

3. red Aktivnost (dejstvo)

4. red (fraza od etiri rijei)

Osjeanje

5. red ta izaziva

4444

PRIANJE PO SLICI

U PRIRODI

ta vidi na ovoj slici?Koje boje su najzastupljene u prirodi?Kakvo je nebo?Ima li ptica?A, drvee?Kako su se djeca obukla?

sl 15

Kreativni rad Podjelite se na tri grupe:I grupa pisanje rijei sa slike: imenice, pridjevi, glagoliII grupa pisanje reenica: izjavne, uzvine i upitneII grupa povezujte rijei i reenice u loginu cjelinu, u sastav Jedan dan u prirodi.Na asu likovnog moete ilustrirati ovu sliku, dodati i dekorirati liem i plodovima.

sl 15

4545

Jeste li ikada igrali pored rijeke?Poznajete li rijene ivotinje?Da li ste nekada lovili ribe?

PRIA O RAKU KROJAU

iveo pod velikim belutkom u rijeci Rak Kroja. On je nadaleko bio uven po svom zanatu. Sve bube, leptiri i ribice iz okoline ili su kod njega svoje odijelo. O vrednoi njegove svugde se prialo; go-vorilo se da nikad iz ruke ne isputa svoje rumenkaste, otre makaze. U poslu su mu pomagali mali rakovi, njegovi sinovi. Oni su po rijenom dnu prikupljali materijal, od koga je posle Rak Kroja pravio divna odijela. Jednom u velikom viru, blizu belutka gdje je stanovao Rak Kroja, ribice rijee da prirede zabavu, te sve potre njemu, da im saije novo odijelo. - Noas, e biti zabava u viru na mjeseini, pa te molim da mi saije ha-ljinu, ljepu nego ijednu to si do sada io ree tuka Raku Krojau, presecajui hitro vodu. - Saiu ti sivozelenu haljinu od ljokica, zakienu sedefastim lepezama odgovori Rak Kroja i uze joj mjeru.Za tukom doe kaiperka pastrmka i stade se umiljavati Raku Krojau: - Dragi Raiu, saij mi haljinu, punu utih, crvenih, bijelih i plavih takica. - Bie najljepa na cijeloj zabavi. Poslije nje izroni iz trske grge molei: - Raiu, molim te da mi saije novo odijelo za zabavu, pa u ti platiti koliko god zatrai. - Saiu ti ukastozeleno odijelo, iarano crnim prugama. Ti jedini bie tako odjeven. Kad ribice odoe, navali Rak Kroja na posao. Posla raie da nabave mate-rijal potreban za riblje haljine: rijenog bisera, sedefa, arenog sitnog pijeska. A im se oni vratie, poe da pravi nova odijela niui biser i sedef na duga vlakna like, koja je potom upredao sa rijenim srebrom. A za to vrijeme su ribice spremale vir za zabavu. Prvo su oistile dno od mulja i posule ga rumenkastim belutkom i mahovinom; posle su pokosile visoku obalsku travu, da bi mjesec to bolje osvijetlio vir. Najzad su otile do ablje svirake druine zvane Kreketua i pogodile se da im svira na zabavi. ak pred vee se upute Raku Krojau da vide ta je sa haljinama.Kad tamo stignu, a veliki belutak gdje je Rak Kroja stanovao lei odvaljen u stranu i raii u mutnoj vodi lutaju u plau.

4646

- ta je to, pobogu? Gdje je Rak Kroja? poviu preneraene ribe, slutei neku nesreu. - Odnela ga u torbi neka djeca koja su ovde lovila rakove odgovore raii kroz pla. Sad neemo nikad vie vidjeti svog dragog oca, Raka Krojaa. Onda pastrmka i grge i tuka udare u pla, bilo im je ao to je siroti rak nastradao, a jo vie to im nije haljinice za zabavu saio. Maliani, vidjei kako ribe ale njihovog oca, jo vie se rastue: - Taman su mu doneli bisera, sedefa, rijenog srebra i arenog pijeska i on je poeo da ih nie na vlakna, a nevaljala djeca nam ga zauvjek odnesoe. uvi pla raia i riba, dotre i abe i rijene zmije i svi drugi stanovnici rijeke da vide ta je, i tako nastane opta alost. Ba je sunce zalazilo za brijeg kad se to deavalo. Voda u viru se rumenila kao da je neko u nju sasuo vina. Veernji vjetar je lutao kroz trsku. A stanovnici rijeke su i dalje kraj belutka tuili. Najednom tuka presta da plae i viknu: - Evo dolazi niz rijeku Rak Kroja, poznajem ga po rumenkastim makazama to ih nosi u ruci. Svi se obazru na tu stranu i ugledaju ga zbilja kako se oprezno provlai izmeu kamenja, hitajui u kui. Stigavi na svoj prag ree: - Srea moja to sam sa sobom poneo makaze, te sam, im su se djeca malo zagovorila, rasjekao torbu i pobegao, inae me ne biste nikada vie vidjeli oima.Kakav drugi lijenj rak bi posle ovog doivljaja prvo legao da se odmori, a Rak Kro-ja prvo uze da dovri zapoete riblje haljine. io ih je dok se mjesec nije javio, a onda su ve bile gotove i prelivale su se kao duga u bezbroj boja. Kad su tuka, pastrmka i grge stigli u novim haljinama, zabava u viru je ve otpoela, abe su svirale, ribice su igrale okretne igre, a Rak Kroja je ispod belutka za to vrijeme priao svojoj djeci ta je sve pretrpeo dok nije pobjegao iz torbe.

Desanka Maksimovi

Razgovor o tekstu

Gdje se deava radnja ove prie?Koji su likovi ove prie?Koji je glavni lik? Kakve osobine ima Rak Kroja?Ko je pokvario planove riba i Raka Krojaa?Kako se Rak Kroja spasio?Da li se zabava odrala?Vjerujete li u stvarnost ove prie? ta je za vas stvarno, a ta nestvarno?Kako bi ste objasnili poruku ove poslovice i povezali sa priom:

BEZ ALATA NEMA ZANATA.

4747

Ohridski biser je poznat po ljepoti u cijelom svijetu. Izrauje se od unutranjosti koljke koja se grebe i mijea sa krljuti (ljuske) ribe plaice. Radi se runom izradom i ima veliku vrijednost. Prepoznat-ljiv je u svijetu kao jedan od obiljeja Republike Makedonije.

ZADATAK vjebajte izraajno itanje i pisanje irilicom. Na asu likovnog pokuajte da ilustrujete priu onako kako ste je vi zamislili.

PREPRIAVANJE SA PROMJENOM KRAJA PRIE pria ima svoj re-doslijed dogaaja. Ali ipak nam je nejasno ostalo ta se deavalo sa Rakom Krojaom dok su ga djeca nosila u torbi. Sada vi budite stva-raoci i promjenite kraj prie. Prepriajte priu i nastavite priu od momenta kada je otet Rak Kroja i napiite ta se njemu deavalo. Na primjer:

Kako se otimao?Pozivao u pomo druge ribe?ta je razmiljao dok se nalazio u torbi?Jedan od djeaka je razumeo raji jezik...Dalje nastavite vi!

ZZlllli

4848

Nosite li vie cipele ili patike?Da li ste imali posebno omiljene cipele?Je li vam bilo ao kada ste ih morali prestati nositi?

SVE MOJE CIPELE

Tu nedavno, vidim, poderale mi se cipele, a zima, te odluim da kupim nove. Jednu veer krenem od prodavni-ce do prodavnice, obiem pola grada u potrazi za cipelama koje bi mi odgova-rale. Znate kako to ve ide. Ima neto, priznat ete, ipak pri-jatno u tom upornom traganju za cipe-lama. Vani mrak, ulice u zimskoj magli, osvijetljene gdjegdje neonskim svje-tiljkama, a u prodavnici u koju ste uli svijetlo, toplo i nekako sveano. Uini vam se ak kao da sve, od kripavih, istih prostirki i mnogobrojnih ogledala, koje vam love lik na svakom koraku, do prodavaica, koje vas doekaju onim svojim spremnim izvolite, to elite? i cipela koje u tili as iz visokih rafova mogu da preu u va posjed, kao da sve eka ba na vas, te i vi ulazite nekim sveanim hodom i sa nekom vrstom uzbuenja i znatielje. I kupujui te veeri jedne ute cipele i ispitujui im osobine pred niskim, podnim ogledalom, namijenjenim samo za cipele, kao da me neto naglo i ne-oekivano pozva da se sjetim svih onih znanih i neznanih cipela sa kojima sam drugovao u dalekom djetinjstvu, i sa kojima sam se, kao sa drugovima, manje ili vie bolno, morao rastajati. O tim cipelama hou da vam priam. Ali ne samo vama, nego i onom djea-ku, koji jo ivi u meni, koji je svoje cipele doivljavao kao iva bia, kao linosti koje imaju i svoje lice i svoju duu. Koliko ih je sve bilo! I kakvih! A samo na dvije noge, nekad tako nemirne i brze po umskim stazama, vijugavim i tajnim, i miriljavim gustiima oko rijeke moga gradia. Tamo najdalje dokle sjeanje dopire u najranije djetinjstvo, tamo nalazim one snene, sitne, gotovo nevidljive cipelice za djecu koja su tek prije godinu ili dvije prestala biti bebe. Cipele kupljene u oskudici poslijeratnih godina toliko i drae i dragocjenije zbog te oskudice. Sjeajui ih se kao kroza san, mogu samo da kaem da su se malog djeaka doimale vie neke arobne letjelice, avion, ba-lon, pa i kao brod ili ak kao lakokrile ptice nego kao obua. Ali su se cipelice, i pored sve ljubavi i panje prema njima, kao i sve, mora-le poderati, morale otjenjati, i na kraju ostaviti mlaima i, jednostavno, zavriti na smetljitu. Kakva li je to bila tuga: rastati se sa dijelom sebe na koga smo se ve toliko navikli. Jedinu, mada esto nedovoljnu utjehu predstavljale su nove i sjajne, kriputave cipele.

4949

Poslije dolaze kolone novih cipela, sa svojim licima, svojim karakterima, svojim biografi jama i obavezno tunim zavrecima. Pamtim ih sve, ali ne uvijek doslovno, po detaljima, nego po koliini i prirodi radosti i tuge koje su mi donije-le sve skupa. Tu su one vesele, hitre cipele, neuporedivog sjaja na ovalu tvrdih kapica i peta, one cipele svijetlih nedjeljnih jutara, cipele sveanih dana kad smo dobi-vali ocjene na kraju kolske godine, cipele odlazaka na more ili u posjete roa-cima... Cipele iz kojih su prirodno, kao iz kakve sjajne saksije, kao dva cvijeta izrastale dvije iste, bijele arape. Tad su i samo vedro nebo, i zelena uma, i ista rijeka, i livade pod raznobojnim cvijeem bili zakinuti za moj pogled, koji je poivao na sjajnim cipelama! li, vedru radost cipela, kao i moju bezbrinost, prekidalo je uvijek poneto. I njihov sjaj u kome se ogledalo cijelo nebo i bezbrina dua djeaka, postajao je taman, koa bi im se suila, pucala, nekako bezvoljno venula i tad mi se inilo da se moje cipele oprataju od mene, spremaju se na zaborav. Pertle, kao ile, pucale, bi im, a nekadanji sjaj i radost njihove koe prekrivala bi praina i blato. Cipele bi vidno venule, kao da im je netko naglo i okrutno njihovo poteno i ne-vidljivo srce isupao. Obino bi tada u kui; netko bolovao, a sa strane bi stizale tune vijesti, i nebo bi bilo nisko i prijetee iznad varoi, a nadola rijeka huala bi prijetee ispod kua. Cipele, sasuene i deformisne tako neljudski, iskrivljenih peta, zgaenih lica i slijepih rupica za pertle, morale su na smetljite, odmah, istog dana, neizo-stavno. Smetlje nosim u jednoj izlupanoj kanti. Bacam ga dolje pored rijeke, kod onih topola. Trup osuenih cipela viri ispod nekih fl aa, krpa i starih, poutjelih novina. ini mi se da me to gledaju oi ivog stvorenja, koje pita: Nosi me na smetljite, na groblje. Nije ti ao napustiti starog drugara? I to pitanje se sto-struko ponavlja u mojoj djejoj glavi, i onda kad grubo frljacnem svu sadrinu kante niz brdo od smetlja. Ali ipak se osvrnem polazei. Dolje, meu mrtvim, odbaenim stvarima i otpacima vidim svoje cipele, odskoila jedna od druge, jo ive, bacaju posljed-nji, prijekorni pogled prema meni. A tko bi se tad vratio po stare cipele? to bih s njima? A poslije, s godinama sa kojima sam rastao i vidno se mijenjao, dolazile su sve nove i nove cipele, sve donosei svoje posebne sudbine toliko neodvojive od moje. Cipele moje prve ljubavi! Nikad dovoljno uglancane, nemirne i, u presud-nim trenucima, najednom drugaije i nepoznate pred mojim uarenim i zanese-nim oima. Te cipele vjerovali ili ne, te cipele su letjele, letjele su i imale velika krila, krila ljubavi, a letjele su do visina koje se ni naslutiti ne mogu trijeznim mozgom i hladnim razumom. I danas ih, ponekad, vidim kako zaarene lete ne-bom. Cipele mojih prvih samoa pred pitanjima ivota i svijeta. Te cipele su mi tako prisno, mada bolno, gloale noge koje su lutale svukud, neto neiskazivo traei. One su bile vjerni i nijemi pratilac, mudri suputnik na svim krivudavim i

5050

dombastim putovima kojima sam tad hodio. I dan danas mogu sebi, u ulima, da izazovem njihov znojni miris samoe i neumjerenih lutanja sa kojih sam se vraao toliko umoran, a sebi dalek i zagonetan. Jer mladost koja se pita, ne primajui gotove odgovore od drugih, nagraena je i osuena takvim traenjima, u kojima i noge, zajedno sa nedunim cipelama, stradaju. I kupujui svoje ute cipele, u ovoj noi blijeteih neonskih svjetala po ulicama, i toplih, osvijetljenih radnji vidim svojim unutranjim okom, koje je sjeanje, redove mojih prolih cipela u kojima sam sazrijevao u djeaka, poslije u mladia. I nijemo, bez pokreta, klimnem glavom tim starim, konim drugarima, kao da im kaem: Evo jo jednih, utih, velikih, jo jedan lan, ako dozvolite, pridruit e vam se. I odgovor je pao: pristaju, sve odreda, da od danas nosim nove cipele.

Kemal Mahmutefendi

Razgovor o tekstu

ta je lik iz ove prie reio da radi jednu veer?Kako je izgledala prodavnica gdje je uao?Na ta se podsjetio?Kakve je cipele nosio u djetinjstvu?S im je on uporeivao svoje cipele?Kako se osjeao kada ih je bacao na smetljite?Koje su boje cipele njegove prve ljubavi?A, one cipele njegove samoe?Kakve je cipele rijeio kupiti?Kako je on pozdravio njegove nove ute cipele?Kako vi kupujete cipele?Moete li uvijek kupiti one cipele koje elite?Da li negujete i redovno istite cipele?Da li ih doivljavate kao na pisac kada ih trebate baciti?

OPIS PREDMETA kada elimo da rijeima opiemo neki predmet, mislimo da je to odjednom veoma teak zadatak. Ali vjerujte nije. Koristiemo tekst koji ste proitali. Pisac govori o cipelama kao o ivim biima sa kojima se vezao dok ih je nosio. Koristi bogati opis cipela pa ak im daje i osobine ivih bia. Tako mi ljepe doivljavamo stvari koje moda nismo dosada gledali na ovaj nain.

poderale iscepalesmetljite otpadfrljacnem - bacati

OOmK

5151

Da bi opisali jedan predmet, prije svega, treba ga poznavati, posmatrati, koristiti. Predmeti imaju oblik, boju, dijelove, namjenu, potrebu od njih, ponaanje, trae njegu i uvanje, kako bi nam tra-jali i koristili. Za bogatiji opis potrebno je imati rijei. Rijei se sluaju, ue od drugih, uimo ih sami, itanjem knjiga, rjenika, enciklopedija, internet traenja itd. Ako izaberemo jedan predmet u razredu za opis, moemo za-poeti igrom. Svaki uenik zapie rije na koju je prvo pomislio kada je video predmet. Sve listie na koji su uenici zapisali rije, pomi-jeamo u jednom eiru, pa onda ne gledajui, uenici biraju rije. Za svaku izabranu rije koju uenici itaju jedan po jedan, potrebno je sastaviti reenice. Reenice zapisujemo na tablu. Od njih biramo reenice koje nam odgovaraju za opis. Poinjemo reenicama koje nam daju opis po sljedeem redu:

1. Naziv predmeta;2. Opis oblika, boje, dijelova;3. Namjena i kako ga trebamo koristiti;4. Pravila za korienje, odravanje, nega i uvanje predmeta.

ZADATAK napiite sastav Moje cipele u kojem ete opisati svoje omiljene cipele. Kada ste ih kupili, kako ste ih kupili, letnje ili zim-ske, boja, duboke ili plitke, sa pertlama ili kaiima, visoke ili niske. Kada ih nosite, svakodnevno ili za posebne prilike. Kako ih odra-vate, sa kremom, etkom, uvate u kutiji ili u ormariu za cipele, skladirate za zimsku ili letnju sezonu itd.

ZZZosKKada ih nnosite, svakooddnevno ili zaa posebne pprrilike. Kakoo ihvate, sa kkrremom, etkomm, uuvvaatte u kutiji ilii u ormariuu zakladirate zaa zimsku ili letnju sezonu itd.

Kvvvvss

5252

Kupuju li vam bajramluke, bajramske darove za Bajram?emu se najvie radujete?Koja je vaa bajramska elja?

BAJRAMSKE CIPELICE

Nedad je bio sasvim obian djeak. Imao je starijeg brata Devada, ali su zato njegove cipele uvjek bile starije od Devadovih. Starije bratove cipele koje su sada bile njegove, svaki put je sklanjao u oak. Nek se ne vide! Bojao se da ga neko dijete ne primjeti: - Eno, Nedad opet nosi Devadove cipele! Volio je da on jedini zna za to. Doao je Ramazan. Dola je i Lejlei-kadar, no Boje milosti i moi. Hoda je priao da Bog u toj noi usliava molbe onih koji ga iskreno mole. inilo mu se da niko nije bio iskreniji od njega. elio je u novim cipelama izai na ulicu da ih svako vidi, da ih svakome pokae. elio je da budu takve kakve do sada nije vidio, da budu smee ili crne, da budu iznutra obloene, da se prljaju brzo. Ali, dove nisu bile usliene i to ga je rastuivalo. A onda je doao Ramazanski bajram i djed Osman donio mu je poklon. Bile su to cipele. Nove novcate cipele. Niko ih ranije nije obuvao. Nedad je potrao djedu. Poljubio ga u ruku i zagrlio. - Hajde, hajde, momino, moramo se spremiti za damiju. uje li ezan, da ne zakasnimo na bajram-namaz. -

Hadem Hajdarevi

Razgovor o tekstu

O kome se govori u tekstu?Ko je nosio starije bratove cipele?Zato se Nedad sramio cipela? ta je hoda rekao da se deava za Lejlei-kadr?ta je poeleo Nedad?Kakve su bile te cipele koje je poeleo?Ko mu je ispunio elju?Kako se Nedad zahvalio djedi?Gdje je otiao sa djedom?

DOBRE NOI Muslimanski vjerski praznici ili blagdani poznati kao Dobre noi, simbol su znaajnih dogaaja u islamskoj religiji. Jedna od njih spominje se u prii. To je Lejlei--Kadr, 27. dana mjeseca Ramazana kada je poela objava svijete knjige Kurana. Vjeruje se da ako muslimani u znaku zahvalnosti Sve-vinjem, provedu tu no molitvom do zore, ispunie im se elje.

l h d

5353

Da li vam se desilo da vas neko uvrijedi za va izgled?Kako ste se osjeali?Da li ste moda vi nekoga uvrijedili?

KRALJICA IZ DVORITA

U dvoritu se nalazila upa. Bila je zaputena. Vrata su joj se cimala na samo jednoj baglami. Ponekad, kada bismo se igrali murke, skrivali smo se iza tih vrata. Bio je mjesec maj. Bata je bila u cvatu. Pele su zujale. Kod naih rodi-telja poe da navraa mala, debela ena. Bila je visoka kao neko dijete, a iroka kao sanduk za cipele. Sve vie je razgledala upu. uli smo kucanje ekia. Potrali smo da vidimo ta se dogaa. Mala ena dovela je majstora. On je na upi popravio prozor. I vrata je lijepo namjestio. Zidove je okreio, bijelo kao snijeg. Nosai su donijeli dva teka sanduka, sa rukama, krevet na kome su bili naslikani aneli i stari tednjak. U sanducima su bile njene stvari koje je izvadila i rasporedila. Imala je dosta knjiga. Sve su bile u starinskim konim povezima. Imala je i nekoliko slika sa pozlaenim ramovima. U upi nije bilo svjetla pa je na zid okaila fenjer. Ne visoko. Tako da ga je ona, onako majuna, bez muke mogla zapaliti. Nama djeci sve oko nje izgledalo je drukije i zanimljivije nego u naim sobama. Poeli smo da se druimo s tom neobinom staricom. Kazala nam je da se zove Regina. Kasnije nam je objasnila da ovo ime znai kraljica. Mi smo se gledali i pomalo smijuljili. Ponekad bi nas poslala da joj kupimo ruma za kolae. Mnogo je voljela da pravi kolae s tim piem.

5454

Priala nam je kako je, kad je bila mlada, pisala pjesmice. Stalno nam je ponavljala jednu koju smo svi nauili.

Pjevala bih, al ne mogu Slomio mi Pegaz nogu. Pjesnika mi ica pukla Po meni je iba tukla.

Kada bismo se izvukli iz nae stare upe, a iz njenog stania, smijali smo se kao ludi. Pjesnika mi ica pukla, kad je po debeloj guzi iba tukla, sprdali smo se.Sprdali smo se i sa njenim imenom: Regina. Kraljica! ija? Patuljaka. Ona je patuljak. Ali patuljci su muki. Ona nema bradu. Ona je osava. Tajno emo je zvati: Patuljak osko. Hoemo svi smo se sloili. Iznad grada uo se avion. Regina je izala u dvorite da ga pogleda. Digla je glavu, ali avion je bio ve daleko. U ruci je drala pare kolaa. Upravo se spre-mala da ga pojede. Meutim, kada je ugledala Slobodana, najmanje dijete meu nama, pozva-la ga je sebi. Dala mu je slatko parence. Hvala, teta osko rekao je Slobodan. ta si to kazao? upita ona preneraeno, dok je ruku drala na desnom uhu. Hvala, teta osko. Tako Vas djeca zovu. Ona nas je pogledala ispod naoara i zaplakala. Svima nam je bilo veoma teko. Shvatili smo da nije trebalo da joj izmi-ljamo nikakva smijena imena. Ona je bila dobra ena, a ve je i sama od sebe imala smijeno ime: Kraljica. Iz kecelje je izvadila kao nebo plavu maramicu na kojoj je bilo navezeno slovo R. Brisala je suze. Svi smo znali da ima najljepe maramice na svijetu. Da ih divno pegla i njeno dri u rukama. Bili smo postieni. Od tada smo je iskreno zavoljeli. Poslije izvjesnog vremena otila je da ivi u starakom domu, u drugom gradu. Bilo nam je ao. upa je opet postala runa i zaputena.

Bisera Alikadi

baglama eljezni dio koji sastavlja vrata sa okviromPegaz krilati konj

5555

Razgovor o tekstuO emu se govori u ovom tekstu?Ko je doao da ivi u upi u dvoritu?ta je starica Regina nosila sa sobom?ta je ona spremala djeci?Kako su se djeca ponaala prema njoj?Da li je ona zasluila takvo ismejavanje i podsmjevanje?Zato se Regina puno uvrijedila?ta se desilo na kraju?Kako je bilo djeci kada je Regina otila?ta vi mislite o ponaanju ove djece?Imate li ovako iskustvo ili ste bili rtva ismejavanja?Kakvo je vae razmiljanje o poniavanju ljudi?

Ismejavanje i poniavanje ljudi, iako nema fi zikog nasilja, smatra se za psihiko nasilje koje moe mnogo povrijediti jednu osobu. Psihi-ko nasilje tee se doazuje da bi se prijavilo. Zato se vie panje, na alost, posveuje fi zikom nasilju. U javnim kolektivnim institucijama kao to je kola, deava se esto psihiko nasilje koje moe biti u obliku: uvreda, poniavanja, neuvaavanje truda, nazivanje pogrdnim imeni-ma, ismejavanje, podsmijeh itd. Kada se nau uenici u takvoj situaciji esto, da se ne bi nazvali izdaji-ce, izbegavaju da prijave odgovornim u kolu. Ali to ipak nije pravedno za povreene uenike i oni moraju uz pomo nastavnika i roditelja da se zatite od bilo kakvog nasilja. Prava uenika za zatitu od psihikog i fi zikog nasilja su ureena i kanjiva Zakonom.Kao mladi i budui kreatori zakona s kojima bi se zatitili uenici u kolama, mogli biste napisati pravila ponaanja, zabrana za nasilno i nepristojno ponaanje i vrste kazni s kojima bi se sankcionirali, kaznili oni koji prekre zakon. Ideje proitajte pred razredom, a najbolje ideje postavite na hameru i izloite u koli na vidno mjesto.

PREPRIAVANJE TEKSTA PO PLANU - Proitali ste sastav. Koji dijelovi sastava su vam posebno ostavili utisak? Da li bi mogli da prepriate sastav?I to moete naravno ako pratite redoslijed podataka za plan teksta i pitanja koja su sastavljena po redoslijedu dogaaja u tekstu:

Naslov teksta:Autor teksta:Glavni lik:Sporedni likovi: Mjesto deavanja:Vrijeme deavanja:Poruka/ideja pisca:

p

PsssI

5656

Pitanja:

1. Ko je doao u goste roditeljima?2. Ko je uredio upu?3. Gdje se nastanila?4. ta je donela sa sobom?5. Kako se ponaala prema djeci?6. Kako su je djeca nazvala?7. ta se desilo kada je Regina ula kako su je djeca nazvala?8. Kako su se djeca osjeala kada je Regina otila?9. ta bi vi uinili kada bi se ovako neto desilo?

ZADATAK Prepriajte tekst po planu za domai zadatak

itate li lektire?Koja je zadnja lektira koju ste proitali?Nabavite lektiru Okamenjeni vukovi od autora Ahmeta Hromadi-a i proitajte.

OPET GRANU PROLJEE Zeleni list i toplo sunce donesoe jo jednu radost svima to prezimie zimu u planini, pa opet poee igre, opet odjeknu pjesma u travi, u liu, po mnogo-brojnim poljanama. Izmilie na sunce zmije. Izmilie guteri i zelembai. Zazujae pele i bumbari. Vratie se ptice selice. Srebrenko dobi opet rogove. vrste, otre i duge. On osjeti snagu kakvu dosad nije osjetio i nemir kakav nije poznavao. Poe da luta umom, nou, po mjeseini, danju, kad se nije odmarao, spreman da se svakog asa upusti u borbu da pokae kakvu snagu ima. Gazio je travu, provlaio se ispod zelenih svodova, obilazio poljane i izvore i, inilo se, da ga svud doekuju s uenjem i uzvicima: Gle, kakav srnda! Gle, kakav junak! I zaista: ne samo po svojoj srebrenoj dlaci, nego jo po mnogo emu on se odvajao od svih ostalih srndaa, koji se pojavie na poljanama toga proljea, da

ZA

5757

pokau svoju snagu i ljepotu. Jer, stari su gubili mo. Mladi su izrastali i svakog proljea su se javljali oni koji su htjeli da svuda budu prvi, da im se svuda dive i da ih sluaju. I Srebrenko je sad mogao da meu srn-daima odmjeri i svoju ljepotu i svoju snagu. Snagu ponajprije, jer ovdje, u umi, ovdje, gdje vlada zakon jaeg, moralo se uvijek pono-vo dokazivati ko si i kakav si. Dolo je vrijeme da to pokae i on. Toga proljea, kao i svakog drugog, moralo se znati koji e srnda biti prvi, koga e slaviti i o kome e aptati kad se poja-vi: To je on! Pogledajte ga! To je on, upamtite ga! Slava pobjednika otvara se na velikoj poljani, pored hladnog i bistrog izvo-ra. To se znalo u toj planini, a moda i dalje. Tu su se okupljali srndai da okuaju sreu i snagu. Svake godine. Svakog proljea. Poljana se pretvarala u bojite i borbe su trajale dugo. Po nekoliko dana. Po nekoliko noi. A ponekad i vie, dok ne bi pobijedio onaj koji je najjai i najljepi. Udarali su jedan na drugog razjareni borci, a iz kroanja drvea, iz grmova i trave, posmatrale su ih ptice i zvjerice, koje su se poslije bitke nadale gozbi. Jer, nije se jedanput desilo da na poljani ostane teko ranjen i usmren srnda. Ili, da ranjen i onemoao krene s poljane. A njegovim tragom krenula bi tada po-vorka onih koji nisu imali hrabrosti da napadnu srndaa, pa su ga pratili sve dok ne bi negdje pao. Ali, deavalo se i drugaije. Deavalo se da se pojave orlovi. Ili vukovi. Deavalo se da se pojavi neka druga krvolona zvijer. Da se pojavi jo u jeku bitke na poljani. Ili odmah poslije bitke. A to se tada zbivalo, nije teko pogoditi. Ponekad su se iz modrog visa obruavali orlovi na razjarene i zaslijepljene borce i tako su mnogi pobjednici postajali i sami rtve. Vukovi su bili jo straniji, jo nemilosrdniji. Eto, takva je bila ta uma. Eto, takva je bila poljana na kojoj se jednog jutra, jo prije izlaska sunca nae Srebrenko. I tek to stie, morade da se bije i brani. Izazva ga jedan srnda, krupan i razvijen, koji je upravo lako i brzo pobijedio svog protivnika.Srebrenko se malo prepade, ali ne pobjee, ne pokori se ve prihvati izazov i poe da se bije. I pokaza ta umije. Prvi udarac, i njegov protivnik pokleknu. Ali se brzo i podie, pa opet navali i tek tada poe prava, pravcata bitka. Razbjesnie se obojica, navalie jedan na drugog, navalie da se biju. as se inilo da e pasti Srebrenko, as opet da e onaj drugi srnda. Bitka potraja dugo. Neuobiajeno dugo. Izae i sunce, podie se iznad pla-nine i tek tada nekoliko puta pokleknu, pa onda pade onaj drugi srnda. Nije vie

5858

imao snage da se podigne, ni da se bori, ni da bjei. A nije bio ni ranjen. Bio je samo premoren, nemoan. Srebrenko je stajao iznad njega. Srebrenko je bio pobjednik. Srebrenko je prvi put bio pobjednik na toj poljani, u toj umi, gdje je rastao i narastao. Po umi su grajale ptice, mijeali su se nebrojeni glasovi. Jesu li to javljali o zavrenoj bici ili o neem drugom, ne zna se, ali se Sre-brenku uinilo da uma slavi njegovu pobjedu. A tek to predahnu, javi se novi protivnik i novi borac. Jak i nepoznat srnda pojuri preko poljane, povijena vrata, s otrim ro-govima, isturenim naprijed, pravo na njega. I Srebrenko se okrenu i doeka ga. I njih dvojica se sad ponesoe po poljani, i nosie se opet dugo, dugo. Borie se hrabro. I Srebrenko opet pobijedi, jer pobjee srnda koji se tako izazovno poja-vio. Pobjee, a iza njega u umi odjeknu graja. I ko zna dokle je bjeao, gdje je stigao. Ali je sigurno da se vie nikad nije uputao u borbu. Srebrenko ne potra za njim. On i ne pomisli da tri, jer je ve morao da prihvati novu bitku, jer je na njega ve jurio novi protivnik. Ali, tek to se sudarie, pade i taj novi junak na zemlju. I borba se zavri zaas, jer taj trei Srebrenkov protivnik nije imao vie ni hrabrosti ni snage da nastavi borbu. Da je to bio kraj, bilo bi dobro. Ali, to jutro je bilo neobino. To jutro se rodilo da Srebrenku donese slavu, jer on obori na koljena jo dva srndaa, a onda sam pojuri meu one to su stajali na rubu poljane i posma-trali bitku, pa i njih razjuri. Osta jedini na poljani. Osta pobjednik i, kad krenu kroz umu, krenu za njim i slava koju stee tog jutra. Niko mu nije stavio vijenac cvijea oko vrata. U umi to nije bilo potrebno. I bez toga se o njegovoj pobjedi, rijetkoj na poljani, jo rjeoj u umi, ulo po planini, i mnogobrojne srne i mnogobrojni sr-ndai saznali su ko je on i sigurno su jedni druge upozoravali kad bi ga sreli: Evo ga! Nemojte ga razljutiti, da ga ne uvrijedite. Evo ga, to je najjai srnda u umi. Svuda ga je odavala njegova boja, ak i tamo gdje ga niko nije poznavao, i gdje ga niko ne bi prepoznao. Jer, toga proljea on je bio usamljeni srnda u toj planini, koji je nosio srebrenu dlaku. I ne samo toga proljea. Takvi su se u umi rijetko raali. Pa onda nije ni udo to se nigdje nije mogao pojaviti i proi nezapaen. Poslije boja na poljani porastao je on sam ponajvie u sebi. Kad se sve zavri-lo, on se najprije zaudio: Zar je mogue da sam to ja uinio? Ali, sumnje vie nije bilo. uma ga je gledala. uma ga je upamtila.

Ahmet Hromadi

5959

Razgovor o tekstu

Kako se budila uma posle duge i hladne zime?Kakve promjene je Srebrenko osjeao tog proljea?ta se deavalo na poljani svake godine i svakog proljea?Kako bi ponekad zavrili ranjeni srndai?Koga je te godine Srebrenko za prvi put pobjedio?Kako su se ponaale ostale ivotinje prema njemu poslije bitke srnda-a?Ko je upamtio hrabrost Srebrenka?

ZADATAK pronaite dijelove teksta u kojima su dati opisi prirode i Srebrenka. Prepiite ih u svesku.

OPIS POJAVE - u tekstu je dat opis ume i jednog srndaa Srebren-ka. Priroda je puna pojava (vjetar, poplava, snijeg, grmljavina) koje mogu biti ideja za opis. Moemo opisati dugu na nebu, oluju snjenu ili kinu, vjetar, poplavu, poetak i kraj dana. Ako elimo da opiemo neku pojavu u prirodi, trebamo zapaziti sljedei redoslijed:

1. Kakvo je vrijeme prije vremenske pojave (ponaanje ljudi, ivotinja, biljke u prirodi); 2. Opis pojave koja se deava;3. ta se desilo poslije pojave (posljedice nakon nevremena).

K

ZSSSS

6060

PRIANJE PO NIZU SLIKADVA JARCA

Posmatrajte prvo slike, likove, okolinu, prirodu, postupke likova, promjene na svakoj slici.

Sada po naslovu ve bi trebalo da dobijete ideje o emu da piete. Osim opisa potrebno je da unesete svoja razmiljanja o ponaanju likova, pohvalite ili osudite ponaanje likova, dajte svoje razmiljanje i savjet za reavanje konfl ikta koji bi nam pomogli u stvarnom i realnom ivotu. Koja poslovica bi mogla odgovarati pouno iz ove prie? Moda ova:

OD INATA, NEMA GOREG ZANATA.

6161

Jedna kreativna ideja koju moete primjeniti je izrada stripa na asu iz likovnog u kojem ete u oblaie dodati razgovor izmeu dva jarca koji ste vi zamislili.

Evo jedna aljiva pjesmica za dva jarca iz vaeg sastava:

KOZJA UPRIJA

Kroz duboki klanacmala rijeka protie;buno se oglaava,o kamenje spotie.

Na njoj samo jedan most;udno propet, kriv.

Pria kae: Nekada,on je bio iv.

Pria kae: Nekada,u vremena stara,divokoze dvije

sile s kamenjara.A kada su plitku

rijeku prijei htjele,na istom se mjesturogovima splele.

U kotac se hvatale,napregle svu mo;iskrama iz rogova

zapalile no.Godinama tako

na rijeci se borile,a jednog se dana

u kamen pretvorile.To je Kozja uprija,to je mosti kriv,za koji se priada je bio iv.

Ljubivoje Rumovi

6262

EKO-KULTURA - Znanje o eko-kulturi je ve poznato vama. Posebna nauka koja se bavi prouavanjem uticaja ivih bia na okolinu i utje-caj okoline na iva bia kao i zatite od zagaenja i unitenja, zove se ekologija. Svi smo mi zajedno odgovorni da se brinemo za ivotnu sredinu jer koliko nam ona dobra daje toliko i se i mi moramo truditi da ih pametno koristimo, sauvamo i sa dobrim djelima vratimo i-votnoj sredini. Vi se najvie kreete u kolu. To je prostor gdje najvie pokazujete i linu kulturu i ono to ste nauili u kolu. Jedan od naina da poka-ete vau eko-kulturu je odravanje higijene u uionici.

ZADATAK - Primjenite svoja znanja koja ve imate i dobijte jo ideja kako da uredite vau uionicu sa pisanjem prie. Nazovite vau priu Eko uionica.

TVOJE NAVIKE MOGU SPASITI PLANETU!

6363

Volite li bajke?Koja je vaa omiljena bajka?Da li je stvarno sve ta se deava u bajkama?

BAJKA O RIBARU I RIBICI

ivio je starac sa staricom svojom na obali onog sinjeg mora, u ru-evnoj zemunici ivjeli su trideset i tri godine ravno. Starac mreom lovio je ribu, starica je prela svoju preu. Jed-nom je u more zabacio mreu - bila mrea puna samog mulja. Drugi put je zabacio mreu - bila mrea puna morske tra-ve. Po trei je put bacio mreu - a u mrei tek ribica jedna, ali nije puka ribica - ve zlatna. Usrdno ga moli zlatna ribica! Glasom ljudskim stade govoriti: Pusti mene, stare, u to more! Dragocjen e otkup za me dobiti: to god eli, time se otkupljujem. Za-udi se starac, uplai se: trideset i tri je ljeta ribario, ali nije uo da govori riba. Pustio je zato zlatnu ribicu i ljubaznu joj rije izrekao: Zbogom plovi, ti zlatna ribice! Ne treba mi tvojega otkupa; neka tebe u tvom sinjem moru, veseli se u tome prostranstvu. Vratio se starac svojoj starici, ispriao nevieno udo. Zlatnu ribu danas sam ulovio, ne obinu, nego zlatnu ribicu; naki mi se glasom obratila, da se kui vrati u to sinje more, skupom bi se cijenom otkupila: otkupila, ime god da po-elim. Nisam smio uzeti joj otkupa; pa je pustih natrag sinjem moru. Starica tu stade starca grditi. Budala si, beno jedna benasta! Nisi znao u ribice uzet otku-pa! Da si makar samo jedno korito, pogle naeg, posve se razvalilo. Eno poao je moru sinjem, vidi da se more lako razigralo. Stao ondje zlat-nu dozivati ribu, doplivala ribica i pita: Koja ti je potreba, hej, stare? Nakloni se starac pa joj kae: Smiluj mi se, vlastelinko ribice, stara me je dobrano izgr-dila, ne da mira ni spokoja meni starcu: korito bi ona novo; kae da se nae posve razvalilo. Odgovara zlatna ribica: Ne alosti se, ve idi s Bogom, imat ete i novo korito. Vratio se starac svojoj staroj, u starice eno nova korita. Jo ga gore poe ona grditi. Budala si, beno jedna benasta! Isprosila bena jedna, korito! Kakvu korist od korita imamo? Natrag, beno, opet ribici; pokloni se i zamoli koli-bu. Eno poao je moru sinjem, (more sinje se uzmutilo). Stao ondje zlatnu ri-bicu dozivat, doplivala ribica i pita: Koja ti je potreba, hej, stare? Nakloni se

6464

starac pa joj kae: Smiluj mi se, vlastelinko ribice, jo me gore starica izgrdila, ne da mira ni spokoja meni starcu: sad kolibu hoe baba svadljiva. Odgovara zlatna ribica: Ne alosti se, ve idi s Bogom, neka bude: imat ete kolibu. Po-ao on natrag svojoj zemunici, ali nema ni traga zemunici, pred njim stoji koliba sa sobicom, sa ciglenim, izbijeljenim dimnjakom, i hrastovim, istesanim vratima. A starica pod prozorom sjedi. Mua grdi kao nitko dotad: Budala si, beno, jedna benasta! Isprosila bena jedna, kolibu! Natrag, beno, pokloni se ribici; neu da sam crna seljanka, hou biti plemkinja od koljena. Poao je starac moru sinjem, (nemirno je bilo more sinje). Stao ondje zlat-nu ribicu dozivat, doplivala ribica i pita: Koja ti je potreba, hej, stare? Na-kloni se starac pa joj kae: Smiluj mi se, vlastelinko ribice, jo se gre goropadi starica, ne da mira ni spokoja meni starcu: nee vie biti crnom seljankom, hoe biti plemkinja od koljena. Odgovara njemu zlatna ribica: Ne alosti se, ve idi s Bogom. Vratio se starac svojoj starici. to to vidi? Stoji kua visoka. A na trijemu stoji starica u bundici od samurovine i s brokatnom kapom na tjemenu, biseri joj vrat opteretili, na rukama zlatno prstenje, na nogama crvene izmice. Pred njom sluge stoje poslune; tue ih i sve za perin povlai. Obrati se starac svojoj sta-rici: Zdrava bila, plemkinjo vlastelinko! Regbi, tvoja zadovoljna duica. Izdera se na nj odjednom starica, posla ga u talu neka slui. Proe tjedan, proe drugi, Jo se gore starica uvrijedila; opet starca alje onoj ribici: Natrag, beno, pokloni se ribici; neu biti plemkinja od koljena, nego hou biti mona kraljica. Uplai se starac, stade moliti: to si, babo, bunike se najela, ne zna kroiti, govorit ne umije, cijelo e se kraljevstvo podsmjehnu-ti.. Tu se grubo razljutila starica. Po obrazu mua udarila. Kako smije, seljo, opirat se, i to sa mnom, plemkinjom od koljena, idi k moru, asnu rije ti dajem; ako nee, zlo e mi se provesti. Stari se uputio do mora, (pocrnilo posve sinje more). Stao ondje zlatnu ribicu dozivat, doplivala ribica i pita: Koja ti je potreba, hej, stare? Nakloni se starac pa joj kae: Smiluj mi se, vlastelinko ribice, opet mi se starica goropadi, nee biti plemkinja od koljena, hoe biti samo mona kraljica. Odgovara njemu zlatna ribica: Ne alosti se, ve idi s Bogom. Dobro! Starica e odsad biti kralji-ca! Vratio se stari svojoj starici, a, gle, pred njim kraljevske su palae. U palai vidi svoju staricu, sjela za sto kao prava kraljica, slue je plemii s veli-kaima, lijevaju joj vina prekomorska, ona gricka paprenjake rumene; sve oko nje stoji strana straa, sa sjekirom na ramenima. Kad ih vidje starac - preplai se! Do nogu se starici poklonio, Pa izusti: Zdravo, strana kraljice! Eto sad je zadovoljna duica. Ali njega starica ne pogleda, ve ga dade potjerati s oiju. Velikai i plemii u trk za njim, naglavce su izbacili starca, sjekirama zamalo ga sasjekoe. A narod ga stade ismijavati: Sam si, stara neznalico, htio, neznalico, pameti se ui, biraj gdje e odsad sjedati! Proe tjedan, proe drugi tjedan, jo se gore starica uvrijedila; dvorjane za starcem alje: pronali su starca, doveli ga. Govorila starica svom starcu: Na-trag, beno, pokloni se ribici; neu da sam svemona kraljica, hou biti vladarica

6565

nad morima i da ivim usred okeana, da me slui sama zlatna riba i da meni uvijek bude na ruku. Nije smio starac niti pisnuti. Ni slova se ne usudi kazati, evo ide opet moru sinjemu, vidi da ga bura uzburkala: uzdiglo se srdito valovlje, pa se valja riui, zavijaju. Stao ondje zlatnu ribicu dozivat, doplivala ribica i pita: Koja ti je potreba, hej, stare? Nakloni se starac pa joj kae: Smiluj mi se, vlastelinko ribice, to da inim s prokletom babuskarom? Nee vie biti mona kraljica, hoe biti vladarica nad morima, i da ivi usred okeana, a ti da joj sluga bude, i da ti njoj sama odsad slui. Nita zlatna riba ne odvrati, samo repom pljusnu povrh vode, i zaroni u duboko more. ekao je dugo odgovora, ne doeka, vrati se starici - ma gle, opet stara je zemunica; a na pragu zasjela starica, a pred njom je slomljeno korito.

Aleksandar Sergejevi Pukin

Razgovor o tekstu

Kakav je bio ivot starca i starice?ta se desilo dok je starac bio u ribolov?Kako je starac postupio sa ribicom?Koja je bila prva elja starice?Kakve su bile njene sljedee elje?Kako se ona ponaala sa starcem?Da li se on suprostavljao?Koja je bila zadnja elja starice?

zemunica trona kuica nisko u zemlji ukopanaprea nit dobivena predenjem vunepuka obinausrdno srdano, iskreno, usluno bena budala, ludapogle pogledajvlastelinka plemkinjagoropaditi ljutitisamurovina modrosivo skupocjeno kunino krznobrokat svilena tkanina protkana zlatnim i srebrnim nitimaperin pletenicaregbi reklo bi sebunika zeljasta biljka; najesti sebunike biti ludvelikai pripadnici visokog plemstvapaprenjaci keksi zainjeni papromda meni uvijek bude na ruku da mi uvijek bude pri pomoipisnuti progovoriti, glas izustiti

lloovv??

6666

Da li je ona bila zadovoljna sa ispunjenim eljama?Zato ribica nije ispunila njenu zadnju elju?ta se desilo na kraju?Kako se starac osjeao zbog postupaka svoje starice?Da li se suprostavljao?Kako se more mijenjalo kada bi starica poeljela novu elju?ta mislite, zato?Koji su glavni likovi?Kakvi ljudi su starac i starica?Kakve osobine imaju?Po kojim postupcima otkrivate njihov karakter?

OPIS LIKA opis lika moe biti predstavljen kao vanjski (fi ziki izgled) i unutranji (karakter). Vanjski izgled opisujemo davanjem podataka za visinu, teinu, kosu (duga, kratka, boja, kovrdava, prava), oi (boja, sitne, krupne, kose, okrugle), oblik lica, dranje tijela, opis garderobe itd. Unutranje osobine otkrivamo po postupcima likova u prii. (dobar, lo, dobronamjeran, zao, zlobna, plemenit, humana, sebina, velikoduan, lukav, nezasitan, skroman, zavidna, itd.)

ZADATAK prvo pronaite dijelove teksta koji otkrivaju osobine star-ca i starice. Po postupcima i vaem razmiljanju zapiite opis lika starice i starca.

Bajka - pripovijetka fantastinog sadraja s udesnim zbivanjima. U bajkama sudjeluju izmiljene (nestvarne) osobe, razliita boanstva, vjetice, vile, vukodlaci, arobnjaci, zmajevi. U bajci se svim pakosnim silama esto suprostavlja obian i poten ovjek kojem savjetima i mo-ima pomau dobri duhovi, vile i ostala nestvarna bia.

Koja poslovica bi najbolje stajala kao pouka ovoj bajci:

SKROMNOST JE MAJKA SVIH VRLINA.

KO HOE VEE, IZGUBI IZ VREE.

KO ELI MNOGO, MNOGO MU TOGA NEDOSTAJE.

Oiz

g

6767

Koje je vae omiljeno godinje doba?Zbog ega?

PROLJEE

Najvie sam se radovao kad je, poslije duge i hladne zime, proljee kucalo na kapije sela. im padne prvi snijeg, mi, dje-ca, odmah ponemo matati o prolje-u. Takmiili smo se ko e prepoznati prvi znak proljea i ko e prvi javiti ukuanima: - Eno ga! Ja sam ga prvi vidio... Ja sam slutio oev nemir koje se javljao sa prvim snijegom. Kad ga hladnoa prikuje meu etiri zida male sobice. Radovao sam se proljeu kako bi otac mogao neto da radi i za-radi. Poznau proljee u kakvom pupoljku to kucka na mali prozor i gleda me zelenim okom. Po prvoj visibabi koja nikne nasred puta, pa se nakrivi uplaena od mojih opanaka kad pohitam u kolu: - Hej, Bako! Nemoj sluajno da me nagazi! Prolazili su dani, a takvih tragova nigdje nisam uoavao. Provodili smo ih u dosadi i besposlici, ili je svako od nas jurio za nekim svojim poslom. Ve i zabo-ravismo na nae planove da doekamo proljee i dojavimo ostalima, a ono iznenada kljucne na prozor: - Ehej, ljenine! Evo mene. Opet sam vas prevario... I, zaista: skoimo na prozor, a na blagom povjetarcu se ljuljaju grane kao ispruene ruke. Prsnule na njima ahure poput zelenih puia, a iz njih se izvijaju mladi listovi. - Evo i nas, Bako! Osjetim ga u vazduhu, u cvrkutu ptica i vjetru, svuda. Kroz odkrinut pro-zor: mirie iz gaja jagorevina. - Evo i mene, Bako! To su sve znakovi proljea. U proljee oivi areni ivotinjski svijet. I uvijek mi je udno bilo kako je taj svijet tako blizu, a da niko nikome ne smeta u njegovom prostoru. Kad osje-tim taj ivot kako se pone buditi, utrao bih u kuu i prvi javio. - Oe, dolo je proljee!

Rizo Dafi

6868

Razgovor o tekstu

U emu su se djeca takmiila?Koji su bili znaci proljea?Kako je djeak razgovarao sa visibabom?Kako se proljee najavilo?Po emu se poznaje da je proljee dolo?Kome je djeak elio prvo najaviti proljee?Kako se vi radujete proljeu? Zato?Koji se vani dogaaji djeavaju u proljeu?

PRIANJE DOIVLJAJA Svi mi imamo u pamenju neke dogaaje i zbivanja koja nam obiljee jedan period u ivotu. O neemu moemo govoriti ako je aljivo i jednostavno, ali o tekim trenucima nismo uvjek hrabri govoriti. Zato emo za prianje izabrati jedan zajedni-ki dogaaj sviju nas u kolu.Svake godine kola obiljei Dan kole. Deava se velika organizacija koja ukljuuje nastavnike i uenike. Priajte vi sa datim uvodom u radnju:Kako se zove tvoja kola i gdje se nalazi?Kojeg je datuma Dan kole?Kojim povodom je taj dan izabran?

Danas je bio Dan kole. Organizovana je velika svjeanost na kojoj su prisus- tvovali direktor, gosti, nastavnici i nastavnice, roditelji, djede, nane i uenici i

uenice...

VI NASTAVITE DALJE!

6969

Da li razmiljate o Zemlji punoj igraaka i slatkia?Postoji li ta Zemlja?Mislite li da ona postoji u naoj mati?

PRODAVAOC OSMIJEHA (odlomak iz romana)

Rano izjutra, dok su jo svi spavali, na junak se spremio i krenuo kroz polje, ostavljajui iza sebe grad koji je bivao sve manji. Iao je prilino dugo, a da se uopte nije zaustavljao, sve dok na jednoj livadi nije primjetio mnogo bijelih cvje-tova koje nije poznavao. Od-mah je siao s puta u elji da svaki cvijet vidi,