350ju gornjeg toka rijeke Une.doc) - Una spring of lifeRijeka Una koja čini desni pritok rijeke Save, pogranična je rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 212

Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka

rijeke Une

2

SADRŽAJ

POPIS SLIKA ...............................................................................................4

1. UVOD ................................................................................................8

2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10

2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10

2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12

2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14

2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14

2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15

2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16

2.3. KLIMA .......................................................................................... 17

2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17

2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18

2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18

2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20

2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .......................................................................... 22

2.5.1. Općina Bihać ........................................................................... 22

2.5.2. Obrazovanje ............................................................................ 25

2.5.3. Općina Gračac ......................................................................... 25

2.5.4. Obrazovanje ............................................................................ 27


2.5.6. Obrazovanje ............................................................................ 29

2.6. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA ................................................................. 30

2.6.1. Unsko-sanski Kanton, Općina Bihać ................................................. 30

2.6.2. Zadarska županija ..................................................................... 32

2.6.3. Ličko-Senjska Županija ............................................................... 34

3

2.7. GOSPODARSTVO I TURIZAM ...................................................................... 38

2.7.1. Općina Bihać ........................................................................... 38

2.7.2. Općina Gračac ......................................................................... 45


3. SWOT ANALIZA ................................................................................... 50

4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR ........................................................ 51

4.1. UVOD .......................................................................................... 51

4.2. EU STRATEŠKI OKVIR ............................................................................ 52

4.3. NACIONALNI STRATEŠKI OKVIRI .................................................................. 55

4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH .................................................... 56

4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH ..................................................... 59

4.4. REGIONALNI STRATEŠKI OKVIR ................................................................... 61

4.5. LOKALNI STRATEŠKI OKVIR ...................................................................... 63

4.6. PRAVNI OKVIR .................................................................................. 68

4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina) ...................... 68

4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta .................................................... 69

4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske ................... 72

5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ..................................................................................................... 77

5.1. UVOD .......................................................................................... 77

5.2. PRIMJENJIVOST NA PREKOGRANIČNI PROSTOR GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ....................... 78

5.3. VIZIJA I CILJEVI ................................................................................. 79

5.4. RESURSNA OSNOVA (OCJENA RESURSNE OSNOVE I POTENCIJALA ZA RAZVOJ – REPOZICIONIRANJE) 82

5.4.1. Atraktivnost resursne osnove ........................................................ 84

5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove ..................................................... 85

5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove ................................................. 86

5.5. PROJEKTNE IDEJE PREMA STRATEŠKIM CILJEVIMA ................................................ 87

5.6. RADNE SKUPINE ................................................................................. 91

4

POPIS SLIKA

Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta - gornji tok rijeke Une .............................. 11

Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać ........................................... 13

Slika 3 NP Una .......................................................................................... 13

Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji .............................................. 15

Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja. 15

Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji ................................... 17

Slika 7 Povijesni grad Kulen-Vakuf .................................................................. 31

Slika 8 Ostrovica ....................................................................................... 32

Slika 9 Rmanj, Martin Brod ........................................................................... 32

Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru ................................................................... 33

Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin ......................................... 34

Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličko-senjskoj županiji ................................ 35

Slika 13 Rimski vodovod u Novalju .................................................................. 36

Slika 14 Tvrñava Nehaj, Senj ......................................................................... 37

Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine .......................................... 37

Slika 16 Rafting - NP Una ............................................................................. 42

Slika 17 Vodopad u Martin Brodu .................................................................... 44

Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku ................................................................. 45

Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja ........................................................ 88

5

POPIS TABLICA

Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi: .............................. 14

Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991. . 22

Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać ........................................ 23

Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini .................................................................................... 23

Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u 2010. godini .................................................................................... 23

Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu 2012. godine ................................................................................ 24

Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja za kolovoz 2012. godine ............................................................... 24

Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz 2012. godine .................................................................................. 24

Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011. .................................................................................................... 24

Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu 2011./2012. ............................................................................................ 25

Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011. ........................................................................................................... 26

Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine ........ 26

Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine ................................................................................................... 27

Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine ......... 27

Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja ........... 27

Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011. .................................................................................................... 28

Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine . 28

Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012. godine ............................................................................................ 29

6

Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine .. 29

Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja ..... 29

Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unsko-sanskome kantonu, stanje od 31.12.2011. ......................................................................................... 38

Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać u 2011. godini ........................................................................... 39

Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010. godini (u tisućama KM) ................................................................................ 39

Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM) ........................................................................................................... 40

Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine ...... 41

Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina .. 41

Tablica 27 Usklañenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja ........ 43

Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji ...................... 45

Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g. ............................... 46

Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine . 46

Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličko-senjskoj županiji . 47

Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličko-senjskoj županiji, 2011. g. .......................... 48

Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličko-senjske županije po sezonama 2011. godine ........................................................................... 48

Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličko-senjskoj županiji u 2011. godini .................................................................................................... 49

Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama ............................................................................................... 49

Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH .............................................. 51

Tablica 37 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije ............................................................. 53

Tablica 38 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u BiH.................................................................................... 56

Tablica 39 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima u RH .................................................................................... 59

7

Tablica 40 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na županijskim razinama u RH ..................................................... 62

Tablica 41 Usklañenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH ........................................................ 64

Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH ....................... 72

Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une............................................................................................... 85

Tablica 44 Obrazloženje ocjena ..................................................................... 85

Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une............................................................................................... 86

Tablica 46 Obrazloženje ocjena ..................................................................... 86

Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije .............. 88

Tablica 48 Popis sudionika I. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 29. studenoga 2012. godine u prostorijama Udruge Una u mjestu Srb u općini Gračac .............................. 91

Tablica 49 Popis sudionika II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 12. prosinca 2012. godine u općini Donji Lapac ................................................................................... 92

Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH ................................ 92

8

1. UVOD

Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une (u nastavku:

Strategija) je izrađena u okviru projekta „Una - Spring of life“, implementiranog u okviru

prekograničnog programa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ovaj strateški dokument se zasniva na zajedničkom planiranju hrvatskih i bosansko-

hercegovačkih projektnih partnera te je podržan od komponente II (prekogranična suradnja)

„Instrumenta pretpristupne pomoći“ (IPA) Europske unije.

Opći cilj projekta „Una - Spring of life“ je doprinijeti stvaranju zajedničkog ekonomskog

prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kroz razvoj zajedničke turističke ponude. Ova

Strategija ima za cilj doprinijeti unapređenju položaja turističke destinacije prekograničnog

područja gornjeg toka rijeke Une kroz definiranje dugoročnih turističkih strateških ciljeva i

identificiranje mogućnosti njihovog ostvarenja.

Rijeka Una, koja predstavlja izuzetno vrijedan prirodni resurs, protječe kroz dvije zemlje te u

jednom dijelu toka predstavlja i liniju razgraničenja između Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine. Strategija sadrži jasne korake usmjerene na zajednički razvoj i promociju tri

ključne resursne osnove područja, izvorište rijeke Une u Hrvatskoj te vodopada Une i starog

grada Ostrovica u Bosni i Hercegovini kao integriranog turističkog proizvoda.

Proces izrade Strategije započinje sa poglavljima u kojima se analizira okruženje gornjeg

toka rijeke Une uključujući zemljopisni položaj, prometnu povezanost, klimu, geološka i

hirdološka obilježja, demografske aspekte, kulturno povijesnu baštinu, gospodarstvo i

turizam.

S obzirom na strateški karakter dokumenta detaljno je analiziran strateški okvir na svim

relevantnim razinama počevši od razine EU preko nacionalnih, regionalnih i lokalnih

strateških smjernica. Odrednice ključnih strateških dokumenta, uključujući smjernice razvoja

EU u novom programskom razdoblju je obrađeno u okviru zasebnog poglavlja. Pored

strateškog okvira analiziran je i pravni okvir koji značajno utječe na razvoj turizma u

promatranom prostoru.

Analiza stanja je zaključena s detaljnom SWOT analizom sa sumiranim prikazom prednosti i

nedostataka, odnosno identificiranih prilika i prijetnji.

Nastavno na analizu stanja razrađen je strateški dio razvoja turizma u promatranom

području kroz sljedeće cjeline:

- Strateško uporište i pravni okvir,

- Vizija i ciljevi,

- Resursna osnova (atraktivnost i konkurentnost),

9

- Potencijal razvoja resursne osnove,

- Delegirane projektne ideje prema strateškim ciljevima,

- Radne skupine.

Strategija je izrađena primjenom participativnih metoda odnosno promovirajući otvoreni

dijalog s ključnim dionicima za razvoj turizma u promatranom prekograničnom prostoru i

osiguravajući jednako sudjelovanje svih relevantnih dionika identificiranih kroz suradnju s

projektnim partnerima. Radnim skupinama na kojima su sudjelovali odabrani predstavnici

lokalne i regionalne zajednice s obe strane granice zajednički su identificirani razvojni

potencijali te su delegirani projektni prijedlozi. Članovi radne skupine su dodatno na

prijedloge i diskusije putem radnih skupina predlagali razvojne inicijative putem

strukturiranih upitnika i dostavili iste projektnim partnerima za uvrštenje u Strategiju.

Razradom svake od pojedinih cjelina, Strategija za razvoj turizma u prekograničnom

području gornjeg toka rijeke Une će pružiti smjernice za planirani i usmjereni razvoj turizma

u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une. Strategijom je detaljno analizirano

trenutno stanje na promatranom prostoru, dana je ocjena turističkog potencijala gornjeg toka

rijeke Une, definirani su vizija i strateški ciljevi, prioriteti i mjere, te prijedlozi za zajedničku

prekograničnu turističku ponudu.

10

2. ANALIZA OKRUŽENJA

U ovomu poglavlju biti će opisani aspekti socio-ekonomskog okruženja na nekoliko

temeljnih razina koje su podijeljene na teritorijalnu, demografsku, socio-kulturalnu,

ekonomsku, ekološku razinu te pravne aspekte.

Kako bi se definirao kontekst u kojemu će se projekt realizirati, faktori socio-ekonomskog

okruženja biti će analizirani u užem i širem području utjecaja. Uže područje utjecaja čine

općine Gračac i Donji Lapac u Republici Hrvatskoj te općina Bihać u Bosni i Hercegovini,

dok se pod širim područjem u kontekstu izrade ove Strategije podrazumijevaju Zadarska i

Ličko-senjska županija u RH te Unsko-sanski kanton u BiH.

2.1. Definiranje šireg i užeg područja obuhvata – gornji tok rijeke Une

Rijeka Una koja čini desni pritok rijeke Save, pogranična je rijeka između Hrvatske i Bosne i

Hercegovine ukupne duljine 212 km (101 km u pograničnom dijelu) te ukupne površine toka

od 9.368 km2. Izvor rijeke Une, poznat kao Vrelo Une, se nalazi na sjeverno-istočnim

padinama planine Stražbenice u Republici Hrvatskoj na području Zadarske Županije, u

mjestu Donja Suvaja, u blizini mjesta Srb. Gornji tok rijeke na području Hrvatske obuhvaća

općinu Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji i općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Na

području Federacije BiH gornji tok Une je vezan uz općinu Drvar (Kanton 10) i općinu Bihać

(Unsko-sanski kanton). Općini Gračac pripadaju izvorište i početna tri kilometra toka, a

ostali dio općini Donji Lapac. Oko dvadeset kilometara toka Une nalazi se na području

općine Donji Lapac. Od izvora u RH rijeka dotiče do BiH na ušću rijeke Krke te odatle tvori

prirodnu granicu između RH i BiH sljedećih 8,5 km, odnosno do željezničkog mosta

nedaleko od naselja Martin Brod u BiH. Od željezničkog mosta Una ulazi potpuno u BiH i

teče 21 km, prije nego dosegne granicu po drugi put, 9 km nizvodno od mjesta Kulen Vakuf.

Od tu čini prirodnu granicu sljedećih 20 km, sve do drugog željezničkog mosta između sela

Malo Seoce i Užljebić. Ovdje Una ulazi na teritorij BiH po drugi put, a poslije mjesta Ripač

teče sjevero-zapadno ulazeći u Bihać te dalje sjeverno do mjesta Bosanska Krupa i Bosanska

Otoka. Nakon toka od 85 km kroz BiH, Una ponovno tvori prirodnu granicu između BiH i

RH po treći i posljednji put, nedaleko od mjesta Dobretin i Javornik (RH). Zadržava taj tok

prolazeći uz mjesta Bosanski Novi (Novi Grad), Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica u

BiH, te Dvor, Hrvatska Kostajnica i Hrvatska Dubica u RH. Na kraju toka se ulijeva u rijeku

Savu pokraj mjesta Jasenovac u RH.

11

Slika 1 Područje šireg obuhvata projekta - gornji tok rijeke Une

Izvor: Aplikacijski obrazac dostavljen od klijenta

Makrolokacija projekta (pogledati sliku 1) je gornji tok rijeke Une, od izvora u općini

Gračac, Republika Hrvatska, do Martin Broda i Kulen Vakufa u općini Bihać, Bosna i

Hercegovina, zajedno sa širim destinacijskim područjem Zadarske i Ličko-senjske županije u

Hrvatskoj i cijelom općinom Bihać u Bosni i Hercegovini. Zbog potreba provedbe projekta

„Una –Izvor života“ na području Republike Hrvatske uključen je i Grad Zadar kao središte

Zadarske županije, vezano za općinu Gračac.

Mikrolokacija projekta obuhvaća zaštićena područja i buffer zone1 kako u Hrvatskoj, tako i

u Bosni i Hercegovini, a uključuje:

A. Hrvatska: prostor gornjeg toka rijeke Une te izvor rijeke Une u općini Gračac. Izvor

rijeke je zaštićen kao geografsko geološki spomenik prirode te se nalazi na

nadmorskoj visini od oko 450 metara. Navedeno područje izvora podsjeća na

minijaturno jezero zelenkasto modre boje oko kojeg su locirane velike vapnenačke

stijene.

1 Buffer zone - zonsko područje koje se nalazi između dva ili više područja

12

B. BiH: na BiH strani promatrana mikrolokacija se odnosi na gornji tok rijeke Une do

Martin Broda i Kulen Vakufa. Dolina gornjeg toka rijeke Une se ističe bogatstvom

prirodnih vrijednosti, kako geomorfološkim, hidrogeološkim tako i biološkim.

Posebnost područja je izražena u dužini njenog „sedrotvornog“ toka, s cijelim nizom

pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), kao i

mozaičnosti staništa, velikoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti

reliktnih i endemskih vrsta zbog čega je područje proglašeno Nacionalnim parkom

Una i predstavlja prvi nacionalni park u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se

na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (slika 2), potpadajući cijelim

područjem pod općinu Bihać. Površina Nacionalnog parka Una (NP Una) iznosi

19.800 ha, odnosno 198 km2.

2.1.1. Zaštićena područja NP Una

Područje stroge i usmjerene zaštite NP Una dijeli se na pet zona2, u kojima se razlikuju:

• 1. zona međuprostora Una-Unac - Veličine oko 4.600 ha, u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnoj klasifikaciji IUCN3)

• 2. zona izvorišta Krke,

• 3. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i

• 4. zona kanjona Unca,

• 5. zona Štrbački buk- Lohovo - Veličine oko 5.800 ha, koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema IUCN)

2 Prema Studiji izvodljivosti NP Una, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, 2005.g.

3 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih

resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda.

Veličine ukupno oko 3.100 ha,

koje su u režimu usmjerene

zaštite (kategorija II prema

IUCN)

13

Slika 2 Položaj Nacionalnog parka Una i općine Bihać

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo okoliša

i turizma, 2009.g.

Izvan područja Nacionalnog parka Una ostaju zone Orašca, površine oko 1.400 ha i Ripča,

površine oko 3.100 ha, koje je su isključene iz strogih uvjeta zaštite prirode, a nazivaju se

zaštitne ili tzv. „tampon“ zone za zaštitu samog nacionalnog parka.

Slika 3 NP Una

Izvor: www.shutterstock.com

14

2.2. Zemljopisni položaj i prometna povezanost

2.2.1. Općina Bihać

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), neposredno uz

granicu sa Republikom Hrvatskom (RH) i gospodarsko je, administrativno i kulturno

središte Unsko-sanskog kantona (USK). Površina općine iznosi 900 km² što čini 21,8%

teritorija Unsko-sanskog kantona i 1,7% BiH. Do 1995. godine površina općine iznosila je 689

km² da bi, po zaključenju Daytonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen

općini Bihać. S BiH strane graniči s općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i

Drvar, a sa hrvatske strane općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj.

Zahvaljujući povoljnom položaju, Bihać ima veliki razvojni potencijal. Nalazi se na koridoru

koji povezuje ostatak države sa zapadnom Europom, a u širem smislu južnu Europu sa

zapadnom Europom, što ga čini vrlo atraktivnom lokacijom za domaće i inozemne

investitore. Geostrateški položaj i dobra prometna povezanost (ceste, željeznice, zračni

promet, itd.), čini ovo područje glavnom točkom povezanosti između BiH i Europe. Bihać je

dobro povezan sa centrima u Republici Hrvatskoj i ostatku Europe zahvaljujući blizini

autoceste A1 u Hrvatskoj (oko 50-60 km udaljenosti), dok je Zračna luka Zagreb udaljena

otprilike 150 km. Glavne prometnice unutar BiH povezuju Bihać sa Sarajevom, Banja Lukom

i Mostarom.

Tablica 1 Udaljenost općine Bihać od važnijih centara u Europi:

Zagreb Ljubljana Budimpešta Bratislava Graz Sarajevo Prag Beč München Milano

155 km 231 km 497 km 554 km 324 km 311 km 833 km 509 km 639 km 676 km

Izvor: www.viamichelin.com

Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi također područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju

sa zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi

povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-sanskim kantonom.4

Općina Bihać posjeduje prepoznatljiva prirodna bogatstva koja značajno utječu na razvoj

općine. Na temelju tih bogatstava, turizam je indentificiran kao jedna od strateških grana

gospodarstva. Nastavno na navedeno, uključujući druge društvene standarde, zaštita okoliša

na području općine Bihać predstavlja jedan od temeljnih prioriteta. Djelujući u tom pravcu,

općina Bihać i akteri razvoja i zaštite okoliša bili su ključni zagovarači u procesu

uspostavljanja zaštićenog ekološkog područja u gornjem pojasu rijeke Une - NP Una.

4 Unska pruga od Knina do Martin Broda duljine 60-ak km trenutno je zatvorena za promet jer na pojedinim

dijelovima nije sigurna za vožnju vlakova.

15

2.2.2. Općina Gračac

Općina Gračac koja je u sustavu Zadarske županije teritorijalno je najveća općina u

Hrvatskoj. Iako administrativno pripada Zadarskoj županiji, zemljopisno,povijesno i

kulturno je vezana za lički prostor (ličko-krbavski prostor s Pounjem). Prostor općine Gračac

ima važan geoprometni položaj preko kojeg prolaze važne javne ceste i željezničke pruge

preko kojih je Zadarska županija prometno povezana s unutrašnjim prostorom Republike

Hrvatske, okolnim prostorom susjednih županija (Šibensko-kninska i Ličko-senjska), kao i s

prostorom susjedne države BiH.

Slika 4 Položaj općine Gračac u Zadarskoj županiji

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/Gra%C4%8Dac-map-Croatia.PNG Slika 5 Lokacija izvora rijeke Une u Zadarskoj županiji kao jedno od zaštićenih područja

Izvor: http://natura-jadera.com/images/ZasticenaPodrucja/SpomeniciPrirode/ZPUna.jpg

16

Prema odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste

(NN 79/99 i NN 111/00), na području općine Gračac sljedeće javne ceste imaju karakter

državne ceste5:

• D1 Udbina - Gračac - Knin

• D27 Gračac - Obrovac - Benkovac

• D18 spoj na D1 (Otrić) prema Donjem Lapcu

Županijske ceste su one ceste koje povezuju područje jedne ili više županija i na

području općine Gračac su sljedeće:

• D1 (Gračac) - Tomingaj - Rudopolje Bruvanjsko,

• Gračac - Kijani,

• D1 - Otrić - Pribudić,

• D1 - Kom - Ervenik,

• D218 - Velika Popina,

• D1 - Mazin D218,

• D218 - Doljani - granica BIH).

Područjem općine Gračac prolaze dvije željezničke trase: trasa postojeće željezničke pruge

Zagreb - Knin - Split, tzv. „lička pruga“ i trasa međunarodne željezničke pruge Zagreb -

Bihać - Knin - Split, tzv. „unska pruga“, koje imaju karakter magistralne pomoćne pruge.

Obje trase predstavljaju značajne prometne koridore u gospodarskom sustavu Hrvatske.

Nekoć se više koristio koridor „unske pruge“, dok je danas važniji koridor „ličke pruge“, tj.

pravac u smjeru Gospić - Knin koji je u fazi rekonstrukcije i modernizacije. Veza s emitivnim

centrima autocestom najbliža je prema Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Sloveniji i

Mađarskoj.

2.2.3. Općina Donji Lapac

Općina Donji Lapac nalazi se na istočnom dijelu Ličko-senjske županije, kraju poznatom po

imenu Ličko Pounje, ispod planine Plješivice. Njena površina je 354,2 km2 a obuhvaća

osamnaest naselja: Birovača, Boričevac, Brezovac Dobroselski, Bušević, Dnopolje, Dobroselo,

Doljani, Donji Lapac, Gornji Lapac, Donji Štrbci, Gornji Štrbci, Gajine, Kestenovac, Kruge,

Melinovac, Mišljenovac, Nebljusi i Oraovac.

Loša cestovna povezanost općine s ostalim dijelovima Republike Hrvatske (u prosjeku od

100 km do većeg središta) i loša kvaliteta prometnica (npr. glavna prometnica DC 506 Donji

5 Državne ceste su javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske međusobno i s mrežom

glavnih europskih cesta.

17

Lapac - Frkašić - Korenica još uvijek ima makadamske dijelove) čine ovo područje

prometno izoliranim. Od većih prometnica dvije su državne i jedna županijska cesta

zastupljene na području općine:

• Državna cesta D218 Doljani - Donji Lapac - GP Užljebić (BiH)

• Državna cesta D506 Bjelopolje - Donji Lapac

• Županijska cesta Ž5167 Udbina - Donji Lapac

Slika 6 Položaj općine Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/2/24/Donji_Lapac.PNG

2.3. Klima


Šire područje Bihaća po svom geografskom položaju pripada pojasu umjereno kontinentalne

klime s umjereno hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna temperatura u siječnju je oko

0°C dok je prosječna lipanjska temperatura približno 20°C.

Drugi tip klime koji je ovdje zastupljen je predplaninska i kontinentalno-planinska šumsko-

snježna klima koja zahvaća područje uzvodnih dijelova doline Une i dolinu Unca. Odlike

predplaninske te kontinentalno-planinske klime su oštre zime i prohladna ljeta te izrazite

padaline u siječnju i proljetnim mjesecima, kao i obilne snježne padaline.

Budući da graniči i s područjem sa sredozemnim tipom klime, to se odražava na režim

padalina (vrijeme njihove pojave u kasnu jesen, te njihove količine i intenzitet) i na

temperaturu zraka (npr. na području Bihaća su prosječne temperature i u siječnju kao

najhladnijem mjesecu u višegodišnjem razdoblju praćenja uvijek iznad nule). Značajan

utjecaj na klimu imaju česti iznenadni prodori toplih i hladnih zračnih masa.

18

2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac

Na području općine Gračac mogu se izdvojiti dva klimatska podtipa. Najveći dio teritorija

ima karakteristike kontinentalne klime planinskog tipa koja se očituje u predjelu jugoistočnih

padina Velebita dok se udolina rijeke Zrmanje od izvorišta odlikuje submediteranskom

klimom.

Prisutstvo Velebitskog masiva uzrokuje postojanje dva oštro diferencirana klimatozonalna

područja: Primorje sa vrlo blagim klimatskim karakteristikama i Liku sa izrazito oštrim

kontinentalnim karakteristikama. Navedena područja se razlikuju značajnim temperaturnim

razlikama. Prosječna godišnja temperatura na planini je od 2 do 4 C (Ćelavac 1.207 m) dok

je u nizinskim dijelovima do 10 C. Važan klimatski element ovoga prostora su padaline, sa

izrazito sušnim ljetnim i izrazito kišnim zimskim periodom. Prosječna godišnja količina

padalina kreće se od 2.000 - 3.000 mm u nizinskim dijelovima. Padaline su neravnomjerno

raspoređene pa uz pretežno vapnenački sastav tla određuju intenzitet suše. Veliki utjecaj na

klimu imaju vjetrovi, posebno bura.

Snijeg je česta pojava, a godišnje količine kreću se u ovim rasponima:

• maksimalna visina se kreće od 100 - 150 cm (u planinskom dijelu i više od 200)

Prosječni godišnji broj dana pod snježnim pokrivačem većim od 30 cm je:

• u nizinskim predjelima 5 - 10 dana

• u višim predjelima 20 - 70 dana

• na planinskim predjelima više od 100 dana.

Općina Donji Lapac se nalazi u Ličkom Pounju na nadmorskoj visini od oko 600 m. Sa

zapada ga okružuju istaknuta uzvišenja Plješevice: Trovrh (1.620 m), Ozeblin (1.657 m) koji je

ujedno i najviši vrh Plješevice, a sa sjeverne i istočne strane graniči s Bosnom i Hercegovinom

gdje granica uglavnom prati kanjon rijeke Une. Zbog ovakvog topografskog smještaja najveći

dio općine Donji Lapac pripada umjereno - kontinentalnom klimatskom području sa svježim

ljetima, dok samo više padine i hrbat imaju obilježja planinske ili snježno šumske klime.

2.4. Geološka i hidrološka obilježja (karakteristike) gornjeg toka rijeke Une

Dolina gornjeg toka rijeke Une, kao i dolina rijeke Unac ulaze pod područje Nacionalnog

parka Una, zajedno čineći specifičnu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrlo vrijednu za

očuvanje njezine ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Dolinski dio Nacionalnog parka

se nalazi na visini između 220 i 450 m nadmorske visine a okružuju je planine Plješivica (nije

u sklopu Nacionalnog parka) i Osječenica.

19

Što se tiče geoloških obilježja prostora prisutni su krški oblici i hidrografija, kao i specifični

reljefni oblici. Najzastupljenije su karbonatne naslage vapnenaca i dolomita, a u znatno

manjoj mjeri i samo mjestimično javljaju se pješčenjaci s gipsom, laporoviti škriljavci, škriljavi

lapori, breče.

Hidrogeološki se na širem području mogu razdvojiti četiri skupine naslaga: vrlo propusne

stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih vapnenaca, djelomično propusne stijene

sastavljene od vapnenaca s dolomitom, djelomično nepropusne stijene sastavljene od

laporovitih vapnenaca i nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i

deluvijalne naslage. Glavno kretanje podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično

propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sustave u najvećoj mjeri vezane uz veće ili

manje rasjedne zone.

Najizrazitiju hidrogeološku i krajobraznu osobitost ovog područja predstavljaju sedrene

barijere i slapovi, kao što su Štrbački buk i vodopadi u Martin Brodu, pećina (Martin Brod),

sedreni otoci te iznimni oblici kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura

kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog buka).

Posebnosti rijeke Une se ogledaju u njenom pritoku Unca, posebno u donjem dijelu toka gdje

Unca više puta ponire i izvire. Na samom kraju izvire na Crnom vrelu, koje je po ljepoti i

karakteristikama poseban prirodni fenomen i uvršteno je u kategoriju spomenika prirode.

Iako bi zbog krškog reljefa područje trebalo biti bogato spiljama, na sedrenim naslagama

Martin Broda pronađena je samo jedna spilja. Pretpostavlja se da je razlog tome još

nedovoljna istraženost područja.

U izvorišnom području Une nalaze se znatne naslage gipsa, koji se u ovom području

eksploatira na više lokacija. Lokacije najbliže samom toku rijeke su:

• Eksploatacijsko polje Vojvodići (Općina Gračac, RH)

• Eksploatacijsko polje Begluci (Općina Gračac, RH)

Od mineralnih resursa na području gornjeg toka Une u Federaciji BiH nalaze se naslage

gipsa na više lokacija u prostoru između Kulen Vakufa i Orašca, koje se kod Orašca i

eksploatiraju. U širem području, sjeveroistočno od Ripča, nalaze se potencijalno

eksploatibilne naslage boksita, te zapadno od Ripča kod Melinovca neeksploatibilni boksiti s

visokim sadržajem silicija. Građevni kamen (vapnenac, dolomit, šljunak iz konglomerata i

pijesak) lokalno se eksploatira na više mjesta, a najveći je kamenolom kod Pritoke.

20

2.4.1. Bioraznolikost

Rijeka Una se nalazi u području Dinarskog krša i uvrštena je u KEC6 područje što samo

potvrđuje njezinu vrijednost i potrebu za zaštitom te očuvanjem bioraznolikosti.

Tu se javljaju refugijalno-reliktna staništa područja koja su u najmanjoj mjeri izmijenjena u

razdoblju između predglacijacije i postglacijacije, a pri tome su očuvala svoje prirodne

ekološke vrijednosti. Javlja se veliki broj tercijarnih biljnih i životinjskih vrsta koje su

preživjele klimatske promjene u posljednjem glacijalnom periodu te su ta staništa bila su

utočište za mnoge biljne i životinjske vrste tokom ledenog doba.

Među 15 vrsta riba koje su prisutne u rijeci Uni i njenim pritocima nekoliko ih je rijetko i

ugroženo. Pastrva (Salmo trutta), mladica (Hucho hucho) osim što je endemska vrsta, relativno

je rijetka vrsta na čitavom području Europe. S obzirom da se radi o salmonidnim vodama i

pripadajućim vrstama riba, ova fauna je osjetljiva na promjene staništa i onečišćenje. Na

temelju dodatka III. Bernske konvencije šest vrsta je zaštićeno (mladica, lipljen, dvoprugasta

uklija, potočna mrena, plotica i peš). Dvije vrste su navedene i na popisu zaštićenih riba na

razini Europe. Prema popisu ugroženih riba Hrvatske 7 vrsta ovog područja smatra se

ugroženim u različitim kategorijama ugroženosti.

Od deset vrsta vodozemaca pronađenih na istraživanom području dvije vrste su prema

IUCN7 kategorizaciji zaštićene na nivou Hrvatske kao i u Europskim okvirima. Gmazovi

promatranog područja uglavnom su uobičajene kontinentalne vrste. Fauna gmazova

područja oko gornjeg toka Une nije previše brojna i ne sadrži velik broj endemičnih i rijetkih

vrsta. Međutim, među njima se nalaze neke vrste koje su ugrožene, osjetljive, rijetke i

zahtijevaju određene zaštitne mjere.

Na području gornjeg toka rijeke Une i u njenoj neposrednoj okolici obitava oko 130 vrsta

ptica. Do sada nisu zabilježene endemske svojte ptica, ali je zabilježen veliki broj gnjezdarica

i šumskih vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na nivou Europe. Među vrstama ptica posebno

se ističu globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus) i

veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) dok je na širem području lještarka (Tetrastes bonasia) koja

je prilično rijetka i skrovita vrsta, a nastanjuje šumska staništa.

6 Karst Ecosystems Conservaion (Očuvanje krških ekoloških sustava) - program očuvanja ekoloških sustava na

kršu i u podzemlju, koji sadrži niz koordiniranih institucionalnih, stručnih i obrazovnih aktivnosti usmjerenih na

izravne mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i održivo gospodarenje prirodnim dobrima a u skladu

s društvenim razvojem i potrebama stanovništva. 7 International Union for Conservation of Nature (IUCN) – Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih

resursa, osnovana 1948. g. od strane Ujedinjenih naroda.

21

Među sisavcima gornjeg dijela toka Une nalaze se dvije endemične svojte: runati voluhar

(Dinaromys bogdanovi), oromediteranski endem i alpski voluharić (Microtus multiplex) –

istočnoalpski endem. Ove dvije vrste nisu sigurno prisutne već se samo pretpostavlja da bi

mogle obitavati na širem području.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (HR) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (HR),

zaštićeno je 33 vrste sisavaca područja Une, dok je osam vrsta zaštićeno prema Pravilniku o

lovostaju (HR). Od zaštićenih sisavaca uz mnoge ugrožene i osjetljive vrste šišmiša valja

naglasiti tri velike zvijeri – vuka, risa i medvjeda, dok je na području još prisutan veliki broj

vidri, jazavaca, lasica i zerdava.

Značajne su također i vrste poput čovječje ribice, crnog daždevnjaka, velebitske gušterice,

živorodne gušterice, kosca, dugonogog i riđeg šišmiša, širokouhog mračnjaka, lipljena,

tetrijeba, ptica grabljivica, sova i dr.

22

2.5. Demografski aspekti


Općina Bihać pripada Unsko-sanskom kantonu te ima površinu od 900 km2. Prema Popisu

stanovništva iz 1991. godine imala 70.732 stanovnika8, od čega 35.168 muškaraca i 35.564

žena9. U vremenu izrade ove studije u Bosni i Hercegovini provodi se probni popis

stanovništva, dok će službeni popis biti obavljen 2013. godine.

Prema Procjeni ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj strukturi koje je izdao

Federalni zavod za statistiku 30. 06. 2012. godine, općina Bihać ima ukupno 61.564

stanovnika10.

Sljedeća tablica prikazuje ukupan broj stanovnika prema Popisu iz 1991. godine.11

Tablica 2 Broj stanovnika po naseljima općine Bihać prema Popisu stanovništva iz 1991.

NASELJE Broj stanovnika

NASELJE Broj stanovnika

BAJRIĆI 844

MALA PEĆA 498

BIHAĆ 45.553

MALI SKOČAJ 89

BREKOVICA 1.833

MEĐUDRAŽJE 104

BUGAR 186

MUSLIĆI 500

ĆUKOVI 462

ORAŠAC 2.574

DOLJANI 154

OSTROVICA 162

DONJA GATA 198

PAPARI 588

DUBOVSKO 54

PRAŠČIJAK 101

GORJEVAC 103

PRITOKA 839

GRABEŽ 7

PRNJAVOR 348

GRIMUŠA 304

RAČIĆ 286

HRGAR 81

RAJINOVCI 216

IZAČIĆ 1.215

RIPAČ 1.724

JANKOVAC 15

SPAHIĆI 666

JEZERO 568

SRBLJANI 1.292

KALATI 52

TEOČAK 92

KLISA 557

TURIJA 1.457

KLOKOT 705

VELIKA GATA 1.382

KULA 537

VELIKI SKOČAJ 323

KULEN VAKUF 1.063

VELIKI STJENJANI 57

LIPA 72

VIKIĆI 1.101

LOHOVO 706

ZAVALJE 198

8 http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistva%20prema%20broju%20stanovnika%20po%20opstinama.pdf

9http://www.fzs.ba/Dem/Popis/stanovnistvo%20prema%20starosti%20i%20spolu%20po%20naseljenim%20mj

estima%20bilten%20257.pdf 10

http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf 11

Poslijednji službeni podaci o broju stanovništva u BiH su objavljeni 1991. i otada nije napravljen nijedan

službeni popis

23

- -

ZLOPOLJAC 205

Izvor: Federalni zavod za statistiku12 – Popis stanovništva iz 1991.

Tablica ispod prikazuje starosnu strukturu stanovništva u općini Bihać iz Popisa 1991.

godine te Procjene broja stanovništva iz 2011. i 2012. godine.

Tablica 3 Starosna struktura stanovništva u općini Bihać

0-14 15-64 65+

Popis 1991. 16.900 47.902 5.930

Procjena 2011. 12.250 42.091 7.150

Procjena 2012. 11.757 42.575 7.232

Izvor: Federalni zavod za statistiku13,14

Iz navedene tablice može se zaključiti da stanovništvo u općini Bihać stari, te se broj djece od

0-14 godina smanjuje.

Sljedeće dvije tablice prikazuju doseljeno i odseljeno stanovništvo po starosnoj dobi u Unsko-

sanskome kantonu i općini Bihać, uključujući kretanje stanovništva unutar Federacije BiH,

Republike Srpske i Brčko Distrikta u 2010. godini.

Tablica 4 Broj doseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u

2010. godini

Doseljeni u: 0-4

5-9

10-14

15 -19

20 -24

25 -29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

USK M 18 16 18 38 61 96 74 48 45 38 30 26 20 25 15 9 9

Ž 19 16 13 113 272 241 98 88 56 49 35 22 37 13 19 20 15

BIHAĆ M 7 4 8 5 16 25 21 18 10 6 9 3 8 6 6 2 2

Ž 5 6 4 21 57 62 32 20 17 14 9 2 7 2 6 6 4

Izvor: Federalni zavod za statistiku15

U 2010. godini iz Unsko-sanskoga kantona ukupno je odselilo 2.670 osoba. Sljedeća tablica

prikazuje taj broj po spolu te starosnim grupama.

Tablica 5 Broj odseljenih stanovnika u Unsko-sanski kanton i općinu Bihać prema spolu i dobi u

2010. godini

Odseljeni iz: 0-4

5-9

10-14

15 -19

20 -24

25 -29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

USK M 27 32 51 72 124 105 104 92 78 71 74 60 33 32 37 29 11

Ž 28 34 37 166 380 291 152 135 95 69 55 30 39 21 38 29 29

12 http://www.fzs.ba/

13 http://www.fzs.ba/

14 http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf

15 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf

24

Odseljeni iz: 0-4

5-9

10-14

15 -19

20 -24

25 -29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

BIHAĆ M 10 9 12 18 27 21 15 13 11 9 8 12 5 6 5 6 1

Ž 4 7 4 26 67 47 21 30 24 12 9 7 8 1 5 6 5


Prema statistici Federalnog zavoda za zapošljavanje od kolovoza 2012., u cijelom Unsko-

sanskom kantonu registrirano je 43.844 nezaposlenih osoba.

Tablica 6 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema spolu u kolovozu

2012. godine

Područje Muškarci Žene Ukupno

Unsko-sanski kanton 22.589 21.255 43.844

Općina Bihać 4.803 4.857 9.660

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje17

Tablica 7 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema razini obrazovanja

za kolovoz 2012. godine

Područje NSS NKV PKV KV SSS VKV VŠS VSS

Unsko-sanski kanton 88 17.703 1.617 13.421 8.434 203 609 1.769

Općina Bihać 33 3.052 517 2.775 2.311 68 260 644

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

Najveći broj nezaposlenih ima završenu osnovnu školu (17.703), slijede ih osobe sa

završenom strukovnom srednjom školom (13.421) te sa srednjom stručnom spremom (8.434).

Tablica 8 Nezaposlene osobe u Unsko-sanskome kantonu i općini Bihać prema dobi za kolovoz

2012. godine

Područje 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

Unsko-sanski kanton 2.165 6.682 6.285 5.266 5.243 5.134 4.732 4.174 2.991 1.172

Općina Bihać 165 1.598 1.607 1.027 1.121 1.266 1.152 1.537 187

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

Vidljivo je da su nezaposlene osobe u Unsko-sanskom kantonu raspoređene podjednako po

svim dobnim skupinama. Međutim, najviše nezaposlenih je u dobnoj skupini od 20 do 29

godina, dok ih je najmanje od 15 do 19 godina te od 55 i više godina.

Tablica 9 Nezaposlene osobe u općini Bihać prema stručnoj spremi, podaci iz prosinca 2011.

Stručna sprema NKV PKV KV NSS SSS VKV VŠS VSS

Broj nezaposlenih 3.052 517 2.775 33 2.311 68 260 644


16 http://www.fzs.ba/Dem/Migracije%20stanovnistva.pdf

17 http://www.fzzz.ba/statistika-graf/kvalivikaciona-struktura?Itemid=176#statistika

25

Prema navedenim podacima se može zaključiti da je u općini Bihać najviše nezaposlenih sa

završenom osnovnom školom, strukovnom srednjom školom i srednjom stručnom spremom,

što ukazuje na potrebnost otvaranja radnih mjesta prilagođenim za ove ciljane skupine.

2.5.2. Obrazovanje

U općini Bihać ukupno djeluje osam srednjih škola različitih vrsta i programa. Od ukupno

143 odjeljenja, 40 ih je gimnazijskih, osam umjetničkih, 73 u tehničkim i srodnim školama, te

5 za strojarstvo i obradu metala. U školsku godinu 2011./2012. upisano je ukupno 3.508

učenika, od čega 1.730 učenica.

Tablica 10 Broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove grada Bihaća za školsku godinu

2011./2012.

Visokoškolska ustanova Broj upisanih studenata

Biotehnički fakultet 490

Ekonomski fakultet 797

Islamski pedagoški fakultet 245

Pravni fakultet 570

Pedagoški fakultet 967

Tehnički fakultet 832

Visoka zdravstvena škola 557

Ukupno 4.458


U gradu Bihaću je u akademskoj godini 2011./2012. upisano ukupno 4.458 studenata u javne

visokoškolske ustanove. Prethodna tablica prikazuje broj studenata upisanih po popisanim

visokoškolskim ustanovama sa sjedištem u Bihaću.


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gračac broji ukupno 5.033 stanovnika,

2.033 kućanstva te 3.669 stambenih jedinica. Sljedeća tablica prikazuje statistiku Državnog

zavoda za statistiku navedene općine i naselja koje joj administrativno pripadaju.


19 http://www.fzs.ba/god_bilteni/SB-168Visoko.pdf

26

Tablica 11 Broj stanovnika po naseljima općine Gračac prema Popisu stanovništva iz 2011.

Naselje Ukupan broj stanovnika


Begluci 71

Mazin 49

Brotnja 45

Nadvrelo 1

Bruvno 89

Neteka 86

Cerovac 3

Omsica 16

Dabašnica 3

Osredci 43

Deringaj 64

Otrić 16

Donja Suvaja

52

Palanka 19

Drenovac Osredački

12

Pribudić 4

Duboki Dol nema

Prljevo 11

Dugopolje 13

Rastičevo 4

Glogovo 11

Rudopolje Bruvanjsko

30

Gornja Suvaja

33

Srb 450

Grab 72

Tiškovac Lički

14

Gračac 3.409

Tomingaj 19

Gubavčevo Polje

2

Velika Popina

60

Kaldrma 30

Vučipolje 1

Kijani 48

Zaklopac 25

Kom 35

Zrmanja 27

Kunovac Kupirovački

40

Zrmanja Vrelo

32

Kupirovo 40

Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.

Kao što se vidi iz prethodne tablice, najviše stanovnika broje naselja Gračac i Srb.

Iz Zadarske županije 2011. ukupno je odselilo 1.464 osoba, a doselilo se 2.206, što pokazuje

pozitivan trend migracije ove županije.20

Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 30. rujna 2012., u općini Gračac su

registrirane ukupno 684 nezaposlene osobe, od čega 355 su žene.

Tablica 12 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema spolu 30. rujna 2012. godine

Spol Muškarci Žene Ukupno

Broj nezaposlenih 329 355 684

Izvor: http://statistika.hzz.hr

Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Gračac prema razini obrazovanja i

dobi.

20 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm

27

Tablica 13 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema razini obrazovanja 30. rujna 2012. godine

Bez škole i nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina

Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

46 334 156 115 10 15 8


Najviše nezaposlenih u općini Gračac je sa završenom osnovnom školom, dok ih slijede

osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom ili četverogodišnjom srednjom školom.

Tablica 14 Nezaposlene osobe u općini Gračac prema dobi 30. rujna 2012. godine

Dob 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

Nezaposleni 25 67 63 83 88 63 91 94 89 21


U broju nezaposlenih prema dobi, u općini Gračac statistički prednjače osobe od 45 do 59

godina te malo mlađi, od 30 do 39 godina.

2.5.4. Obrazovanje

Na području spomenute općine djeluje Srednja škola Gračac, u sklopu koje učenici mogu

odabrati više usmjerenja: ekonomija i trgovina (zanimanje ekonomist), šumarstvo (šumarski

tehničar), strojarstvo (za zanimanja automehaničar, bravar, instalater centralnog grijanja i

klimatizacije i vodoinstalatera)21. Škola ima devet odjela s ukupno 129 učenika, od čega je 61

učenica (školska godina 2011./2012.).22

Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Gračac po

ustanovama visokog obrazovanja.

Tablica 15 Broj studenata iz općine Gračac po ustanovama visokog obrazovanja

Fakulteti

Ukupno Veleučilišta Visoke škole

Stručni studij

Sveučilišni studij

Visoka vjerska škola

59 20 - 9 29 1

Izvor: Državni zavod za statistiku23

Najveći broj studenata pohađa sveučilišni studij, nešto manji broj studenata studira na

veleučilištima, dok se je najmanji broj studenata odlučio na stručne studije.

21 http://www.ss-gracac.skole.hr/skola/povijest

22 Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1471.pdf

23 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf

28


Općina Donji Lapac broji ukupno 2.200 stanovnika, 944 kućanstva te 1.894 stambene jedinice

prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Tablica 16 Broj stanovnika po naseljima općine Donji Lapac prema Popisu stanovništva iz 2011.


Birovača 87

Boričevac 17

Brezovac Dobroselski

12

Bušević 6

Dnopolje 112

Dobroselo 129

Doljani 138

Donji Lapac 974

Donji Štrbci 14

Gajine 113

Gornji Lapac 57

Gornji Štrbci 15

Kestenovac 39

Kruge 58

Melinovac 9

Mišljenovac 3

Nebljusi 221

Oraovac 196

Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva iz 2011.

Iz tablice se može primijetiti da uvjerljivo najviše stanovnika ima naselje Donji Lapac.

Iz Ličko-senjske županije je 2011. godine odselilo ukupno 904 stanovnika, dok se doselilo

607.24

U općini Donji Lapac registrirano je 276 nezaposlenih osoba. Izvor statistike je Hrvatski

zavod za zapošljavanje, podaci od 30. rujna 2012.

Tablica 17 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema spolu, 30. rujna 2012. godine

Spol Muškarci Žene Ukupno

Nezaposleni 158 118 276


Sljedeće dvije tablice prikazuju broj nezaposlenih u općini Donji Lapac prema razini

obrazovanja i dobi.

24 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm

29

Tablica 18 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema razini obrazovanja, 30. rujna 2012.

godine

Bez škole i nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina

Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

9 113 76 64 7 5 2


Najveći broj nezaposlenih u općini Donji Lapac ima završenu osnovnu školu (113). Slijede

osobe sa završenom stručnom, trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom.

Tablica 19 Nezaposlene osobe u općini Donji Lapac prema dobi, 30. rujna 2012. godine

Dob 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

Nezaposleni 10 20 29 27 25 33 56 33 32 11


Nezaposleni u dobi od 45 do 49 godina prednjače po udjelu u broju nezaposlenih općine

Donji Lapac, dok je najmanji udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u ranim

dvadesetima i iznad 60 godina starosti.

2.5.6. Obrazovanje

U općini Donji Lapac nema registriranih srednjih škola.

Sljedeća tablica prikazuje broj studenata s prijavljenim prebivalištem u općini Donji Lapac po

ustanovama visokog obrazovanja.

Tablica 20 Broj studenata iz općine Donji Lapac po ustanovama visokog obrazovanja

Fakulteti

Ukupno Veleučilišta Visoke škole

Stručni studij

Sveučilišni studij

Visoka vjerska škola

19 8 - 3 8 -

Izvor: Državni zavod za statistiku25

Vidljivo je da se najveći broj studenata iz općine Donji Lapac odlučio na pohađanje

sveučilišnih i veleučilišnih studija.

25 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1445.pdf

30

2.6. Kulturno-povijesna baština

2.6.1. Unsko-sanski Kanton, Općina Bihać

Geografski položaj i blagi klimatski uvjeti od davnina su pogodovali naseljavanju ljudi na

ovom području. Pronađene su brojne iskopine i ostaci na temelju kojih je dokazano da je

područje bilo naseljeno već u pretpovijesnim razdobljima starijeg kamenog doba, te kasnom

brončanom, starijem i mlađem željeznom dobu. U Račiću, 10 kilometara jugoistočno od

Bihaća, pronađene su izuzetno vrijedne kosti mamuta te dva mala kremena nožića.

Na području Unsko-sanskoga kantona nekada je živjelo ilirsko pleme Japodi te je njihova

kultura obilježila Bihać izuzetnim vrijednostima i baštinom iz dalekih vremena, pa su tako

pronađeni nakit, predmeti od bronce, željezo i srebro, urne s prizorima iz svakodnevnog i

zagrobnog života, lijepo ornamentirani ravni grobovi, oružje, japodske kape i dr.

Ovo područje pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji te se prema površinskim nalazima

građevinskog materijala i kamenim spomenicima može pretpostaviti postojanje rimskog

grada u okolici današnjeg grada Bihaća. Ostaci pojedinih zgrada otkriveni su na Humačkim

glavicama, u Izačiću, Založju i Brekovici. Termalni izvori u Gati Ilidži također su nastali u

rimskom dobu. Umjetnost antičkog doba sačuvana je na kamenim nadgrobnim spomenicima

gdje se pretežno pojavljuju geometrijski motivi.

Grad Bihać se u 13. stoljeću formira i razvija kao urbano gradsko, trgovačko i obrtničko

središte na raskrižju puteva i tokova života. Bio je to dobro utvrđen grad opasan dvostrukim

zidinama s velikim brojem puškarnica i okruglim tornjevima. Arheolozi su također otkrili

ostatke 60 većih i manjih srednjovjekovnih utvrda, gusto smještenih i tvrdo zidanih gradova

koji svjedoče o tome kako se granica utvrđivala i branila.

Grad Bihać danas predstavlja središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i

Hercegovine, te je ujedno i glavni grad Unsko-sanskog kantona. Općina Bihać

prepoznatljiva je i po bogatim kulturnim sadržajima o čemu svjedoče brojne kulturne

institucije i manifestacije26:

• Bihaćko ljeto - festival scensko-teatarskih umjetnosti • Ulicom Bišća - kulturno-umjetnička manifestacija • Dani rijeke Une - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival zabavne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Festival narodne muzike Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija • Sevdah fest Bihać - kulturno-umjetnička manifestacija

26 http://www.bihac.org

31

Najznačajnija kulturna manifestacija na području općine Bihać je „Bihaćko ljeto“ koje se

godišnje održava od lipnja do rujna te u sklopu koje se održavaju različiti koncerti te druge

vrste kulturnih manifestacija.27

Izlošci iz vremena Japodskih plemena , postavljeni su u jednom od bihaćkih muzeja,

Kapetanovoj kuli. U Bihaću se planira i otvaranje muzeja AVNOJ-a (Antifašističko vijeće

narodnog oslobođenja Jugoslavije) koji je trenutno u fazi rekonstrukcije i čije se stavljanje u

funkciju očekuje u skorije vrijeme. Više o gospodarskoj i turističkoj slici Bihaća navedeno je u

poglavlju 2.7.1.

Kulen Vakuf spada u gradove nastale u vrijeme turske vladavine u Bosni i Hercegovini,

krajem 17. stoljeća. Grad je tada sagrađen na umjetno napravljenom otoku – rukavac Une s

južne strane grada bio je prokopan. Također je bio opasan bedemima o čemu i danas

svjedoče ruševni ostatci. Grad je kroz povijest nosio i ime Džisrikebir što u prijevodu znači

„Veliki most“.28

Slika 7 Povijesni grad Kulen-Vakuf

Izvor: www.kulen-vakuf.com

Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se i Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave

podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je ranije ove godine pokrenut

postupak proglašenja nacionalnim spomenikom BiH. Za ovaj povijesni grad, širok 83

metra i dug 117 metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama

visokim i do 10 metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u

njemu se nalazila posada od 60 konjanika i 150 pješaka.29

27 http://tzusk.info/page.php?id=1

28 www.kulen-vakuf.com

29 www.kulen-vakuf.com

32

Slika 8 Ostrovica

Izvor: http://mojusk.ba/vijest/8916/usk/usk/ostrovica-kao-verificirani-nacionalni-spomenik.html

U Martin Brodu, malom naselju unutar NP Una nalaze se ostaci Srpskog pravoslavnog

manastira Rmanj sa očuvanim ostacima originalnih fresaka koje je proglašen

Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Rmanj je također bio i srednjovjekovni

grad podignut krajem 14. ili početkom 15. stoljeća čija se kula, nekada visoka oko 10 metara, i

danas može vidjeti. Jedan dio zanimljivosti ponude Martin Broda su stari mlinovi, od kojih

su neki i danas u funkciji.30

Slika 9 Rmanj, Martin Brod

Izvor: Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una

2.6.2. Zadarska županija31

Kulturna baština Zadarske županije seže od povijesnih vremena drevne antike pa sve do

ranog srednjeg vijeka. Arheološki ostaci pronađeni su na području cijele županije, a mnogi

gradovi, poput centra županije Zadra, grada Nina, Paga na istoimenom otoku, grada

30 Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje NP Una

31 www.zadar.hr

33

Benkovca u Ravnim kotarima i drugih, do danas su očuvali svoje povijesne zidine i stare

kulturne spomenike.

Gradovi Zadar i Nin stari su 3000 godina, te su jedni od najstarijih gradova na Mediteranu.

Povijesna jezgra Zadra nalazi se na izduženom poluotoku. Iz povijesnih izvora je poznato da

je naselje Liburna u 1. stoljeću prije nove ere postalo rimska kolonija Iader. U Zadru se nalaze

i neke od najbolje očuvanih povijesnih crkava: Crkva sv. Donata koja je spomenik

predromaničkom graditeljstvu, Crkve sv. Marije, sv. Krševana i sv. Stošije primjeri su

romaničkog stila dok su crkve sv. Frane, sv. Dominika i sv. Mihovila izgrađene u gotičkom

stilu. Same gradske zidine potječu iz razdoblja renesanse.

Slika 10 Crkva sv. Donata u Zadru

Izvor: http://www.tzzadar.hr/hr/vodic/povijesni-spomenici/23-05-2007/crkva-sv-donata

Nin je nastao u vrijeme rimskog doba o čemu svjedoče i brojni ostaci najvećeg rimskog

hrama na Jadranu iz 1. stoljeća, nalazište mozaika iz 2. stoljeća, ostaci rimskih zgrada u

okolini Crkve sv. Križa, Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci zidina iz

venecijanskog razdoblja. Nin je također posebno značajan za hrvatsku povijest jer je bio prva

prijestolnica Hrvata, te kasnije biskupsko sjedište.

34

Slika 11 Mozaici iz rimske vile Urbane, 2. stoljeće, Nin

Izvor: http://www.nin.hr/hr/kulturna-bastina/mozaici

Kopneno zaleđe Zadra također je bogato kulturno-povijesnom baštinom. Tu se napose ističu

gradovi Benkovac sa svojom utvrdom Kaštel Benković iz 15. stoljeća te ostacima antike

Asserije, čiji ostaci svojoj starošću sežu i do željeznog doba. Grad Biograd nastao je u ranom

srednjem vijeku, iako je sam prostor poluotoka već znatno prije naseljen. Unutar gradske

jezgre nalaze se zaštićeni spomenici kulture iz srednjeg i novog vijeka: crkva sv. Stošije,

ostaci crkava sv. Ivana i sv. Tome te kaštel Matković.

Zadarski otoci posebno su bogate riznice kulturno-povijesne baštine, a napose otok i grad

Pag koji je sagrađen po arhitektonskom planu slavnog hrvatskog umjetnika Jurja

Dalmatinca, te čiji su povijesni ostaci stare gradske jezgre i danas u izvrsnom stanju te vrlo

vrijedan kulturni resurs i jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Na

otoku Pašmanu nalaze se dva povijesna samostana, benediktinski (12.-15- stoljeće) te

franjevački (14.-18. stoljeće).

Grad Gračac nalazi se u središtu srednjovjekovne župe Otuča u kojoj su prebivale tadašnje

hrvatske plemenitaške obitelji. Grad je dobio ime po ostacima utvrđenog dvorca čiji se ostatci

i danas mogu vidjeti na uzvisini iznad crkve „Gradine“. Najstariji spomen grada može se

naći u dokumentu iz 1465. godine. Župna crkva sv. Jurja mučenika u samom gradu

izgrađena je 1715. god. Tijekom Drugoga svjetskog rata bila je skladište soli i danas je

obnovljena. Također se obnavlja i Crkva sv. Ivana Krstitelja.

2.6.3. Ličko-Senjska Županija

Ličko-senjska županija površinom je najveća županija u Republici Hrvatskoj, te broji najviše

zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta od kojih su najvažniji Nacionalni parkovi

35

Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, te Park prirode Velebit. Osim toga, ovo

područje obiluje i arheološkim lokalitetima i zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom.

Slika 12 Položaj Nacionalnih parkova u Ličko-senjskoj županiji

Izvor: http://www.licko-senjska.hr/opci_podaci.htm

Na širem području grada Gospića, koji je ujedno i glavno kulturno, upravno i gospodarsko

središte županije, postoje dokazi o naseljavanju još iz pretpovijesnih vremena. Za vrijeme

Rimljana, na ovom području su zabilježena velika prometna kretanja budući da su ovuda

prolazili putevi koji su spajali unutrašnjost s obalom i povezivali antičku Sisciu i Salonu. O

razdoblju hrvatskih narodnih vladara na području Gospića svjedoče ulomci starohrvatskih

pletera koji su pronađeni na više lokaliteta nedaleko grada. Prvi začetci današnjeg Gospića

bilježe se u 13. stoljeću kada se spominje naselje Kaseg. Ubrzo, u ove krajeve prodiru Turci

koji na području današnjeg Gospića grade kulu age Alića te kulu age Senkovića koja danas

predstavlja najstariju kuću u Gospiću. Od kulturnih ustanova u gradu djeluje i Muzej Like u

kojem se nalaze vrijedna arheološka i etnografska zbirka, te umjetnine iz novije povijesti.

Važno je napomenuti kako se u sastavu ovog muzeja nalazi i područna zbirka „Rodna kuća

Nikole Tesle“ u Smiljanu, rodnom mjestu jednog od najvećih znanstvenika svih vremena.32

Grad i luka Novalja razvio se na području povijesnog antičkog naselja Novalia koji je u to

vrijeme služio kao južna luka rimskog naselja Cisse (danas Caska). O tome razdoblju danas

svjedoče mnoga nalazišta, natpisi te napose rimski akvadukt iz 1. stoljeća nazvan „Talijanska

buža“.

32 http://www.gospic.hr/

36

Slika 13 Rimski vodovod u Novalju

Izvor: http://www.novalja.hr/index.php?page=19

U gradu se i danas nalaze očuvane crkvice sv. Vida na Vidasovim stanima, Crkva sv.

Mihovila na Šankovim stanima i Crkva sv. Ivana na Šonjovim stanima nastalih oko 18.

stoljeća. Ističu se i pronađeni ostaci tri ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća: ostaci podnog

mozaika jedne od njih koji se mogu vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija te

relikvijar pronađen pored jedne od bazilika koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Od

kulturnih ustanova u gradu valja svakako izdvojiti Gradski muzej u kojem se između ostalog

nalazi podzemni vodovod iz antičkih vremena, te izložba fotografija o nalazištu dvije tisuće

godina starih amfora.33

Od brojnih kulturnih spomenika u gradu Senju svakako je značajna tvrđava Nehaj, simbol

grada, sagrađena u drugoj polovici 16. stoljeća. Ova tvrđava četverokutnog je oblika s jakim

zidovima i u njoj se danas nalazi zbirka „Senjski uskoci“ s predmetima nastalim od 15. do 17.

stoljeća.

33 http://www.tz-novalja.hr/

37

Slika 14 Tvrđava Nehaj, Senj

Izvor: http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/674/

U gradu se svojom ljepotom ističe i renesansno-barokni trg po imenu Cilnica s klasicističkom

fontanom u sredini, te velika vrata s kraja 18. stoljeća s kojima završava poznata Jozefinska

cesta (Karlovac- Senj). Na trgu Mala placa nalazi se gradska vijećnica s gradskom ložom iz

14. stoljeća, a od kulturno-povijesnih građevina još je potrebno spomenuti i renesansne kuće

Vukasović iz 15. stoljeća, kuću Homolić, zatim kuću uskočkog kneza Martina Posedarskog te

kuća Domazetovića iz 18. stoljeća. Od sakralnih građevina u gradu se nalazi i jednobrodna

romanička katedrala Sv. Marije iz 12. stoljeća, na Artu gdje se nalazi Park hrvatskih

književnika smještena je i izvorno renesansna zavjetna mornarska Crkva sv. Marije. Od

povijesnih znamenitosti u gradu valja još spomenuti i gradsku luku, srednjovjekovnu

Uskočku ulicu, ostatke Crkve sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnicu obitelji Frankopan te

palaču Carine iz 18. stoljeća u kojoj se nalazi župni dvor, te su tamo smješteni biskupski i

kaptolski arhiv, knjižnica te zbirka sakralne umjetnosti od 13. do 20. stoljeća.34

Slika 15 Senj, bakrorez J.W. Valvasora iz 1689. godine

Izvor: http://www.senj.hr/Povijest.htm

34 www.senj.hr

38

Povijest Donjeg Lapca seže još u antička vremena, odnosno željezno i rimsko doba) o čemu

svjedoče pronađeni ostatci predmeta iz tih doba, no sam grad osnovan je krajem 18. stoljeća,

1791. godine. U 19. stoljeću Donji Lapac se počeo razvijati kao krajiški centar koji je bio dobro

prometno povezan s okolnim i udaljenijim mjestima. U Drugom svjetskom ratu pripala mu

je titula prvog oslobođenog kotarskog mjesta u Hrvatskoj. Brojni ratovi na ovome području

uvelike su utjecali na razvoj, ekonomiju i demografsku sliku grada.

2.7. Gospodarstvo i turizam


2.7.1.1. Gospodarstvo

U Unsko-sanskome kantonu registrirano je ukupno 3.240 aktivnih tvrtki, te 4.007 obrta.

Općini Bihać od tog broja pripada 1.019 registriranih tvrtki te 1.126 obrta.

Tablica 21 Broj i djelatnost tvrtki i obrta u općini Bihać i Unsko-sanskome kantonu, stanje od

31.12.2011. Bihać Unsko-sanski kanton

Djelatnost Tvrtke Obrti Tvrtke Obrti

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7 76 35 271

Ribarstvo 2 0 2 0

Vađenje ruda i ugljena 1 0 11 0

Prerađivačka industrija 39 177 156 491

Opskrba energijom, plinom i vodom 2 0 9 0

Građevinarstvo 16 71 56 292

Trgovina; popravak motornih vozila, motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo

509 243 1.555 1.107

Ugostiteljstvo 67 240 255 945

Prijevoz, skladištenje i veze 67 44 162 170

Financijsko savjetovanje 47 0 169 0

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 43 134 100 323

Državna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

24 0 60 3

Obrazovanje 31 16 136 42

Zdravstveni i socijalni rad 19 33 76 68

Ostale javne komunalne i vlastite uslužne djelatnosti 145 92 457 295

Ekstrateritorijalne organizacije i tijela 0 0 1 0

Ukupno 1.019 1.126 3.240 4.007

Izvor: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf

Sljedeća tablica prikazuje broj zaposlenih i prosječnu neto plaću u Unsko-sanskome kantonu

i općini Bihać u 2011. godini.

39

Tablica 22 Prosječan broj zaposlenih i prosječna neto plaća u Unsko-sanskome kantonu i općini

Bihać u 2011. godini

Prosječan broj zaposlenih

Prosječna neto plaća u KM

Unsko-sanski kanton 32.594 769,96

Općina Bihać 12.032 882,68


Tablica ispod sadrži prikaz investicija po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome

kantonu u 2010. godini. Brojevi u tablici iznose broj tisuća konvertibilnih maraka.

Tablica 23 Investicije po osnovnim izvorima financiranja u Unsko-sanskome kantonu u 2010.

godini (u tisućama KM)35

Djelatnost investitora Ukupno Iz vlastitih sredstava

Iz udruženih sredstava

Iskorišteni financijski krediti

Financijski leasing

Iz sredstava fondova i proračuna

Iz ostalih izvora

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

2.280 2.062 6 164 29 0 19

Ribarstvo 107 0 0 77 0 30 0

Vađenje ruda i ugljena 248 248 0 0 0 0 0

Prerađivačka industrija 16.936 13.115 0 3.294 465 0 62

Opskrba energijom, plinom i vodom

1.672 830 0 0 0 112 730

Građevinarstvo 6.001 4.444 0 1.279 278 0 0

Trgovina; popravak motornih vozila, motocikala, te predmeta

20.849 14.999 686 5.018 145 0 1

Ugostiteljstvo 237 223 0 1 0 0 13

Prijevoz, skladištenje i veze

2.636 1.697 0 818 121 0 0

Financijsko savjetovanje 1.280 1.280 0 0 0 0 0

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje

8.878 4.026 0 4.852 0 0 0

Državna uprava i obrana; obvezno socijalno

8.966 7.805 95 30 0 146 890

Obrazovanje 2.676 1.432 69 0 0 5 1.170

Zdravstveni i socijalni rad 1.864 481 0 248 84 741 310

Ostale javne komunalne i vlastite uslužne djelatnosti

2.013 1.180 13 135 84 362 239

Poljoprivredna gazdinstva 2.483 1.701 0 607 0 0 175

Ukupno 79.126 55.523 869 16.523 1.206 1.396 3.609


Najveći udio u investicijama prema izvoru financiranja u Unsko-sanskom kantonu u 2010.g.

je otpao na vlastita financijska sredstva dok manji udio spada pod financijske kredite. Ostali

izvori financiranja spadaju pod sredstva fondova i proračuna, leasing i udružena sredstva.

35 U tablici su prikazani podaci za Unsko-sanski kanton, s obzirom da nema dostupnih podataka na razini općina

40

Tablica 24 Investicije prema osnovnim izvorima financiranja u općini Bihać (u tisućama KM)

Godina Ukupno Iz vlastitih sredstava

Iz udruženih sredstava

Iskorišteni financijski krediti

Financijski leasing

Iz sredstava fondova i budžeta

Iz ostalih izvora

2005 46.164 30.766 920 11.495 760 983 1.241

2006 45.346 27.477 240 8.025 549 6.275 2.781

2007 85.359 44.164 8.029 11.872 8.083 9.435 3.777

2008 125.648 93.561 8 11.510 3.333 15.292 1.945

2009 56.125 48.730 138 2.226 3.174 535 1.321

2010 29.918 23.851 80 2.822 411 610 2.144

2011 37.275 21.124 - 4.788 54 2.085 9.224

Izvor: http://www.fzs.ba

Prema podacima o investicijama u općini Bihać za posljednjih nekoliko godina, vidljivo je da

razina investicija rasla od 2006. do 2008. g. kad je dosegnula vrhunac (123.648.000 KM). Od

2008. nastupilo je drastično smanjenje investicija, dok se u 2011. pokazuju znakovi oporavka.

Najveći udio investicija je financiran iz vlastitih sredstava te ostalih izvora.

Podaci za općinu Bihać se odnose na pravne osobe, budući da se podaci za poljoprivredna

gospodarstva objavljuju na razini Kantona i FBiH. Isplate za investicije pravnih osoba prema

organizacijskom principu se ne mogu objaviti po području djelatnosti KD BiH (2006. g.) zbog

zaštite individualnih podataka pravnih osoba.

2.7.1.2. Turizam

Zahvaljujući brojnim prirodnim resursima, ali i svojom kulturno-povijesnom baštinom,

veliki dio Unsko-sanskoga kantona, a napose sam Nacionalni park pogodni su za značajan

razvoj turizma. Glavni oblici trenutne ponude su rafting i ribolov, katkad u kombinaciji s

biciklizmom, planinarenjem ili obilaskom kulturnih spomenika. No turizam na ovom

području još uvijek nije doživio svoj procvat i još uvijek ne zauzima mjesto u cjelokupnom

gospodarstvu ovog područja koje bi, sukladno bogatim prirodnim i kulturnim resursima,

trebao zauzimati.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 2011. godine je u Unsko-sanskom kantonu

bilo ukupno 2.002.105 KM prometa po ugostiteljskim objektima. Promet hotela iznosio je

1.963.415 KM, dok je za kampove i druge vrste ugostiteljskih objekata iznosio 38.690 KM.

Ukupan broj ležaja u 2011. godini iznosio je 607. 36

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja turista u Unsko-sanskom kantonu prema

vrstama objekata za 2011. godinu.


41

Tablica 25 Broj dolazaka i noćenja turista po vrstama objekata 2011. i 2012. godine37

Dolasci Noćenja

Objekt 2011 2012 2011 2012

Hotel Park 859 2.066 1.148 2.889

Hotel Opal 3.528 1.705 5.421 2.621

Hotel Emporium - 39 39

Motel Paviljon 1.171 1.573 1.688 2.468

Motel Luna 258 272 462 450

Prenoćište Kod Ede 426 399 604 600

Prenoćište Hanka 401 367 654 556

Prenoćište Šaha 500 436 500 436

Prenoćište Dušan - 20 25

Prenoćište Villa Ena - UNA RC 8 257 8 427

Prenoćište Neron 25 20 25 25

Ukupno 7.176 7.154 10.510 10.536

Izvor: TZ USK

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista prema zemljama prebivališta

za Unsko-sanski kanton iz 2011. i 2012. godine.

Tablica 26 Dolasci i noćenja turista prema zemljama prebivališta, 2011. i 2012. godina38

Zemlja Dolasci 2011 Noćenja 2011 Dolasci 2012 Noćenja 2012

BiH 6.631 9.346 6.907 9.652

Hrvatska 459 611 596 928

Slovenija 297 395 421 560

Italija 266 357 182 270

Njemačka 209 405 225 477

Srbija 205 320 195 320

Austrija 195 310 233 377

Francuska 78 179 65 125

Švedska 64 125 29 41

Nizozemska 62 117 86 147

Turska 62 87 66 84

SAD 61 99 51 92

Velika Britanija 49 91 57 129

Ostali 375 729 687 1.539

Ukupno 9.013 13.171 9.800 14.741

Izvor: TZ USK

37 Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih

objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih

objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a. 38

Projekcija napravljena na temelju dostavljenih obrazaca prijave i odjave turista registriranih smještajnih

objekata na području USK-a. Treba napomenuti da podaci nisu u potpunosti točni jer nekolicina smještajnih

objekata nije dostavilo izvješća TZ USK-a.

42

Iz ove tablice vidljivo je da najveći broj inozemnih turista dolazi iz susjedne Republike

Hrvatske, te da su sljedeće na ljestvici Slovenija i Srbija koje su također geografski blizu

promatranome području. Također, vidljiv je porast dolaska gostiju iz Njemačke i Austrije.

2.7.1.3. Turistička ponuda Nacionalnog parka Una

Nacionalni park Una jedna je od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u Bosni i

Hercegovini. Turistička ponuda NP Una temelji se na sportskim aktivnostima na rijeci Uni, a

ubrzano se razvijaju outdoor aktivnosti koje su povezane sa planinskim i drugim prirodnim

potencijalima kao i i kulturno-povijesnim resursima koji omogućavaju razvoj kulturnog

turizma, i to napose na način koji će povezati više aktivnosti – npr. kreiranje biciklističkih ili

pješačkih staza od jednog spomenika do drugoga.

NP Una u svojoj ponudi nudi sljedeće turističke proizvode39 posjetiteljima:

• rafting i kajak;

• fly-fishing;

• izletnici i ekskurzije;

• planinarenje i pješačenje;

• biciklizam i

• kulturno-povijesno nasljeđe.

Slika 16 Rafting - NP Una

Izvor: www.shutterstock.com

39 Peštek A., Turistički proizvodi - paketi Nacionalnog parka Una, Projekt „Razvoj eko-zone NP Una i obogaćivanje turističke ponude“, PLOD Centar, str. 9-10

43

Turistički proizvodi su rezultat ujednačenih ekonomskih, društvenih i ekoloških zahtjeva, odnosno održivog razvoja, kroz:

• maksimiziranje ekonomskih rezultata;

• razvoj lokalnih zajednica i

• očuvanje okoline.

U nastavku je prikazana tablica s turističkom ponudom i ciljanim grupama posjetitelja. Prikladnost određenih paketa za određeni segment je označena znakom +. Broj znakova označava intenzitet usklađenosti. Npr. fly-fishing nije prikladan za škole i obrazovne institucije, ali je zato program izleta izrazito pogodan za taj segment.

Tablica 27 Usklađenost turističke ponude NP Una sa ciljanim grupama posjetitelja

Djeca i mladež

Odrasli Umirovljenici Obitelji Klubovi i udruženja

Škole i obrazovne institucije

Tvrtke

Rafting i kajak +++ +++ + ++ +++ + +++

Fly-fishing ++ +++ +++ ++

Izletnici i ekskurzije +++ +++ +++ +++ +++ +++ +

Planinarenje i pješačenje +++ +++ ++ ++ +++ +++

Biciklizam +++ +++ + + +++ +++

Kulturno-povijesno nasljeđe ++ +++ +++ ++ +++ +++

Izvor: MICRO projekt d.o.o.

Individualne i grupne posjetitelje moguće je rasporediti na različite dobne grupe koje kroz aktivnosti u NP Una zadovoljavaju potrebe za druženjem - socijalizacijom, očuvanjem zdravlja, sporta, edukacije, itd. U ovu grupu se ubrajaju domaći i inozemni posjetioci.

Tvrtke su posebno izdvojene jer pružaju mogućnost za organizaciju raznih team-building aktivnosti i konferencija, kao posebno profitabilnih aktivnosti. Klubovi i udruženja (posebno sportski) su također važna grupacija jer im resursi NP Una daju mogućnost za provođenje i/ili unapređenje svojih aktivnosti (treninzi, obuka, pripreme, edukacija, itd.). Škole i obrazovne institucije su posebno zanimljive za organizaciju izleta i ekskurzija te edukacija u prirodi. U ekonomskom smislu, izleti su najmanje profitabilna cjelina.

S obzirom da je boravak na destinaciji uglavnom kraći, zastupljena je i kombinacija paketa kojom se nerijetko produžuje broj dana boravka. Kombinacija paketa omogućava sjedinjavanje ponude i nudi se sukladno s produženim brojem dana boravka posjetitelja.

Najatraktivnije destinacije u obuhvatu Nacionalnog parka Una su:

- Kulen Vakuf najveće je naselje Nacionalnog parka te broji oko 700 stanovnika. Ovdje se

također nalazi i najveći broj ugostiteljskih objekata unutar Nacionalnog parka. Naselje

ukupno broji oko pedesetak kreveta, a taj broj po ugostiteljskim objektima izgleda ovako:

• Smještaj u seoskom domaćinstvu „Pansion SARAJ“ - 20 kreveta, • Smještaj u seoskom domaćinstvu „Villa Artemida“ - 10 kreveta, • Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „SEDIĆ-S“ - 12 kreveta,

44

• Odmaralište „Ostrovica Una“ - 1 apartman.40

Najpopularnija aktivnost u Kulen Vakufu je ribolov te se ovdje održavaju i prvenstva u fly-

fishingu. Osim toga, područje ima veliki potencijal za razvoj planinarenja, biciklizma i ostalih

sportskih aktivnosti.

- Martin Brod malo je naselje smješteno u središtu NP Una u kojemu obitava oko 120

stanovnika. U Martin Brodu se nalaze tri ugostiteljska objekta sa ukupno dvadeset

kreveta:

• Kuća za odmor „Dušan“ - 5 kreveta,

• Smještaj u seoskom domaćinstvu „Mlinarev san“ - 5 kreveta

• Gostionica sa pružanjem usluga smještaja „UNA-C“ - 15 kreveta41.

Nedovoljna prometna povezanost ovog mjestašca je ujedno i dio njegove čari doprinoseći

većem postotku očuvanosti prirode. Najpopularnija turistička aktivnost na ovom području je

ribolov.

Slika 17 Vodopad u Martin Brodu


- Jedno od najatraktivnijih lokacija Nacionalnog parka Una je vodopad Štrbački buk visok

oko 23 metra, do kojega se može doći samo terenskim vozilom. Ovdje najčešće počinje

organizirani rafting, vrlo atraktivan za posjetitelje.

40 Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa

područja općine Bihać 41

Općina Bihać; Ministarstvo privrede USK-a, podaci o registriranim smještajnim kapacitetima sa područja općine Bihać

45

Slika 18 Rafting na Štrbačkom buku


Sam vodopad proglašen je zonom stroge zaštite, a ima odličan potencijal za razvoj

planinarskih staza te sportskog penjanja.



Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije,

turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.

U Zadarskoj županiji ukupno je registrirano 5.116 aktivnih tvrtki, te 4.802 obrta. U općini

Gračac registrirane su 72 tvrtke i 63 obrta. Sljedeća tablica prikazuje glavne gospodarske

djelatnosti i broj tvrtki općine Gračac i Zadarske županije.

Tablica 28 Broj i djelatnosti tvrtki u općini Gračac i Zadarskoj županiji

Broj tvrtki

Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 249

Rudarstvo i vađenje 1 30

Prerađivačka industrija 14 484

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 45

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 1 39

Građevinarstvo 10 711

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 10 1.356

Prijevoz i skladištenje 2 154

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 5 460

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 414

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 4

Obrazovanje 2 149

Informacije i komunikacije 0 81

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0 16

Poslovanje nekretninama 0 198

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 369

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0 66

Umjetnost, zabava i rekreacija 1 101

Nema podataka 3 130

46

Broj tvrtki

Djelatnost tvrtki Gračac Zadarska županija

UKUPNO 72 5.116

Izvor: http://www.biznet.hr/

Iz prethodne tablice evidentno je da su glavne gospodarske djelatnosti aktivnih tvrtki u

općini Gračac poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te prerađivačka industrija. Također je

dosta velik i broj tvrtki koje se bave građevinarstvom i trgovinom na veliko i malo te

popravak motornih vozila i motora.

2.7.2.2. Turizam

U prethodnoj tablici prikazan je broj tvrtki koje se bave uslugama smještaja i ugostiteljstva.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u općini Gračac postoje dvije aktivne tvrtke

čija djelatnost spada pod hotelsku i drugu vrstu smještaja (moteli):

• Sklop d.o.o.

• Lički krovovi d.o.o.42

Prema podacima iz „Strategije razvoja turizma općine Gračac“ iz 2008. godine, na području

općine ukupno je bilo 93 kreveta.43

Pod djelatnostima ugostiteljstva, u što spada priprema i usluživanje hrane i pića, usluge

cateringa i slično, u HGK su registrirane tek dvije aktivne tvrtke.

Ukupan broj kreveta u Zadarskoj županiji 2011. godine iznosio je 39.910, prikazano prema

vrsti smještajnih kapaciteta taj broj se može prikazati na sljedeći način:

Tablica 29 Smještajni kapaciteti u Zadarskoj županiji, 2011. g.

Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti

Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje

4.964 1.982 8.019 5.948 15.405 1.592

Izvor: http://www.dzs.hr/

Sljedeće dvije tablice prikazuju ukupni broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u

Zadarskoj županiji u 2011. godini, kao i zemlje prebivališta stranih turista.

Tablica 30 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarskoj županiji 2011. godine

Dolasci Noćenja

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

1.022.464 16.113 862.351 6.481.067 897.165 5.583.902


42 http://www.biznet.hr/

43 Strategija razvoja turizma Gračac, 2008.

47

U ukupnom broju gostiju najveći udio u strukturi dolazaka čine domaći gosti sa 19% svih

dolazaka. Zatim slijede gosti iz Njemačke sa 13,4% te Slovenije sa 12,3% udjela.



Ličko-senjsku županiju i njezine općine karakterizira zaostajanje za gospodarskom i

socijalnom razinom razvijenosti Republike Hrvatske. Taj zaostatak rezultat je slabe prometne

povezanosti, nedostatak visokostručnih kadrova kao i posljedice ratne aktivnosti na ovom

području. Svi su ovi čimbenici utjecali i na promjenu strukture gospodarstva cijele županije

no i na promjenu strukture stanovništva i cjelokupnu demografsku sliku ovog područja.44

U Ličko-senjskoj županiji registrirano je ukupno 1.065 aktivnih tvrtki te 1.220 obrta. Na

području općine Donji Lapac posluje 21 tvrtka i 15 obrta.

Područje općine tradicionalno je stočarsko-poljoprivredni kraj. Najveće mogućnosti i interes

nalaze se u poljoprivredi – djelatnosti za koju na području općine Donji Lapac postoje

značajni resursi. Približno polovicu teritorija općine zauzimaju kvalitetne šume bogate

raznovrsnom faunom, te je njihova eksploatacija kako kroz povijest tako i danas

predstavljala važan čimbenik razvoja općine Donji Lapac.

Sljedeća tablica prikazuje trenutni broj i djelatnost registriranih tvrtki u spomenutoj općini.

Tablica 31 Broj i djelatnost aktivnih tvrtki u općini Donji Lapac i Ličko-senjskoj županiji

Broj tvrtki

Djelatnost tvrtki Donji Lapac

Ličko-senjska županija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5 71

Rudarstvo i vađenje 1 8

Prerađivačka industrija 6 157

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - 9

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

2 16

Građevinarstvo 2 119

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motora 1 253

Prijevoz i skladištenje - 57

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 1 124

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 67

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje - 3

Obrazovanje 1 36

Informacije i komunikacije - 17

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - 1

Poslovanje nekretninama - 22

44 http://www.hgk.hr/category/zk/otocac/

48

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - 36

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 17

Umjetnost, zabava i rekreacija 1 31

Ostale uslužne djelatnosti - 12

nema podataka - 9

Ukupno 21 1,065

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon

U općini Donji Lapac planirana je izgradnja Poduzetničke zone Birovača.

2.7.3.2. Turizam45

Ličko-senjska županija je nositelj planinskog turizma u Republici Hrvatskoj. 2011. godine u

brojali ukupno 11.175 smještajnih kapaciteta po svim turističkim mjestima na području

županije:

Tablica 32 Smještajni kapaciteti u Ličko-senjskoj županiji, 2011. g.

Kolektivni smještajni kapaciteti Privatni smještajni kapaciteti

Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje

Sobe Apartmani Mjesta za kampiranje

1.438 310 1.933 2.468 4.969 57


Kako bi mogli ocijeniti stanje smještajnih kapaciteta po planinskim područjima županije,

sljedeća tablica prikazuje njihov broj u 2011. godini, i to po ljetnoj i zimskoj sezoni.

Planinskim turističkim mjestom smatra se mjesto koje leži iznad 500 m nadmorske visine ili

u teritorijalnom okviru neke planine. Važno je i napomenuti da ljetna sezona obuhvaća

mjesece od svibnja do listopada, a zimska od studenog do travnja.

Tablica 33 Smještajni kapaciteti u planinskim turističkim mjestima Ličko-senjske županije po

sezonama 2011. godine

Ljetna sezona Zimska sezona

Hoteli 733 458

Kampovi 456 -

Privatni smještaj 1.215 769

Ostalo 441 148

Ukupno 2.845 1.375

Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

Prosječan broj noćenja po turistu u planinskim turističkim mjestima u Ličko-senjskoj županiji

u ljetnoj i zimskoj sezoni 2010./2011 iznosi 1,4 noć.46

45 Zbog nedostupnosti podatka o turističkoj djelatnosti u općini Donji Lapac, u ovoj cjelini će biti razmatrani

turistički podaci samo na razini Ličko-senjske županije. 46

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

49

Sljedeća tablica prikazuje broj dolazaka i noćenja stranih turista u županiji u 2011. godini. U

zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja iznosio

je gotovo 10%.47

Tablica 34 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Ličko-senjskoj županiji u 2011. godini

Dolasci Noćenja

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani

425.675 33.196 392.479 1.697.107 112.264 1.584.843


U zimskoj sezoni 2010./2011. bilježila je stalni rast u broju turista, a porast broja noćenja

iznosio je gotovo 10%.48 Promatrajući samo planinska turistička područja broj noćenja po

sezonama izgledao bi na način prikazan u sljedećoj tablici:

Tablica 35 Noćenja domaćih i stranih turista u planinskim turističkim mjestima po sezonama

Domaći Strani

Zima 2010./2011. 7.300 17.700

Ljeto 2010. 12.500 159.600

Izvor: http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

Broj dolazaka po planinskim turističkim mjestima u istom promatranom vremenskom

razdoblju iznosi 18.400 dolazaka u zimskoj 2010./2011., te 125.000 u ljetnoj sezoni 2010.

godine.

47 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

48 http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2011-Broj-01.pdf

3. SWOT ANALIZA49

SNAGE (+) SLABOSTI (-)

+ bogato i očuvano prirodno i kulturno-povijesno naslijeđe + povoljna i raznovrsna ponuda outdoor turizma + dodirna točka orijentalne kulture za zapadnom + ekološki čist i očuvan prostor te ugodna klima + specifična i bogata gastro ponuda + povoljan geografski položaj - blizina urbanih centara, blizina nacionalnih parkova

poput NP Plitvice, NP Sjeverni Velebit i Paklenica koji se nalaze na prostoru Ličko-senjske županije te blizina glavnih prometnica u RH i BiH

+ gostoljubivost domicilnog stanovništva + brand rijeka Una + raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta + NP Una - prvi i jedini Nacionalni park u BiH

- nerazvijena prometna i druga infrastruktura u funkciji razvoja turizma (signalizacija, vodoopskrba, otpadne vode, parking, itd.)

- nedovoljno razvijene usluge / proizvodi - nerazvijen sustav distribucije usluga - nedostatak informativnog materijala i nizak stupanj prepoznatljivosti područja na širem

europskom turističkom tržištu - neusklađenost zakonodavnih okvira zaštite gornjeg toka rijeke Une (sa BiH strane proglašen

Nacionalnim parkom, sa HR strane ne postoji zaštita osim područja izvora rijeke Une) - nedostatak stručnog kadra u sektoru usluga - niska razina primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija za informiranje potencijalnih

posjetitelja o postojećoj turističkoj ponudi - neintegrirana turistička ponuda te nepostojanje zajedničkih prekograničnih inicijativa za razvoj

zajedničke turističke ponude i informiranja gostiju - udaljenost projektnih lokacija zbog problema graničnih prijelaza (npr. izvor rijeke Une (RH) je

udaljen od Martin Broda (BiH) svega dvadesetak km, ali je cestovnim putem zbog udaljenosti najbližeg graničnog prijelaza potrebno prevaliti više od 70 km)

- usluge/proizvodi uglavnom usmjereni na ljetni period (biciklizam, kajak, rafting, flyfishing i sl.)

PRIJETNJE (-) PRILIKE (+)

- nedostatak adekvatnih i detaljnih istraživanja u turizmu (tko su gosti, kakve su im navike, što žele vidjeti i sl.)

- globalna ekonomska situacija koja će se dijelom odraziti i na smanjenje putovanja - nedostatak kvalitetnih informacija o turističkoj ponudi regije - dugoročna stabilnost sadržaja ovisi o više faktora (sponzori, spremnost lokalnih vlasti,

kratkoročna planiranja) - rješavanja vlasničkih odnosa unutar NP Una sa vlasnicima zemljišta - nedovoljna financijska podrška za infrastrukturu - neriješeni sustavi odvodnje i obrade otpadnih komunalnih i industrijskih voda - nezakonito odlaganje kućnog i građevinskog otpada na divljim odlagalištima - nekontrolirani izlov ribljeg fonda (autohtone pastrve i lipljena) na gornjem toku rijeke

Une - promjena graničnog sustava („schengenska granica“) ulaskom Hrvatske u EU - negativni demografski trendovi (starenje stanovništva, iseljavanje)

+ blizina drugih nacionalnih parkova (Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica, te Park prirode Velebit u RH)

+ blizina drugih atraktivnih turističkih destinacija + velika mogućnost razvoja lokalne zajednice što može pozitivno utjecati na povratak

stanovništva + umrežavanje i partnerstvo sa ostalim nacionalnim parkovima + porast interesa za ekoturizam i stalni porast posjećenosti sličnih područja u susjedstvu + povećan interes zapadnih turista za novim i neistraženim regijama (UNWTO izvještaji) + povoljna sigurnosna situacija u regiji + povezivanje NP Una (BiH) sa NP Plitvice (HR) + strateški prioriteti na razini EU i nacionalnim razinama usmjereni ka očuvanju prirode i razvoju

konkurentne turističke ponude + mogućnosti ulaganja kroz buduće EU fondove + rast interesa suvremenih turista za neistraženim prirodnim ljepotama + osmišljavanje cjelovite ponude i povezivanje „doživljaja“ na pojedinim lokalitetima koji čine

gornji tok rijeke Une + osmišljavanje proizvoda/usluga za zimski period kako bi se ublažile sezonske oscilacije

49 Kvalitativna metoda koja kroz 4 čimbenika analizira interne snage i slabosti te eksterne prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Djelomično preuzeto iz Master Plana

NP Una

4. STRATEŠKO UPORIŠTE I PRAVNI OKVIR

4.1. Uvod

Budući da predmetna studija predstavlja strateški dokument čija je svrha identificiranje

resursa i potencijala promatranog prekograničnog područja za razvoj turizma kroz

postavljanje strateških ciljeva i okvira njihove realizacije u okviru ovog poglavlja se

analiziraju relevantni strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na

području obje države obuhvaćene projektom.

Za determiniranje strateških smjernica razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg

toka rijeke Une od iznimne su važnosti strategije višeg reda za razvoj sektora turizma kao i

strategije razvoja na ruralnim prostorima.

Uvažavajući specifičnosti obuhvaćene prostorom Nacionalnog parka Una u analizu su

uključeni i strateški dokumenti nižeg reda koji definiraju smjer razvoja i načela upravljanja

na zaštićenom prostoru.

S obzirom na procese pridruživanja EU koje prolazi BiH te skoro članstvo Republike

Hrvatske u EU, od iznimne je važnosti uskladiti strateška opredjeljenja i ciljeve razvoja

turizma na području gornjeg toka rijeke Une sa relevantnim strateškim smjernicama na

razini EU.

U sljedećoj tablici dan je pregled strateških dokumenata koji su obrađeni u nastavku ovog

poglavlja.

Tablica 36 Pregled strateških dokumenata BiH i RH

Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska

EU razina • Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth)

• Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions)

• Strategija za održivi razvoj (EU Sustainable Development Strategy 2006.)

• Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“)

• EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)

Nacionalna razina – sektorske strategije

• Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020. (nacrt) • Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013.

• Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do 2014.

• Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.

Entitetska razina - Federacija BiH

• Strategija razvojoja BiH od 2010. do 2020.

• Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.‐2018.

• Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2010.‐2022.

• Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog

52

Razina Bosna i Hercegovina Republika Hrvatska

sektora FBiH 2006-2010

• Strategija zaštite okoliša F BiH 2008 – 2018

Nacionalna razina – programi EU

IPARD

Regionalna razina

• Integrirana strategija razvoja USK 2014 – 2020 (proces odobren – prvi dio socio-ekonomska analiza)

• Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011.-2013.

• Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.

• Razvojna strategija Ličko-senjske županije

Lokalna razina • Strateški plan razvoja općine Bihać prvi dio – socioekonomska analiza

• Prostorni Plan Uređenja općine Gračac

• Strategija razvoja turizma općine Gračac

Lokalna razina – razina zaštićenog područja

• Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2009.

• Plan upravljanja za NP UNA; FMOiT 2011

• Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une


4.2. EU strateški okvir

U okviru ovog poglavlja prikazana je povezanost i usklađenost predmetne strategije za

razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim smjernicama na razini Europske Unije.

Osobito su značajne sljedeće strategije:

• Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and

inclusive growth)

• Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European

Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the

Committee of the Regions)

• Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.)

• Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of

the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the

field of water policy.“)

• EU strategija o bioraznolikosti 2020. (Biodiversity strategy to 2020)

53

Tablica 37 Usklađenost Strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa strateškim

smjernicama na razini Europske Unije

Strategija razvoja 2020. (Europe 2020. A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth)

Nadležno tijelo Europska komisija (European Commission)

Svrha / područje Europa može uspjeti ako djeluje kolektivno, kao Unija. Potrebna je snažnija strategija izlaska iz krize te usmjeriti razvoj EU prema pametnom i održivom gospodarstvu koje će proizvoditi visoku razinu zaposlenosti, produktivnosti i socijalnu koheziju. Europa 2020 postavlja viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće.

Sveukupni cilj i specifični ciljevi

• Pametan rast: razvoj ekonomije koja se temelji na znanju i inovacijama

• Održivi razvoj: efektivnije promoviranje zelenije i konkurentnije ekonomije

• Sveobuhvatan rast: poticanje ekonomije visoke zapošljivosti

Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa ciljevima projekta, posebno prioriteti: Održivi razvoj te Sveobuhvatan rast.

Strategija za razvoj turizma (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions)


Svrha / područje U skladu s Lisabonskom strategijom, glavni cilj europske turističke politike je potaknuti konkurentnosti u sektoru, uz pretpostavku da je dugoročno gledano konkurentnost u bliskoj vezi sa ciljem održivosti što je ujedno i jedan od glavnih prioriteta Europske ekonomske strategije za 2020. godinu.


Osnovni cilj strategije je „Europa kao turistička destinacija broj jedan u svijetu“. Kako bi se postigao navedeni cilj definirana su četiri prioriteta:

1. Poticati konkurentnost europskog sektora turizma

2. Poticati održivi, odgovorni i visokokvaliteni turizam

3. Stvoriti sliku i profil Europe kao održive i visokokvalitetne destinacije

4. Maksimizirati potencijal financijskih politika i instrumenata za razvoj turizma u EU

Obrazloženje Sva tri prioriteta su u skladu sa prioritetima projekta ali posebno se može istaknuti prioritet : Poticanje konkurentnosti turizma kojim se nastoji potaknuti diverzifikacija turističke ponude kroz promoviranje tematskih turističkih proizvoda kao npr. kulturno nasljeđe, suvremenu kulturu, zaštićena prirodna područja, povijest. Osim navedenog prioriteta značajan je i prioritet Unapređivanje profesionalnih vještina kojim bi se nastojalo unaprijediti profesionalne vještine zaposlenika u turističkom sektoru.

Strategija za održivi razvoj ( EU Sustainable Development Strategy 2006.)


Svrha / područje Europsko vijeće je u lipnju 2006. godine usvojilo obnovljenu Strategiju održivog razvoja koja se nadovezuje na Göteboršku strategiju 2001. a je rezultat opsežnog procesa revizije koji je započeo u 2004. Održivi razvoj se zalaže za zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe - drugim riječima, nastoji ostvariti bolju kvalitetu života za sadašnje generacije kao i za generacije koje dolaze. Ona nudi viziju napretka koja integrira trenutne i dugoročne ciljeve, lokalnog i globalnog djelovanja, te navodi socijalna, ekonomska i ekološka pitanja kao nerazdvojne i međusobno ovisne komponente ljudskog napretka.

Opći cilj Strategije održivog razvoja EU je identificirati i razviti radnje kojima EU postigla kontinuirano dugoročno poboljšanje kvalitete života kroz stvaranje održivih zajednica koje bi bile u mogućnosti upravljati i koristiti sredstva učinkovito, iskoristiti ekološki i društveni inovativni potencijal gospodarstva i na kraju mogli osigurati napredak, zaštitu okoliša i socijalnu koheziju.

Sveukupni cilj i • Klimatske promjene

54

specifični ciljevi • Prijevoz

• Model proizvodnje i potrošnje

• Održivo upravljanje prirodnim resursima

• Javno zdravstvo

• Socijalna isključenost i siromaštvo

• Borba protiv globalnog siromaštva

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantan je specifičan cilj:

Održivo upravljanje prirodnim resursima kojom se nastoji smanjiti prekomjerno iskorištavanje resursa, poboljšati njihovu učinkovitost iskorištavanja, prepoznati vrijednost ekosistema te smanjiti gubitak biološke raznolikosti. Potrebno je poboljšati upravljanje poljoprivrednim sektorom, ribarstvom te gospodarenjem šumama kao i dovršiti ekološku mrežu Natura 2000, odrediti i provesti prioritetne mjere za zaštitu bioraznolikosti.

Okvirna direktiva o vodama („Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.“)


Svrha / područje Direktiva uspostavlja inovativni pristup za upravljanje vodama odnosno riječnim tokovima, prirodnim geografskim i hidrološkim jedinicama, i postavlja konkretne rokove za države članice kako bi se postigli ambiciozni ciljevi zaštite okoliša za vodene ekosustave. Okvirna direktiva o vodama ima za cilj uspostaviti pravni okvir za zaštitu i vraćanje čiste vode u cijeloj Europi te osigurati dugoročno, održivo korištenje vodnih resursa. Devet godina nakon što je Okvirna-Direktiva stupila na snagu, stvoreni su planovi upravljanja za svako vodno područje, uzimajući u obzir rezultate provedenih analiza i studija . Ovi planovi pokrivaju razdoblje 2009-2015. Oni će se revidirati u 2015, a zatim svakih šest godina nakon toga.


1.Koordiniranje aktivnostima kojima bi se postigao „dobar status" za sve Vode na području EU, uključujući površinskih i podzemnih voda, do 2015.

2. Postavljanje sustava upravljanja vodama (vodnog menadžmenta) koji se temelji na upravljanju prirodnim riječnim tokovima koji prelaze regionalne i nacionalne granice.

3. Integrirani vodni menadžment,unutar čijih okvira bi se definirale različite potrebe vodnog menadžmenta.

4. Aktivno sudjelovanje zainteresiranih strana i savjetovanje javnosti.

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su svi navedeni specifični ciljevi.

EU strategija o bioraznolikosti 2020


Svrha / područje Europska komisija je trećeg svibnja 2011.godine usvojila novu strategiju koja ima za cilj zaustavljanja

smanjenja biološke raznolikosti te poboljšanja stanja europskih vrsta staništa, ekosistema. Strategija se

fokusira na šest glavnih ciljeva kojima bi se riješili najveći pritisci na prirodu i ekosisteme na području EU

te propisale EU politike za idućih deset godina.


1.Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu

2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture;

3.Bolje gospodarenje poljoprivredom i šumarstvom

4. Bolje upravljanje Europskim ribarskim fondom i održivim ribarstvom;

5. Pooštrene kontrole invazivnih vrsta, i

6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti

55

Obrazloženje Za ovu Strategiju relevantni su specifični ciljevi :

1. Potpuna implementacija EU zakona vezanih za prirodu

2. Bolja zaštita i obnova ekosustava i usluga koje pružaju, i veća uporaba zelene infrastrukture

6.Veći europski doprinos uklanjanju globalnog gubitka bioraznolikosti

U cilju očuvanja biološke raznolikosti i borbe protiv izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, Europska unija je postavila široku mrežu zaštićenih područja (Natura 2000 mreže) i koja je jedan od ključnih šest ciljeva Akcijskog programa zaštite okoliša.

Natura 2000 je EU mreža područja zaštite prirode utvrđenih Direktivom o staništima 1992. Cilj mreže je osigurati dugoročni opstanak europskih najvrjednijih i ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 nije sustav strogih prirodnih rezervata gdje je sve ljudske aktivnosti su isključene. Dok mreža svakako uključuje rezervate prirode većina zemljišta će vjerojatno i dalje biti u privatnom vlasništvu, a naglasak će biti na osiguravanju budućeg održivog upravljanja u ekonomskom i ekološkom smislu.


4.3. Nacionalni strateški okviri

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na nacionalnoj razini (razina

Federacije BiH i Republike Hrvatske) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne

strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa nacionalnim strateškim smjernicama.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodni

resurse i ruralni prostor, osobito značajne su sljedeće strategije:

• Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020.;

• Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018.;

• Strategija za upravljanje vodnim resursima u Federaciji Bosne i Hercegovine

2010.-2022.;

• Srednjoročna strategija za razvoj poljoprivrednog sektora BiH;

• Nacionalni strateški referentni okvir 2012. do 2013. (Nacrt);

• Strategija regionalnog razvoja 2011. do 2013.;

• Strateški plan Ministarstva turizma 2012. do 2014.;

• Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.;

• IPARD.

56

4.3.1. Nacionalni strateški okvir za BiH


dokumentima u BiH

Strategija razvoja BiH od 2010. do 2020 (Nacrt)50

Nadležno tijelo Vlada Federacije BiH

Svrha / područje

Prepoznajući potrebu sistematskog pristupa prema društveno-ekonomskom razvoju BiH, Vijeće ministara (VM) je razvilo i usvojilo Strategiju razvoja zemlje (SR) . SR BiH se temelji na procjeni potreba i trendova u zemlji i uključuje obaveze i standarde koje treba ispuniti u okviru Mape puta za integraciju u EU. Strateški dokumenti ocrtavaju prioritet smjerova koje vlade na svim nivoima trebaju slijediti u razdoblju navedenih strategija (do 2013).


Prvi strateški cilj: Makroekonomska stabilnost

Drugi strateški cilj: Konkurentnost

Treći strateški cilj: Zapošljavanje

Četvrti strateški cilj: Održivi razvoj

Peti strateški cilj: EU integracije

Obrazloženje

Za projekt je posebno važan dio je četvrti strateški cilj: Održivi razvoj jer sadrži prioritet: Očuvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima kao i prioritet: poboljšanje uslova života i diverzifikacije prihoda ruralne zaposlenosti u kojem je posebno važna mjera: Promocija ruralnog turizma. Budući da je projekt sufinanciran sredstvima EU peti strateški cilj je također važan. Provedba projekta će pridonijeti ostvarenju i prvog i drugog strateškog cilja: makroekonomska stabilnost i konkurentnost.

Strategija za razvoj turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma Bosne i Hercegovine

Svrha / područje

Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine ključan je i podupirujući dokument koji ima za cilj reafirmaciju i repozicioniranje turističke destinacije Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument ima za cilj poduprijeti razvoj kompetitivne turističke regije na dobrobit i zadovoljstvo turista, domaće ekonomske zajednice i svih grana. Ovi ciljevi moraju se postići kroz održivi razvoj i maksimalnu brigu za prirodu i kulturno-povijesna dobra.


Ekonomski: Turizam kao pokretač razvoj gospodarstva u cjelini,rast investiranja, poduzetništvo obrtništvo, veće zapošljavanje, povećanje turističke potrošnje, proizvodnja autohtnonih proizvoda, smanjenje uvozne komponente, cjelogodišnje poslovanje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta

Socio-kulturni: Rast kvalitete života lokalnog stanovništva, sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste, očuvanje kulturno-povijesne baštine, očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije, prožimanje kultura i povezivanje ljudi

Zaštita okoliša: Zaštita prirodnih resursa, ekostandardi, racionalno korištenje energije, unaprjeđenje infrastrukture, monitoring zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje

Obrazloženje Za projekt je posebno važan cilj ekonomskog razvoja jer sadrži podciljeve kao što su: turizam kao pokretač razvoja gospodarstva u cjelini, povećanje turističke potrošnje, viša kvaliteta smještajnih objekata, primjerena struktura smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda, osvajanje novih tržišta. Jednako važan je i cilj zaštita okoliša jer sadrži podciljeve: zaštita prirodnih resursa, monitoring

50 Strategija je u procesu izrade te su za potrebe ovog dokumenta preuzete smjernice Nacrta Strategije razvoja

BiH od 2010. do 2020. g.

57

zagađenja, sprječavanje vizualnog zagađenja prostora, prostorno planiranje. Budući da projekt nastoji potaknuti i prekograničnu suradnju socio-kulturni aspekt strategije je bitan jer sadrži podcilj prožimanje kultura i povezivanje ljudi.

Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2022.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Svrha / područje

Zakonom o vodama Federacije BiH (ZOV) je Strategija upravljanja vodama prepoznata kao osnovni planski dokument razvitka u oblasti upravljanja vodama, sa jednim od sastavnih dijelova: ciljevi i smjerovi

zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održive uporabe voda.

Strateškim ciljevima određuju se generalni smjerovi djelovanja po pojedinim oblastima upravljanja vodama. Nakon toga su određeni operativni ciljevi sa mjerama za realiziranje koji predstavljaju „korake“ po smjerovima djelovanja ka strateškim ciljevima.


Pravni okvir-

Strateški ciljevi:

1.Pravna reforma sektora voda, koja proizlaze iz potrebe za prilagođavanjem novim društvenim

uvjetima, uz prilagođavanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa

stabiliziranja i pridruživanja BiH EU

Ekonomski okvir

Strateški ciljevi:

2 .Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao cjelinu, uz veću zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodnim resursima

3 .Poboljšanje učinkovitosti, unaprjeđenje transparentnosti i povećanje odgovornosti u upravljanja vodama

4.Osiguranje financijske održivosti u upravljanja vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga uz postupno uvođenje ekonomske cijene vode

Institucionalni okvir

Strateški cilj:

5.Djelotvorna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provedbu procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda.

Uporaba voda

Strateški ciljevi:

6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe

7.Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta

Zaštita voda

Strateški ciljevi:

8.Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda

9.Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama

Obrazloženje

Za projekt su od posebnog značaja strateški ciljevi: 6.Povećanje obuhvata i poboljšanje javne vodoopskrbe i 7. Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od interesa tržišta zajedno sa operativnim ciljem- Očuvanje vodnih resursa.

Važan strateški cilj za ovaj projekt je također i 9. strateški cilj: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.

58

Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010)

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Svrha / područje

Aktivnosti u izradi Srednjoročne strategije razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine (2006-2010) nastale su na temelju opredjeljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se sektoru proizvodnje hrane dadne istaknuto mjesto u ekonomiji zemlje i razvitku bosansko hercegovačkog društva uopće. Strategija je nastala kao dublja sektorska razrada prethodno urađene Srednjoročne razvojne strategije BiH – PRSP (2004-2007). Raspolaganje sa PRSP pomoglo je da se dobije jasnija slika o aktualnom ekonomskom položaju i budućim realnim dometima poljoprivrednog sektora, posebno u domenu legislative i ograničenja koja se generiraju iz nastupajućeg članstva u međunarodnim asocijacijama, te mjera koje je moguće planirati u njegovoj budućoj razvojnoj politici.


Cilj 1. Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata.

Cilj 2. Kroz poticaje i carinsku zaštitu, te ostale mjere, uspostaviti održivi razvitak poljoprivrede i vratiti ih njihovoj namjeni.

Cilj 3. Na temelju modernih europskih zakona pravno institucionizirati poljoprivredni sektor proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata.

Cilj 5. Osigurati dovoljne količine kvalitetne hrane za potrošače po pristupačnim cijenama.

Cilj 6. Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja.

Cilj 7. Uspostavljati referentne te akreditirati postojeće i nove ispitne laboratorije.

Cilj 8. Ustanoviti jedinstveno upravljanje poljoprivredom i ruralnim razvitkom

na razini države.

Cilj 9. Osigurati učešće u međunarodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima pod fer uvjetima. Pripremiti se za ulazak u WTO i osposobljavati se za pridruživanje i članstvo u EU.

Cilj 10. Podupirati odabrane poljoprivredne i prehrambene proizvode kod izvoza, kako bi se smanjila negativna vanjskotrgovinska bilanca.

Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja.

Obrazloženje

Za projekt su važni ciljevi:

Cilj 1.Nastaviti sa obnovom sektora od posljedica rata. Očistiti minirana zemljišta i vratiti ih njihovoj ranijoj namjeni. Institucionalno ohrabrivati, te poljoprivrednim i drugim uposlenjima podržavati povratak izbjeglih i raseljenih osoba u domicilne sredine. Graditi vjersku , obrazovnu i informatičku infrastrukuru i tako unaprijediti kvalitetu življenja u ruralnim sredinama.

Cilj 3.Na temeljima modernih europskih zakona pravno institucionalizirati poljoprivredni sektor proizvodnje sa jasno definiranim statusom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata kao njegovih organizacijskih jedinica.

Cilj 6. Harmonizirati zaštitu zdravlja biljaka i životinja. Podržavati biološke i ekološke proizvodnje. Kontrolirati uporabu pesticida i herbicida u biljnim, te medicinskih lijekova u stočnim proizvodnjama.

Cilj 11. Čuvati i racionalno koristiti zemlju, vodu, gene i zrak, kao dragocjene prirodne resurse domaćeg ozračja. Povećati održivi ekonomski kapacitet poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te mirujućih vodnih površina i vodotokova.


59

4.3.2. Nacionalni strateški okvir za RH


dokumentima u RH

Nacionalni strateški referentni okvir 2012. – 2013. (Nacrt)

Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Svrha / područje Polazna pretpostavka na kojoj se temelji SOR je jačanje uloge privatnog sektora, odnosno ova pretpostavka isključuje model rasta koji se temelji na državi kao pokretaču ekonomskog rasta zbog dugoročne neodrživosti tog modela. Umjesto toga, rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu zahtijevaju jačanje privatnog sektora i njegovu sposobnost da postane glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti. U cilju ostvarivanja ovog cilja, SOR stavlja naglasak na poboljšanje nacionalne konkurentnosti i otvorenosti gospodarstva, povećanje razine zaposlenosti, poboljšanje socijalne uključenosti i pravednosti, te što je najvažnije, spremnost Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji.


Glavni strateški ciljevi

• Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama

• Veća zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta

• Promicanje održivog razvoja

Obrazloženje Ciljevi koji se projektom žele ostvariti su u skladu sa sva tri strateška cilja navedena u dokumentu.

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine

Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede

Svrha / područje U ovom predpristupnom razdoblju, korištenjem predpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, Republika Hrvatska stječe neophodno iskustvo kroz pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj koji sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, praćenja, kontrole i ocjene, koja su važeća i za trenutne zemlje članice.

U tom kontekstu, donošenje Strategije ruralnog razvoja važan je događaj u ovom procesu, koji je istican i od strane Europske unije kao prioritet.

Strategija polazi od pretpostavke da korjenite promjene u razvoju ruralnog prostora Hrvatske traže bitno poboljšanje uvjeta za rad i život stanovništva na tom prostoru.


U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije definirani su strateški ciljevi ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. – 2013. godine :

• Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora.

• Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

• Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

• Poboljšanje učinkovitosti institucijsko okruženja

Obrazloženje Za projekt je posebno važan strateški cilj: Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa zbog toga što sadrži prioritet Očuvanje i obnova kulturnog naslijeđa, tradicijskih vrijednosti.

Osim navedenog važan strateški cilj je i Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva unutar kojeg se nalazi prioritet Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva sa ciljem razvoja seoskog turizma te davanja potpore razvoju malog poduzetništva.

60

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2012. – 2014.

Nadležno tijelo Ministarstvo turizma

Svrha / područje Hrvatski turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske i blagostanju svih hrvatskih građana. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske stvara preduvjete za konkurentnost ukupnog hrvatskog turističkog sektora kroz razvoj cjelovite i kvalitetne turističke ponude na principima održivosti i kroz učinkovito tržišno promicanje hrvatskog turizma, a time i Republike Hrvatske u cijelosti.

Prvi korak za definiranje i stvaranje novog turističkog koncepta je dovršenje Glavnog plana i Strategije razvoja hrvatskog turizma koji su u izradi, a što će uz postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja hrvatskog turizma, definirati i ključne projekte kroz prostornu i vremensku dimenziju cjelovitog razvoja hrvatskog turističkog sektora.


Glavni cilj ove strategije razvoja turizma je: Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija .

Podciljevi su:

1.1. Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma kroz razvoj turističkog sektora

1.1.1. Razvoj turističkog sektora

1.1.2. Stvaranje uvjeta za jačanje turističkog tržišta

1.1.3.Razvoj kadrova u turizmu

1.1.4. Razvoj turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima

1.2. Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija kroz učinkovitu promociju

1.2.1. Učinkovita turistička promidžba Republike Hrvatske

1.2.2. Promocija hrvatskih turističkih odredišta

Obrazloženje Projekt je u skladu sa svim strateškim ciljevima koji sa navode u dokumentu.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. do 2013.

Nadležno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije

Svrha / područje Strategija je važan međusektorski i teritorijalno usmjeren sastavni dio planiranja nacionalnog razvojnog procesa čiji je sveukupan cilj pridonijeti društvenogospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.


Taj će se cilj postići ispunjenjem triju specifičnih strateških ciljeva:

1. Razvoj županija i statističkih regija

2. Razvoj potpomognutih područja

3. Razvoj pograničnih područja

Obrazloženje Strateški cilj koji najviše pridonosi ostvarenju ciljeva projekta je prvi strateški cilj Razvoj županija i statističkih regija. Svrha navedenog strateškog cilja je bolje povezati lokalne i regionalne razvojne potrebe s nacionalnim razvojnim prioritetima. Za potrebe ovog strateškog cilja potrebno je definiranje razvojnih prioriteta regija NUTS 2. Glavna svrha i cilj te studije bili su definirati razvojne prioritete statističkih regija u Republici Hrvatskoj. Definirani razvojni prioriteti statističkih regija obuhvaćaju opće (generalne) i specifične razvojne prioritete za svaku statističku regiju u Republici Hrvatskoj. Za projekt posebno važni prioriteti navedeni za razvoj Jadranske Hrvatske a to su: Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije, razvoj regionalne

61

infrastrukture, jačanje konkurentnosti poslovnog sektora, zaštita okoliša, horizontalna mjera - razminiranje.

IPARD

Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede

Svrha / područje IPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

• Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

• Razvoj ruralne ekonomije


Nacionalna pravna osnova za implementaciju IPARD programa u Republici Hrvatskoj su Pravilnici za provedbu pojedinih mjera.

Mjera 101 – „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“

Mjera 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“

Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika (Okvir za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera unutar IPARD programa definiran je u okviru 3 pilot područja: Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko Polje, Zagrebačka županija).

202. – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“

Mjera 301 - „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“

Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ omogućava ostvarenje spomenutih ciljeva

Obrazloženje Za projekt je važna Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“zbog toga što pruža mogućnost ulaganja u sektor ruralnog turizma.


4.4. Regionalni strateški okvir

Proces izrade strateškog plana razvoja Unsko-sanskog kantona u BiH je pokrenut krajem

2012. g. Trenutno se vrši prikupljanje podataka za izradu socio-ekonomske analize.

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (Zadarske

i Ličko-senjske županije) u RH sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne strategije za

razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa županijskim strateškim smjernicama. Zbog

nepostojanja relevantnog strateškog dokumenta na razini Unsko-sanskog kantona, u

ovom poglavlju neće biti razmatrani dokumenti sa BiH strane.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne

resurse i ruralni prostor, osobito su značajne sljedeće strategije:

62

• Zadarska razvojna strategija;

• Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.;

• Razvojna strategija Ličko-senjske županije.


dokumentima na županijskim razinama u RH

Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011.-2013.

Nadležno tijelo Zadarska županija

Svrha / područje Županijska razvojna strategija (ŽRS) treći je, sveobuhvatni, strateški razvojni dokument koji je izradila Zadarska županija. ŽRS je osnovni razvojni dokument za razdoblje 2011.-2013. i okvir za financiranje svih razvojnih projekata iz bilo kojeg izvora financiranja. Ona će omogućiti rast konkurentnosti i korištenje vlastitih potencijala za postizanje ciljeva, doprinijet će održivom razvoju ovog područja, a njen krajnji cilj je povećati kvalitetu života svim stanovnicima i gostima Zadarske županije te doprinijeti ostvarivanju vizije Zadarske županije.


Strateški ciljevi:

1. Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima

2. Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva

3. Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine

4. Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života

Horizontalni ciljevi su oni ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima implementacije Županijske razvojne strategije. Horizontalni ciljevi ŽRS Zadarske županije su:

1. Razminiranje

2. Razvoj informacijskog društva

3. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava

4. Održivi razvoj

5. Partnerstvo i učinkovita demokracija

Obrazloženje Za projekt je najznačajniji strateški cilj: Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva ali isto tako su strateški ciljevi: Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine, Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života.

Program ruralnog razvoja Zadarske županije 2012.-2014.

Nadležno tijelo Zadarska županija

Svrha / područje Program je planski dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog

društveno-gospodarskog razvoja ruralnih područja Zadarske županije. Programsko razdoblje je kraće od

klasičnih strategija što ga čini konkretnijim i lakše primjenjivim u provedbi. Cilj Programa je da za naredni

programski ciklus do kraja 2013. godine predloži realno ostvarive i mjerljive ciljeve, prioritete i mjere koji će

doprinijeti zajedničkoj i koordiniranoj provedbi razvojne ruralne politike do ulaska RH u EU.


Strateški ciljevi i prioriteti Programa usklađuju se s onima utvrđenim u Županijskoj razvojnoj strategiji i drugim planskim dokumentima više razine. I

Cilj 1. Osposobljavanje lokalne zajednice za ruralni razvoj

Cilj 2. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, ribarstva I akvakulture

Cilj 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije

63

Cilj 4. Razvoj lokalne infrastrukture

Cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

Obrazloženje Za projekt je posebno značajan strateški cilj : 3. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije unutar kojeg se nalazi prioritet: 3.1. Razvoj ruralnog turizma. Isto tako važan je i strateški cilj 5. Očuvanje i zaštita okoliša, tradicijskog i kulturnog nasljeđa sa prioritetima: 5.1. Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa 5.2. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. – 2013.

Nadležno tijelo Ličko-senjska županija

Svrha / područje Županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj Ličko-senjske županije u razdoblju od 2011. – 2013. godine.

Kroz njena poglavlja detaljno su razrađene sve prednosti i nedostaci, ciljevi i stremljenja, ali i potencijalne „kočnice“ razvoja pojedinih grana.


Strateški cilj 1: Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa

Strateški cilj 3: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom

Obrazloženje Najznačajniji strateški cilj za ovaj projekt je Strateški cilj 1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, poljoprivrede i turizma zbog toga što uključuje prioritete: Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i prioritet Razvoj turizma. Strateški cilj Razvoj ljudskih resursa kao i strateški cilj Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom također su u skladu sa ciljevima projekta.


4.5. Lokalni strateški okvir

U okviru ovog poglavlja dan je pregled relevantnih strategija na županijskoj razini (općina

Bihać, općina Donji Lapac, općina Gračac) sa osvrtom povezanosti i usklađenosti predmetne

strategije za razvoj turizma gornjeg toka rijeke Une sa lokalnim strateškim smjernicama.

S obzirom na područja koja čine fokus ove Strategije, uključujući sektor turizma, vodne

resurse i ruralni prostor, osobito značajne su sljedeće strategije:

• Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja;

• Strategija razvoja turizma općine Gračac;

• Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una;

• Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une.

64


dokumentima na lokalnoj razini u BiH i RH

Strateški plan razvoja općine Bihać drugi dio – Strategija razvoja

Nadležno tijelo Općina Bihać

Svrha / područje Strategija razvoja općine Bihać zasniva se na stvaranju prilagodljive privredne strukture, razvoju tržišta rada, maksimalnom korištenju prirodnih i stvorenih resursa i potencijala, razvijenom partnerstvu javnog i privatnog sektora, konceptu transparentne i efikasne javne administracije, te uravnoteženom razvoju svih područja općine Bihać.


Na osnovu utvrđenih strateških opredjeljenja proizlaze sljedeći strateški ciljevi razvoja:

1. Razvijeno i održivo gospodarstvo;

2. Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u privredne, saobraćajne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj;

3. Ravnomjeran i uravnotežen prostorni razvoj na cijelom području općine Bihać koji podrazumijeva približno jednake uvjete u pogledu prometne povezanosti, komunalnog opremanja i sadržaja urbane opreme koji, uz puno aktiviranje prirodnih i stvorenih potencijala, garantira kvalitetne uvjete života i rada stanovništva;

4. Unaprijeđen sistem obrazovanja koji će težiti europskom modelu organiziranja i standarda, razvijenim institucijama kulture, sporta i drugih oblast nevladinog sektora, te uspostavljenim efikasnim i kvalitetnim sustavom primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i unaprijeđenom socijalnom zaštitom;

5. Uprava po europskim standardima.

Obrazloženje Za projekt su važni strateški ciljevi: Razvijeno i održivo gospodarstvo koje sadrži operativni cilj 2. Razvijeni kapaciteti gospodarskog razvoja u ruralnim sredinama sa mjerom 2.3.Investiranja u ruralna područja kao i operativni cilj 3.Razvijen sektor turizma.

Važan je i strateški cilj: Postignut skladan i balansiran prostorni razvoj urbanih centara u ruralnim sredinama i alokacija investicija u gospodarske, prometne i infrastrukturne objekte koji će omogućiti taj razvoj. Važni operativni ciljevi kojima se strategija želi ostvariti su Razvijena komunalna infrastruktura na području Općine kao podrška ukupnom razvoju Općine.

Strategija razvoja turizma općine Gračac

Nadležno tijelo Općina Bihać

Svrha / područje Ovaj dokument daje uvid u postojeće stanje turizma u Općini te detektira razvojne probleme turizma na temelju čega se određuju jasne strategije razvoja.


Potrebno je istaknuti da su ciljevi koji se dalje navode jednako važni, da ne postoje podređeni ciljevi i svi su oni međusobno uvjetovani. Značajno odstupanje od bilo kojeg cilja nedvojbeno bi bitno poremetilo ravnotežu odnosa. Osnovne skupine dugoročnih ciljeva razvoja turizma u općini Gračac.

Ekonomski i prodajni ciljevi

• Turizam kao metoda razvoja gospodarstva u cjelini

• Potaknuti investicije

• Poduzetništvo, obrtništvo

• Povećati zapošljavanje

• Povećanje turističke potrošnje

• Proizvodnja autohtonih proizvoda

• Smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju

• Težiti cjelogodišnjem poslovanju

• Povećati smještajne kapacitete

• Razvoj novih turističkih proizvoda

65

• Postati prepoznatljiv na užem i širem tržištu

Socijalni

• Poticanje investicija u uređenje postojeće turističke i ostale dopunske infrastrukture i okoliša pojedinih predloženih izvedbenih programa

• Poticanje novih investicija u turističku infrastrukturu na području općine (izgradnja novih smještajnih kapaciteta, uglavnom hotela, sportsko rekreacijska ponuda područja, spa & wellness programi, objekti za izvođenje kulturnih priredaba i slično).

• Povećanje neposrednog i posrednog dohotka od turističke potrošnje na području općine i u širem području utjecaja

• Povećanje broja radnih mjesta u turizmu i s turizmom povezanih djelatnosti u okviru postojećih kapaciteta

• Otvaranje novih radnih mjesta u okviru predloženih investicijskih projekata

• Povećanje prosječne potrošnje s naslova turizma

• Povećanje postojećeg broja jednodnevnih i stacionarnih posjetitelja i moblikovanje turističkih proizvoda, privlačnih za nove ciljne grupe gostiju prilagođene pojedinim motivima dolazaka.

Ekološki ciljevi (zaštita okoliša)

• Povratak i naseljavanje ljudi na područje općine Gračac

• Rast kvalitete života lokalnog stanovništva

• Sigurnost za lokalno stanovništvo i turiste

• Očuvanje kulturno-povijesne baštine

• Očuvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije

• Razvijanje multi-kulturalnog dijaloga

• Međugranična suradnja

Obrazloženje Za projekt su važni svi strateški ciljevi.

Master plan razvoja turizma za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Svrha / područje Master plan razvoja turizma trasira osnovne elemente zaštite samog NP Una i daje smjernice za što adekvatnije mogućnosti korištenja resursa Nacionalnog parka u smislu razvoja turizma.


Da bi se dostigao optimum u razvoju turističke ponude u nacionalnom parku potrebno je definirati strateški elemente implementacije master plana koji ujedno predstavljaju i razvojne modele turizma. Plan sadrži tri strateška elementa:

1. Uklanjanje utvrđenih nedostataka koje negativno utiču na postojeću turističku ponudu

2. Iskorištavanje utvrđenih potencijala za razvoj turizma u području i njihovo stavljanje u svrhu turizma

3. Iskorištavanje modernih alatki i principa planiranja, marketinga i promocije turizma

Aktivnosti i programi koji se trebaju provesti da bi se dostigli strateški ciljevi:

Cilj 1:Izgraditi osnovnu infrastruktura za nesmetano obavljanje turističkih djelatnosti (ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma),

Cilj 2: Razviti i implementirati propise i zakonske odredbe o korištenju prirodnih resursa na području parka,

Cilj 3:Podići svijest o zaštiti prirode kao osnovnog faktora razvoja i turizma,

Cilj 4: Izgraditi znanje i vještine lokalnog stanovništva i privatnih subjekata potrebnih za uspješan plasman usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,

Cilj 5: Iskoristiti povoljnu geografsku poziciju za privlačenje posjetilaca,

Cilj 6:Iskoristiti postojeću smještajnu infrastrukturu na najefektivniji način,

Cilj 7:Iskoristiti potencijale za razvoj ostalih turističkih i rekreativnih aktivnosti, identificiranih na području parka (sportsko penjanje, alpinizam, planinarenje, biciklizam, šetnje, jahanje, obilazak kulturno-historijskih spomenika i muzeja),

66

Cilj 8: Turizam značajno doprinosi zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti nacionalnog parka, te izvorima financiranja zaštite istih,

Cilj 9:Razviti svijest o postojanju i jedinstvenosti Nacionalnog parka Una za ciljane grupe posjetilaca,

Cilj 10:Razviti pakete turističkih usluga i proizvoda ekoturizma, sportskog, etno i kulturnog turizma,

Cilj 11: Usluge i proizvodi turizma su zavidnog kvaliteta, te u skladu sa potrebama posjetilaca,

Cilj 12:Uvezana turistička ponuda na području nacionalnog parka i bliže okoline, uspostavljena suradnja s ostalim zaštićenim područjima u regionu i ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom, regionalnom i državnom nivou.

Obrazloženje Ciljevi za ostvarenje strategije razvoja turizma su u skladu sa ciljevima projekta.

Akcijski plan zaštite gornjeg toka rijeke Une

Nadležno tijelo Hrvatsko biološko društvo i Zelena akcija

Svrha / područje Ovaj akcijski plan nastao je kao produkt dvogodišnjeg projekta „Promocija zaštite pograničnih rijeka i

održiva uporaba resursa u graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine” financiranog od strane Europske komisije kroz fond CARDS 2004, a koji Zelena akcija provodi s partnerima od srpnja 2007. do srpnja 2009. Godine. Za izradu Akcijskog plana zaštite izabrana rijeka Una koja zbog svojih prirodnih vrijednosti i očuvanosti predstavlja veliku rijetkost u europskim ali i svjetskim razmjerima. Cilj ovog plana je privući dodatnu pažnju na gornji tok Une, iz razloga što je iz planova zaštite u RH na razini županija (Ličko-senjska i Zadarska) ostao izostavljen gornji tok Une, a planiran je park prirode u Prostornom planu općine Donji Lapac (Ličko-senjska županija).


Za uspješno provođenje odgovarajućih mjera zaštite dokument navodi sljedeće aktivnosti:

• Inventarizacija i monitoring

• Edukacija i jačanje svijesti javnosti

• Promocija sudjelovanja lokalne zajednice u zaštiti Une

• Promocija ekoturizma

• Poboljšanje edukativno-turističkih sadržaja i „održivih“ rekreacijskih sadržaja

• Jačanje kapaciteta lokalne uprave za provedbu zaštite

• Provedba zakona

Obrazloženje Dokument predlaže mjere zaštite područja koje bi se ostvarile aktivnostima kao što su: sustavna edukacija lokalnog stanovništva i lokalne uprave u smjeru podizanja razine svijesti znanja i ostvarivanju prekogranične suradnje na području zaštite okoliša kao osnove održivog razvoja toka rijeke Une. Održivi razvoj toka rijeke Une očituje se ponajprije u zaštiti biološke raznolikosti riječnog ekosustava, održivoj uporabi prirodnih resursa u pograničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine i poticanju razvoja rekreativnog turizma i revitalizacije kulturnih vrijednosti tog područja. Sve navedene aktivnosti su u skladu sa ciljevima koji se projektom žele ostvariti.

Plan upravljanja za Nacionalni park Una, 2011.

Nadležno tijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Svrha / područje Plan upravljanja je jedan od temeljnih dokumenta upravljanja svakim zaštićenim područjem. Osim što se u planu upravljanja nalaze gotovo sve važne spoznaje o prirodnim vrijednostima zaštićenog područja, svojom dobro određenom vizijom i postavljenim ciljevima trebao bi se realizirati kroz akcijske planove za razdoblje od sljedećih 10 godina. Plan upravljanja mora sadržavati osnovne informacije i smjernice za zaštitu ali i održivo korištenje područja, uključujući posebno interese lokalne zajednice ako su oni povezani s tradicionalnom poljoprivredom i različitim turističkim aktivnostima. U tom smislu, poseban značaj u Planu upravljanja ima i dio koji se odnosi na usklađivanje interesa svih dionika (korisnika) na prostoru s uvjetima

zaštite prirode, kao i dio koji se odnosi na njihovu edukaciju, te također na edukaciju posjetitelja.


Osnovni ciljevi:

• Doprinijeti očuvanju ekoloških procesa, biodiverziteta i specifičnosti ovog područja,

• Sačuvati ekosistem i specifičnih staništa biljnih i životinjskih vrsta;

67

• Omogućiti naučna istraživanja i obrazovanje;

• Omogućiti upotrebu u svrhu rekreacije i turizma;

• Podržati lokalno stanovništvo u zaštiti kulturološkog nasljeđa

• Osigurati ekonomski razvoj lokalnih zajednica

Obrazloženje Kako bi se definirao akcijski plan za implementaciju mjera definiranih u prethodnom poglavlju, dan je pregled ciljeva u pogledu na indikativna potrebna sredstva za implementaciju Plana. Nadalje, identificirani su mogući izvori financiranja za pojedine specifične ciljeve, kao i odgovornosti za implementaciju. Svi specifični ciljevi su, također, procijenjeni u pogledu na njihove relativne prioritete, kao i njihovo trajanje odnosno efekt (npr. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni).


68

4.6. Pravni okvir

4.6.1. Zakon o Nacionalnom parku „Una“ (Bosna i Hercegovina)

U nastavku će biti navedeni definicija i ključni elementi Zakona o NP Una.

Ovim je Zakonom osnovan NP Una, te se njime uređuju pitanja zaštite, unapređenja,

korištenja i upravljanja Nacionalnim parkom, te propisuju prekršaji i određuju upravne

mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Zakona. Ovim Zakonom utvrđeno je da je NP Una

područje stroge i usmjerene zaštite, uspostavlja se područje usmjerenog razvitka koje

uključuje i područje u granicama NP koje nije obuhvaćeno zonom usmjerene zaštite.

Uspostavljanje područja stroge i usmjerene zaštite namijenjeno je postizanju ciljeva zaštite

prirodnih vrijednosti, zaštiti i očuvanju prirodnog eko-sustava i prirodnih procesa te

očuvanju nepromijenjenih prirodnih područja, flore i faune tog područja, omogućavanju

posjeta i rekreacije, te odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima.

Određivanjem područja stroge i usmjerene zaštite utvrđene su zone:

• zona A – gdje se omogućuje poljoprivreda i šumarstvo,

• zona B – gdje se omogućuje ribolov, uzgoj ribe i rafting.

Zakonom je također definirano područje obuhvata NP Una: područje kanjonskog dijela

gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka

rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une

i Unca.

Razvojne smjernice obuhvaćaju: poticanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, razvoja

ruralnog prostora, poboljšanje infrastrukture, poticanje dopunskih djelatnosti u

poljoprivredi, očuvanje biološke raznolikosti te prirodnih vrijednosti i dr., za što će se

sugerirati dodjeljivanje poticaja iz proračuna ili sufinanciranje.

Planirano je osnivanje Javnog poduzeća Nacionalni park Una za upravljanje Nacionalnim

parkom, te su definirane njegove zadaće i aktivnosti.

Inspekcijski nadzor nad odredbama ovoga Zakona, te propisa i uvjeta izdanih temeljem

ovoga Zakona vrši mjerodavni inspektorat.

69

4.6.2. Poveznica s obuhvatom projekta

4.6.2.1. Nedozvoljeni zahvati i djelatnosti

Nedozovljene su djelatnosti one koje bi mogle ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti, pa je tako posebno zabranjeno: • oštećivati ili iz prirode uzimati primjerke ugroženih divljih vrsta, osim u svrhu

znanstvenih istraživanja; • unositi neautohtone vrste šumskog drveća i grmlja osim za potrebe saniranja erozija ili

započetog ozelenjivanja zemljišta; • unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste; • namjerno puštati genetski modificirane organizme u okoliš; • loviti zaštićene, rijetke i ugrožene vrste divljači; • uzimati iz prirode životinje koje nisu određene kao divljač ili ribe, osim u svrhu

znanstvenih istraživanja i stvaranja uvjeta zaštite životinjskih vrsta sukladno propisima iz područja zaštite prirode;

• pošumljavati poljoprivredna zemljišta, osim ako to nalažu mjere za zaštitu od erozije ili klizišta;

• isušivati ili zatrpavati vlažna staništa; • ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama,

izvođenju znanstvenih istraživanja, zaštiti prirodnih vrijednosti, te objekata kulturne baštine ili kulturnih spomenika u naseljenim područjima;

• koristiti agrokemijska sredstva za uništavanje raslinja i životinja (herbicidi i insekticidi) izvan obradivih površina;

• koristiti se sredstvima za zaštitu bilja izvan obradivih površina; • graditi nove individualne objekte za odmor ili za turistički smještaj, dograđivati

postojeće objekte ili u turističke svrhe mijenjati namjenu postojećih objekata, osim u naseljenim područjima Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda i lokalitetima koji budu za te namjene određeni Prostornim planom područja posebnih obilježja, u čiju granicu obuhvata ulazi cjelokupna površina Nacionalnoga parka, i Planom upravljanja Nacionalnim parkom;

• mijenjati namjenu postojećih gospodarskih objekata za potrebe turističkog smještaja; • graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje

postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.);

• graditi nove hotele, motele, hotelska i apartmanska naselja, osim u naseljenim područjima koja budu za te namjene određena Prostornim planom PPO;

• graditi proizvodne objekte osim objekata određenih Prostornim planom PPO i Planom upravljanja za Nacionalni park;

• rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja;

• gospodarenje šumama u komercijalne svrhe; • graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz

obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija,

70

hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka;

• graditi odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada;

• graditi vodne akumulacije; • graditi nove vojne objekte; • graditi nove uzletno-sletne staze; • uzlijetati i pristajati letjelicama, zmajevima, balonima ili padobranima izvan za to

određenih područja; • izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način

utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda;

• odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima;

• iskorištavati mineralne sirovine; • izvan naseljenih područja postavljati table, natpise i druge objekte za slikovno ili zvučno

obavješćivanje i oglašavanje, ako postavljanje nije uređeno propisima o javnim i šumskim cestama, osim tabli za označavanje turističkih i planinskih putova, te putova i staza koje su postavljene od javne ustanove za upravljanje područjem Nacionalnoga parka;

• usmjereno osvjetljavati prirodne vrijednosti, upotrebljavati osvijetljene reklamne panoe, svjetlosne snopove svih vrsta i oblika, mirujuće ili vrteće, usmjerene prema nebu ili prema površinama od kojih se mogu reflektirati prema nebu, osim usmjerenog osvjetljavanja objekata kulturno-povijesne baštine i manjih svjetlećih reklama površine do 1 m2 u naseljenim mjestima;

• koristiti prometnice za tranzitni promet opasnim tvarima; • parkirati motorna vozila i/ili kamp-prikolice izvan za to određenih mjesta; • postavljati šatore izvan za to određenih mjesta; • paliti vatru izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u

Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma;

• puštanje pasa s povodca izvan naseljenih područja, osim pri nadzoru ili pri korištenju pasa od policije, vojske i spasilačke službe.

• graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama;

• mijenjati namjenu postojećih objekata; • graditi zamjenske objekte osim onih namijenjenih isključivo obavljanju poljoprivredne

djelatnosti sukladno propisima koji uređuju obavljanje poljoprivredne djelatnosti. • izvođenje melioracijskih radova, osim sječe stabala i grmlja pri redovitom održavanju i

uređivanju pašnjaka i putova na za to određenim područjima za potrebe ispaše domaćih životinja, te za uređenje postojeće mreže putova;

• mijenjanje oblika i sastava površina osim u slučajevima dopuštenim ovim Zakonom; • uzimanje iz prirode minerala i fosila, osim u svrhe znanstvenih istraživanja i edukacije; • uzimanje iz prirode vrsta samoniklog bilja, osim u svrhe znanstvenih istraživanja;

71

• napasanje stoke izvan za to određenih područja; • priređivanje javnih skupova i priredbi, osim priređivanja tradicionalnih javnih skupova i

priredbi; • izvođenje vojnih vježbi, osim iznimno za specijalističko osposobljavanje i u opsegu, na

lokacijama i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja; • letenje motornim letjelicama, osim letenja u međunarodnom zračnom prometu; • lov divljači; • lov ribe; • kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima; • čišćenje i pranje vozila, te ispuštanje ulja i sl., • vožnja biciklima izvan za to određenih putova i biciklističkih staza; gradnja novih

putova, osim iznimno na način i pod uvjetima kako je to određeno Planom upravljanja.

4.6.2.2. Dozvoljene djelatnosti

Dozvoljene su sljedeće djelatnosti:

• uređivanje poljoprivrednih površina i uređenje pristupnih putova do tih površina radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

• upravljanje šumskim površinama sukladno šumsko-gospodarskoj osnovi ili programu za gospodarenje privatnim šumama.

Iznimno od odredbi čl. 6., 7. i 8. ovoga Zakona u zonama koje će biti posebno utvrđene Prostornim planom PPO i Planom upravljanja Nacionalnim parkom dozvoljeno je: • lov ribe; • rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje

pripadajuće opreme; • rekreacijske aktivnosti na vodi; • gradnja pristaništa sukladno propisima o sigurnosti riječne plovidbe; • gradnja biciklističkih i pješačkih staza; • gradnja objekata i postavljanje opreme koja je obvezatna sukladno propisima o

sigurnosti na javnim kupalištima; • priređivanje sportskih i tradicionalnih priredbi na vodotocima.

4.6.3. Relevantni pravni okvir Federacije BiH i Republike Hrvatske

Tablica 42 Popis relevantnih pravnih dokumenata Federacije BiH i RH

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta

Zakon o zaštiti prirode FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)

Bosna i Hercegovina

Sukladno odredbama propisanim Zakonom o NP Una, zaštićene su prirodne vrijednosti u području Nacionalnog parka. U zaštićenom području se ne mogu obavljati aktivnosti koje izlaze iz okvira kategorizacije propisane ovim Zakonom.

Njime se određuju uvjeti i načini obnove, zaštite, očuvanja i održivog razvoja pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji FBiH, nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, financiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.

Osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naročito:

• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi;

• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa;

• obnova, zaštita, očuvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija oštećenih područja i dijelova prirode;

• uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i financiranje zaštite prirode;

• uspostavljanje međuentitetske i međunarodne suradnje u domenu zaštite prirode;

• učešće javnosti u oblasti zaštite prirode;

• realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite prirode;

• usklađivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem svih postojećih obnovljivih prirodnih resursa, smanjenje korištenja, opterećenja i zagađivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa.

Zakon o zaštiti okoliša FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)

Bosna i Hercegovina

Odredbama Zakona o zaštiti okoliša detaljnije su regulirana pitanja:

• očuvanja, zaštite, obnove i poboljšanja ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitetu života;

• mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;

• pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;

• financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.

Na području Nacionalnoga parka nisu dopušteni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na način koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se značajno promijenile one karakteristike koje su značajne za njihovo očuvanje, biološku raznolikost i vrijednost krajolika.

Zakon o zaštiti voda FBiH („Službene novine FBiH“, broj 54/03)

Bosna i Hercegovina

Ovim Zakonom regulirana su pitanja: zaštite voda, obala i vodnog zemljišta, planiranje i programiranje zaštite voda, organizacija zaštite voda, nadzor, financiranje i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.

Zaštita voda, obala i vodnog zemljišta obuhvata očuvanje i reguliranje količine vode, održavanje obale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o upotrebi i opterećenju voda također je regulirano ovim zakonom.

Na području Nacionalnoga parka zabranjeno je:

• unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste;

• ograđivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama,

• rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to određenim područjima i pod uvjetima određenim u Planu upravljanja;

• graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija, hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u području parka);

• graditi vodne akumulacije;

73


• izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi način utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda;

• odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i količini određenoj u planu upravljanja vodnim tokom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uređenje vodnog režima;

• graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s područja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama;

• lov ribe;

• kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima.

Iznimno, u određenim zonama, što treba biti posebno utvrđeno u Prostornome planu PPO, dozvoljeno je:

• lov ribe;

• rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojećih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje pripadajuće opreme;

• rekreacijske aktivnosti na vodi.

Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03)

Bosna i Hercegovina

Ovaj Zakon uređuje:

• sve kategorije otpada (osim radioaktivnog otpada, gasova ispuštenih u atmosferu i otpadnih voda)

• sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na:

• otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma;

• tečni otpad;

• životinjski otpad idrugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe;

• odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom.

Članak 6 Zakona o NP „Una“ predviđa naročitu zabranu na području NP-a i za:

• građenje i odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to određenih i uređenih mjesta za skupljanje otpada;

• paljenja vatre izvan određenih i uređenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma;

• graditi nove i/ili dograđivati postojeće objekte za turistički smještaj, osim dogradnje postojećih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, pročistači otpadnih voda i dr.);

Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona

Bosna i Hercegovina

Zakoni o zaštiti kulturne baštine doneseni su na kantonalnim razinama.

U skladu sa člankom 2. Zakona o Nacionalnom parku „Una“, područja koja su značajna za očuvanje kulturne baštine na području Nacionalnoga parka zaštićena su u skladu sa Zakonom i propisima o zaštiti kulturne baštine. Za Nacionalni park “Una”, relevantan je Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.

Zakon o šumama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 20/02)

Bosna i Hercegovina

Ovaj Zakon uređuje očuvanje i zaštitu šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, financiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji FBiH, nadzor

U skladu sa člankom 4. ovog Zakona, sječa šuma je zabranjena i može se dozvoliti samo u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.

Zakon utvrđuje zaštitu ugroženih vrsta te se paša u šumama i korištenje sekundarnih šumskih

74


nad provođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama, što je u nadležnosti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

proizvoda ne dozvoljava ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

Zakon o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti FBiH („Službene novine FBiH“, broj 28/03)

Bosna i Hercegovina

Zakon o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti uređuje uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, subjekte koji se mogu baviti ovim poslovima i uvjete koje moraju za to ispuniti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizaciju ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u domaćinstvu, seoskom domaćinstvu i na plovnom objektu. Posebni odjeljci zakona odnose se na definiranje turističkih vodiča, prijatelja, animatora i zastupnika, kao i na način obavljanja turističkih usluga u nautičkom, seoskom i drugim oblicima turizma.

Razvojne smjernice u Nacionalnome parku odnose se na uvjete vezane uz projekte i investicije u Nacionalnome parku koje nisu u suprotnosti s ciljevima proglašavanja Nacionalnoga parka i koje pružaju razvojne mogućnosti lokalnom stanovništvu, posebno u turizmu, kroz poticanje prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini prikladnih oblika turizma i rekreacije.

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10)

Republika Hrvatska Zakonom o turizmu uređuje se način i pružanje usluga u turizmu na području Republike Hrvatske. Njime su definirane turističke usluge, pružatelji navedenih usluga, zabrane i dopuštenja, te dane definicije pojedinih korištenih termina poput „turističke agencije“, „putnika“, „paket-aranžmana“. „turističke cjeline“ i sl.

Zakonom o turizmu definirano je sljedeće:

• usluge: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom.

• zabrane oglašavanja i reklamiranja turističkih usluga bez ispunjavanja svih uvjeta određenih ovim Zakonom;

• dužnosti opisanih pravnih i fizičkih osoba pri pružanju usluge u turizmu

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)

Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, te je sam termin „priroda“ definiran kao „sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost“.

Ciljevi i zadaće zaštite prirode su očuvati postojeću raznolikost u stanju prirodne ravnoteže, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara, pridonijeti očuvanju prirodnosti tla i očuvanju kakvoće, spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi, i dr.

U okviru ovog Zakona definirana su:

• načela zaštite i očuvanja prirode,

• načini provođenja zaštite prirode,

• odstupanja od primjenjivanja ovog Zakona u slučaju odvraćanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi;

Definicija „nacionalnog parka“ u uskoj je vezi s Nacionalnim parkom „Una“, stoga je ovdje navedena u cijelosti:

Nacionalni park Članak 11.

(1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.

(2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.

(3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode.

(4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

(5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko--turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona.

75


• termini poput „biološka raznolikost“, „certifikacija šuma“, „crveni popis“, „divlje svojte“ i sl.

• zaštićene prirodne vrijednosti: zaštićena područja (strogi rezervat, nacionalni park, regionalni park, spomenik prirode, i sl.), te zaštićene svojte (divlje svojte, zavičajne udomaćene svojte), te zaštićeni minerali, sigovine i fosili.

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)

Republika Hrvatska Zakonom o zaštiti okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš.

Zakonom o zaštiti okoliša uređuju se: načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor.

Zakon o poljoprivredi (NN 149/09, 127/10, 50/12, 120/12)

Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

„Poljoprivreda“ je definirana kako strateška djelatnost koja svojim gospodarstvom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.

Definirani su ciljevi poljoprivredne politike, te dugoročni ciljevi, mjere za njihovo ostvarenje i subjekti odgovorni za provedbu mjera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ciljevi ovog Zakona koji su povezani s Nacionalnim parkom „Una“:

• omogućavanje primjerenog životnog standarda u ruralnim područjima i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka;

• čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede, i

• očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralne vrijednosti.

Mjere politike ruralnog razvoja čini skup mjera za:

• unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora,

• očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza, te

• poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti.

Mjere zemljišne politike su skup mjera kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za RH sukladno važećim propisima, uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša:

• dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog vlasništva države,

• unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, i

• zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo, te se inspekcijski nadzor obavlja bez prethodne najave.

Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12)

Republika Hrvatska Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju uređuje se sljedeće: potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju koja obuhvaća izravna plaćanja u poljoprivredi od 2013. godine, mjere ruralnog razvoja od 2013. godine i državnu potporu, visina izravnih plaćanja za proizvodnju 2013. godinu, upravni i inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. kojom se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 te ukida Uredba (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31. 1. 2009.),

– Uredbom Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o detaljnim pravilima za provedbu programa jedinstvenih plaćanja iz glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 kojom

76

Zakon Država Definicija i ključni elementi zakona Poveznica s obuhvatom projekta se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike (SL L 316, 2. 12. 2009.),

– Uredbom Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s programom potpore za poljoprivrednike iz njezinih glava IV. i V. (SL L 316, 2. 12. 2009.)

Zakon o šumama (140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 25/12, 68/12)

Republika Hrvatska Ovim se Zakonom uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.

Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

Šume i šumska zemljišta zaštićuju se i koriste na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.

Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja.

Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se:

• provođenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima,

• u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i očuvanju općekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti

• donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa,

• nadzorom nad provođenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda,

• osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i elementarnim nepogodama te za zaštitu šuma,

• razminiranjem šuma i šumskih zemljišta,

• dugoročnim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem:

a) povećanja znanja o stanju šuma i šumskog zemljišta te odnosa između njihova stanja i prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti,

b) procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, uključujući utjecaj na njihovu biološku raznolikost,

c) identificiranja ključnih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkog sustava koji će se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvažavajući postojeće pokazatelje.

Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sljedećim sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama:

• održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika,

• održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava,

• održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume,

• održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,

• održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode),

• održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.


5. STRATEGIJA ZA RAZVOJ TURIZMA U PREKOGRANIČNOJ REGIJI GORNJEG TOKA RIJEKE UNE

5.1. Uvod

Strategija predstavlja osnovu za daljnji razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg

toka rijeke Une. Ova strategija pruža mogućnosti za podizanje kvalitete turizma, podizanje

standarda i otvaranje novih mogućnosti razvoja proizvoda. Strategija ne podrazumijeva

samo investicije u infrastrukturu nego i razvoj proizvoda, promociju i sve druge djelatnosti

koje će podići kvalitetu i razinu turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une

pa i šire.

Strategija za razvoj turizma predstavlja platformu za 5 ključnih funkcija:

• Ekonomski razvoj: stvaranje novih izvora prihoda, novih radnih mjesta, novih

prihoda od poreza koji doprinose diversifikaciji lokalnog gospodarstva;

• Promotor lokalne zajednice: oblikuje najbolju sliku destinacije, atrakcija i kapaciteta za

izabrana tržišta;

• Koordinator industrije: definira točan fokus i propagira manju fragmentaciju

industrije na način da se dijele rastuće koristi od turizma;

• Neformalni predstavnik javnog interesa – stvara legitimitet turističke zajednice i štiti

individualne i grupne posjetitelje;

• Graditelj ponosa lokalne zajednice: podizanjem kvalitete života i kroz ulogu

predvodnika za lokalne stanovnike, turiste i ostale skupine.

Koncept destinacijskog menadžmenta u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une

mora biti srodan društvenoj marketinškoj orijentaciji. U tom pogledu, postizanje

konkurentnosti promatranog područja zahtijeva orijentaciju koja je šira od same prodaje i

marketinga. Poteškoće sa kojima se destinacija susreće danas u postizanju konkurentnosti će

zahtijevati od lokalnih vlasti s obje strane granice da pokažu proaktivni interes za

upravljanje društvenim, kulturnim i prirodnim resursima u destinaciji. Uloga upravljanja

destinacijom gornjeg toka rijeke Une će predstavljati ravnotežu između profitabilnosti

turizma, učinkovitog položaja na tržištu, atraktivnog okoliša, pozitivnih iskustava

posjetitelja i potpore lokalnog stanovništva.

78

5.2. Primjenjivost na prekogranični prostor gornjeg toka rijeke Une

U sklopu turističke destinacije gornjeg toka rijeke Une, ulaganje u razvoj upravljanja

destinacijom je logično iz više razloga. Kroz planirane aktivnosti nadogradit će se postojeći

turistički proizvodi u prekograničnom području te razviti novi oblici promoviranja

autentičnih turističkih proizvoda destinacije. Također, omogućilo bi se da turisti dobiju

inicijativu, informaciju i kapacitet da više troše na lokalnoj razini. Da bi razvoj destinacije

prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une bio uspješan, njegova primarna funkcija bi

trebala biti usmjerena na sljedeće marketinške aktivnosti:

• Oglašavanje;

• Direktna prodaja (autohtoni gastro i kulturni proizvodi);

• Edukativni izleti za turiste;

• Web marketing;

• Događaji i festivali;

• Publikacije i brošure;

• Programi suradnje;

• Turistički sajmovi.

U turističkom smislu, marketinške aktivnosti na ovom području još uvijek nisu jasno

definirane, ni uspostavljene, tako da trenutno nema detaljno razrađenog i marketinški

formiranog turističkog proizvoda, tj. njegove promocije i distribucije.

Turističke agencije su dominantno fokusirane na određenu skupinu klijenata - putnike

namjernike. Distribucijom promotivnih materijala, odnosno povoljnim ponudama za

putovanja u druge zemlje na druge turističke destinacije, motiviraju domaće turiste na

udaljenije destinacije. Nastupi na turističkim sajmovima u zemlji i svijetu predstavljaju jedan

od promotivnih alata za turističku promociju prekograničnog područja gornjeg toka Une.

U tom kontekstu neophodno je izraditi marketinšku strategiju koja bi imala zadatak da na

smislen način poveže atrakcije i proizvode, te domaćem i inozemnom turističkom tržištu

predstavi navedeno prekogranično područje kao novu (europsku) turističku destinaciju. Pri

tome, ovaj nacrt strategije će ponuditi mogućnosti razvoja prepoznatljivosti područja u

kojem se paralelno sa prezentacijom identiteta gornjeg toka rijeke Une kao turističke

destinacije na međunarodnom i domaćem tržištu, razvijaju turistički proizvodi kao i

marketing strategija za promatranu regiju.

Sve resurse i atrakcije locirane na promatranom području treba ukomponirati u funkcionalni

sustav koji će omogućiti ostvarenje kratkoročnih ciljeva (promocija i komercijalizacija), kao i

dugoročnih ciljeva (razvoj turističke destinacije). Ostvarivanjem tih ciljeva osigurati će se rast

79

gospodarstva i turističkog sektora u prekograničnom području, ali i kreirati međunarodno

konkurentan turistički proizvod.

5.3. Vizija i ciljevi

VIZIJA 2023

Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une je prepoznatljiva turistička destinacija sa bogatom ponudom koju sačinjavaju međusobno usko povezani proizvodi: outdoor turizam, autohtona gastro ponuda te tradicionalni proizvodi proizvedeni u lokalitetu rijeke Une.

Ciljevi strategije prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une predstavljaju okvir za

buduće odluke prilikom razvojnog planiranja. Unutar strateškog dijela ciljevi se definiraju

kako bi podržali primarna razvojna opredjeljenja i globalne smjernice razvoja turizma u

promatranom prekograničnom području. Oni određuju smjer rada marketing akcija i njihov

kontinuitet vezano za ono što treba postići. Ciljevi se postavljaju dugoročno za narednih

deset godina, ali su podložni mijenjanju ovisno koliko će se brzo promatrano područje

turistički razvijati.

80

U nastavku su obrazloženi ciljevi i mjere:

Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke

destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu - Da bi se ovaj cilj ostvario, potrebno je

pokrenuti postupan i temeljit interni i eksterni marketing. Pod tim se najprije cilja na

stvaranje prepoznatljivog turističkog odredišta koje će integrirati najbolje turističke

vrijednosti područja s potražnjom posjetitelja, koji će birati to područje kao odredište

turističkog putovanja.

Mjera 1. Jačanje kapaciteta i suradnja prekograničnih JLS-ova u cilju jačanja turističke

ponude te uspostavljanje organiziranog prihvata posjetitelja s obilaskom

promatranog područja

Ciljevi mjere: Uska suradnja lokalnih vlasti s obje strane granice (partnerstva,

zajednička apliciranja na EU fondove i sl.), uspostavljanje nove organizacije

prometa i prijevoza posjetitelja, uspostavljanje informativno-prihvatnih centara

s obje strane granice, uređenje novih i održavanje postojećih pješačkih staza te

izrada upitnika i provođenje anketa o kvaliteti prihvata i ponude.

Mjera 2. Umrežavanje turističkih djelatnika te educiranje i stručno osposobljavanje radne

snage u turizmu

Ciljevi mjere: Suradnja turističkih djelatnika i turističkih agencija u svrhu izrade

zajedničkih turističkih proizvoda. Osiguravanje višeg stupnja edukacije i

stjecanje većeg broja stručno osposobljenih djelatnika za rad u turističkom

sektoru.

Mjera 3. Osmišljavanje i zaštita identiteta prekograničnog područja gornjeg toka rijeke

Une te saniranje vidljivih posljedica rata

Ciljevi mjere: Zaštiti prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une kako bi se

osigurala očuvanost područja. Saniranje infrastrukturnih ratnih oštećenja na

području - betonski rovovi, razrušeni objekti i sl.

Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom

područja uz zaštitu kulturne baštine - Povećanje broja gostiju se uobičajeno ostvaruje

uvođenjem nove i raznolike ponude. Prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une

obiluje prirodnim ljepotama uz koje treba definirati dodatne turističke

proizvode/ponude, da bi se posjetitelji prilikom upoznavanja sa prirodnim ljepotama

područja istovremeno upoznali sa popratnim proizvodima specifičnim za ovaj kraj.

Mjera 1. Privlačenje privatnih investitora te povećanje prihvatnih kapaciteta za

posjećivanje

Ciljevi mjere: Poticanje privatnih turističkih investicija lokalnih vlasti

pružanjem podrške potencijalnim investitorima. Uspostavljanje sustava

posjećivanja prirodnih atrakcija s najmanje štetnim utjecajem na prirodu.

Potrebno je odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta te izraditi

program cjelovitog sustava posjećivanja tih lokaliteta.

81

Mjera 2. Daljnji razvoj turističke infrastrukture i turističke signalizacije te očuvanje i

turistička valorizacija kulturno-povijesne i tradicijske graditeljske baštine

Ciljevi mjere: Uravnoteženo uređenje turističke signalizacije na prekograničnom

području te međusobno upućivanje između lokaliteta u RH i BiH. Provesti

istražne mjere na arheološkim lokalitetima, završiti konzervaciju i/ili

rekonstrukciju zatečene arhitekture te otkupiti zemljište oko arheoloških

lokaliteta.

Mjera 3. Podrška pružateljima usluga u sektoru ruralnog turizma

Ciljevi mjere: Povećanje broja pružatelja usluga u sektoru ruralnog turizma

(OPG-ovi, seljačka domaćinstva, kušaonice i sl.). Pružanje potpore kroz

sufinanciranje izrade i provedbe projekata koji bi aplicirali na EU i domaće

fondove.

Mjera 4. Poticanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na promatranom području

Cilj mjere: Aktivna angažiranost lokalnih vlasti u svrhu rješavanja problema

imovinsko-pravnih odnosa na ključnim lokacijama važnim za razvoj

prekograničnog turizma gornjeg toka rijeke Une.

Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje

gornjeg toka rijeke Une (na županijskim/kantonalnim i općinskim razinama). - Da bi

se ostvarila prethodna dva cilja, jedan od preduvjeta je organizirano upravljanje

marketingom turizma preko turističkih organizacija kako bi se povećao broj gostiju i

poboljšao imidž područja.

Mjera 1. Promoviranje vrijednosti i sadržaja prekograničnog područja gornjeg toka rijeke

Une putem sredstava promidžbe na nacionalnim i međunarodnim tržištima

Cilj mjere: Odrediti najprikladniji model oglašavanja te osigurati njegovu

provedbu na ciljanim tržištima.

Mjera 2. Prikupljanje i predstavljanje kulturno-povijesne građe područja

Cilj mjere: Selektirati i prikupiti raspoloživu kulturno-povijesnu građu

prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une u svrhu prezentiranja

povijesnog identiteta područja.

Mjera 3. Osmišljavanje demonstracije starih zanata

Cilj mjere: Demonstriranje tradicionalnih zanata/običaja lokalnog stanovništva

(usko povezano s mjerom 2).

Mjera 4. Osmišljavanje i organiziranje edukativnih programa za posjetitelje

Cilj mjere: Osmišljavanje edukativno-interaktivnih programa kojima bi se

informiralo posjetitelje o povijesnom aspektu područja uz razgledavanje

znamenitosti i demonstracije starih zanata (usko povezano s mjerama 2 i 3).

82

Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja - Potrebno je pokrenuti skup

aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje

nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u

stanje prije nastanka štete u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une.

Mjera 1. Zaštita i očuvanje šuma

Cilj mjere: Očuvati prirodno stanje šuma u promatranom prekograničnom

području gornjeg toka rijeke Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju

zaštitu, očuvanje i praćenje postojećeg stanja šuma.

Mjera 2. Zaštita i očuvanje vodenog ekosustava

Cilj mjere: Očuvati kakvoću vode i proces taloženja sedre gornjeg toka rijeke

Une. Aktivnosti vezano za ovu mjeru uključuju praćenje fizikalno-kemijskih

svojstava vode rijeke Une, hidrološkog režima voda te izradu programa

selektivne sječe makrovegetacije na sedrenim barijerama, riječnim rukavcima i

sl.

Mjera 3. Zaštita i očuvanje biljnih i životinjskih svojti

Cilj mjere: Očuvanje biološke raznolikosti prekograničnog područja gornjeg

toka rijeke Une. Aktivnosti uključuju izradu popisa flore i faune područja te

praćenje stanja staništa endemičnih i ugroženih svojti.

Mjera 4. Očuvanje tradicionalnog krajobraza

Cilj mjere: Očuvati tradicionalne krajobraze područja poticanjem tradicionalne

poljoprivrede. Aktivnosti uključuju izradu smjernica za zaštitu i očuvanje

krajobraza, utvrđivanje površine poljoprivrednih kultura i stanja stočnog fonda

i izradu GIS mape promatranog prekograničnog područja.

5.4. Resursna osnova (ocjena resursne osnove i potencijala za razvoj – repozicioniranje)

Kao ključni činitelji resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une

određeni su:

• Izvorište rijeke Une u RH,

• Vodopadi Une (RH i BiH), i

• Stari grad Ostrovica (BiH).

U nastavku je dan kratki opis za svakog od navedenih resursnih činitelja.

1. Izvorište rijeke Une (RH)

Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, u ličkom dijelu Zadarske županije u blizini mjesta Donja

Suvaja u općini Gračac. Vrelo Une nalazi se na 395,8 metara nadmorske visine i stvara plavo-

zeleno jezero duboko najmanje 205 metara, dok se prvi unski slap javlja već nakon 10-ak

83

metara od vrela. Jezero je uz kanjon koji okružuje vrelo te 150 metara nizvodnog toka, 1968.

godine proglašeno zaštićenim hidrološkim spomenikom prirode.

2. Vodopadi Une (RH i BiH)

Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi kod Martin Broda u BiH, naselja

smještenog na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Na ovom području postoji

mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih vodopada od kojih visina najvećeg iznosi

približno 55 metara.

Već tradicionalno, kod Martin Broda se održava Unska regata (međunarodna turistička kajak

regata) koja je bila prekinuta početkom devedesetih godina, ali je poslije rata ponovo

uspostavljena. Ovo područje je izrazito povoljno za rafting, kojem pogoduje nemiran i

nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U

neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir

Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula.

Drugi veliki vodopad je Štrbački Buk koji se proteže između granice Republike Hrvatske i

Bosne i Hercegovine. Naselja koja su najbliža vodopadu su sela Donji Štrbci i Kestenovac na

hrvatskoj strani te Doljani i Ćukovi na BiH strani granice. Štrbački Buk predstavlja nekoliko

vodopada, koji su jedan drugom u neposrednoj blizini, a najveći slap je visok oko 23 metara.

I ovaj dio rijeke je zbog svoje pogodnosti, privukao rafting sportaše koji svake godine

posjećuju ove predjele uživajući u ljepotama rijeke Une.

U rijeci Uni, prema podacima ovdašnjih ribolovnih društava živi 28 različitih vrsta riba koje

znaju doseći i preko 30 kilograma težine. Pored rijeke raste i gotovo dvije stotine različitih

vrsta ljekovitih biljaka, a jedna rijetka biljka "Unska zvončica" je upravo dobila ime po rijeci

Uni.

3. Stari grad Ostrovica (BiH)

Na području Unsko-sanskog kantona nalazi se Ostrovački stari grad – ostaci tvrđave

podignute krajem 14. i početkom 15. stoljeća, za koju je u tijeku završavanje postupka

proglašenja nacionalnim spomenikom BiH. Za ovaj povijesni grad, širok 83 metra i dug 117

metara, nije poznato ni porijeklo ni vrijeme izgradnje. Opasan je zidinama visokim i do 10

metara, te je imao dvoja vrata. U vrijeme turske vladavine, 1577. godine, u njemu se nalazila

posada od 60 konjanika i 150 pješaka.

84

5.4.1. Atraktivnost resursne osnove

Da bi se segmentirala važnost svih potencijalno interesantnih resursnih osnova područja,

određen je sljedeći pristup:

1. Svaki od identificiranih resursnih osnova valoriziran je prema kriteriju očekivanog

doprinosa razvoju destinacijskog turizma prekograničnog područja gornjeg toka

rijeke Une, odnosno razvoju regionalnog turizma u cjelini;

2. Ocjenjivanje je utemeljeno i provedeno na elementima tržišne atraktivnosti i

konkurentnosti;

3. Svaki od definiranih elemenata posebno je ocjenjivan na skali od 1 do 10.

Ocjena potencijala/atraktivnosti identificiranih resursnih osnova od interesa za

prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une izvedena je na temelju sljedećih elemenata:

• Intenzitet rivalstva (konkurencije) - što je veći intenzitet rivalstva, pritisak na prodajnu

cijenu je veći, a atraktivnost proizvoda manja. Sukladno tome, što je intenzitet rivalstva veći,

ocjena atraktivnosti proizvoda je manja.

• Kreiranje imidža destinacije - pojedini proizvodi više pridonose stvaranju prepoznatljivog

imidža te se na osnovu tih proizvoda stvara profil destinacije. Sukladno tome, što je doprinos

proizvoda rastu imidža područja gornjeg toka rijeke Une veći, ocjena njegove atraktivnosti je

veća.

• Volumen potražnje - što je veći broj postojećih potencijalnih kupaca/korisnika određenog

proizvoda, njegova je atraktivnost veća. Sukladno tome, što je veći broj potencijalnih kupaca

određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je veća.

• Potencijal rasta potražnje - što je veća stopa očekivanog rasta broja potencijalnih kupaca

određenog proizvoda, njegova je atraktivnost veća. U skladu s tim, što je veća očekivana

stopa rasta broja potencijalnih kupaca određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti je

veća.

• Visina potrebnih ulaganja - što je viša razina potrebnih ulaganja povezanih s razvojem i

komercijalizacijom određenog proizvoda, to je njegova atraktivnost niža. Sukladno tome, što

je veća razina potrebnih ulaganja u razvoj određenog proizvoda, ocjena njegove atraktivnosti

je manja.

Nakon što su utvrđeni elementi za ocjenu atraktivnosti, ocjenjivački postupak resursnih

osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une je prikazan u sljedećoj tablici.

85

Tablica 43 Ocjena atraktivnosti resursne osnove prekograničnog prostora gornjeg toka rijeke Une

Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH i BiH)

Stari grad Ostrovica (BiH)

Intenzitet rivalstva (konkurencije)

7 5 7

Kreiranje imidža destinacije

6 10 4

Volumen potražnje 4 6 3

Potencijal rasta potražnje 7 9 7

Visina potrebnih ulaganja 8 7 3

UKUPNO BODOVA 32 37 24

Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta

Na temelju ocjenjivanja u prethodnoj tablici, može se zaključiti da su sve tri selektirane

resursne osnove otprilike podjednako važne za razvoj destinacije prekograničnog područja

gornjeg toka rijeke Une. Međutim, vidljivo je da najveći potencijal za razvoj imaju

vodopadi te izvorište rijeke Une koji se nalaze s obje strane granice te čine bazu za razvoj

turizma u ovom prekograničnom području.

Tablica 44 Obrazloženje ocjena

Kriteriji\Ocjene 10 (max) 1 (min)

Intenzitet rivalstva (konkurencije) Vrlo niska mogućnost intenziteta

rivalstva Vrlo visoka mogućnost intenziteta

rivalstva Volumen potražnje Vrlo visoki volumen potražnje Vrlo niski volumen potražnje

Potencijal rasta potražnje Vrlo visoki potencijal rasta potražnje

Vrlo niski potencijal rasta potražnje

Kreiranje imidža destinacije Vrlo visoka mogućnost kreiranja

imidža destinacije Vrlo niska mogućnost kreiranja

imidža destinacije

Visina potrebnih ulaganja Vrlo niska razina potrebnih ulaganja

Vrlo visoka razina potrebnih ulaganja

Izvor: Izrada autora

5.4.2. Konkurentnosti resursne osnove

Nakon utvrđivanja atraktivnosti pojedinih resursnih osnova od interesa za prekogranično

područje gornjeg toka rijeke Une, potrebno je ocijeniti i njihovu dosegnutu razinu

konkurentnosti u kontekstu današnjih značajki okruženja. Da bi to bilo moguće, potrebno je

ponajprije definirati tzv. ključne činitelje o kojima će dugoročno ovisiti uspješna

komercijalizacija svakog od razmatranih, potencijalno tržišno interesantnih turističkih

područja.

Kao ključni činitelji uspjeha o kojima ovisi uspješna tržišna komercijalizacija resursne osnove

u turističkom smislu, utvrđeni su sljedeći čimbenici:

- Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod)

- Udio u imidžu destinacije

- Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija

- Kvaliteta atrakcije/resursa

- Informacije o atrakcijama/proizvodima

86

- Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja

Tablica 45 Ocjena konkurentnosti resursne osnove prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une

Kriteriji Izvorište rijeke Une (RH) Vodopadi rijeke Une (RH i BiH)

Stari grad Ostrovica (BiH)

Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod)

6 5 4

Udio u imidžu destinacije 6 10 4

Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija

3 3 4

Kvaliteta atrakcije / resursa 6 6 6

Informacije o atrakcijama/proizvodima

2 3 3

Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja

6 3 3

UKUPNO BODOVA 29 32 24

Izvor: Izrada autora u suradnji s partnerima projekta

Tablica 46 Obrazloženje ocjena

Kriteriji\Ocjene 10 1

Prometna dostupnost (avion, cesta, vlak, brod) Vrlo dobra prometna povezanost

Vrlo loša prometna povezanost

Udio u imidžu destinacije Vrlo visoki udio u imidžu destinacije

Vrlo niski udio u imidžu destinacije

Brojnost kulturno/gastro/turističkih atrakcija Vrlo visoka brojnost Vrlo visoka brojnost

Kvaliteta atrakcije / resursa Vrlo visoka kvaliteta Vrlo niska kvaliteta

Informacije o atrakcijama/proizvodima Vrlo visoki stupanj informacija

Vrlo niski stupanj informacija

Mogućnost individualnog obilaska/razgledavanja Vrlo visoki stupanj usluge Vrlo niski stupanj usluge

Izrada: Izrada autora

Iz navedene tablice je vidljivo da vodopadi rijeke Une s obje strane granice čine dugoročno

najkonkurentniju resursnu osnovu važnu za razvoj turizma prekograničnog područja

gornjeg toka rijeke Une. Međutim bitno je napomenuti da izvorište rijeke Une i Ostrovački

stari grad također posjeduju konkurentne elemente važne za ukupni razvoj turizma u

prekograničnom području.

5.4.3. Potencijal razvoja resursne osnove

Temeljem prethodno ocijenjene atraktivnosti i konkurentnosti identificiranih resursnih

osnova prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une, odrediti će se prioriteti njihovih

važnosti za razvoj destinacije.

Vidljivo je da resursna osnova ima relativno visok stupanj atraktivnosti jer predstavlja

jedinstvena prirodna i kulturna dobra te ih je nemoguće kopirati ili replicirati na drugu

destinaciju. Iako jedinstvenost prirodnih i kulturnih dobara predstavlja potencijal razvoja

važno je imati u vidu i djelovanje konkurentskih destinacija. Upravo zbog toga

87

konkurentnost resursne osnove nije na zadovoljavajućoj razini jer potencijalni posjetitelji

nisu adekvatno informirani o sadržajima i pratećim turističkim proizvodima. Isti nisu

ukomponirani u cjelokupni turistički profil područja i predstavljaju sporednu vrijednost čija

je posjeta isključivo rezultat individualnog interesa turista te nije potaknuta motivacija

posjetitelja za istraživanjem i upoznavanjem kulture i tradicijskog nasljeđa prekograničnog

područja gornjeg toka rijeke Une. Gosti se prvenstveno odlučuju za promatrano područje

kao mjesto za odmor i rekreiranje radi ugodnog ambijenta, pogodnosti rijeke za rafting i

mogućnosti za miran obiteljski odmor. S druge strane kvaliteta resursa, njihova specifičnost

u odnosu na druge, znatno eksponiranije lokalitete, predstavlja veliki kapital razvoja

područja.

Trenutna pozicija predstavlja potencijal iznimne vrijednosti koji se adekvatnim planiranjem,

pripremom i provedbom projektnih prijedloga namjerava optimalno iskoristiti i u konačnici

repozicionirati prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une u destinaciju bogate,

zanimljive i prepoznatljive prirodno-kulturne destinacije.

Pozitivni efekti se očekuju i od sinergije postignute razvojem proizvoda i realizacijom

projekta usmjerenih optimalnom iskorištenju gastronomske resursne osnove i autohtonih

tradicionalnih proizvoda. Zahvaljujući autentičnosti resursa kao što su unska pastrva,

tradicionalni bosanski „ćilim“ i ostali slični proizvodi karakteristični za ovo područje,

iskazan je veliki interes lokalnih dionika da isti u budućnosti predstavljaju osnovu razvoja

destinacije kao lokaliteta jedinstvenog kulturno-gastronomskog doživljaja. Spomenuti interes

je potkrijepljen projektnim prijedlozima delegiranim na radnim skupinama orijentiranim

prema poticanju proizvodnje lokalnih suvenira, pokretanja kušaonica lokalnih specijaliteta,

otvaranja javnosti ključnih objekata relevantnih za povijest i tradiciju u proizvodnji

gastronomske ponude područja kao i osmišljavanje proizvoda koji spajaju gastro segment

ponude sa ostale dvije komponente: kultura i prirodne predispozicije.

5.5. Projektne ideje prema strateškim ciljevima

Temeljem nalaza analize stanja i prethodno opisanih aspekata, identificirane resursne osnove

i postavljenih strateških ciljeva deriviran je strateški koncept usmjeren ka konkurentnom i

održivom razvoju destinacije gornjeg toka rijeke Une kao destinacije primamljive

posjetiteljima te ugodne za život lokalnom stanovništvu. Rijeka Una, poznata kao mjesto za

jednostavan avanturistički ili obiteljski odmor baziran na boravku u prirodi ima izniman

potencijal proširiti svoju ponudu ka ciljanoj skupini - posjetiteljima, koji preferiraju

jedinstven avanturističko-kulturni i/ili gastronomski doživljaj. S ciljem unaprjeđenja

postojeće destinacije te optimalnog iskorištenja resursne osnove kreiran je strateški koncept

temeljen na četiri osnovne razvojne podloge - pozicioniranje na tržištu, povećanje broja

gostiju, definiran marketinški program i očuvanje okoliša.

88

Slika 19 Sinergija ciljeva i projektnih ideja

Izvor: Izrada autora

Osnovni strateški koncept iz kojeg su proizašle projektne ideje usmjerene k razvoju

destinacije gornjeg toka rijeke Une, kao mjesta poznatog po prirodnim ljepotama i

jedinstvenog doživljaja temeljenog na sinergiji te miješanju istočne i zapadne kulture i

gastronomije, čine prirodne predispozicije, kultura i gastronomija područja.

Tablica 47 Identificirane projektne ideje prema ciljevima razvoja destinacije

RB Naziv projektne ideje Cilj 1. Pozicioniranje prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une kao turističke destinacije na domaćem i međunarodnom tržištu

Cilj 2. Povećanje broja inozemnih i domaćih posjetitelja turističkom valorizacijom područja uz zaštitu kulturne baštine

Cilj 3. Uspostavljanje i pokretanje marketinškog programa za prekogranično područje gornjeg toka rijeke Une (na županijskim / kantonalnim i općinskim razinama)

Cilj 4. Zaštita ekosustava i očuvanje bioraznolikosti područja

1 Štrbački buk - razvoj sportskog turizma i turističkog poduzetništva

� � �

2 Uređenje turističke prilazne ceste Štrbačkom buku

�

3 Održavanje nastave za osnovnoškolce u NP Una

� � 4 Razvoj zajedničke

promocije prekogranične turističke destinacije HR-BiH

� � �

5 Obnova starog hotela „Ozeblin“ u Donjem Lapcu �

6 Povezivanje NP Una i NP Plitvička jezera � � �

7 Rekonstrukcija turističkog aerodroma „Golubić“ � �

8 Asfaltiranje putnog pravca Kulen Vakuf - Martin Brod te Orašac - �

Destinacija

prekograničnog

područja gornjeg toka

rijeke Une

89





Ćelije

9 Identificiranje gastro ponude NP Una �

10 Otvaranje info punkta NP Una u Grabovcu (HR) � � �

11 Revitalizacija starog grada Havala i starog grada Ostrovica u Kulen Vakufu

� �

12 Osnivanje Destination management organizacije za NP Una � � �

13 Rekonstrukcija i puštanje u rad mlina za mljevenje žitarica s lokalnog područja (domaći kukuruz, pšenica i raž) u općini Gračac blizu izvorišta rijeke Une

�

14 Ugostiteljski objekt blizu izvorišta rijeke Une u općini Gračac

�

15 Suvenirnice u Kulen Vakufu �

16 Uređenje šetnice oko Štrbačkog buka � � �

17 Osvjetljavanje starog grada Ostrovica � �

18 Catering ponuda sa autohtonim jelima - Udruženje žena Kulen Vakuf

� �

19 Zaštita biodiverziteta u NP Una

� 20 „Jahanje u prirodi“ -

rekreacijsko jahanje na području Kulen Vakufa i Martin Broda

�

21 „Aktivni odmor“ Trim staze na području Martin Broda

� � 22 Turistička karta biljnog i

životinjskog svijeta unskog toka � � �

23 Uređenje kušaonica domaćih proizvoda (sir, med, rakije, džemovi) u općini Gračac

� �

24 Uređenje izletišta i vidikovaca u općini Gračac

�

90





25 Unaprjeđenje prometne infrastrukture � �

26 Redovito poribljavanje i uspostavljen sustav sportskog ribolova na području gornjeg toka rijeke Une

� � � 27 Uređenje ribolovnih

mjesta i staza uz rijeku Unu

� � 28 Info punkt u Srbu

� � � � 29 Projekt „Lika i Pounje“ -

Izrada jedinstvene turističke signalizacije na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une

� � � � 30 Unaprjeđenje turističke

signalizacije � � � 31 Bungalovsko naselje u

turističkoj zoni T2 iznad Babića jezera

�

32 Obnova hotela u Srbu �

33 Uređenje kampa za izletnike i turiste �

34 Obnova škole u Donjoj Suvaji za smještaj volonterskih kampova, izletnika i sl.

� � 35 Izrada četiri rampe za

spuštanje kajaka u vodu na rijeci Uni � �

Izvor: Projektni prijedlozi članova radnih skupina, Izrada autora

Obrazloženje boja:

- projekti od važnosti za BiH i HR

- HR projekti

- BiH projekti

91

5.6. Radne skupine

Radna skupina je tijelo oformljeno za rad na određenom projektu i provođenju projektnih

aktivnost, a sastoji se od relevantnih fizičkih i pravnih osoba. U svrhu delegiranja razvojnih

projekata i postizanja što boljih rezultata u izradi strateških smjernica, oformljene su radne

skupine. Radne skupine su činili predstavnici lokalne samouprave, javnih ustanova, te

poslovnih subjekata i udruga. Primjenom participativne metode rada, odnosno aktivnim

sudjelovanjem i suradnjom članova radne skupine s konzultantima MICRO projekta d.o.o.,

kojima je povjerena izrada Strategije, definirano je 22 razvojnih projekata usmjerenih ka

razvoju prekogranične destinacije gornjeg toka rijeke Une. Projektni prijedlozi su

prezentirani i elaborirani u okviru ovog dokumenta, prikazujući njihovu povezanost sa

strateškim ciljevima, odnosno usmjerenost ka optimalnoj uporabi i iskorištenju resursne

osnove i posljedično tome razvoja destinacije.

Održane su po dvije radne skupine sa obje strane granice. U Hrvatskoj je prva radna skupina

održana u mjestu Srb u općini Gračac, dok je druga održana u općini Donji Lapac. U BiH su

se obje radne skupine održale u općini Bihać.

U nastavku je dan popis svih sudionika održanih radnih skupina.

Tablica 48 Popis sudionika I. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 29. studenoga 2012. godine u prostorijama Udruge Una u mjestu Srb u općini Gračac

RB Ime i prezime Institucija

1. Mira Čopić OPG "MV" mini sirana

2. Tanja Rastović Udruga Una

3. Pajo Vojvodić Udruga Una

4. Mileva Desnica OPG i PTZ "Eko Lika"

5. Milan Tankosić Općina Gračac

6. Darko Tankosić Udruga Una

7. Šime Erlić ZADRA d.o.o.

8. Sanja Bubičić Zadarska županija

9. Nikolina Miočić Zadarska županija

10. Martina Matešić Zadarska županija

92

Tablica 49 Popis sudionika II. sastanka radne skupine za izradu „Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“ održanog 12. prosinca 2012. godine u općini Donji Lapac

RB Ime i prezime Institucija

1. Andrija Brkljačić ŽRA Lira

2. Darko Tankosić Udruga Una

3. Ilija Đukić Predsjednik Općinskog vijeća Donji Lapac

4. Slavica Šijan Udruga „Otkriti Liku“

5. Marina Grubiša JU „Natura - Jadera“

6. Zoran Božić JU „Natura - Jadera“

7. Mira Vukša (nije navedeno u zapisniku)

8. Snježana Krezić Ženska grupa Donji Lapac

9. Ilija Dražić JUO Donji Lapac

10. Miro Tomić Općina Donji Lapac

11. Svjetlana Ćorić Općina Donji Lapac

12. Nikolina Miočić Zadarska županija

U nastavku je u tablici prikazan popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine za izradu

„Strategije razvoja turizma na prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une“. Prvi je

održan 07. prosinca 2012. g., a drugi 01. veljače 2013. g. u općini Bihać.

Tablica 50 Popis sudionika I. i II. sastanka radne skupine u BiH

RB Ime i prezime Institucija Radna skupina

1. Amarildo Mulić JP NP Una I.

2. Damir Semanić Općina Bihać I.

3. Hanka Gonilović TZ USK I., II.

4. Zrinka Delić PLOD Centar I., II.

5. Armin Amidžić Una Aqua Centar I., II.

6. Nerzet Bulić TC Neron I.

7. Emina Mašinović UŽ Kulen Vakuf I.,II.

8. Rajka Galijašević Lokalna zajednica - Kulen Vakuf

I.,II.

9. Anto Marjanović Ministarstvo privrede I.

10. Smail Toromanović Općina Bihać I.

11. Nijaz Lipovača Općina Bihać I.

93

Nakon održanih sastanaka radnih skupina i postupka delegiranja razvojnih mjera kreirali su

se strateški ciljevi, te projektne ideje usmjerene na razvoj destinacije prekograničnog

područja gornjeg toka rijeke Une za naredno razdoblje.

Documents

350ju gornjeg toka rijeke Une.doc) - Una spring of lifeRijeka Una koja čini desni pritok rijeke Save, pogranična je rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 212