3_4 Energija i Energetski Resursi-1

7/22/2019 3_4 Energija i Energetski Resursi-1

http://slidepdf.com/reader/full/34-energija-i-energetski-resursi-1 1/62

ENERGIJA - UVOD



Općenito o energiji

Energija – sposobnost za obavljanje rada

•Akumulisani oblici energije

•Prijelazni oblici energije

Izvori energije – resursi koji služe zadobijanje energije

•Energija je uzrok svemu što se ogađa oko

nas.

•Ali-pretjerana upotreba energije posebnofosilnih goriva je dovela do klimatskih

promjena.



Prikazana je svjetska potrošnja energije o 1900 - 2000.

Viljivo je a se potrošnja energije povedala eset puta



Klasifikacija oblika energije

• Prirodni oblici energije

• Pretvorbeni oblici energije

• Korisni oblici energije



Prirodni oblici energije

PRIRODNI OBLICI NEOBNOVLJIVI OBNOVLJIVI

Ugalj i treset Sirova nafta Zemni plin

Uljni škriljci Nuklearna goriva

Vodne snage Energija mora

Geotermalna energija Biomasa

Energija vjetra Sunčeva energija



Pretvorbeni oblici energije



Pretvorbeni oblici energije

Transformacija neobnovljivih izvora energije



Pretvorbeni oblici energijeTransformacija obnovljivih izvora energije



Korisni oblici energije

Predstavljaju energiju koja se u trenutnom obliku

može koristiti za vršenje raa:

• Mehanička energija,• Toplotna energija

• Električna energija



Primarni i sekundarni energetski izvori

S obzirom na način obijanja energije iz priroe, izvorienergije se dijele na primarne i sekundarne:

Primarni:

• Fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni plin)

• Nuklearna goriva• Solarna energija

• Geotermalna energija

• Energija vjetra

• Energija voe (uključujudi i mora i okeane)

• Energija biomase



Primarni i sekundarni energetski izvori

Sekundarni izvori energije:

• Električna energija

• Gorive delije

• Baterije sa obnovljivim punjenjem



ENERGETSKI RESURSI U SVIJETU



• Početkom 21.v.- ukupna svjetska potrošnja energije je oko

500 exajoules (5×1020 J) o čega 80 -90 % dobijenosagorijevanjem fosilnih goriva.

• Međutim ne voe sve zemlje svijeta sa istom tačnošdupoatke o vlastitoj potrošnji, a osim toga tačan saržaj barela

nafte ili tone uglja se razlikuje po kvalitetu od lokacije dolokacije.

• Najvedi io svjetskih raspoloživih energetskih resursa potiče

o sunčevog zračenja koje dospijeva na Zemlju.

• Nešto o te energije je sačuvano u viu fosilih goriva, nešto semože irektno ili inirektno koristiti npr. putem vjetra,energije vodnih tokova ili talasa.

http://en.wikipedia.org/wiki/Joule

http://en.wikipedia.org/wiki/Joule



Stopa svjetske potrošnje energije uteravatima (TW), 1965-2005

http://en.wikipedia.org/wiki/Terawatt





Svjetska potrošnja energije sa etaljimao pojedinim izvorima energije



• Procjene preostalih neobnovljivih izvora energije se razlikuju;

• Približno je iznos preostalih fosilnih goriva 0.4 YJ (1 YJ = 1024J)

ok su rezerve ostupnog nuklearnog goriva kao što je uranpreko 2.5 YJ.

• Zahvaljujudi Suncu kao izvoru energije, imamo na

raspolaganju obnovljivi i upotrebljiv energetski flux koji je

8 000 puta vedi o iznosa ukupne goišnje potrošnje energije(3.8 YJ/god), uključujudi i sve neobnovljive izvore.

http://en.wikipedia.org/wiki/Yotta-






Energetski intenzitet pojedinih zemalja,Dijagram pokazuje onos između potrošnje energije i BDP (bruto

ruštveni proizvo) za oabrane zemlje





BDP i potrošnja energije u Japanu 1958 – 2000.g.

Dijagram pokazuje korelaciju između BDP-a i korištenja energije,ali i pokazuje a ta veza može biti prekinuta. Nakon naftnih kriza1973. i 1979. upotreba energije je stagnirala dok je BDP japana

nastavio rast, te je nakon 1985.-e pod uticajem tada znatno

jeftinije nafte potrošnja energije povratila svoju istorijskupovezanost sa BDP-om kao i ranije.



PRIMARNA ENERGIJA

Američka Energy Information Administration redovno objavljuje

izvještaj o svjetskoj potrošnji energije za vedinu vrsta primarnihizvora energije.

http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_Information_Administration

http://en.wikipedia.org/wiki/Energy_Information_Administration



Izvori energije u svijetu(TW)



Fosilna goriva

• U 20.v. smo bili svjeoci brzog povedanja upotrebe fosilnih

goriva.

• Između 1980.-2006.g., svjetska stopa rasta potrošnje energije je bila 2%.

• Prema procjenama Američke EIA, početkom 21.v. U ukupnoj

potrošnje energije fosilna goriva učestvuju sa 86%.

• Ugalj je imao glavnu ulogu u industrijskoj revoluciji u 18. i 19.v.

Sa izumima automobila, aviona i povedane upotrebeelektrične energije, nafta je postala ominantno gorivo u 20.v.

Porast potrošnje nafte je također bio poržan činjenicom a jestalno postojao pad cijene u periodu 1920.-1973.g.

• Nakon naftnih kriza 1973.g. i 1979.g., za vrijeme kojih je ošloo rasta cijene nafte ošlo je o smanjenja u intenzivnoj

potrošnji nafte.



Fosilna goriva

• Ugalj, prirodni plin i nuklearna goriva su postali goriva koja su

oabrana za proizvonju električne energije a mjerekonzervacije su ovele o povedanja energetske efikasnosti.

• Povedanje energetske efikasnosti ovelo je o toga a npr.prosječno auto prelazi vostruki broj km za istu količinu nafte.

• Japan, koji je pretrpio znatan uticaj naftnih kriza, je imaospektakularan napreak i ima anas najviši stepen energetskeefikasnosti na svijetu.

• Početkom 21.v. Ugalj, koji je jedan od najprljavijih izvora

energije, je bilo gorivo sa najvedom stopom porasta potrošnje.



Nuklearna goriva

• Početkom 21.v. nuklearna energija je učestvovala sa 6.3% u

ukupnim svjetskim količinama energije .

• Proizvodnja el.energije iz nuklearnih goriva je iznosila oko 16%

ukupne svjetske proizvonje električne energije.

• U svijetu danas ima oko 439 operativnih nuklearnih reaktora ,

dodatna 30 je u fazi izgradnje , oko 90 su u fazi planiranja a u

ugoročnom prijelogu za izgranju je još oko 200 reaktora .

• Razvoj nuklearnih elektrana je u suštini u svijetu prestaonakon havarije u Černobilu i zanje u Fukušimi.

• Zbog sve vede zabrinutosti po pitanju globalnog zagrijavanjauslje korištenja fosilnih goriva, anas se opet razmatraintenzivnije korištenje nuklearnih elektrana kao i elektrana naobnovljive izvore energije.



Obnovljivi izvori energije

• Početkom 21.v. obnovljivi izvori energije su učestvovali sa 7%

u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije.• Oblast obnovljivih izvora energije je imao ubrzani rast u toku

posljednjih 20-tak goina 20.v., ipočetkom 21.v.

• Njemačka i Kina su voede zemlje po pitanju investiranja u

sektor obnovljivih izvora energije sa učešdem obje zemlje ooko 7 milijardi US$, nakon čega slijee SAD, Španija, Japan iIndija.

• Na ovaj način se obija oatnih 35 GW kapaciteta goišnje.







Dostupna količina obnovljive energije. Na prikazanoj slici zapremina kocki prestavlja količinuraspoloživie geotermalne energije, hiroenergije, energije vjetra i solarne energije u TW, iako se

samo mali io o ovoga može iskoristiti. Crvena kocka prikazuje trenutnu svjetsku potrošnjuenergije.



Vodne snage

• Proizvonja električe energije iz hiroelektrana je ostigla

iznos od kapaciteta 816 GW u 2005.g., o čega je 750 GWvelike hidroelektrane dok je 66 GW iz MHE. Veliki

hidrokapaciteti ukupnog iznosa 10.9 GW su izgrađeni u Kini,Brazilu i Iniji u toku goine, ali je znatno brži rast bio u

kapacitetima MHE (8%) sa 5 GW dodatnog kapaciteta,uglavnom u Kini gdje je dana locirano oko 58% svjetskih MHE.

• Na Zapadu je izgradnja vellikih HE stagnirala zbog zabrinutosti

po pitanju zaštite okoliša, maa je Kanaa i alje najvedi

proizvođač el.energije iz HE. Tren u Kanai kao i u SAD sumikro HE zbog njihovog neznatnog uticaja na okoliš a time su iotvorene brojne mogudnoasti novih lokacija za proizvonjuel.energije. U Britanskoj Kolumbiji npr. Procjene su takve da bi

se iz mikro HE moglo proizvesti uplo više el.energije nego je

vlastita potrošnja ovog regiona.

i i bi i



Biomasa i biogoriva • Sve do kraja 19.v. Biomasa je bila dominantno gorivo, dok danas

ona ima samo mali udio u ukupnom energteskom bilansu. U

2005.g. procjene su da je za proizvodnju el.energije iz biomasekorišteno 44 GW u 2005. Proizvodnja el.energije iz biomase se

povedala za preko 100% u Njemačkoj, Mađarskoj, Nizozemskoj,Poljskoj i Španiji.

• Dodatnih 220 GW je upotrijebljeno za grijanje (u toku 2004.g.)

čime je ukupna energija obijena iz biomase iznosila oko264 GW. Ovo ne uključuje korištemnje biomase za kuhanje.

• Svjetska proizvonja bioetanola se povedala za 8% u 2005.g. I

dosegla iznos od 33 mlrd litara, sa najvedim povedanjem u SAD-

u , ovoedi ga na nivo jenak potrošnji u Brazilu.• Proizvonja bioizela se povedala za 85% na iznos od 3.9 mlrd

litara , čime je postao obnovljivi izvor energije sa najvedomstopom rasta u 2005.g. Od toga je preko 50% proizvedeno u

Njemačkoj.



Vjetroelektrane

• Prema podacima Global Wind Energy Council, instalisani

kapacitet vjetroelektrana se povedao za 27% od kraja 2006 dokraja 2007.g. Na ukupan iznos od 94.1 GW, o čega je više opolovice povedanja relaizovano u SAD-u, Španiji i Kini.

• Uvostručavanje kapaciteta je trajalo oko 3 goine. Ukupni

instalisani kapacitet je otprilike 3 puta vedi o prosječneproizvodnje, jer nominalni kapacitet predstavlja ekstrem.

Stvarnni kapacitet otprilike iznosi 25-40% nominalnog

kapaciteta.

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Wind_Energy_Council

http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Wind_Energy_Council



Solarne elektrane

• Raspoloživi izvori solarne energije iznose 3.8 YJ/yr

(120,000 TW). Manje od 0.02% od dostupnih izvora je

dovoljno da se u potpunosti zamijene fosilna goriva i

nuklearne elektrane kao izvori energije.

• Po pretpostavkom a stopa potrošnje energije ostane istakao u 2005.g., rezerve nafte de nestati za 40 godina (2045.g.),

uglja za 154 godine (2159.g.).

• U suštini niti jenog o ovih izvora nede nestati, jer de

prirona ograničenja usloviti smanjenje proizvonje iz ovihizvora čime de preostale rezerve onekle opstati.

http://en.wikipedia.org/wiki/Tera

http://en.wikipedia.org/wiki/Tera



Solarna energija



Geotermalna energija

• Geotermalna energija je u komercijalnoj upotrebi u preko 70

zemalja. U toku 2004.g. 200 PJ (57 TWh) električne energije jeproizvedeno iz geotermalnih izvora a dodatnih 270 PJ

geotermalne energije je korišteno irektno, uglavno zazagrijavanje prostora.

• U 2007.g., svijet je imao globalni kapacitet od 10 GW zaproizvodnju el. energije i dodatnih 28 GW direktnog grijanja,

uključujudi toplotu izvučenu pomodu toplotnih pumpi.

• Toplotne pumpe su male i široko rasprostranjene, tako a su

procjene njihovog ukupnog kapaciteta nesigurne i kredu se o100 GW. Faktori kapaciteta toplotnih pumpi su niski s obzirom

za različitim zahtjevima i potrebama u zavisnosti o sezone.



Resursi –fosilna goriva

Preostale rezerve fosilnih goriva su procijenjene na:

•Za navedene podatke vrijedi određena nesigurnost. Procjena preostalihrezervi fosilnih goriva na Zemlji zavisi od tačnog poznavanja Zemljine

kore. Poznavanje ovog stanja je daleko od savršenog. Iako moderna

tehnologija bušenja omogućava postojanje bušotina do 3km u vodi kako

bi se odredila geološka situacija, činjenica je da je polovica okeana dublja

od 3km, što 1/3 planete Zemlje ostavlja izvan dosega detaljnih geoloških

analiza;•Poznato je međutim da su duboke okeanske stijene uglavnom

vulkanskog porijekla , a nigdje ta vrsta stijena nije povezana sa

nalazištima nafte. Organizacija Energy Watch Group, u svojim

izvještajima sugeriše da zahtjevi za naftom neće moći biti ispunjeni u

budućnosti, te da će se rezerve uraniaj iscrpiti 70 -tak godina.

•Međutim ovakva gledišta znatno variraju u poređenju sa stavovimaindustri skih čelnika.



Ugalj • Ugalj je najviše korišteno fosilno gorivo anas. Ugalj je gorivo koje je

pokrenulo inustrijsku revoluciju i čija je potrošnja nastavila o taa araste;

• Kina, koja ved anas ima neke o najzagađenijih graova na svijetu, je utoku 2007.go. Graila približno 2 termoeelektrane semično;

• Ugalj prestavlja gorivo sa najbržim porastom potrošnje i njegove značajne

rezerve ga čine popularnim izborom vrste goriva koja je u stanju azaovolji rastude potrebe globalne zajenice, ne uzimajudi u obzirzabrinutost po pitanju globalnog zagrijavanja i polutanata;

• Prema izvještajima International Energy Agency dokazane rezerve uglja

iznose oko 909 billion tona, što bi moglo a zaovolji trenutnu stopu

proizvonje u iudih 155 godina, iako bi taj vremenski period uz trenutnustopu porasta proizvonje o 5% goišnje, bio sraden za 45 goinaodnosno do 2051.god.

• U SAD-u, 49% proizvonje električne energije potiče o sagorijevanjauglja.

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Energy_Agency

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Energy_Agency



Nafta

• Procijenjeno je da na Zemlji ima rezervi nafte u iznosu od

57 ZJ (iako te procjene variraju od niskih 8 ZJ, čime seprikazuju trenutno dokazane i iskoristive rezerve, do

maksimalno 110 ZJ ako se uzmu u obzir postojede ali ne usvakom slučaju iskoristive rezerve, uključujudi optimistične

procjene za potencijalne nekonvencionalne izvore nafte;• Trenutni konsenzus po pitanju situacije s naftom, među 18

priznatih izvještaja o ostupnosti rezervi govore o tome a devrhunac prozvodnje nafte biti dostignut oko 2020.god. Sa

stopom od 93-miliona barela dnevno (mbd).• Trenutna potrošnja nafte je sa stopom o 0.18 ZJ goišnje

(31.1 milijardi barela) ili 85-mbd.



Nafta • Postoji rastuda zabrinutost po pitanju ostizanja vrhunca

proizvonje nafte u najbližoj buudnosti što de rezultirati u

značajnom povdanju cijena nafte; Izvještaj French Economics,Industry and Finance Ministry iz 2005.god. ukazuje na ta da

de u najgorem mogudem scenariju ta tačka biti osegnutanajranije 2013.god. Postoje teorije koje navode da bi se taj

vrhunac mogao ostidi i za 2 –3 godine. Po nekim pakteorijama smatra se a se vrhunac ved ostignut 2005. god.

• Svjetska proizvodnja nafte je smanjena sa 84.58 mbd u

2005.god. na 84.54 mbd u 2006.god. i 84.43 u 2007. Prema

teorijama o vrhuncu proizvonje , povedanje proizvonje deovesti o bržeg kolapsa proizvonje u buudnosti, ok bismanjenje proizvodnje vodilo ka sporijem smanjenju

proizvonje, što de se proširiti na niz goina.

• OPEC je najavio smanjenje proizvodnje nafte za 2.2 mbd

počevši o 01.01.2009.god.

http://en.wikipedia.org/wiki/Minister_of_the_Economy,_Finance_and_Industry_(France)


http://en.wikipedia.org/wiki/OPEC

http://en.wikipedia.org/wiki/OPEC





NaftaRaspored preostalih rezervi nafte na Zemlji- 57 ZJ .Goišnja potrošnja nafte je bila 0.18 ZJ u

2005.god. Postoji izrazita nesigurnost po pitanju navedenih podataka. 11 ZJ buudih rezervi kaooatak “obnovljivim rezervama” je preoptimističan.

http://en.wikipedia.org/wiki/Zetta-

http://en.wikipedia.org/wiki/Zetta-



ZAVISNOST OD UVOZA ENERGIJE I ENERGENATA



Zavisnost od uvoza energije i energenata

• Posebna zabrinutost od porasta ovisnosti o uvozu energenata

je prisutna u zapadnim zemljama OECD-a (njih 30), sa

najrazvijenijim ekonomijama, koje čine 18,2 % svjetske

populacije i ostvaruju oko 78 % GDP-a u Svijetu, pri čemu

anas troše čak i preko 50 % (48,5% u 2005. god.) od ukupnesvjetske potrošnje primarne energije.

• Samo u Evropi (EU-15) ta ovisnost je u 2003. god. iznosila 52%

(odnosno 49,5% u EU-25), u čemu nafta participira sa 79%

(77%) i gas 49% (53%). Ovi podaci govore o promjenamaonosa, koji de nastupiti u politici energetskih strategijazemalja ovisnica o uvozu energije i reformama koje deneminovno obuhvatiti zemlje u razvoju, kao i zemlje bogate

energetskim izvorima.



Energetska situacija u EU

• Sektor transporta je najvedi finalni potrošač energije;

• Ukupna količina energije koja se koristi u sektoru transportaprelazi količinu koju svi ostali inustrijski sektori zajenopotroše;

• U 2006.go. sektor transporta je bio ogovoran za približno1/3 od ukupne potrošnje energije dok su ostale oblasti

inustrije kao i omadinstva učestvovala u potrošnji sa 28%,

odnosno 26%.







• Osim sektora transporta, potrošnja energije u sektoru

inustrije kao cjeline (ne uključujudi petrohemijsku

industriju) je ostala prilično stabilna;

• Restrukturacija industrijskog sektora u toku 1990-tih,

posebno u zemljama Centralne i Istočne Evrope, je pomoglaa se spriječi porast potrošnje energije;

• Restrukturacija je takođe ovela o značajnih promjena usastavu energetskih izvora, pokazujudi prelazak sa čvrstih

goriva na gas i el.energiju.




U omadinstvima se uočavaju va oprečna razvoja:

• Rastudi broj manjih omadinstava i poboljšani životni uslovi

koji porazumijevaju vedi prostor za stanovanje, uobnijisistem grijanja, više električnih kudanskih uređaja kao iinstalisanje klimatizacijskih uređaja su oveli o porasta

potrošnje energije; • S druge strane, novi kudanski aparati u opštem slučaju troše

manje energije a novi objekti su bolje izolovani;

Posmatrano zajedno, ova dva efekta imaju tendenciju da semeđusobno ponište te se stoga potrošnja energije uomadinstvima u posljednjih 10-tak godina samo neznatno

povedala.










• EU je još uvijek primarno uvoznik energije iako stalno postojitren poboljšanja stope energetskog intenziteta;

• Ova zavisnost od uvoza nije veliki problem ali zahtijeva

kreiranje oređenih ploitika;

• Proizvodnja energije unutar EU zadovoljava manje od 50%

vlastitih potreba što je ovelo o zavisnosti o uvoza o 54%

u 2006.god.;

• Nafta čini najvedi dio uvoza energije (60%), slijede gas (26%) i

čvrsta goriva(13%);

• Odnos uvezene el. energije i energije dobijene iz obnovljivih

izvora je zanemariv (manje od 1%).




EU najvedu količinu nafte uvozi iz:

• OPEC-a (38%);

• Rusije (33%);

•Norveške (16%) i Kazahstana (5%);

• EU proizvoi manje o 1/5 ukupne vlastite potrošnje nafte;

• EU u cjelini ima nešto bolju situaciju u sektoru prironog gasa,

jer omada proizvonja (uglavnom Nizozemska i UK)

zadovoljava oko 2/5 ukupnih potreba za ovim energentom.




Gas se uglavnom uvozi iz sljeede 4 zemlje:

• Rusija (42%),

• Norveška (24%),

• Alžir (18%) i

• Nigerija (5%).Izvori uglja su manje koncentrirani i najvedi izvoznici za EU su:

• Rusija (26%),

• Južnoafrička Republika (25%),

• Australijaa (13%),• Kolumbija (12%), Indonezija (10%) i USA (8%).




• Iako je zavisnost od uvoza u EU visoka i nastavlja da raste

situacija je različita o zemlje o zemlje;

• Danska je jedina zemlja koja je energetski potpuno nezavisna

dok npr. Poljska i UK imaju nisku stopu uvozne zavisnosti (blizu

20%);

• Nasuprot tome, Irska, Italija, Portugal i Španije imajuenergetsku zavisnost od preko 80%, dok su Malta i Kipar (zbog

njihovog geografskog položaja) zajedno sa Luksemburgom

potpuno zavisni od uvoza energije.




• Cjelokupna slika ne prikazuje veoma visoku uvoznu zavisnost

o samo jenog obavljača što je slučaj za mnoge zemlje; • Estonija, Latvija, Litvanija, Bugarska, Slovačka, Irska, Šveska i

Finska su potpuno zavisne o jenog obavljača gasa;

• Grčka, Mađarska, Austrija su više o 80% zavisne od istog

obavljača (monopol); • Litvanija, Mađarska, Slovačka i Poljska su skoro u potpunosti

zavisne od jednog izvoznika nafte (preko 95%);

• Estonija, Latvija, Litvanija i Kipar su skoro potpuno zavisne od

jednog izvoznika uglja.










Uzročnici emisije CO2 po sektorima u toku 2006.god.:

• Energetski sektor (37%);

• Sektor transporta(23%);

• Inustrija proizvonje i građevinarstvo (15%);

• Sektor stanovanja (11%).

U periodu1990-2006.god. Emisija CO2 u sektoru transporta se

povedala za 26%. To je jeini sektor koji je pokazao rastuditrend u ovom periodu.

E k i ij EU




Najvedi uzročnici emisije u toku 2006.:

• Njemačka (21% CO2);• UK (13%);

• Italija (11%);

• Francuska (9%) i Španija (8%).

Gleano sa stanovišta CO2 intenziteta, što aje inikaciju oCO2 saržaju u rezervama goriva najviši nivoi su ostignuti u:

• Malta (5 912 kgCO2/toe), Grčka (3 882 kgCO2/toe), Kipar (3

711 kgCO2/toe), Poljska (3 386 kgCO2/toe), Irska (3 259kgCO2/toe), Estonija (3 088 kgCO2/toe) i Danska (3 040

kgCO2/toe).



Evropska energetska strategija

Zašto je potreban strateški energetski pregled stanja?

Evropa se usaglasila sa političkim stanovištem orjentiranim

na buudnost kako bi se postigli osnovni energetski ciljevi

orživosti, konkurentnosti i sigurnosti opskrbe uz smanjenje

emisije stakleničkih plinova za 20%, povedanje ujela

obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije na

20% i poboljšanja energetske efikasnosti za 20%, sve do

2020.godine.



Potrošnja primarne energije u BiH

• Potrošnja primarne energije u BiH (TPES) je 1990. goineiznosila oko 7,8 Mtoe, a 2005. godine oko 5,1 Mtoe. Potrošnjafinalne energije u BiH (TFC) je bila oko 4,8 Mtoe 1990. godine,

i oko 3,3 Mtoe 2005 godine [H1].



• Vrijenost tržišta energije u 2006. goini je iznosila oko 5 mlrKM, a GDP oko 18 mlrd KM, pa je onos troškova za energiju iGDP oko 28%. U razvijenim zemljama taj odnos je 6÷7%, što

govori o mogucnostima povecanja GDP i efikasnog trošenjaenergije [H2].

• Energetski intenzitet (toe/000$) u BiH u 2006. godini je iznosio

oko 0,6 dok je prosjek u svijetu 0,3 - a u zemljama OECD 0,18.

Na ovaj pokazatelj posebno utice potrošnja energije zagrijanje u zgraama, gje je potrošnja u BiH u rasponu120÷200 *kWh/m2+ goišnje, ok je u visoko razvijenim

zemljama Evrope 30÷50 *kWh/m2+ goišnje *H2+.



• Elektricna energija u BiH se iskljucivo proizvodi iz hidro

potencijala i uglja (instalisani kapacitet 1991. g. 3991 MW i ~30 MW male HE) i cca 300 MW u industrijskim energanama

gdje se proizvodila procesna para i elektricna energija za

vlastite potrebe).

• 1991. g.: Proizvonja ~14.000 GWh, Potrošnja ~11.310 GWh

odnosno 2590 kWh/cap.

• 2006. g.: Proizvonja ~ 13.750 GWh, Potrošnja ~11.520 GWh

odnosno 2997 kWh/cap.



• Sirova nafta je prije rata (do 1992.) preradivana u vlastitoj

rafineriji u Bosanskom Brodu (projektovani kapacitet 3,0 mil.

tona/ go), sa širokim spektrom naftnih erivata, a u funkciji je bila i rafinerija ulja i maziva u Modrici. Poslije rata rafinerija

u Bosanskom Brodu radi sa minimalnim kapacitetom.

Distribucija je vršena preko 221 pumpne stanice. Sve je bilo u

ržavnom vlasništvu. Potrošnja je iznosila oko 1,7 miliona tonanaftnih produkata. Danas ima oko 900 pumpnih stanica, a

potrošnja je oko 1,3 miliona tona naftnih proukata.Procjenjene su i domace rezerve od cca 50 miliona tona sirove

nafte, ali se nakon rata nisu nastavile aktivnosti na istražnim ieksploatacionim radovima.



• Prironi gas se uvozi iskljucivo iz Rusije (tzv. “istocni krak”).

Potrošnja u 1991. go. je iznosila 490 mil. m3 (1990. god. –

max. potrošnja 610 mil. m3). Potrošnja u 2006. g. Iznosila je

oko 400 mil. m3.

• • Ostali oblici energije, obnovljivi i drugi - osim drveta, su u

energetskom mix-u bili, i ostali, zanemarljivi po ucešcu.

• Sistemi centralnog grijanja locirani su u vecim gradovima

(25.000 stanovnika i više) i usluživali su 1991. goine 120.000stanova, onosno 10% stanovništva BIH (cca 450.000stanovnika). Sada, uglavnom, rade sistemi u Sarajevu (oko

45.000 stanova, kapacitet 485 MW), Tuzli, Kaknju (iz

termoelektrana), Zenici, Banja Luci, Travniku i još nekimmjestima.



PITANJA?

Documents

3_4 Energija i Energetski Resursi-1