32-901 REKONSTRUKCIJA MONOFAZNE LOKOMOTIVE 441-325 … i pravilnici/knjige/441-325.pdf · Todorovića “Zbirka rešenih zadataka iz električne vuče i elektromotornog pogona”

PROIZVODNI PROGRAM: − INŽENJERING − ŽELJEZNIČKA VOZILA − TRAMVAJI − TROLEJBUSI − STABILNA ŽELJ. POSTROJENJA − KONTROLA KVALITETE ŽELJEZNIČKIH VOZILA

Mat br: 0223506

ZA PROJEKTIRANJE, TRGOVINU I USLUGE

Tel/fax: 385 01 619 19 16 Žr: 2390001-1190015547

VESLAČKA 12B 10000 ZAGREB HRVATSKA(CROATIA)

MODIFIKACIJA: 0 DATUM: POTPIS:

Investitor: DEAL d.o.o.

Veslačka 12b. Zagreb

Naručitelj: DEAL d.o.o. Veslačka 12b. Zagreb

Projektant: DEAL d.o.o. Veslačka 12b. Zagreb

Objekat: REKONSTRUKCIJA MONOFAZNE LOKOMOTIVE 441-325

Br. projekta: 32-000

32-901

REKONSTRUKCIJA MONOFAZNE LOKOMOTIVE 441-325

UPUTE ZA UPRAVLJANJE LOKOMOTIVOM

KNJIGA 1/0

Projektant voditelj: Putarek Ivica ing. Projektant željezničkih vozila

Projektant: Putarek Ivica ing. Projektant željezničkih vozila

Datum početka: Zagreb 15.2.1988

Datum završetka:

Modifikacija: 0

2 DEAL d.o.o. Zagreb HRVATSKA (CROATIA)

Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901

UPUTE ZA UPRAVLJANJE LOKOMOTIVOM 441-325

Strana:2

SADRŽAJ:

KRATAK OPIS .......................................................................................................................................... 4 OPĆI PODACI ........................................................................................................................................ 4

UVOD ................................................................................................................................................. 4 GLAVNE KARAKTERISTIKE ............................................................................................................. 6

DIMENZIJE ........................................................................................................................................ 6 PODACI O SNAZI .............................................................................................................................. 6 BROJ STUPNJEVA ZA VOŽNJU: ...................................................................................................... 7 PODEŠAVANJE PREKOSTRUJNIH RELEJA ................................................................................... 7

NAMJENA U EKSPLOATACIJI ............................................................................................................ 9

UREĐAJ ZA POKRETANJE LOKOMOTIVE ................................................................................... 11 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ........................................................................................................ 12 I RADNA KARAKTERISTIKA ........................................................................................................... 13 II RADNA KARAKTERISTIKA .......................................................................................................... 14 III RADNA KARAKTERISTIKA ........................................................................................................ 14 IV RADNA KARAKTERISTIKA ........................................................................................................ 14 V RADNA KARAKTERISTIKA .......................................................................................................... 17 VI RADNA KARAKTERISTIKA ........................................................................................................ 17 UTJECAJ UREĐAJA NA KARAKTERISTIKE LOKOMOTIVE ....................................................... 17 VUČNE KARAKTERISTIKE .............................................................................................................. 20 ELEKTRODINAMIČKA KOČNICA ................................................................................................... 28

SMJEŠTAJ APARATA U LOKOMOTIVI ........................................................................................... 30

PREGLED LOKOMOTIVE PRED UKLJUČENJE ............................................................................ 31 UPRAVLJAČNICE ............................................................................................................................... 31 MOTORNI PROSTOR .......................................................................................................................... 31

UKLJUČENJE LOKOMOTIVE POD NAPON ................................................................................... 37 UKLJUČENJE KOMPRESORA I ZRAČNE KOČNICE ..................................................................... 37 ISPITIVANJE RASVJETE ................................................................................................................... 39

ISPITIVANJE LOKOMOTIVE BEZ VUČE ........................................................................................ 41 UKLJUČENJE BUDNIKA ................................................................................................................... 41 MIMOS UREĐAJ ZA REGISTRIRANJE ............................................................................................ 42 ISPITIVANJE VENTILACIJE I BIRAČA NAPONA .......................................................................... 42 VENTILACIJA ..................................................................................................................................... 43

PRVA GRUPA .................................................................................................................................. 45 DRUGA GRUPA VENTILATORA .................................................................................................... 45 VENTILACIJA EL. DINAMIČKE KOČNICE ................................................................................... 45

VOŽNJA LOKOMOTIVE ...................................................................................................................... 47 VOŽNJA U VUČI ................................................................................................................................. 47

UKLJUČENJE KONTAKTORA VUČE ............................................................................................ 47 POLAZAK - Prvi način ..................................................................................................................... 48 POLAZAK - drugi način ................................................................................................................... 48 UKLJUČENJE KONTAKTORA KOČENJA ..................................................................................... 49 AUTSTOP UREĐAJ ......................................................................................................................... 50

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:3

RADIO DISPEČERSKI UREĐAJ ..................................................................................................... 52 GRIJANJE ................................................................................................................................................ 53

GRIJANJE UPRAVLJAČNICE ............................................................................................................ 53 KALORIFER ..................................................................................................................................... 53 GRIJANJE PODA ............................................................................................................................. 54 KUHALO .......................................................................................................................................... 54

GRIJANJE VLAKA ................................................................................................................................ 55

OSTALA OPREMA U UPRAVLJAČNICI ........................................................................................... 56

NAPUŠTANJE LOKOMOTIVE ............................................................................................................ 57

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:4

KRATAK OPIS

OPĆI PODACI UVOD

Ova je knjiga nastala temeljem knjige 32-000 u kojoj je naznačeno što je

potrebno modernizirati kako bi se lokomotivi poboljšale vučne karakteristike i povećala sigurnost u radu. U lokomotivu 441-325 ugrađen je prototip automatskog upravljanja koji djeluje po nalogu strojovođe ali kada sam stvori najpovoljnije uvjete za tu funkciju. Sustav upravljanja na lokomotivi 441-325 nastao je nakon ispitivanja sličnih uređaja za pokretanje lokomotiva koji su ugrađeni na lokomotivama 441-019 I 461-008.

Lokomotive serije 441 su monofazne električne lokomotive izrađene za rad pod naponom kontaktnog voda 25kV; 50Hz na električnim prugama cijele (bivše) Jugoslavije osim SR Slovenije. To je osnovni tip lokomotive korišten pri elektrifikaciji pruga monofaznog sustava Jugoslavenskih željeznica. Lokomotiva je rađena prema licenci “ASEA” u korporaciji “50Hz traction union”, pa imamo prve lokomotive proizvedene u Austriji, a kasnije, prema toj dokumentaciji, u domaćoj tvornici “Končar”.

slika 1 lokomotiva 441bez električne kočnice

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:5

Namjena lokomotive je bila, pri otkupu licence, za mješoviti promet ali se

razvojem podserija upotreba lokomotiva specijalizirala u ovisnosti o pruzi na kojoj obavljaju vuču vlakova, tako da danas imamo lokomotive za mješovitu vuču na brtskim prugama, za vuču teških teretnih vlakova na ravničarskim prugama, a također i za vuču putničkih i brzih vlakova. U prometu je sada osam podserija lokomotiva koje međusobno razlikujemo, po osnovnim detaljima:

441-000 – bez električne kočnice, bez uređaja za podmazivanje bandaža, bez

mogućnosti vuče u zaprezi. Masa lokomotive je 78t, a osovinsko opterećenje je 19,5t. Maksimalna brzina je 120km/h.

441-100 i 441-200 – ista lokomotiva kao i podserija 000. 441-300 – sa električnom kočnicom, mogućnošću rada u zaprezi, ali bez

podmazivanja vjenca bandaža. Masa lokomotive je 80t, a osovinsko opterećenje 20t. Maksimalna brzina 120km/h.

441-400 – sa električnom kočnicom, sa uređajem za podmazivanje vijenca

bandaža i sa mogućnošću vožnje u zaprezi. Masa lokomotive je 80t, a osovinsko opterećenje 20t. Maksimalna brzina 120km/h.

441-500 – opremljena uređajem za podmazivanje bandaža, bez elektrodinamičke

kočnice i bez mogućnosti vuče u zaprezi. Težina je 78t, a osovinsko opterećenje 19,5t. Maksimalna brzina je 120km/h.

441-600 – lokomotiva razvijena u “Rade Končaru”, ista kao i podserija 500 samo

za maksimalnu brzinu 140km/h. Masa lokomotive je 82t, a osovinsko opterećenje 20,5t.

441-700 – razvijena u “Rade Končaru”, osposobljena za vuču u zaprezi, bez

elektrodinamičke kočnice, opremljena uređajem za podmazivanje vijenca bandaža. Maksimalna brzina 140km/h. Masa lokomotive je 82t, a osovinsko opterećenje 20,5t.

441-800 – razvijena u “Rade Končaru”, opremljena uređajem za podmazivanje

vijenca bandaža, sa elektrodinamičkom kočnicom, bez mogućnosti vuče u zaprezi. Maksimalna brzina je 140km/h. Masa lokomotive je 140km/h, a osovnski pritisak 20,5t.

Osim ovih bitnih razlika postoje i razlike unutar podserija u izvedbi napajanja trofaznog sustava koji je u osnovnoj izvedbi prototipske serije pokazao loše radne karakteristike. Na podseriji 700 pretrpio je modifikacije koje se također nisu najbolje iskazale. Rješenje ovog problema traženo je promjenom napona napajanja trofaznih motora u području rada lokomotive pod niskim naponom kontaktnog voda, zatim ugradnjom asinhronog pretvarača i tiristorskog pretvarača.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:6

Lokomotiva 441-325 ima isto tako izvršeno prilagođenje trofaznog napajanja motora pomoćnog pogona razvijenog prema zahtjevu ŽTO Beograd.

Lokomotiva 441-325 je sposobna za istovremeni rad elektrodinamičke i pneumatske kočnice, koje ostale lokomotive nemaju, tj kod kočenja vlaka lokomotiva koči sa 0,6 bara u kočnim cilindrima i uključenom elektrodinamičkom kočnicom pri struji 800 – 1000A.

Među podserijama 300 i 400 nastale su razlike ugradnjom mazalica vijenca bandaža.

Na nekim su lokomotivama zamijenjeni reduktori drugog prijenosnog omjera, a neke lokomotive podserije 000 imaju upravljanje kao podserije 700 i 800.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

DIMENZIJE

- širina kolosjeka 1435 mm

- duljina preko odbojnika 15470 mm

- širina sanduka 3100 mm

- maksimalna visina sa spuštenim pantografom 4650 mm

- razmak sredine okretnih postolja 7700 mm

- razmak osovina u okretnom postolju 2700 mm

- promjer pogonskog točka (nov) 1250 mm

- promjer pogonskog točka (istrošen) 1170 mm

- masa lokomotive 80 t

- osovinsko opterećenje 20 t PODACI O SNAZI

- snaga vučnog motora UIC 1000 kW

- snaga transformatora UIC 4576/77 kVA

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:7

- snaga za vuču UIC 4080/77 kW

- snaga el. grijanja vlaka 500 ili 800 kW

- prijenosni omjer reduktora 3,65 ili 3,1

- maksimalna brzina 120 ili 140 km/h BROJ STUPNJEVA ZA VOŽNJU:

- grebenasta sklopka S5.34:14 u položaju “1”, vožnja sa pojačalima

“A” i punim poljem uzbude VM 41

broj stupnjeva slabljenja polja 3Ukupan broj stupnjeva za vožnju sa “A” pojačalima i slablje-

njem polja 44

- grebenasta sklopka S5.34:14 u položaju “0” vožnja sa isključenim

“A” pojačalima i punim poljem uzbude vučnih motora 32

uzbuda vučnih motora 3Ukupan broj stupnjeva za vožnju sa isključenim pojačalima

“A” i slabljenjem polja 35

- ukupan broj stupnjeva za kočenje:

Kontrolerom 41

Kočnikom 25 PODEŠAVANJE PREKOSTRUJNIH RELEJA

Poboljšanjem zaštite vučnog strujnog kruga i ugradnjom uređaja za

upravljanje kojim se elektronički ograničava maksimalna vrijednost struje vučnih motora, stvoreni su uvjeti za povećanje vrijednosti prekostrujne zaštite vučnih motora jer ta relejna zaštita postaje zaštita od kratkih spojeva koji se vrlo rijetko događaju. Prekostrujni releji se podešavaju na vrijednosti u tablici.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:8

red. br. OZNAKA TIP RELEJA VRIJEDNOST

PODEŠAVANJA

1 S5:38.1 RRIC 15526 1,67*3 (5A)

2 S5:38.2 RRIC 15526 1,67*3 (5A)

3 S5:38.3 RRIC 15526 1,67*3 (5A)

4 S5:38.4 RRIC 15526 1,67*3 (5A)

5 S5:38.5 RRIC 15526 1,8*3 (5,4A)

6 S5:38.6 RRIC 15526 1,25*3 (3,75A)

7 S5:38.7 RRIC 15530 1,866*15 (27,99A)

8 S5:38.8 RRIC 15529 1,5*10 (15A)

9 S5:38.9 RRIC 15526 1,4*3 (4,2A)

10 S5:38.10 RRIC 15527 1,0*5 (5A)

11 S5:38.11 RRIC 15519 0,32 (1280A)

12 S5:38.12 RRIC 15529 1,17*10 (11,7A)

13 S5:38.15 RRIC 15519 0,25 (1000A)

14 S5:44.1 RRIC 15526 1,4*3 (4,2A)

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:9

NAMJENA U EKSPLOATACIJI

Pregledom tehničkih podataka vidljivo je da je ova serija lokomotiva

proizvedena da udovolji vrlo velikim zahtjevima na prugama Jugoslavenskih željeznica i zbog toga se preporučuje racionalna upotreba lokomotiva u vuči vlakova.

Pravilna upotreba podrazumijeva korištenje lokomotiva za vuču vlaka koji se najbolje uklapa u vučni pasoš lokomotive, a to znači da lokomotivu sa reduktororm za brzine do 120km/h treba koristiti za vuču svih vlakova na brdovitim prugama, odnosno za vuču teretnih vlakova na ravničarskim prugama. U prometu se nalazi dovoljan broj lokomotiva sa reduktorom za brzine 140km/h za pokrivanje putničke vuče na ravničarskim prugama, odnosno nije preporučljivo ove lokomotive koristiti na brdskim prugama. Razlog za ovu podjelu režima rada lokomotiva leži u tome što su kod lokomotiva za 140km/h vučne sile manje za iste struje vučnih motora pa pokretanje vlaka traje vremenski dulje uz veći potrošak energije, a ima za posljedicu jače zagrijavanje vučnih motora. Osim navedenog razloga koji je inače vrlo bitan, za pravilan rad kontaktne mreže i lokomotive važan je cosφ koji je lošiji kada lokomotiva vuče vlak manjom snagom na transformatoru što je slućaj kod vuče teretnog vlaka (lokomotivom opremljenom reduktorom za 140km/h) jer kod maksimalnog napona na vučnom motoru i trajne struje karakteristika vučnog pasoša je brzina daleko iznad vozne brzine vlaka, što ima za posljedicu nedovoljno iskorištenje snage a time i lošiji odnos radne i jalove (beskorisne) energije odnosno cosφ.

Modifikacija: 0

10DEAL d.o.o. Zagreb HRVATSKA (CROATIA)

Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:10

slika 2 vuča teretnog vlaka

Zgodan primjer proračuna ovakovog rada lokomotiva sa različitim

prijenosnim omjerima nalazi se u knjizi dr.ing.Božidar Radojković i ing. Milana Todorovića “Zbirka rešenih zadataka iz električne vuče i elektromotornog pogona” /1963god. str:5 zadatak 5.

Pravilna eksploatacija podrazumijeva upotrebu lokomotiva prema tabelama i grafikonima koji su navedeni u ovom poglavlju. Tabele vrijede i za sve lokomotive serije 441 sa reduktorom za 120km/h, bez obzira na uređaj za pokretanje jer uređaj za pokretanje ima zadatak da zamijeni strojovođu u odabiru karakteristika vuče i da automatski odabere najoptimalnije karakteristike za rad lokomotive.

Tabele su navedene ovim redom:

1. karakteristika lokomotive u brzinskom području 2. karakteristika lokomotive u strujnom području 3. tabela vučnih sila lokomotive 4. tabela vučnih sila lokomotive 5. slabljenje polja lokomotive sa reduktorom za 120km/h 6. tabela dozvoljenog opterećenja prema usponu 7. tabela dozvoljenog opterećenja prema usponu 8. tabela dozvoljenog opterećenja prema usponu 9. tabela dozvoljenog opterećenja za pruge ŽTP Zagreb

10. diagram elektrodinamičke kočnice 11. diagram zaustavnog puta kod kočenja zračno-električnom

kočnicom.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:11

UREĐAJ ZA POKRETANJE LOKOMOTIVE

Uređaj za pokretanje lokomotiva je zaštitni uređaj koji vrši zaštitu vučnog strujnog kruga djelujući preko servomotra birača napona na struju vučnih motora a protukliznom zaštitom povećava vučne sposobnosti lokomotive.

Uređaj se sastoji od dva dijela: strujni i protuklizni koji djeluju međusobno ovisno.

slika 3 blok shema uređaja za pokretanje Analizirajući struju vučnih motora i njihovu razliku uređaj djeluje na šest

karakteristika ali preko četiri releja i tri uređaja. Dva releja djeluju na servomotor birača napona tako da se može kretati gore ili dolje odnosno mirovati. Jedan izlaz iz uređaja uključuje kompenzaciju propinjanja kolskog sloga. Poseban izlaz vrši uključenje pjeskarenja za povećanje adhezije.

Uređaj obavlja funkcije:

− preventivnu zaštitu od strujnog preopterećnja vučnog strujnog kruga u vuči i elektrodinamičkom kočenju

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:12

− upravlja servomotorom birača napona − uključuje i isključuje el. kompenzaciju rasterečenja prvih osovina postolja − uključuje blokiranje kotača, koji kliže, kočnim papučama da zaustavi klizanje − uključuje pjeskarenje dok traje klizanje − upravljanje uključenjem i isključenjem pomoćnog trofaznog pogona − upravljanje uključenjem i isključenjem grijanja vlaka − koordinacija električne i zračne kočnice

slika 4 uređa za pokretanje lokomotive

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

I. OPREMA:

NAPAJANJE UPL-a − radni napon 72Vdc (+25%Un – 50%Un; IEC60571) I/O izlazi − izlazni napon signala Un=72V (IEC 60571) ulaz razlike struja − analogni signal 0-100V; (IEC 60571) ulaz struja VM − analoghi signal 0 – 5 A; (IEC 60571) − priključak vodiča na ulazne i izlazne module - vijkom

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:13

II. MEHANIČKE OSOBINE:

Klimatski uvjet − Temperatirni razred TF

radna temperatura (-40ºC, +70ºC)

− temperatira skladištenja (-40ºC, +85ºC) − relativna vlažnost 0 …93% nekondenzirano kod 60ºCOtpornost na vibracije − šok – 15G; 11ms u radu; 20G u mirovanju

− trajno 2G; 5-200Hz Kemijska otpornost − SO4 <=0,5ml/m3 (IEC 68-2-42); H2S<=0,1ml/m3

− (IEC 68-2-43)

I RADNA KARAKTERISTIKA Servomotor birača napona ide kontinuirano gore tempom od 100 A/sek

sve dok davač mjernih vrijednosti ne upozori uređaj da bi vučni motori mogli s obzirom na trenje kotača tračnica preći u pseudoklizanje odnosno sve dok se ne postigne maksimalna struja vučnih motora. Pri maksimalnoj struji na vučnoj kuki se postiže maksimalna vučna sila koja varira između 370 - 400 kN pri struji od 1600 – 1700 A, što se u ovisnosti o adheziji i održava za cijelo vrijeme pokretanja. Ovakav način regulacije porasta struja vučnih motora omogućuje uvijek kontrolirano natezanje kvačila lokomotive bez obzira na rutinu strojovođe, vrstu ili masu vlaka.

Pokretanje strojnog vlaka u ovom režimu vlaka izgledalo bi ovako. Iz iskustva znamo da ako ostavimo kontroler u položaju “A” lokomotiva 441 sa reduktorom za 120km/h u kontinuiranom hodu birača održava 1000 A što daje vučnu silu na kotačima od 116 kN sve dok napon ne dođe na maksimalno dozvoljeni iznos. Kada je u lokomotivu ugrađen “Uređaj za pokretanje lokomotiva” pokretanje vrši strojovođa postavljanjem kontrolera u položaj “A” i uključenjem kontaktora vuče, servomotor birača napona u početku stoji jer je udarna struja na prvom izvodu 500A pa kako lokomotiva kreće struja vučnih motora pada i birač krene povisujući napon vučnog motora. Istovremeno referentna vrijednost struje vučnih motora raste tempom 100 A/sek i kada se vrijednosti izjednače, tj. kada referentna vrijednost presraste struju vučnih motora, birač ide gore. Na ovaj način za 10 sekundi struja vučnih motora naraste na 1000 A a i tada birač ide kontinuirano jer struja vučnih motora ne raste iznad 1000 A. Ubrzavanje lokomotive vrši se do kraja vučnom silom 116 kN.

Pokretanje laganog putničkog vlaka vrši se na isti način kao i strojnog vlaka sa tom razlikom što je struja vučnih motora viša od 1000 A tj. ako protuklizna zaštita dozvoljava negdje između 1000 do 1700 A, odnosno ako je mase 400 t struja vučnih motora po suhoj i čistoj tračnici kreće se oko 1400 A.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:14

Pokretanje teških teretnih vlakova vrši se na isti način kao i pokretanje lakih putničkih vlakova sa tom razlikom što se vrši vremenski mnogo duže (sa trajanjem od petnaest minuta) ako je struja vučnih motora 1700 A odnosno trideset minuta ako se pokretanje vrši strujom 1320 A. Ovako kretanje birača “na gore” upravljanog uređajem signalizira se žaruljom u upravljačnici i na samom uređaju.

II RADNA KARAKTERISTIKA Na tom stupnju regulacije struja vučnih motora kreće se između 1400 do

1700 A tj. kada uslijed ubrzanja vlaka struja padne na 1400 A uređaj daje komandu “birač gore” i birač ide gore za jedan izvod na kojem ostaje do slijedeće komade “birač gore”. Ako je postignuta vozna brzina vlaka prije prelaska svih 40 kontakta birača izvrši se naredba vračanja birača prelaskom kontrolera u položaj M ili manje i birač stoji ili ide sa viših izvoda birača na niže paleći signalnu žarulju u upravljačnici “birač dolje”, ali nema signalizacije na samom uređaju. Na toj karakteristici ostvaruju se vučne sile od 320 do 400 kN.

III RADNA KARAKTERISTIKA Ova radna karakteristika služi za vračanje birača u slučaju porasta struje

iznad predviđene vrijednosti izazvane preopterećenjem. Ova vrsta zaštite interesantna je za vuču dviju lokomotiva od kojih je jedna vozna a druga vozi kao potiskivalica. Ako jedna od lokomotiva proklizi i smanji vučnu silu druga preuzima opterećenje prve i izaziva povećanje struje na vučnim motorima prve lokomotive. Da bi se spriječilo preopterećenje vučnih motora i izazvala prorada prekostrujnih releja uređaj djelujući na birač napona smanjuje napon a time i struju vučnih motora te održava struju ispod opasne vrijednosti do 1800A. Kao vrijednost na kojoj nastupa vračanje birača komandom „nazad“ određena je struja 1800A. Kod lokomotiva sa “Uređajem za pokretanje lokomotiva” prorada strujnih releja prekostrujne zaštite podešava se na 2000A.

IV RADNA KARAKTERISTIKA Ovu radnu karakteristiku kao i slijedeće, karakterizira upravljanje

protuklizne zaštite radom birača. Poznato je da se vuča vlakova klasične željeznice temelji na trenju između

kotača i tračnice. To je područje uvijek budilo posebnu pozornost s obzirom na to da je tračnica ravna a kotač okrugao pa je dodirna površina vrlo ograničena. Teoretski bi mjesto dodira trebao biti poprečni pravac okomit na pravac kretanja ali se tada ne bi moglo ostvariti potrebno trenje, već je to površina nastala međusobnim utiskivanjem tračnice u kotač i obrnuto pod masom osovinskog opterećenja i djeluje za vrijeme dok djeluje masa na to mjesto. Zakretom kotača

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:15

sila prestaje djelovati na to mjesto i obod kotača vraća se u prvobitni položaj, što vrijedi i za mjesto na tračnici. To je razlog zašto s vremenom dolazi do gnječenja i oboda kotača i tračnice čime oni postaju još tvrđi, ali se i troše. Površina dodira kotača i tračnice zove se Hertzova elipsa.

slika 5 površina prianjanja Interesantno je da se u vuči zbog razlike obodne brzine kotača i pređenog

puta ostvaruje trenje klizanja a ne trenje kotrljanja koje postoji kod slobodno trčečih osovina. Koeficijent trenja klizanja za materijale čelik – čelik je do m=0,5, dok je koeficijent trenja kotrljanja oko m=0,09. U praksi je koeficijent trenja vrlo različit i ovisan je o stanju tračnice, stanju u promjeru kotača ali najviše o vremenskim uvjetima (suho, kiša, slana itd).

slika 6 krivulja adhezije

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:16

Ovisno o koeficijentu trenja javlja se razlika u pređenim putovima tj. u putu kojeg prijeđe zamišljena točka na obodu kotača i točka na tračnici od trenutka dodira pa do trenutka kada kotač obiđe cijeli krug. Razlika putova ili klizanje se povećava što je veće djelovanje momenta motora, kojeg se trenjem želi pretvoriti u silu gibanja, odnosno sile vuče prema dijagramu kojeg pokazuje slika 6. Vučna sila se može povećavati sve do jedne kritične točke koja je na dijagramu označena slovom A kada proklizavanje (pseudoklizanje) prelazi u klizanje. Iz dijagrama se vidi da krivulja adhezije ima dva dijela jedan ispred točke A i drugi nakon nje. U prvom dijelu je trenje između kotača i tračnice dovoljno da se moment motora može pretvoriti u vučnu silu. Prednji se dio krivulje dijeli na dva dijela i to prvi koji ide od početka pa do otprilike polovice prednjeg dijela krivulje u kojem se vučna sila maksimalno prenosi na podlogu. Drugi dio prednjeg dijela krivulje je dio u kojem se osjeti da se kotač vrti brže od podloge (tračnice) po karakterističnom zvuku struganja ali se vučna sila još uvijek prenosi. Iza točke A nastupa područje klizanja koje se osjeti tako da kotač trza a nešto kasnije ubrzava bez prijenosa vučne sile na tračnicu već se moment motora nepoželjno troši za ubrzanje rotacije vučnog motora i osovinskog sloga što može završiti razletanjem rotora motora.

Već ugradnjom snažnijih vučnih motora u početku primjene električne vuče u željezničkim vozilima pokušavalo se zadržati rotaciju vučnih motora u granicama gdje je moguć prijenos vučne sile na tračnicu jer je to bit adhezijske željeznice. To se prvo postizalo tako da je strojovođa osluškivao kotrljanje kotača i prema potrebu kljizanje zaustavljao pjeskarenjem (sipanjem pijaska iz pjeskara pred kotače). Sada se ugrađuju razni uređaji koji djeluju uglavnom da zaustave klizajuću osovinu smanjenjem snage motora klizajuće osovine smanjenjem napona napajanja, pjeskarenjem ili kratkotrajnim aktiviranjem zračne kočnice da bi kočne papuče smanjile brzinu klizajuće osovine.

Uređaj za pokretanje je prvi uređaj koji mjerenjem struje i razlike struja vučnih motora vrši procjenu mogućnosti klizanja i djeluje na sklopove lokomotive prije nastanka klizanja. Uređaj djeluje na servomotor birača napona tako da prvo kontinuirano diže napon na vučnim motorima do sredine prednjeg dijela krivulje adhezije a zatim djeluje stupnjevito tj birač ide „zub po zub“, sa vremenskim razmakom koji je dovoljan za smirivanje osovine koja je počela proklizavanje. Ako se osovina ne može smiriti i nastavi dalje ubrzavati te dođe na točku A uređaj uključuje kompenzaciju koja ima zadatak da smanji vučnu silu samo motora koji pokušava klizati. Ako niti to ne pomaže te nastane klizanje smanjuje se vučna sila djelovanjem na servomotor birača napona „birač dolje“ uz pjeskarenje.

Radno područje ove karakteristike karakterizira hod birača “korak po korak” radi polaganijeg nailaska na točku pseudoklizanja i kod lokomotiva serije 441 i 461 nastupa pri razlici 0,8 mA na izvodima “+” i “-“ davača mjernih vrijednosti a prestaje pri vrijednosti od 1,2 mA istih izvoda davača mjernih vrijednosti.

Nalog za hod “korak po korak” dobija se iz vremenskog člana čija je vrijednost trajanja između dva koraka 4 sekunde što je dovoljno da prirast vučne sile ne prouzroči klizanje osovina.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:17

V RADNA KARAKTERISTIKA Ovom radnom području koje počinje kod razlika struja 1,3 mA a završava

na 1,6 mA karakteristika mirovanje birača napona i uključenje rasterećenja prednje osovine svakog postolja u cilju smanjenja vučne sile vučnih motora onih osovina koje teže klizanju.

Rasterećenje prvih osovina okretnih postolja uklučuje se odmah po nailasku na tu karakteristiku i ostaje uključeno preko sklopa za kašnjenje i kod hoda “korak po korak” odnosno kod vračanja birača napona ako je uslovljeno protukliznom zaštitom. Na taj način ostvareno je povećanje, održavanje odnosno smanjenje vučne sile u opasnoj zoni klizanja pod potpunom kontrolom a moguće je iskoristiti maksimalnu raspoloživu vučnu silu na vučnoj kuki.

U slučaju da nije moguće umiriti osovine ni na ovaj način (putni prijelaz) automatski se prelazi na slijedeću radnu karakteristiku.

VI RADNA KARAKTERISTIKA U slučaju da osovina proklizi odnosno kada zbog smanjenog faktora

adhezije dođe do zalijetanja vučnog motora razlika struja vučnih motora je tada veća od 2 mA koja dolazi iz davača mjernih vrijednosti “ASEA” uređaj prvo zapjeskari a zatim vrati birač na niže sve dok ne dođe do smirenja klizajuće osovine.

Za cijelo vrijeme pokretanja od strojovođe se zahtjeva da je kontroler u položaju “birač gore” (na 441 i 461 lokomotivama položaj kontrolera “A”) sve do postizanja odgovarajuće brzine prema voznom redu vlaka jer uređaj automatski vrši i odabire sve potrebne funkcije. Po postizanju brzine strojovođa treba odabrati vračanjem birača “dolje” odgovarajuću struju za vožnju vlaka prema karakteristikama pruge jer to ovaj uređaj ne radi.

UTJECAJ UREĐAJA NA KARAKTERISTIKE LOKOMOTIVE Karakteristiku vučnog motora prikazuje slika 9 u području punog polja

(Ø=87%) gdje su ucrtana područja rada “Uređaja za pokretanje lokomotiva” poljima A, B i C gdje je područje „A“ onaj dio diagrama, u području rada, gdje veličinu struje na vučnom motoru određuje protuklizna zaštita smanjujući struju na vrijednost, gdje su athezijske mogućnosti trenja kotača i tračnice kao podlage izjednačene sa proizvedenim momentom vučnog motora. Područje označeno slovom „B“ je ono područje rada vučnog motora kod kojeg imamo pokretanje vlaka u uvjetima suhe tračnice po karakteristici II gdje se ulaskom u to područje zaustavlja birač napona pa se konstantnim prelaskom iz područja B u A birač kreće za jedan ili više izvoda transformatora gore a na instrumentu može se zapaziti skokovito povećanje struje. Kada je struja u području rada omeđenom poljem B birač lokomotive stoji na istom izvodu i nije moguće izvršiti nalog birač

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:18

gore na bilo koji način, ali je moguće postavljanjem kontrolera u položaj 3 smanjiti struju vučnih motora. Struju automatski može smanjiti i sam uređaj preko svoje protuklizne zaštite.

Kod pokretanja vlaka sa dvije ili tri lokomotive bez obzira što u sastavu vlaka možemo imati dvije lokomotive na čelu vlaka i jednu potiskivalicu ili jednu na čelu vlaka i jednu potiskivalicu može se dogoditi da neka od lokomotiva zbog protuklizne zaštite smanji struju vučnih motora, teret pokretanja vlaka preuzima lokomotiva na kojoj nije došlo do prorade protuklizne zaštite i bez obzira na to što birač ne ide gore struja vučnih motora raste i ulazi u područje C koje je kratkotrajno i traje sve dotle dok i lokomotiva koja je zaklizala ne preuzme na sebe svoj dio tereta. U slučaju da prije uspostavljanja ravnoteže raspodjele opterećenja dviju ili triju lokomotiva počne padati brzina a struja vučnih motora naraste preko 1800A, uređaj će automatski narediti “birač dolje” i vratiti struju vučnih motora ispod 1800A. Na taj način izvršena je potpuna zaštita vučnih motora tako da relejna prekostrujna zaštita reagira samo kod grubih defekata vučnog strujnog kruga.

Za cijelo vrijeme porasta struje preko razlike struja vučnih motora kontrolira se razlika struja vučnih motora koja sa svoja 4 stupnja može kontinuirano kretanje birača „birač gore“ pretvoriti u kretanje „zub po zub“, zaustaviti kretanje ili birač vratiti djelovanjem na komandu „ birač dolje“. Kod kretanja birača „zub po zub“ vrijeme prelaska sa jednog na drugi zub je minimalno 4 sekunde a maksimalna vrijednost nije određena.

Na diagramima (slika 10, slika 11 i slika 12) su ucrtana šentiranja (slabljenja polja) vučnih motora sa najpovoljnijim strujama u prelasku iz jednog šenta u drugi gdje se dobija dovoljna vučna sila uz minimalno potrebno zagrijavanje vučnog motora.

Zaštita motora od prekostruja

karakteristika regulacija struje protuklizna zaštita I II IIIa IIIb IV V VIa VIb

birač gore X birač korak po korak X birač dolje X kompenzacija pijesak

Protuklizna zaštita


birač gore X birač korak po korak X X X X X birač dolje X kompenzacija X X X

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:19

pijesak X Djelovanje uređaja


birač gore X birač korak po korak X (X)* X birač dolje (x)** X kompenzacija X X X X pijesak X

* zaustavlja birač na 1600 A ** prorada kod prekostruje vučnog motora Djelovanje uređaja na sekcioneru:

karakteristika Uključenje I II III IV V VI VII VIII

birač gore X X X birač dolje I grupa ventilatora X X X X X X II grupa ventilatora X X X X X ventilatori kočnice X kompresor* X X X grijanje vlaka** X X X glavni prekidač X X X X X X X X

* kompresor se uključuje prema potrebi ** grijanje se uključuje prema potrebi Djelovanje uređaja na sekcioneru:

karakteristika Isključenje I II III IV V VI VII VIII

birač gore birač dolje X I grupa ventilatora X X X X X X II grupa ventilatora X X X X X ventilatori kočnice X X X X kompresor* X X X grijanje vlaka** X X glavni prekidač X X X X X X X

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:20

VUČNE KARAKTERISTIKE Primjenom uređaja za pokretanje i boljom kontrolom protuklizne zaštite

omogućeno je mirniji dolazak na krivulju adhezije a time je omogućeno ostvarivanje veće vučne sile u pokretanju vlaka. U daljnjem tekstu navedeni su dijagrami vučnih sila i tabele dozvoljenih opterećenja lokomotive.

slika 7 dijagram vučnih sila lokomotive

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:21

slika 8 karakteristika lokomotive u strujnom području

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:22

Vučna sila lok 441 sa reduktorom za 120 km/h (puno polje 87%)

struja (A) moment

v.m. (kNm)

Fv (kn) kod promjera kotača brzina motora vozila

D=1250 D=1210 D=1180 o/min o/min 700 3,6 82 84,7 87 800 4,3 98 101 103,7 1420 88,7 900 5,1 116 120 123 1370 85,6

1000 5,8 132 136,5 140 1330 83,0 1100 6,55 149 154 158 1290 80,6 1200 7,3 167,4 173 177 1250 78,0 1300 8,2 186,8 193 198 1220 76,0 1400 8,9 202,7 209 215 1190 74,0 1500 9,65 220 227 233 1160 72,5 1600 10,65 242,6 250 257 1150 72,0 1700 11,75 267,6 276,5 283 1130 70,6 1800 13,5 307,5 317,6 326 1100 69

slika 9 tabela vučnih sila lokomotive (puno polje) Vučna sila lok 441 sa reduktorom za 120 km/h (polje statora 72%)

struja (A) moment

v.m. (kNm)


D=1250 D=1210 D=1180 o/min o/min 700 3,1 70,6 73 75 1700 106 800 3,75 85,4 88 90,5 1570 98 900 4,5 102,5 106 108,5 1480 92,5

1000 5,4 123 127 130 1420 88,7 1100 6,0 137 141 145 1370 85,6 1200 6,65 149 156,5 160,5 1330 83 1300 7,5 171 176,5 181 1300 81

slika 10 tabela vučne sile lokomotive (jakost polja 72%)

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:23

Vučna sila lokomotive 441 sa reduktorom 120km/h (polje statora 58,5%)

struja (A) moment

v.m. (kNm)


D=1250 D=1210 D=1180 o/min o/min 1000 5 114 117,6 121 1570 98 1100 5,7 130 134 137,5 1500 94 1200 6,5 148 153 157 1440 90,6 1300 7,3 166 172 176 1390 86

slika 11 tabela vučne sile lokomotive (jakost polja 58,5%) Vučna sila lokomotive 441 sa reduktorom 120km/h (polje statora 45%)

struja (A) moment

v.m. (kNm)


D=1250 D=1210 D=1180 o/min o/min 900 3,8 86,5 89,4 92 1920 120

1000 4,4 100 103,5 106 1800 112,5 1100 5,2 118,4 122 122,5 1690 105,6 1200 5,85 133 137,6 141 1620 101 1300 6,5 148 153 157 1570 98

slika 12 tabela vučne sile lokomotive (jakost polja 45%)

A*B*m*2*Mp Fv = ---------------- =

D

0,975 * 3,65 * 4 * 2* Mp = -------------------------------

D

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:24

Gdje je: A – faktor iskorištenja reduktora B – prijenosni omjer reduktora Mp – motezni moment motora D – promjer kotača Prosječna vučna sila u polasku: D=1250mm Fv=231,3kN

D=1210mm Fv=238,5kN

D=1180mm Fv=245 kN

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:25

Tabela slabljenja polja lokomotive sa reduktorom za 120km/h

struja (A) 1800 1570 1325 1250 1200 1000

polje 87%

o/min 1100 1150 1220 1240 1260 1320

km/h 69 72 76 77,5 79 82

polje 72%

o/min 1270 1305 1320 1440

km/h 79 81 82 90

polje 58%

o/min 1412 1440 1579

km/h 88 90 99

polje 45%

o/min 1600 1640 1800

km/h 100 102 112

slika 13 tabela najpovoljnijih uključenja stupnjeva slabljenja polja Pokretanje 1600A Šent I uključuje kod 82 km/h Šent II uključuje kod 90 km/h Šent III uključuje kod 100 km/h

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:26

otpor pruge

‰

BRZINA VOŽNJE (km/h)

50 60 70 80 90 100 110 120

0 3000 3000 3000 3000 3000 2800 2060 1483

1 3000 3000 3000 3000 3000 2333 1717 1271

2 3000 3000 3000 3000 2550 2000 1471 1113

3 3000 3000 3000 2567 2186 1750 1288 989

4 2917 2917 2917 2200 1913 1556 1144 890

5 2500 2500 2500 1925 1700 1400 1030 809

6 2188 2188 2188 1711 1530 1273 936 742

7 1944 1944 1944 1540 1391 1167 858 685

8 1750 1750 1750 1400 1275 1077 792 636

9 1591 1591 1591 1283 1177 1000 736 593

10 1458 1458 1458 1185 1093 933 687 556

12 1250 1250 1250 1027 956 824 606 494

14 1094 1094 1094 906 850 737 542 445

16 972 972 972 811 765 667 490 405

18 875 875 875 733 695 609 448 371

20 795 795 795 670 638 560 412 342

22 729 729 729 616 588 519 381

24 673 673 673 570 546 483

26 625 625 625 531 510

28 583 583 583 497

30 547 547 547 467

slika 14 tabela dozvoljenog opterećenja prema usponu

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:27

Pružna dionica

Uspon/ radijus krivine (‰/m)

Dozvoljeni bruto

(t/km/h)

Vrijeme pokretanja (sekunda)

Pređeni put

(m)

Opaska

Dugo Selo – Koprivnica

1100/120

6

2000/75

800 8000 Fv=238kN

3 400 3900

840 8400 Fv=200kN

Dobova – Zagreb – Tovarnik

1100/120 Fv=238kN

5 3000/75900 8500 Fv=238kN

1000 10000 Fv=200kN

Bosanski Novi – Knin 650/70

Bosanski Novi – Loskun 6/250 1700/70820 6724 Fv=238kN

1800 18000 Fv=200kN

Loskun – Una ukrsnica 9,5/300 1200/70870 8330 Fv=238kN

660 6500 Fv=200kN

Una – Lička Kaldrma 19,5/300 700/70 460 4500 Fv=238kN

2050 6900 Fv=200kN

Knin – Lička Kaldrma 23/300 650/70 485 4720 Fv=238kN

1160 11180 Fv=200kN

Zagreb – Rijeka 550/110

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:28

Zagreb – Moravice 7/300 1600/75620 6000 Fv=238kN

1236 12000 Fv=200kN

Moravice – Drivenik* 18/240 750/75 440 4311 Fv=238kN

1800 18000 Fv=200kN

Rijeka – Lokve* 25/240 550/60 280 2320 Fv=238kN

960 8000 Fv=200kN

* dionice označene zvjezdicom još nisu vozne za monofazne lokomotive 441 (HŽ 1141).

slika 15 tabela dozvoljenog opterećenja za pruge ŽTP Zagreb

ELEKTRODINAMIČKA KOČNICA Lokomotiva ima elektrodinamičku kočnicu koja se primjenjuje samostalno

ili u koordinaciji sa zračnom kočnicom. Lokomotiva ima modificiranu elektrodinamičku kočnicu tako što je otpornik ostao isti ali se promijenio način rada kočnice. Kod samostalnog rada kočnice, kada se koristi za održavanje brzine na padovima birač ide kao i prije do 25 položaja birača, a kada elektrodinamička kočnica radi u koordinaciji sa zračnom kočnicom struja u otporniku kočnice raste do 1000 A i tu se održava u cijelom području kočenja. Birač ide do 41 položaja birača omogućujući silu kočenja i kod malih brzina do 20 km/h. Snaga elektrodinamičke kočnice u koordinaciji sa zračnom kočnicom je konstantna a sila kočenja se može povećati reguliranjem tlaka zraka u glavnom vodu. Za vrijeme koordinacije električne i zračne kočnice tlak zraka u kočnim cilindrima je 0,8 bara do brzine 30 km/h kada prestaje djelovanje releja za koordinaciju kočnice lokomotive.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:29

slika 16 diagram elektrodinamičke kočnice

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:30

SMJEŠTAJ APARATA U LOKOMOTIVI

Većina aparata je svrstana po grupama koje se ugrađuju u lokomotivu u unaprijed montiranim sekcijama pa svaka sekcija ima svoju slovnu oznaku na osnovu naziva na njemačkom jeziku tj. oznaka sekcije je prvo slovo tog njemačkog naziva. Osim slovne oznake svaki dio nosi i svoj redni broj po kojem je svrstan u određenu sekciju. Kod sekcija koje su sačinjene od mnogo dijelova postoje grupe i podgrupe:

Sekcije nose oznake:

F Aparati u upravljačnici (A i B) M Vučni motori S1 Aparati na stalku vučnog motora 1 S2 Aparati na stalku vučnog motora 2 S3 Aparati na stalku vučnog motora 3 S4 Aparati na stalku vučnog motora 4 S5 Razvodni ormar trofaznog napona pomoćnog pogona, relejne zaštite i

indirektno upravljanje S6 Otpornici elektrodinamičke kočnice vučnih motora 1 i 2 sa ventilatorima S7 Otpornici elektrodinamičke kočnice vučnih motora 3 i 4 sa ventilatorima T Aparati na bloku transformatora K Aparati na bloku prigušnica i hladnjaka N Aparati u motornom prostoru i na krovu koji nisu svrstani u stalke P Aparati smješteni u pneumatski stalak D Aparati smješteni u okretna postolja

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:31

PREGLED LOKOMOTIVE PRED UKLJUČENJE

Dolaskom osoblja na lokomotivu potrebno je izvršiti vizuelni pregled ispravnosti sklopova na okretnim postoljima, rezervoarima, odbojnoj i vlačnoj spremi, količini pijeska u pjeskarama i stanju pjeskara. Kod lokomotiva sa uređajem za podmazivanje vijenca bandaža potrebno je pregledati stanje ulja u rezervoaru za podmazivanje kao i moguća oštećenja na cijevima za protok.

Nakon pregleda donjeg stroja lokomotive potrebno je izvršiti vizuelan pregled opreme smještene na krovu lokomotive koliko je to moguće sa zemlje odnosno sa ulaznih vrata. Obavezno obratiti pozornost na stanje paleta pantografa.

Iz motornog prostora ispitati ispravnost zakretanja obaju krovnih rastavljača kao i ispravnost zabravljenja.

Oštećenja na rezervoarima i cijevima za zračnu kočnicu znače defekt lokomotive, a komisijskim će se pregledom ustanoviti na koji će se način lokomotiva transportirati na popravak. Oštećenja na kočnom polužju zabranjuju vožnju lokomotive bez prethodnog oslobođenja polužja, a nakon toga lokomotivu kao neradnu transportirati na popravak. Zaribavanje reduktora ili ležajeva zahtjeva komisijski pregled i oslobađanje zaribanih sklopova.

Oštećenja ili neispravnosti na opremi krova koja je u radu pod naponom kontaktnog voda zabranjuju dizanje pantografa i lokomotiva se smatra defektnom do otklanjanja kvara. Kod kvara izolatora smještenog između rastavljača i pantografa ili samog pantografa izvršitit odvajanjem tog visokonaponskog dijela rastavljačem i slavinu za izbor pantografa prebaciti na drugi pantograf. Lokomotiva sa takvim pantografom može vući vlak prema nekoj od radionica na propravak.

UPRAVLJAČNICE Ulaskom u upravljačnicu osoblje je dužno pregledati stanje svih

instrumenata, prekidača, tipkaloa i signalnih LED dioda, kao i stanje kontrolera i kočnika. Obavezno je postaviti sve prekidače u položaj isključeno. Kočnike treba postaviti u položaj, kočnik FD1 postaviti u položaj otkočeno, kočnik Fv4a postaviti u neutralan položaj. Ručicu kontrolera postaviti u položaj “0”.

MOTORNI PROSTOR Osnovna dužnost osoblja je da ulaskom u motorni prostor izvrši vizuelan

pregled svih aparata koji su smješteni radi uočenja curenja (ulja kompresora i transformatora), prekontrolira količinu ulja u kompresoru i transformatoru, pregleda stanje poklopca birača napona transformatora, curenje ulja iz kondenzatora za

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:32

formiranje trofaznog sustava. Posebno treba obratiti pozornost na stanje noža za uzemljenje i uzemljenu lokomotivu nesmije se odzemljivati i uključivati pod napon bez predhodne provjere o razlogu za uzemljenje.

Kod lokomotiva koje dolaze iz vanrednog popravka (VP) obavezno još jednom pregledati mjesto radova.

Nakon cijelokupnog pregleda lokomotive strojovođa priprema lokomotivu za uključenje tako da postavi slavinu za izbor pantografa u položaj za dizanje jednog od pantografa i otvori slavine glavnog rezervoara.

Prije uključenja lokomotive pod napon obavezno pogledati stanje akumulatorskih baterija N29 smještenih u sanduku pod glavnim okvirom između postolja. Aku-baterije uvijek moraju biti čiste, bez kiseline ili korozije na kontaktima ili kućištu ćelija jer takva pojava pokazuje neispravnost rada ćelije. U ćelijama mora uvijek biti propisana količina elektrolita. U malom ormariću uz sanduk baterija nalazi se rastalni osigurač N29.1 čiju ispravnost i pritegnutost obavezno provjeriti.

Po izvršenju svih tih provjera strojovođa može početi sa pripremama za stavljanje lokomotive pod napon.

Na vratima S5 ormara nalaze se signalni releji, prekidači i osigurači koje treba odvesti u određeni položaj kako bi se moglo staviti lokomotivu pod napon.

Signalni releji su raspoređeni ovim redom: prvi red: S5.43:1 − PREKOSTRUJA VUČNOG MOTORA 1 S5.43:2 − PREKOSTRUJA VUČNOG MOTORA 2 S5.43:3 − PREKOSTRUJA VUČNOG MOTORA 3 S5.43:4 − PREKOSTRUJA VUČNOG MOTORA 4 S5.43:5 − PREKOSTRUJA PRIMARA GL. TRANSFORMATORA S5.43.6 − PREKOSTRUJA GRIJANJA VLAKA drugi red S5.43:7 − PREKOSTRUJA POMOĆNOG POGONA S5.43:8 − MEĐUPOLOŽAJ BIRAČA S5.43:9 − UZEMLJENJE S5.43:10 − PRELAZNI OTPORI K4 i K5 S5.43:11 − PREGORIO OSIGURAČ S5.32 S5.43:12 − PREKOSTRUJA UZBUDE EL. KOČNICE treći red S5.43:13 − KVAR POMOĆNOG POGONA S5.43:14 − GORNJI VENTILATOR VUČNOG MOTORA

ISKLJUČEN S5.43:15 − DONJI VENTILATOR VUČNOG MOTORA ISKLJUČEN S5.43:16 − ULJNA PUMPA I VENTILATOR TRAFORMATORA

ISKLJUČENI S5.43:17 − MOTOR VENTILATORA S6 ISKLJUČEN S5.43:18 − MOTOR VENTILATORA S7 ISKLJUČEN

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:33

četvrti red S5.43:19 − PREGRIJAN MOTOR GLAVNOG KOMPRESORA S5.43:20 − PRENAPON VUČNOG MOTORA S5.43:21 − NIZAK PRITISAK U ZRAČNIM APARATIMA S5.43:22 − EKSPLOZIJA BIRAČA

Pored relejne centrale u gornjem kutu vrata nalazi se signalna žarulja

S5.56 NAPON POMOĆNOG POGONA Ispod relejne centrale S5.43 nalaze se grebenaste sklopke u šest redova. prvi red S5.34:8 − RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 1 S5.34:9 − RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 2 S5.34:10 − RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 3 S5.34:11 − RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 4 drugi red S5.34:3 − RASTAVLJAČ POMOĆNOG TRANSFORMATORA S5.34:4 − RASTAVLJAČ PUNJAČA AKU-BATERIJA S5.34:12 − MREŽA IZMJENIČNOG NAPONA S5.34:14 − OGRANIČENJE NAPONA VUČNOG MOTORA treći red S5.34:15 − UKLJUČENJE POMOĆNOG KOMPRESORA S5.34:13 − PREMOŠTENJE TLAČNE SKLOPKE KOMPRESORA S5.34:5 − IZBOR NAPAJANJA TROFAZNOG SISTEMA S5.34:7 − VUČA U ZAPREZI četvrti red S5.34:6 − RASTAVLJAČ AKU-BATERIJA S5.34:16 − PREMOŠTENJE RUČNE KOČNICE S5.34:2 − RASTAVLJAČ UPRAVLJANJA STRUJNIH KRUGOVA peti red S5.34:19 − PREMOŠTENJE TERMIČKE ZAŠTITE KOMPRESORA S5.34:1 − RASTAVLJAČ STRUJE UPRAVLJANJA S5.34:18 − RASTAVLJAČ RADIO DISPEČERA šesti red S5.34:17 − RASTAVLJAČ ELEKTRODINAMIČKE KOČNICE S5.92 − Tipkalo za ISPITIVANJE KOČNICE

Ispod rastavljača nalaze se osigurači raspoređeni u tri reda: prvi red

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:34

S5.33:11 − RADIO UREĐAJ S5.33:17 − BRZINOMJER I AUTOSTOP UREĐAJ S5.33:26 − NAPAJANJE RELEJNIH POJAČALA S5.33:28 − RELEJNO POJAČALO NAPONA VUČNIH MOTORA S5.33:14 − RELEJNO POJAČALO ZA REGULACIJU NAPONA

TROFAZNOG NAPONA S5.33:25 − NAPAJANJE RELEJNIH POJAČALA drugi red S5.33:23 − RASVJETA INSTRUMENATA S5.33:29 − TERMIČKA ZAŠTITA MOTORA GL. KOMPRESORA S5.33:24 − ČEONI REFLEKTOR S5.33:35 − KOČENJE S5.33:27 − POZICIONA SVJETLA S5.33:18 − RASVJETA 72V S5.33:15 − REZERVNA RASVJETA INSTRUMENATA S5.33:20 − STRUJA UPRAVLJANJA 1 S5.33:21 − STRUJA UPRAVLJANJA 2 S5.33:19 − POMOĆNI KOMPRESOR S5.33:30 − OSIGURAČ BUDNIKA - AOB S5.33:33 − SERVOMOTOR BIRAČA NAPONA treći red S5.33:9 − RELEJNO POJAČALO PRIMARNOG NAPONA S5.33:1 − GRIJAČ KALORIFERA A S5.33:2 − MOTOR KALORIFERA A S5.33:3 − GRIJAČ PODIJA A I KUHALO S5.33:5 − GRIJAČ KALORIFERA B S5.33:6 − MOTOR KALORIFERA B S5.33:7 − GRIJAČ PODIJA B S5.33.10 − PUNJAČ AKU-BATERIJA S5.33:12 − POMOĆNI TRAFO S5.33:22 − NAPAJANJE TRANSDUKTORA ELEKTRODINAMIČKE

KOČNICE Pored grupe osigurača je sigurnosna brava S5.5:1 GRIJANJE VLAKA a

ispod je osigurač pomoćnog kompresora.

− Sve osigurače sa oznakom S5.33 postaviti u položaj “UKLJUČENO”. − Sve automatske zaštitne sklopke postaviti u položaj “I”. − Sve grebenaste prekidače postaviti u položaj “0”. − Grebenastu sklopku S5.34:6 AKU BATERIJE postaviti u položaj “1”. − Grebenastu sklopku S5.34:2 RASTAVLJAČ UPRAVLJAČKIH STRUJNIH

KRUGOVA postaviti u položaj “1”.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:35

− Grebenastu sklopku S5.34:3 RASTAVLJAČ POMOĆNOG TRANSFORMATORA postaviti u položaj “1”.

− Grebenastu sklopku S5.34:3 RASTAVLJAČ PUNJAČA AKU BATERIJA postaviti u položaj “1”.

− Grebenastu sklopku S5.34:4 IZBOR NAPAJANJA TROFAZNOG SISTEMA postaviti u jedan od mogućih položaj:

0 – rad pod DEPO priključkom 1 – rad pod naponom 25kV sa uključenim pojačalima S5.36:1 za

kontrolu napona i sa pojačalima S5.40:1 za kontrolu napona kontaktne mreže uz ispravan naponski mjerni transformator N12 na krovu lokomotive.

2 - rad pod naponom 25kV sa uključenim pojačalima S5.36:1 za kontrolu napona na trofaznom pomoćnom pogonu i na kontaktnom vodu kod neispravnih pojačala S5.40:1 ili naponskog mjernog transformatora N12 na krovu lokomotive.

− Grebenastu sklopku S5.34:12 sa natpisom MREŽA IZMJENIČNOG NAPONA postaviti u položaj “1”.

− Grebenastu sklopku S5.34:7 sa natpisom VUČA U ZAPREZI postaviti u jedan od položaja sa obzirom u kojoj je funkciji lokomotiva na kojoj vršimo prebacivanje grebenaste sklopke. Za rad su predviđene slijedeće mogućnosti:

0 – lokomotiva nije spojena kablom za vuču u zaprezi 1 – lokomotiva je spojena kablom za vuču u zaprezi i radi kao prva

lokomotiva u toj zaprezi, odnosno upravljanje zapregom se vrši iz jedne od upravljačnica sa ove lokomotive.

2 – lokomotiva je spojena kablom za vuču u zaprezi i radi kao druga lokomotiva te zaprege i nije moguće upravljanje iz upravljačnice te lokomotive.

− Grebenastu sklopku S5.34:1 RASTAVLJAČ STRUJE UPRAVLJANJA koja ima tri položaja postavlja se u slijedeće položaje:

0 – lokomotiva je isključena i nija moguće upravljanje 1 – lokomotiva je u radu kao autonomna jedinica ili je prva u zaprezi 2 – moguće je uključenje kompresora i prve i druge grupe ventilatora,

a uključenjem budnika omogućena je vuča iz druge lokomotive koja je za saobraćaj ispravna, a upravljanje iz prve za vuču neispravne. Omogućeno je grijanje vlaka iz prve lokomotive. Ovaj položaj koristiti kada lokomotiva radi u stanici za grijanje vlaka odnosno kada lokomotiva radi u zaprezi kao prva i ima neispravnu vuču. Kod vuče u zaprezi obje lokomotive treba da su spojene kabelom za tandem vuču (vuču u zaprezi).

− Grebenastu sklopku S5.34:14 OGRANIČENJE NAPONA VUČNIH MOTORA postaviti u položaj “1”. Sklopka se isključuje samo kod neispravnih naponskih pojačala “A” i omogućuje se kretanje birača napona do 32 položaja tj. ograničuje napon vučnog motora na 770V. Kvar se manifestira ispadanjem osigurača S5.33:28 ili izbacivanjem zastavičastog releja S5.43:20 PRENAPON VUČNOG MOTORA, u više navrata. Kada je grebenasta sklopka u položaju “1” uključena su pojačala za regulaciju napona vučnih motora S5.34:1 koja dozvolja-vaju maksimalni napon vučnih motora 860V.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:36

− Grebenastu sklopku S5.34:8 RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 1 ostaviti u položaju “0”.

− Grebenastu sklopku S5.34.9 RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 2 ostaviti u položaju “0”.

− Grebenastu sklopku S5.34.10 RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 3 ostaviti u položaju “0”.

− Grebenastu sklopku S5.34:11 RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 4 ostaviti u položaju “0”.

− Grebensta sklopka S5.34:13 PREMOŠTENJE TLAČNE SKLOPKE KOMPRESORA nalazi se u radu u položaju “0” i prebacuje se u položaj “1” samo u slučaju kvara tlačne sklopke glavnog kompresora koji nosi oznaku P3.

− Grebenasta sklopka S5.34:16 PREMOŠTENJE RUČNE KOČNICE nalazi se redovno zablombirana u položaju “1” i moguće ju je odblombirati u slučaju kvara na sklopci ručne kočnice N26 uz zabilješku u knjigu primjedbe.

− Grebenasta sklopka S5.34:17 ELEKTRODINAMIČKA KOČNICA nalazi se u redovnom radu u položaju “1” i zablombirana je u tom položaju. U slučaju kvara na bilo kom dijelu koji pripada elektrodinamičkoj kočnici sklopka se prebacuje u položaj “0” i nastavlja se vožnja.

− Grebenasta sklopka S5.34:18 RADIO UREĐAJ služi za uključenje radio uređaja kada lokomotiva prometuje pružnom dionicom na kojoj funkcionira radio-dispečerska veza.

− Uključenje sklopki prekinuti ako pri uključenju dođe do izbacivanja nekog osigurača, dići osigurač, ponoviti uključenje i ako se ispadanje ponovno, prestati sa uključivanjem i od Službe za održavanje zatražiti popravak.

− Pregledom zastavičastih releja i deaktiviranjem aktiviranih (osim releja S5.43:22 EKSPLOZIJA BIRAČA za koji vrijedi ZABRANA UKLJUČIVANJA lokomotive pod napon kontaktnog voda prije pregleda birača napona u radionici) može se nastaviti sa uključivanjem lokomotive u upravljačnici iz koje će se upravljati u vožnji.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:37

UKLJUČENJE LOKOMOTIVE POD NAPON

U ovom poglavlju se razmatra uključenje lokomotive pod kontaktni vod i iz

tog razloga se nastavlja sa uputama za vršenje radnji koje to omogućuju. Ulaskom ponovno u upravljačnicu strojovođa može opaziti da svijetle signalne diode:

F2.26 BEZ NAPONA (sve dok se ne digne pantograf, ako je grebenasta sklopka S5.34:5 u položaju “1”);

F3.25 KONTAKTORI VUČE ISKLJUČENI i F2.26 KONTAKTORI KOČ. ISKLJUČENI, a može biti još i F2.27 RUČNA KOČNICA. Kontrolom tipkala N7 sa oznakom TASTER ZA SLUČAJ OPASNOSTI u

obje upravljačnice strojovođa uključuje prekidač F2.1 PANTOGRAF i promatra dizanje pantografa kroz prozor. Sačeka njegovo priljubljenje na kontaktni vod, a nakon toga pritišće tipkalo F2.3 UKLJUČENJE GLAVNOG PREKIDAČA. Kada u glavnom rezervoaru nema zraka neće doći do dizanja pantografa, zato strojovođa grebenastom sklopkom S5.34:15 UKLJUČENJE POMOĆNOG KOMPRESORA smještenom na vratima S5 ormara uključuje pomoćni kompresor zakretanjem sklopke u položaj “1”. Pomoćni kompresor je smješten u pneumatski stalak, ali se njegov rad čuje u obje upravljačnice. Rad pomoćnog kompresora u trajanju od 1 (jedne) minute uz dobre baterije trebao bi biti dovoljan da tlak zraka za održanje dignutog pantografa N1 ili N2 odnosno za uključenje glavnog prekidača N6. Uključenje se vidi paljenjem signalne svjetiljke F2.21 GLAVNI PREKIDAČ na pultu.

Uključenjem glavnog prekidača N6 strojovođa isključuje grebenastu sklopku S5.34:15 i nastavlja sa uključivanjem aparata.

UKLJUČENJE KOMPRESORA I ZRAČNE KOČNICE Prekidač F2.4 KOMPRESOR uključuje se nakon uključenja sklopnika S5.8

ili S5.7 za oformljenje trofaznog napona. Uspješan start kompresora čuje se jer kompresor prelazi iz stanja zaleta

sa podignutim ventilima u stanje sabijanja što se može pratiti na manometru F2.34 (crvena kazaljka) koja se zaustavlja na 9,2 bara. Ispuštanjem zraka ili podmirivanjem gubitaka tlak pada i kompresor se automatski uključuje na 7,2 bara. Za osiguranje od prevelikog tlaka zraka koji može nastati kod rada kompresora sa isključenom sklopkom S5.34:13 ili kod kvara tlačne sklopke P3 ugrađen je sigurnosni ventil (u pneumatskoj shemi nosi oznaku P4) kao zvučna opomena. Sigurnosni ventil je podešen da radi na 10,5 bara.

Kod rada sa isključenom grebenastom sklopkom S5.34:14 uključenje i isključenje kompresora vrši se isključivo prekidačem F2.4 KOMPRESOR u

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:38

upravljačnici pazeći da tlak zraka ne prelazi vrijednosti određene za automatski rad.

Zalet motora kompresora i ventilacije ograničen je najviše na 4 sekunde nakon čega na tablou ispada signalna zastavica S5.43:13 KVAR POMOĆNOG POGONA i isključuje se glavni prekidač a zatim se gasi signalna dioda F2.21 na pultu. Za ponovno uključenje glavnog prekidača potrebno je poništiti signalni relej S5.43:13 i isključiti prekidač kompresora F2.4 i ponovno uključiti glavni prekidač pritiskom na tipkalo F2.3. Nakon uključenja glavnog prekidača i oformljenja trofaznog napona ponoviti uključenje kompresora. Ponovno izbacivanje glavnog prekidača znak je defekta lokomotive i zahtjeva njezin popravak.

Završetkom prvog punjenja glavnog rezervoara zrakom započinje se s ispitivanjem kočnih aparata. Ispitivanje započinje stavljanjem ručice indirektnog kočnika u položaj UKLJUČENO, a nakon smirivanja sustava mora crvena kazaljka manometra F2.34 pokazivati 5 bara. Podešavanje tlaka u glavnom vodu vrši se zakretanjem kape indirektnog kočnika. Nakon svakog podešavanja tlaka zraka u glavnom vodu potrebno je pričekati tridesetak sekundi radi smirivanja sustava.

Za vrijeme dok traje punjenje sustava indirektne kočnice može se izvršiti proba direktne (lokomotivske) kočnice ovim redosljedom.

1. zakrenuti direktni (lokomotivski) kočnik FD1K suprotno kazaljci na satu do graničnika a na manometru F2.35 MANOMETAR KOČNIH CILINDARA obje kazaljke treba da se podjednakom brzinom otklone do 3,6 bara. Nakon kontrole ispravnosti direktnog kočnika izvršiti otkočivanje i promatrati povratak kazaljki jer ujednačen pomak pokazuje i ujednačen hod klipova u kočionim cilindrima. Izostanak pomaka jedne kazaljke pokazuje slijedeće:

a. neispravan dvostruki ventil kočionih cilindra postolja i zaglavio je

u jednom od krajnjih položaja. b. Neispravan manometar i ne pokazuje tlak. c. Puknuće gumenog crijeva između postolja i glavnog okvira

odnosno manometra. d. Puknuće kočne zračne cijevi okretnog postolja na strani

manometra koji ne pokazuje. e. Zaribavanje klipova kočnog cilindra. f. Zaglavljivanje kočnog polužja.

Nakon ispitivanja kočenja direktnim kočnikom izvrštit otkočivanje

zakretanjem kočnika u položaj VOŽNJA. 2. Postaviti indirektni kočnik Fv4a u položaj VOŽNJA. Zavođenjem prvog

stupnja kočenja indirektnim kočnikom Fv4a počinje proba kočnice vlaka. Na prvom stupnju kočenja u glavnom vodu padne tlak sa 5 bara na 4,5 bara, a u kočnim cilindrima poraste tlak na 0,8 do 1,2 bara ovisno o osjetljivosti rasporednika Lst1. Zakretanjem kočnika Fv4a suprotno kazaljci na satu u glavnom vodu pada tlak dok u cilindrima raste tako da kad tlak u glavnom vodu padne ispod 3,5 bara dolazi do maksimalnog tlaka u kočnim cilindrima od 3,4 do 3,6 bara. Lokomotiva je opremljena rapid kočnicom koja se može sada ispitati pritiskom na tipkalo smještenim na S5 ormaru na strani grebenastih sklopki. Pritiskom na tipkalo S5.34 ISPITIVANJE RAPID KOČNICE, tlak u kočionim cilindrima raste na 5,7 do 6,3

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:39

bara, a otpuštanjem tipkala čuje se otkočivanje rasporednika a na manometru kočnih cilindara vidi se pad tlaka na 3,4 – 3,6 bara. Kočenje završiti vraćanjem kočnika u početni položaj što ima za posljedicu punjenje glavnog voda i otkočivanje lokomotive. Nakon smirivanja zraka u glavnom vodu i kod otkočene lokomotive postupak ponoviti tako da se izvrši zakočenje sa potpunim ispuštanjem zraka iz glavnog voda i nakon smirivanja zraka u kočnim cilindrima izvršiti otkočenje zakretanjem ručice kočnika u smjeru kazaljke na satu do kraja, a ima za posljedicu porast tlaka u glavnom vodu na 7,5 bara i brže otkočivanje odnosno ispuštanje zraka iz kočionih cilindara. Zbog neizjednačenih tlakova u komorama kočnika čuje se puhanje na odzračni kanal u trajanju od 3 minute nakon čega prestaje. Ispitivanje kočnice završava ponovnim zakočenjem indirektnom kočnicom i kod zakočenja pritisnuti tipkalo F2.15 TIPKALO ZA OTKOČIVANJE na pultu upravljačnice i nakon toga dolazi do otkočenja kočnih cilindara. Kontrolom ispravnosti tipkala F2.15 završava ispitivanje kočnice u jednoj upravljačnici a vrši se uvijek kada se zaposjeda neradna lokomotiva. Bez obzira na nagib nivelete lokomotivu treba zakočiti direktnim kočnikom i nakon toga u motornom prostoru otkočiti ručnu kočnicu ili provjeriti njenu otkočenost. Izostanak signala F2.27 RUČNA KOČNICA PRITEGNUTA ne oslobađa strojovođu obaveze pregleda stanja ručne kočnice. Ukloniti kočionu papuču ukoliko je lokomotiva bila njome zbog pada nivelete zakočena.

ISPITIVANJE RASVJETE Pregled ispravnosti se nastavlja uključenjem prekidača F2.10 SVJETLO U

UPRAVLJAČNICI ako ga već ranije nismo upalili odmah po uključenju aku-baterie, kada se uključenje vrši noću. Po danu ovu probu svjetla vršimo samo radi toga da se izvrši zamjena neispravne žarulje. Paljenjem svjetla u motornom prostoru prekidačem F2.11 SVJETLO U MOTORNOM PROSTORU izvrši se pregled svjetilja-ka i zamjena neispravnih. Paljenjem čeonih svjetala prekidačem F2.13 ČEONA SVJETLA koji ima više položaja idemo ovim redosljedom:

0 - svjetla isključena 1 - uključeno - rasvjeta instrumenata - puno čeono svjetlo - omogućeno uključnje rasvjete reda vožnje 2 - uključeno - rasvjeta instrumenata - prigušeno čeono svjetlo - omogućeno uključenje rasvjete reda vožnje 3 - uključeno - rasvjeta instrumenata - puno čeono svjetlo - čeoni reflektor 200W - omogućeno uključenje rasvjete reda vožnje 4 - uključeno -rasvjeta završnih signalnih lampi

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:40

NAPOMENA: kod uključene rasvjete instrumenata u slučaju nestanka napona trofazne mreže automatski se uključuje pomoćna rasvjeta instrumenata F14.

Na instrumentima smještenim u punjaču baterije provjeriti napon koji treba biti 64V prije uključenja lokomotive pod napon, a kada radi punjač baterija napon je 84V. Struja na ampermetrima punjača može kratkotrajno biti 25A, dok je najčešće oko 10A ali se sa dužinom punjenja smanjuje na 0.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:41

ISPITIVANJE LOKOMOTIVE BEZ VUČE

UKLJUČENJE BUDNIKA Budnik je sustav zaštite vlaka za vrijeme vožnje i zato zahtjeva od

strojovođe stalno posluživanje tipkala u upravljačnici iz koje se vozi. Vožnja u normalnim uvjetima nije moguća bez uključenog budnika.

Budnik čine slijedeći dijelovi: − Elektronika budnika F25B − Tipkalo za prvo uključenje i otkočenje TPU − Tipkalo za posluživanje TBR − Tipkalo ispitivanje PIM − Svjetlosna signalizacija budnika SSB − Sirena (zvučni ton 600Hz) − Slavina budnika SIB − Elektromagnetski ventil budnika EPVB Elektronika budnika F25B smještena je u B upravljačnicu lokomotive na

stijenu između motornog prostora i upravljačnice. Elektronika je spojena na napon 72V iz aku-baterije i dobija napon uključenjem grebenaste sklopke S5.34:6 a osigurana je osiguračem AOB smještenim na vratima S5 ormara. Na kutiji elektronike nalazi se blombirani prekidač za isključenje budnika u slučaju kvara. Postupak za vožnju sa isključenim budnikom propisan je drugim pravilnikom i različit je po ŽTO-ima tako da ga ovdje nećemo navoditi.

Prvo uključenje vrši se pritiskom tipkala TPU u upravljačnici prije stavljanja slavina SIB u vozni položaj. Izostanak signala za prvo uključenje iz tipkala TPU i kod dizanja slavine dovodi do zakočenja lokomotive jer neaktivan ventil EPVB ispušta zrak iz glavnog voda, a također blokira vožnju.

Rad budnika blokiran je preko uređaja za pokretanje S5.60 ispod brzine 10km/h tako da nije potrebno posluživati tipkalo TBR i TBN za vrijeme stajanja ili vožnje brzinom manjom od 10km/h. Tipkalo se kod veće brzine poslužuju, tako da je redovno pritisnut jedan od njih, a radi javljanja strojovođa ga kratkotrajno otpušta. Maksimalno vrijeme za koje tipkalo može biti pritisnuti u vožnji je 30 sekundi, a otpušteno 5 sekundi, nakon čega se javlja zvučni signal u trajanju 5 sekundi. Neaktiviranje tipkala TBR ili TBN dovodi do gubitka napona na EPVB i on ispušta zrak iz glavnog voda i zavodi kočenje. Zakočenje budnikom registrira se u MIMOS registrirajućem uređaju smještenom u kutiji AS uređaja N27.

Ponovno aktiviranje budnika vrši se pritiskom na tipkalo TPU u upravljačnici i može se vršiti iz bilo koje upravljačnice, neovisno o tome koja je upravljačnica uključena ručicom kontrolera. Samo ispravno aktiviran budnik ili premošten na prekidaču budnika omogućuje uključenje kontaktora vuče, pa prema tome i vožnju.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:42

Za transportiranje neradne lokomotive nije potrebno uključenje budnika ili slavine budnika, odnosno posluživanje tipkala budnika.

Isključenje budnika vrši se zatvaranjem slavine budnika nakon završene vožnje, prije isključenja baterija, jer nestankom napona na EPVB ispušta se zrak iz glavnog voda, a zatvorena slavina budnika to onemogućuje.

Vožnja dvije lokomotive u zaprezi omogućena je uključenjem budnika samo u lokomotivi iz koje se upravlja.

MIMOS UREĐAJ ZA REGISTRIRANJE MIMOS je uređaj za registriranje vožnje lokomotive i interesantnih funkcija

značajnih za rad lokomotive i osoblja, a preko ovog uređaja se vrši razrješenje strujnog kruga upravljanja kontaktora za vuču i kočenje. Za razrješenje strujnog kruga upravljanja upisuju se određeni podaci za identifikaciju strojovođe tipkama na prednjoj strani uređaja. Sklop je smješten u autstop na mjesto registrirajućeg uređaja a do tipki se dolazi kroz vrata za izmjenu traka. MIMOS je elektronski sklop sa čipom koji pamti put vožnje 2500km nakon čega se njegova memorija briše praveći mjesto za nov zapis.

Unos osnovnih podataka u MIMOS vrši se strogo utvrđenim redosljedom jer pogrešan podatak ne zatvara krug za upravljanje pa se unos mora ponavljati dok ne bude ispravan.

Podaci se upisuju ovim redom: - d – dan (dva broja), mjesec (2 broja) godina (2 broja) (d xxxxxx) - 1 – br. lokomotive (6 brojeva) (1 441xxx) - b – broj strojovođe (b xxxxxx) svi upisani podaci čitaju se na monitoru smještenom na MIMOSU. Ako se

pri upisivanju napiše pogrešan broj ili slovo, pritiskom na slovo “G” briše se po jedan znak, broj, sa desna u lijevo. Poslije se taj red otkuca od pogrešnog znaka dalje. Kada se KOD d40000, i uređaj je oslobodio upravljanje, ali ako je nešto neispravno otkucano na ekranu se pojavljuje slovo E. Lokomotiva 441-325 se pušta u promet bez MIMOS uređaja, a on će se naknadno ugraditi kada se rješe neki tehnički problemi vezani za zapise u memoriji. Umjesto MIMOS-a registriranje podataka vrši se DEUTA registrirajućim uređajem na standardan već poznat način.

ISPITIVANJE VENTILACIJE I BIRAČA NAPONA Uključenjem budnika i MIMOSa omogućeno je ispitivanje rada birača

napona u praznom hodu bez uključenja kontaktora vuče. Ovo ispitivanje se vrši radi pregleda ispravnosti birača napona, kako hoda sa izvoda na izvod tako i kao kontrola ispravnosti spojeva unutar birača. Kretanje palica birača prati se na instrumentu F4.2 NAPON VUČNOG MOTORA i kod grebenaste sklopke S5.34:14

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:43

u položaju “1” birač se zaustavlja na 860V, a kada je sklopka u položaju “0” birač se zaustavlja u 32 položaju što odgovara naponu oko 770V.

Za ispitivanje rada birača napona potrebno je u upravljačnici uključiti prekidač F2.5 VENTILACIJA i postaviti ručicu kontrolera F1.1 u položaj NAPRED ILI NAZAD,. Na upravljačkom stolu pali se signalna dioda F2.23 VENTILACIJA, a zakretanjem volana kontorlera F1.2 u položaj 2 dolazi do kretanja palica birača na treći (3) izvod. Zakretanjem volana u položaj 3 dolazi do kretanja birača na izvod 5, a to kao i sva kretanja na više ili niže može se pratiti na signalnoj diodi u upravljačnici F2.28 REGULACIJA NAPONA. Stavljanjem volana kontrolera u položaj A dolazi do konstantnog kretanja palica birača do ograničenja naponskim pojačalima ili položajem sklopke S5.34:14. Hod birača može se zaustaviti stavljanjem volana kontrolera u položaj M bez obzira ide li birač “gore” ili “dole”, a za vraćanje birača napona prema prvom položaju koristi se kretanje volana kontrolera od većeg broja prema manjem. Birač napona vraća se u prvi položaj i postavljanjem volana kontrolera u položaj “0”.

Za vrijeme hoda birača napona prema višem ili nižem naponu sa teretne sklopke T3 ne smiju se čuti pucnji prouzročeni gašenjem luka. Pucanje u teretnoj sklopci znak je da nema dobrog poklapanja izvoda birača napona i palice prema onom izvodu gdje se ovakav pucanj čuje. Pucketanje ulja u biraču napona znak je da se treba vršiti kontrola ulja, jer zbog loše kvalitete dolazi do proboja u manjoj mjeri što se čuje kao pucketanje. Pucketanje ulja može biti znak da su oko izvoda birača na osnovnoj ploči formirani prstenovi bakrenih i srebrnih opiljaka pa ih treba pranjem ukloniti prije nego izazovu eksploziju birača.

Kad je transformator u praznom hodu jako bučan najčešće je to znak da na dnu transformatorskog suda ima nataložene vode koja dodiruje transformatorsku jezgru i povećava gubitke praznog hoda, pa je zato treba odstraniti ispuštanjem na za to predviđenoj slavini u radionici. Ovo bučanje se ne smatra kvarom transformatora i može se voziti, ali je potrebno što prije vodu ukloniti.

VENTILACIJA Ventilacija strojeva lokomotive koji se u radu griju vrši se prinudno pomoću

ventilatora koje smo svrstali u pomoćne strojeve i prema funkciji podijelili u tri grupe. Sve grupe za svoje aktiviranje koriste isti prekidač na pultu upravljačnice F2.5 VENTILACIJA, a zavođenjem posebnih uvjeta uključuje se odgovarajuća grupa ventilatora. Zajedničko toj grupi strojeva je napon trofazne mreže 3 X 380V; 50Hz koja se formira posredstvom kondenzatorskih baterija a napaja se sa posebnih izvoda pomoćnog svitka glavnog transformatora. Svaka grupa rotacionih strojeva ima svoju kondenzatorsku grupu za formiranje pomoćne faze i jednu zajedničku za zalet. Kondenzatorske grupe nose oznake N10 i raspoređene su na četri mjesta u motornom prostoru. Prvi kondenzatorski stalak A1 je sa prigušnicom i pripada zaletnoj kondenzatorskoj fazi a prigušnica je za prvu grupu ventilatora. Kondenzatorski stalak A2 sadrži kondenzatore za startanje ventilatora i za pomoćnu fazu ventilatora elektrodinamičke kočnice stalaka S6.3 i S6.4 i nema

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:44

prigušnicu. U kondenzatorski stalak B1 smješteni su kondenzatori donjih ventilatora i kompresora sa prigušnicom za pomoćnu fazu prve grupe ventilatora i za ventilatore elektrodinamičke kočnice stalaka S7.3 i S7.4.

Grupe ventilatora startaju kod prvog uključenja ovim redosljedom: − prva grupa − druga grupa − treća grupa a nakon sekcionera je redosljed: − treća grupa − (grijanje vlaka) − prva grupa − druga grupa Ovakav redosljed uključenja izvršnen je da se otporima elektrodinamičke

kočnice zbog malog temperaturnog koeficijenta a visoke radne temperature prvo uspostavi hlađenje. Prestankom hlađenja na otpornicima se temperatura povisuje i ako pređe mehaničku čvrstoću koja sa temperaturom pada dolazi do iskrivljenja elemenata otpornika, a može doći i do pucanja elemenata.

Zaštitni automatski prekidači za rotacione pomoćne strojeve smješteni su na vratima S5 ormara u 9 redova gdje jedan red čine dva AS prekidača.

S5.26 − ZAŠTITA MOTORA

VENTILATORA S6.3 S5.27 − ZAŠTITA MOTORA












ULJNE PUNPE K2.2 S5.25 − ZAŠTITA MOTORA

VENTILATORA K1.1 S5.15 − ZAŠTITA MOTORA

KOMPRESORA N25.1S5.33.4 − ZAŠTITA NAP. RELEJA

ZA START POMOĆNOG POGONA

S5.33:13 − ZAŠTITA RELEJNOG POJAČALA POM. POGONA

S5.33:16 − NAPAJANJE POMOĆNIH STRUJNIH KRUGOVA

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:45

PRVA GRUPA

Prvu grupu ventilatora čine gorni ventilatori vučnih motora, uljna pumpa i ventilator hladnjaka ulja. Ova grupa ventilatora uključuje se uključenjem prekidača F2.5 preko releja S5.39:18 i mora raditi da bi došlo do uključenja ostalih ventilacionih grupa. Grupa se uključuje preko blokade u uređaju, za pokretanje vlaka i moguće je aktiviranje 16 sekundi nakon uključenja glavnog prekidača, odnosno ona se aktivira automatski ako je prekidač F2.5 uključen prije isteka 16 sekundi, a ostaje raditi i nakon isključenja prekidača F2.5, ako je birač iznad prvog položaja, sve dok se birač ne vrati na prvi položaj, a nakon toga se automatski isključuje.

Isključenjem prekidača F2.5 vrši se automatsko vraćaje birača napona bez obzira na to što je lokomotiva u vuči ili kočenju. Uključenje prve grupe ventilatora oslobađa drugu grupu ventilatora za uključenje.

DRUGA GRUPA VENTILATORA

Drugu grupu ventilatora čine donji ventilatori vučnih motora. Na osnovnoj

lokomotivi ova se grupa uključivala preko vlastitog kip prekidača na pultu, ali je izvršena modifikacija za uključenje ventilacije automatski nakon startanja prve grupe ventilatora. Rad kontroliraju kontrolnici tlaka nakon čega se pali signalna dioda F2.3 VENTILACIJA. Kontrolnici tlaka se ne aktiviraju kod uključenja prve grupe ventilatora pa je paljenje signalne diode F2.3 VENTILACIJA znak da su obje grupe ventilatora potrebne za vuču uspješno startale. Kontorlnici tlaka podešeni ovisno o mjestu gdje kontroliraju tlakove na 90mmv.s. za ventilaciju vučnih motora odnosno 40mmv.s. za ventilaciju prigušnice i hladnjaka transformatora. Podešavanje kontrolnika tlaka vrši se isključivo u radionici. Motori ventilatora zaštićeni su AS prekidačima a isključenje zbog kvara signalizira se paljenjem signalne žarulje smještene na vratima S5 ormara uz AS prekidače. Ispadanje AS prekidača isključuje glavni prekidač i aktivira zastavičasti relej, pa se za ponovno uključenje glavnog prekidača potreno ponovno uključiti AS prekidač, deaktivirati zastavičasti rele, pa tek tada uključiti glavni prekidač. Učestalo ispadanje istog AS prekidača znak je kvar motora ventilatora kojeg AS štiti pa je za nastavak vožnje potrebno isključiti odgovarajući vučni motor i nakon uključenja glavnog prekidača nastaviti vožnju ako vučeni bruto dozvoljava vuču sa tri vučna motora. Trofazni se napon stvara pomoću kondenzatora i za održavanje simetrije smije se isključiti jedan motor pomoćnog pogona u jednoj grupi ako je lokomotiva napajana naponom kontaktnog voda.

VENTILACIJA EL. DINAMIČKE KOČNICE

Ventilacija elektrodinamičke kočnice služi za prisilno hlađenje otpornika

elektrodinamičke kočnice koji se uključuju kad i elektrodinamička kočnica. Ventilacija se uključuje kao priprema za zatvaranje kontaktora kočenja, a nakon

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:46

prestanka upotrebe kočnice ostaje u radu još 90 sekundi za dodatno hlađenje otpornika. Za vrijeme vožnje ispod sekcionera ventilacija se isključuje isklopom glavnog prekidača, a ponovnim uklapanjem glavnog prekidača aktivira se automatski nakon 8 sekundi, osim u slučaju isteka vremena dodatnog hlađenja nakon prestanka kočenja.

Ventilacija elektrodinamičke kočnice aktivira se ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:

− grebenasta sklopka S5.34:17 u položaju “1” − uključena ventilacija vučnih motora − grebenasta sklopka S5.34:8; S5.34:9; S5.34:10; S5.34:11 u položaju

“1” − volan kontrolera F1.2 u položaju D – F − zavedeno zračno kočenje pri brzini većoj od 30km/h. Ventilaciju elektrodinamičke kočnice čine 4 ventilatora snage po 5,5kW

smještenih u stalke otpornika S6 i S7. Jedan ventilator hladi otpornike kočnice jednog vučnog motora.Tlak zraka za hlađenje kontrolira se kontrolnikom tlaka podešenim na 40mmv.s. Isključenje jednog ventilatora isključuje elektrodinamičku kočnicu iz pogona. U slučaju ispadanja ventilacije u režimu kočenja u koordinaciji sa zračnom kočnicom lokomotiva prelazi u režim zračne kočnice istog inzetiteta kao kod zračne kočnice. Isklučenjem ventilacije birač se vraća na prvi položaj a zatim se gasi ventilacija.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:47

VOŽNJA LOKOMOTIVE

VOŽNJA U VUČI UKLJUČENJE KONTAKTORA VUČE

Ispitivanja u mjestu su završena i lokomotiva se sprema za vožnju, a to se

vrši prebacivanjem grebenastih sklopki:

S5.34:8 - RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 1 – u položaj “1” S5.34.9 - RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 2 – u položaj “1” S5.34:10 - RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 3 – u položaj “1” S5.34.11 - RASTAVLJAČ VUČNOG MOTORA 4 – u položaj “1”

Tek sada su oformljeni krugovi za uključenje kontaktora vuče i kočenja,

koji će se uključiti kada se uključi ventilacija vučnih motora na pultu i volan kontrolera postavi u položaj i pod uvjetom da lokomotiva nije zakočena. Zakočena lokomotiva blokira kontaktore vuče i birač napona i za uključenje kontaktora potrebno je deblokirati zračnu kočnicu prekidačem F2.8 BLOKADA KOČNICE nakon čega kreče birač.

NAPOMENA: kod ispitivanja sa podignutim prekidačem F2.8 oprezno rukovati kontrolerom jer u položaju “A” lokomotiva sama kreće. Za dolazak na vlak koristiti uključen prekidač F2.8 i samo 1 i 2 položaj kontrolera.

Ovakav raspored komandi izvršen je zbog toga da lokomotiva automatski prelazi iz vuče u kočenje bez obzira u kojem je položaju volan kontrolera, a također i da se može izvršiti pokretanje vlaka na usponu. Za cijelo vrijeme kada je uključen prekidač F2.8 čuje se sirena u upravljačnici kao opomena za rukovanje i maksimalnu pažnju, zato treba vlaku prići sa isključenim prekidačem i desetak metara od vlaka aktivirati prekidač F2.8 i oprezno prići. Svako kočenje zračnom kočnicom u vuči sa isključenim F2.8 vraća birač napona i isključuje vuču, a kod brzina većih od 30km/h zavodi elektrodinamičko kočenje.

Uključenje kontaktora vuče vidi se gašenjem signalne diode F2.25 na pultu i pojavom struje na instrumentu F2.31 AMPERMETAR STRUJE VUČNIH MOTORA. Kada je potrebno ispitati podešenost uređaja za pokretanje vlaka, ispitivanje izvršiti sa dva vučna motora i uključenim prekidačem F2.8 sa maksimalnim zakočenjem rapid kočnicom uz stavljanje volana kontrolera u položaj “A”. Ampermetar F2.25 će pokazati polovičnu struju u odnosu na stvarnu, tj. ampermetar pokazuje onoliko puta manju struju koliko je isključenih vučnih motora. Struja vučnog motora je npr. 1000A, za pokazivanje imamo slijedeće

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:48

slučajeve, sa četri vučna motora 1000A, sa tri 750A, dva vučna motora 500A, a sa samo jednim motorom 250A.

Vožnju lokomotive po depou ili ranžiranje u stanicama vršiti sa isključenim prekidačem F2.8, jer se kod zavođenja zračne kočnice automatski isključuje vuča, što je iz sigurnosnih razloga važno, kod obavljanja vožnje i kočenja na malom prostoru. Ova operacija nije moguća na podserijama starije proizvodnje jer u manevarskim položajima nema vraćanja birača kod zavedenog kočenja, pa su u manevarskoj vožnji istovremeno vuča i kočenje, što produljuje zaustavni put upravo kada je to najopasnije. Ako je birač iznad 5-tog položaja sklopnici kod stare izvedbe se pod opterećenjem isključuju i dolazi do luka na sklopnicima i udara na opremu.

Pokretanje vlaka se obavlja na dva načina. Lokomotiva je prikopčana za vlak kvačilom i spojena crijevima čeonih poluspojki glavnog voda. Glavni vod napunjen, vlak otkočen, izvršena proba kočenja, uključeni glavni prekidač i kompresor.

POLAZAK - Prvi način

Na znak priprema za polazak uključuju se ventilatori vučnih motora F2.5 VENTILACIJA, kontroler F1.1 je u položaju NAPRED, a volan kontrolera F1.2 u položaju “0”. Prvo starta prva grupa ventilatora “gornji”, a zatim “donji” što pali signalnu diodu F2.3 KONTROLA VENTILACIJE označujući da je lokomotiva spremna za polazak. Na znak POLAZAK strojovođa postavlja volan kontrolera u jedan od mogućih položaja 1-2-3-A ovisno o tome koju vrstu vlaka vuče i sa kojeg kolosjeka se vrši polazak radi ograničenja brzine. Lokomotiva kreće, pali se signalna dioda na uređaju za pokretanje u upravljačnici iz koje se upravlja, sa kretanjem birača prema položaju volana kontrolera.

POLAZAK - drugi način

Ručica kontrolera F1.1 je u položaju NAPRED, volan kontrolera F1.2 je u jednom od položaja vožnje 1-2-3-A. U upravljačnici je na F2.32 UPRAVLJANJE upaljena signalna dioda. Na znak POLAZAK uključuje se prekidač F2.5 VENTILACIJA i lokomotiva nakon startanja ventilacije kreće omogućujući biraču napona hod sa stupnja na stupanj u ovisnosti o položaju volana kontrolera.

Ova pokretanja su moguća samo u stanicama u ravnini dok se pokretanje na usponu vrši sa uključenim prekidačem F2.8 sve dok se kompozicija ne otkoči.

Nakon izlaska vlaka iz stanice kontroler se postavlja u položaj A i lokomotiva vrši pokretanje automatski do zadane brzine. Na osnovu određenih podataka koji su unešeni prije početka vožnje (struja, brzina) lokomotiva održava zadanu brzinu. U vuči brzih vlakova lokomotiva automatski odabire odgovarajući stupanj slabljenja polja (shuntiranje), tako da je kontroler za cijelo vrijeme vožnje u položaju A. Na padu zbog ograničenja brzine birač je blokiran u prvom položaju sa uključenim kontaktorima vuče. Prelazak iz vuče u kočenje, vrši se automatski bez obzira u kojem je položaju kontroler kod rukovanja kočnikom ili postavljanjem volana kontrolera u položaj F. Izborom struje kočenja postavlja se volan u položaj

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:49

M, što zaustavlja hod birača. Upravljanje strujom kočenja nije moguće potenciometrom struje na uređaju F2.32. Struja kočenja se automatski postavlja kod zavođenja kočenja zračnom kočnicom i ostaje sve dok se ne isprazni kočioni vod. Kod kočenja sa upotrebom zračne kočnice nije poželjno pritiskati tipkalo F2.15 RASKOČENJE.

Za vrijeme prelaska lokomotive preko skretničkih dionica u pokretanju potrebno je pritisnuti tipkalo F2.12 BLOKIRANJE PJESKARENJA i držati dok se iz tog područja ne izađe.

Lagana vožnja zavodi se zadržavanjem kontrolera u položaju A, zavođenjem kočenja radi smanjenja brzine i podešavanjem nove brzine potenciometrom na F2.32 UPRAVLJANJE. Izlazak iz lagane vožnje vrši se postavljanjem potenciometra brzine na brzinu koja odgovara brzini pruge za taj vlak, ali je moguće i održavanje struje kontrolerom kao kod “starih” lokomotiva.

Vožnja na sekcioneru se vrši tako da se kontroler ostavlja u položaju A, a vuča i pomoćni pogon isključuje se prekidačem F2.5 VENTILACIJA. Ventilacija automatski prestaje kada birač dođe u 5 (peti) položaj kada je lokomotiva u vuči, odnosno u prvi položaj, kada je u kočenju i zatim se isključuje glavni prekidač. Prolaskom ispod sekcionera uključuju se kompresor F2.4 i ventilacija F2.5, a zatim se uključuje glavni prekidač nakon čega automatski starta pomoćni pogon i starta vuča ili kočenje prema potrebi.

Postavljanjem struje u sklopu F2.32 UPRAVLJANJE vrši se na ravničarskim prugama prije polaska, a na brdovitim prugama i u toku vožnje. Na potenciometru STRUJA postavlja se vrijednost struje vučnih motora u vuči vlaka, a ne u pokretanju pa je zato ova vrijednost ograničena na 1300A i na nju prelazi lokomotiva tek kad dođe u područje zadane brzine. Pad brzine na usponu zbog trenutačno male struje vučnih motora nije zabrinjavajući jer kad brzina padne ispod zadane brzine uključuje se maksimalno moguća struja pokretanja.

UKLJUČENJE KONTAKTORA KOČENJA

Kontaktori kočenja uključuju se kada je uključen glavni prekidač, uključeni rastavljači sva četri vučna motora, uključen grebenasti prekidač S5.34:17 KOČENJE, uključena ventilacija vučnih motora, zavedeno zračno kočenje pri brzini većoj od 30km/h ili kad je kontroler postavljen u položaj M – F. Signalizacija uključenja kontaktora kočenja očituje se gašenjem signalne diode F2.26 KONTAKTORI KOČENJA ISKLJUČENI i kretanjem birača napona na više otcjepe što pokazuje signalna dioda F2.28 BIRAČ U BIRANJU i pomakom kazaljke instrumenta F2.33 STRUJA KOČENJA.

Vožnja na padu sa već uključenom elektrodinamičkom kočnicom vrši se okretanjem volana kontrolera F1.2 u položaj F sve dok struja kočenja vučnih motora ne poprimi vrijednost koja može održavati potrebnu brzinu na padu, a zatim se volan postavlja u položaj M i održava brzina. Kada je potrebna veća sila kočenja od one koju može pružiti elektrodinamička kočnica pristupa se zavođenju zračne kočnice kojom se koči kompozicijacija vlaka i smanjuje brzina odnosno održava na nekom većem a kraćem padu.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:50

Postavljanjem volana kontrolera u položaj D vrši se smanjenje struje kočenja kada se ustanovi da je zadana struja prevelika, do one vrijednosti koja odgovara zahtjevanoj. Zavođenjem zračne kočnice kod uključene elektrodinamičke kočnice vrši se povećanje struje kočenja na maksimalnu vrijednost ako ta struja već prije nije zadana, a prestankom zračnog kočenja nema prestanka rada elektrodinamičke kočnice već ona ostaje na maksimalnoj vrijednosti.

Elektrodinamička kočnica se automatski uključuje nakon prestanka brzog kočenja ako nije brzina vožnje pala ispod 30km/h i traje sve do otkočenja vlaka poslije kočenja zračno-električnom kočnicom. Ovu pojavu treba imati u vidu kod kočenja radi pravovremenog provođenja otkočivanja.

NAPOMENA: prekoračenje brzine u vuči ne zavodi kočenje već blokira birač napona u prvom položaju. Zavođenje kočenja moguće je i kod prekoračenja brzine bilo kontrolerom ili zračnom kočnicom kao i kombinacijom zračne i elektrodinamičke kočnice.

Prestanak kočenja elektrodinamičke kočnice radi sekcionera vrši se isključenjem prekidača F2.5 i nakon isključunja ventilacije vučnih motora i glavnog prekidača izvrši se vožnja živom silom ispod sekcionera. Prelaskom ispod sekcionera uključi se prekidač F2.5 a nakon znaka “uključi glavni prekidač” uključi se glavni prekidač i lokomotiva automatski prelazi u kočenje.

AUTSTOP UREĐAJ

Autostop uređaj je uređaj sigurnosti prometa sa funkcijom osiguranja puta

kočenja vlaka na pruzi. Radi na principu kontrole zauzetosti pruge sa točkastim prijenosom informacija na lokomotivu. Pod točkastim sustavom prijenosa informacija podrazumijeva se takav sustav gdje strojovođa na unaprijed određenim točkama uspoređuje svoje opažanje sa signalnim znakom i postupa prema značenju tog znaka. U slučaju da postupak strojovođe nije prema postupku za taj znak, a ugrožava sigurnost prometa dolazi do sigurnosnog kočenja.

Autostop sustav se sastoji iz dva osnovna dijela, pružnog i lokomotivskog. Pružni je pružna baliza koja u ovisnosti o signalu mijenja rezonantni titrajni krug od dvije frekvencije koje šalje lokomotivska baliza. Lokomotivski dio sustava sastoji se od centrale N27, dvije lokomotivske balize na svakoj desnoj strani iza prve osovine u pravcu vožnje i signalnog upravljačkog dijela smještenog na upravljačkom pultu F2 u obje upravljačnice.

Pružna baliza je smještena sa vanjske strane tračnice na desnoj strani kolosjeka u pravcu vožnje pored signala u čijoj je ovisnosti. Signal za identifikaciju daje lokomotivska baliza i zato se upravo tada poslužuje tipkalo autostopa u upravljačnici. Pružna baliza signala razlikuje rezonantne frekvencije, 2000Hz za brzo kočenje koji odmah aktivira kočnice vlaka i signal 1000Hz kao znak za smanjenje brzine u određenom vremenu ovisno o vrsti vlaka. Kontrola brzine 500Hz nije u ovisnosti o signalu već o opasnom mjestu na pruzi.

Lokomotivska baliza kao izvor rezonantnih frekvencija pobuđena je sa sve tri rezonsntne frekvencije konstantno tako da može pravovremeno reagirati na

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:51

pružnu balizu. Princip rada je takav da pružna baliza u ovisnosti o signalnom znaku oformi rezonantni krug određene frekvencije koji nailaskom lokomotive sa balizom u balizi lokomotive vrši promjenu struje uzbude odgovarajućeg titrajnog kruga. Promjena statičke struje uzbude vrši se samo u onom strujnom krugu koji odgovara rezonantnoj frekvenciji i ta se promjena uzima za raspoznavanje signalnog znaka.

Generator frekvencije je smješten u sklop N27 uz elektroniku za obradu signala i za izbor vrste vlaka.

Uključenje autostop uređaja vrši se osiguračem N27.4. Uređaj je smješten u crnu masivnu kutiju u motornom prostoru uz punjač

baterija. Sa strane su ručice za izbor vrste vlaka D-P-G koje odgovaraju vlakovima: “D” je za brze vlakove, “P” je za putničke vlakove, a “G” je za teretne vlakove, što odgovara kratici njemačkog nazivlja vrste vlaka, jer je proizvođač SIEMENS. Namještanjem vrste vlaka vrši se podešavanje kontrolnih vremena i brzina prema kojima treba strojovođa postupiti radi izbjegavanja sigurnosnog kočenja. To znači da kod brzog vlaka strojovođa treba smanjiti brzinu vlaka za 20 sekundi ispod 90km/h, kod vlaka u “P” režimu za 26 sekundi ispod 65km/h, a u “G” režimu treba maksimalno za 34 sekunde smanjiti brzinu ispod 45km/h, da bi se izbjeglo sigurnosno kočenje. Položaj ručice za izbor vrste vlaka vidi se na upravljačkom pultu F2 gdje u položaju D svijetle diode F2.53 i F2.54. U pložaju P svijetli dioda F2.53, a u položaju G svijetli dioda F2.54 koje su zelene boje. Pored te dvije diode nalazi se signalna dioda F2.55 žute boje koja svijetli kada je uključena vremenska kontrola za svođenje brzine na kontrolnu brzinu. Ispod signalnih dioda se nalaze tipkala za upravljanje autostopom. Tipkalo F.51 BUDNOST pritišće se kad je signalni znak koji po svojoj funkciji podrazumjeva ograničenu brzinu, a pritišće se iznad balize odnosno najkasnije 4 sekunde nakon što je lokomotiva prošla pružnu balizu. Tipkalo F.50 RAZRJEŠENJE poslužuje se u slučaju kada dođe do kočenja vlaka zbog prelaska preko balize rezonantnom frekvencijom 2000Hz, zbog kvara balize ili lošeg rukovanja. Tipkalo deaktivira autostop tek kada je tlak zraka u glavnom vodu ispod 1,8 bara i kada istekne vrijeme od 6 - 7 sekundi. Za vrijeme brzog kočenja autostopom u upravljačnicama sviraju sirene i gase se signalne diode za izbor vrste vlaka. Prekidač F2.52 VOŽNJA PO NALOGU uključuje se kada se prelazi preko balize 2000Hz radi manevre.

Autostop nije potrebno posluživati jedino kad signalnog znaka slobodno bez ograničenja brzine, a u svakom drugom slučaju posluživanje je nužno jer dovodi do zakočenja, a također se svako neredovito stanje registrira na traku brzinomjera. Postupak za upravljanje lokomotivom kod kvara autostop uređaja je propisan aktima ŽTP ili ŽTO i razlikuje se pa ih neće posebno navoditi.

U slučaju kvara na uređaju potrebno je u ovisnosti o vrsti kvara isključiti autostop na osiguraču N27.4 i zatvoriti slavinu koja je iza uređaja, radi sprečavanja izlaska zraka iz glavnog voda.

U istom su kućištu autostop i registrirajući uređaj bez obzira radi li se o MIMOS ili DEUTA registrirajućem uređaju.

Obzirom da će DEUTA registrirajući uređaj biti zamijenjen MIMOS-om Uputstvo za rad DEUTA uređaja neće se navoditi. Način posluživanja DEUTA uređaja nije promjenjen u odnosu na dosadašnji.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:52

RADIO DISPEČERSKI UREĐAJ

Namjenjen je sporazumijevanju prometnog osoblja sa strojovođom sa

svrhom sigurnijeg i bržeg odvijanja prometa. Ovim uređajem omogućena su i direktna zaustavljanja vlakova u slučaju opasnosti kao i prijenos informacija putnicima direktno iz dispečerskog centra. U daljnjem razvoju predviđa se omogućavanje obavljanja telefonskih razgovora putnika sa telefonskim preplatnicima izvan vlaka.

Za strojovođu je kod sustava bitno da uređaj uključi grebenastom sklopkom S5.34:18 RADIO DISPEČER na vratima S5 ormara. U upravljačnici A postaviti broj vlaka koji će lokomotiva vući, a u upravljačnici iz koje upravlja postavi kanal za sporazumijevanje koji je različit za pružne pravce i označen je u knjizi VOZNI RED. Kod ručice kontrolera F1.1 u položaju NAPRED pali se signalizacija u upravljačnici iz koje se upravlja.

Pritiskom na tipkala sa odgovarajućim znakom i tipkala za odašiljanje komande moguće je direktno bez razgovora prenijeti zahtjev za traženu informaciju ili za obavljanje telefonskog razgovora. Dispečerki centar može isto tako prenijeti bitne naredbe u lokomotivu gdje se uz kratki zvučni signal pali odgovarajuća lampica po kojoj je obavezno postupiti osim ako ne ugrožava sigurnost prometa, a tada se može telefonski dogovoriti daljnji postupak.

Na signalizatoru se također može vidjeti i kada radio-veza nije moguća paljenjem signalnog svjetla (PREKRIŽENI TELEFON). Pritiskom na tipkalo INTERVENTNO omogućena ja radio-veza maksimalnom važnošću i služi za javljanja u opasnosti jer u dispečerskom centru uključuje alarmni signal.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:53

GRIJANJE

Na lokomotivi razlikujemo dvije vrste grijanja i to grijanje upravljačnice i

grijanje garniture vlaka. Svaka vrsta grijanja je međusobno neovisna u radu.

GRIJANJE UPRAVLJAČNICE Grijanje upravljačnice vrše kalorifer i podni grijač. Grijači rade neovisno, a

za rad koriste napon 380V; 50Hz iz pomoćnog svitka glavnog transformatora za napajanje pomoćnog pogona i grijanje vlaka. Svaki izvor topline ima svoj osigurač i prekidač. Osigurači su među osiguračima na vratima S5 ormara i nose oznake:

S5.33:1 GRIJAČ KALORIFERA A S5.33.2 MOTOR KALORIFERA A S5.33:3 GRIJAČ PODA A I KUHALO S5.33:5 GRIJAČ KALORIFERA B S5.33:6 MOTOR KALORIFERA B S5.33:7 GRIJAČ PODA B I redovito su u položaju uključeno osim u slučaju kvara nekog grijača ili

motora ventilatora kalorifera. Prekidači za uključenje grijača su u upravljačnici na pultu F4 smješteni ispod stropa upravljačnice. Prekidači nose oznake:

F4.4 – GRIJANJE UPRAVLJAČNICE F4.6 – GRIJANJE PODA KALORIFER

Kalorifer je smješten na desnoj strani ispod pulta u upravljačnici, a služi za grijanje upravljačnice, čeonih i bočnih stakala. Snaga grijača je 6kW, a za pogon ventilatora je upotrebljen asinhroni motor snage 120W.

Kalorifer se uključuje grebenastim prekidačem F4.4 GRIJANJE UPRAVLJAČNICE sa 4 radna položaja:

0 – isključen kalorifer 1 – uključen grijač snage 2kW sa ventilacijom 2 – uključena dva grijača snage po 2kW sa ventilacijom 3 – uključenja 3 grijača snage po 2kW sa ventilacijom 4 – uključena ventilacija bez grijača.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:54

Posebnim zračnim cijevima zrak iz kalorifera odvodi do čeonih i bočnih prozora koje zagrijava i sprečava zamagljivanje odnosno omogućuje topljenje snijega i leda.

Kao zaštita od pregrijavanja grijača sa zadnje strane kalorifera ugrađen je termostat koji isključuje grijanje grijača kada temperatura zraka pređe temperaturu 50ºC.

Najčešći uzrok kvara na kalorifera je obratno okretanje motora kalorifera jer se kod radijalnih ventilatora vrši strujanje zraka od centra ventilatora prema krajnjem obodu u oba smjera vrtnje samo što je u pravilnom smjeru jače, pa kalorifer jače puše. Kad se ventilator vrti obratno češće izbacuje temperaturna zaštita jer se grijači slabije hlade. To se vidi po tome što grijanje malo radi, kalorifer puše toplo, a zatim se grijanje isključuje i ventilator puše hladno, sve dok grijači ne pregore, ako termostat zataji.

GRIJANJE PODA

Grijanje poda uključuje se prekidačem F4.6 GRIJANJE PODA koji se

nalazi pored prekidača za grijanje upravljačnice, a sam je grijač smješten u podnicu ispod sjedala strojovođe. Grijač nema termostat za zatitu od pregrijavanja, ali nema potrebe za uključenjem osim u ekstremno niskim pemperaturama, jer je kalorifer dovoljan za grijanje.

KUHALO

Kuhalo nije za grijanje upravljačnice ali služi za grijanje hrane osoblja u

službi. Kuhalo je jedno i smješteno u upravljačnici A. Na pultu F4 nalazi se grebenasti prekidač F4.5 KUHALO sa 3 radna položaja:

0 – isključeno 1 – snaga grijanja 350W 2 – snaga grijanja 650W 3 – snaga grijanja 1000W Grijača je ploča smještena na upravljački pult pored brzinomjera i nosi

oznaku F17. Grijaču ploču pokriva poklopac sa prorezima i rubom koji se postavlja između suda i ploče kod podgrijavanja hrane da ne ispadne na pult.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:55

GRIJANJE VLAKA

Grijanje vlaka vrši glavni transformator preko svitka pomoćnog pogona i

grijanja na izvodu Ue5 napona 1525V sa frekvencijom primarne mreže 50Hz. Snaga grijanja sa ovim transformatorom je 500kW, a ugradnjom transformatora sa drugim naponima pomoćnog pogona snaga (kao na podseriji 700 i kasnije) grijanja je oko 800kW. Dozvoljena snaga je ograničena temperaturom transformatora i što je temperatura manja dozvoljena snaga raste. Grijanje vlaka vrši lokomotiva iz koje se upravlja osim ako druga lokomotiva nije posjednuta strojovođom koji će vršiti nadzor nad ispravnosti grijanja. Kod vožnje u zaprezi obje lokomotive trebaju biti spojene kabelom za grijanje vlaka.

Propis za uključenje vlaka poznat je osoblju pa se neće navoditi. Grijanje vlaka uključuje se kontaktorom grijanja S2.6 smještenim u stalku S2.

Uključenje grijanja ide ovim redosljedom: - podignuti pantograf - uključiti glavni prekidač - utvrditi da postoji napon kontaktnog voda na istrumentu NAPON

KONTAKTNOG VODA - spojena garnitura vlaka na utičnicu N15 (utičnica grijanja) - ključ grijanja postaviti u bravu grijanja S5.5 - zakrenuti ključ u položaj TOPLINA - uključiti grijanje prekidačem F4.9 GRIJANJE VLAKA u upravljačnici iz

koje se upravlja - instrument GRIJANJE VLAKA pokazuje struju grijanja. Grijanje vlaka uključuje se na polaznoj stanici a isključuje na krajnjoj

stanici. Isključenje grijanja obavezno vršiti kod svih manevarskih vožnji radi sastavljanja ili izbacivanja kola iz garniture. Grijanje nije potrebno isključivati na sekcioneru jer rad grijanja kontrolira uređaj za pokretanje i vrši uključenje odnosno isključenje na sekcioneru.

Isključenje grijanja vrši se na zahtjev ovlaštenog radnika obrnutim redom od onog za uključivanje tj:

- isključiti prekidač F4.9 - izvaditi ključ grijanja iz brave grijanja vlaka S5.5 (isključenje grijanja je

završeno) - izvaditi kabel za grijanje garniture iz utičnice N15.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:56

OSTALA OPREMA U UPRAVLJAČNICI

U upravljačnici se nalaze slijedeća tipkala odnosno utičnice:

F7.A i F7.B - tipkala za opasnost – smješteni na stijenu prema motornom prostoru u gornjem lijevom kutu vrata. Služe za sigurnosno isključenje glavnog prekidača. Tipkalo na tlak ostaje trajno pritisnut i obzirom da prekida strujni krug za pridržavanje. Pritiskom na tipkalo F2.3 GLAVNI PREKIDAČ UKLJUČEN dolazi do uključenja prekidača, ali se glavni prekidač odmah isključuje jer nema pridržavanja svitka N6.3 u glavnom prekidaču. To je jedan od čestih kvarova lokomotive zimi, jer vješanjem kaputa ili kape na vješalicu u neposrednoj blizini izvrši se pritisak tog tipkala.

Utičnica F3.10 – smještena je na vrata upravljačkog stola. Služi za napajanje pomoćne lampe napona 72V na produžnom kabelu kada se radi oko lokomotive noću.

Slavina za uključenje brisača stakla – smještena je na upravljačkom pultu kod brzinomjera i ima dva položaja koji se otvaraju zakretanjem slavine za 90º. Uključuje oba brisača.

Brisači stakla – ugrađeni su ispod prednjih stakala i omogućuju brisanje stakla. Motori za pokretanje metlica brisača su potpuno pneumatski i opremljeni su slavinicom za reguliranje brzine brisanja i ručicom za ručno zakretanje metlice brisača.

Centrala radio-dispečera – smještena je u A upravljačnicu na predgrađu stijenu iznad sanduka za alat. Sadrži svu elektronsku opremu potrebnu za rad radio-dispečera osim one koja se poslužuje, a smještena je na pultu u obje upravljačnice. A upravljačnice uz sirenu.

Sanduk alata – izrađen od drveta i smješten ispod centralne skupine radio-dispečera u A upravljačnicu. Služi za pohranjivanje alata prema spisku koji se razlikuje po ŽTP-ima.

Stolica strojovođe – smještena na povišenu podnicu u koju je učvršćena. Stolica omogućuje zakretanje lijevo-desno pritiskom na pedalu na prednjoj strani nosečeg stupa stolice. Podizanje i spuštanje omogućuje se zakretanjem poluge smještene sa strane stolice lijevo ili desno ovisno o tome želimo li stolicu dići ili spustiti. Kod dizanja obavezno se dići. Kretanje stolice naprijed-natrag vrši se izvlačenjem crne ručice sa strane lijeve i desne i pomicanjem naprijed ili natrag koliko je potrebno i dok se crne ručice ne vrate u početni položaj u kojem vrše zabravljivanje.

Stolica pomoćnika – jednostavna stolica za preklapanje učvršćena na pregradnu stijenu. Stolica ima mehanizam za podizanje na oprugu ćija jačina je takva da omogućuje samostalno dizanje stolice ako nije opterećena i ne smije sama padati u toku vožnje.

Modifikacija: 0


Ukupno stana: 57

Dok. br: 34-901


Strana:57

NAPUŠTANJE LOKOMOTIVE

Pod napuštanjem lokomotive podrazumijeva se prestanak rada lokomotive, tj. kad lokomotiva ostaje neradna i nepomićna. Ta se radnja vrši na kolosjeku gdje lokomotiva ne ometa odvijanje prometa, kao što su ložionica (depo), radionica ili stanica u kojoj se vrši izmjena sustava vuče, jer lokomotiva dulje čeka izmjenu osoblja ili vlak.

Prije napuštanja lokomotive osoblje treba napraviti slijedeće radnje: − Napuniti rezervoare zraka maksimalnim tlakom − Isključiti kompresor − Isključiti ventilaciju ako to već nije učinjeno − Zakočiti ručnom kočnicom ako je to propisano pravilnikom rada u

depou, stanici i sl. − Izvršiti pregled motornog prostora radi curenja ulja proba ili oštećenja − Izvršiti pregled signalizacije i rasvjete − Izvršiti pregled aku-baterija, napon punjenja i struju punjenja − Izvršiti pregled rada pjeskara − Ispitati rad sirena − Ispitati rad brisača stakala − Isključiti glavni prekidač − Spustiti pantograf − Zatvoriti obje slavne glavnog rezervoara − Isključiti slavine budnika − Isključiti grebenastu sklopku radio-dispečera − Isključiti grebenastu sklopku struje upravljanja − Isključiti grebenastu sklopku aku-baterija − Upisati sve uočene nepravilnosti rada lokomotive u toku smjene sa

točnim opisom nepravilnosti, radi otklanjanja kvara. − Lokomotivu zaključati, ključeve predati nadzorniku

Documents

32-901 REKONSTRUKCIJA MONOFAZNE LOKOMOTIVE 441-325 … i pravilnici/knjige/441-325.pdf · Todorovića “Zbirka rešenih zadataka iz električne vuče i elektromotornog pogona”