3 - REGULACIJE VODOTOKA.pdf

7/24/2019 3 - REGULACIJE VODOTOKA.pdf

1/33

1

1

UNIVERZITET U ZENICI

POLITEHNIKI FAKULTET

HIDROTEHNIKI OBJEKTII SISTEMI

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI d!"#.!$%.%r&'.2

REGULACIJE VODOTOKA

3

1. SVRHA I ZADATAK REGULACIJA

Rijeke uvijek u fokusu aktivnosti ovjeka

Razlog: koristi od rijeka i zatita od poplava i erozije

Ekologija: teimo da voda u rijekama bude to manje zagaena irenje zagaenja

Inenjersko rjeavanje: rijeke ukroene NE silom ve razumijevanjem prirode

Regulacije vodotoka:

-Ureenje korita: morfoloke regulacije

- Promjena vodnih koliina: regulacije vodnog reima

Uspjenost rjeavanja problema stepen razumijevanja prirode vodotoka

Prirodni vodotoci: tee voda sa nanosom (suspendovan i vueni) formiranje korita

4

Ispravan pristup rjeavanju problema ureenja vodotoka f-ja:

- zakonitosti teenja vode (i nanosa) u otvorenim vodotocima

- zakonitosti procesa formiranja korita, erozijskih procesa i procesa nanosa

Prirodni vodotoci = ivi organizmi ( u t mijenjaju koliinu vode)

Prirodni vodotoci: velika energija koja je stalna sa vremenskim varijacijama

REGULACIJE = ureenje vodnih tokova

Regulacije: skup mjera i gradnji kojima mijenjamo prirodne osobine na vodotoku

Zadataka regulacija vodotoka:

- racionalno koritenje voda

- efikasna zatita od tetnog dejstva voda iz vodotoka

- efikasna zatita vodotoka od zagaenja


2/33

2

5

1.1 Podruje koristi od rijeka

Koristi od rijeka:1-zahvaanje, crpljenje i upotreba voda za razne namjene (vodosnabdjevanje,tehnoloke vode, navodnjavanje

2-proizvodnja elektrine energije

3-uzgoj riba (ribogojstvo)

4-plovidba

5-sport, rekreacija, kupanje itd

Tri bitna naina koritenja voda:

-Prvi nain:Koristimo vodu iz rijeka tako da se bespovratno oduzme iz vodotoka ili da se u njega vratisa promijenjenim fiziko-hemijskim osobinama (vezano za 1)

Promjena fizikih osobina: voda koja se koristi za tehnoloke potrebe

Primjer promjene fizikih osobina: rashladna voda zagrijana se vraa u vodotok6

Promjena hemijskih osobina: za sanitarne potrebe i dijelom se oneiena vraa u rijeku

-Drugi nain:

Koristimo snagu iz rijeka ne oduzima se vodna koliina niti se mijenjaju osobine (pod 2)

-Trei nain:

Voda se koristi kao medij ne oduzima se iz vodotoka i ne koristi se vodna snaga (3,4,5)

Graevine na vodotoku za zahvaanje vode mogu imati razliita tehnika rjeenja

Tehniko rjeenje f-ja stepena regulacija vodotoka i obima radova

7

Primjer A: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat na samoj obali mali zahvati na ureenju vodotoka

-Potrebno uzvodno i nizvodno izvesti zatitu obale

-Graevina zahvata uvuena u obalu zatiena od leda i udara trupaca koje voda nosi

-Graevina velike H zbog velike oscilacije vodotoka

8

Primjer B: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat isturen i ulazi u protoni profil vodotoka

-Mogui udari leda i trupaca dodatna zatita odgovarajuom konstrukcijom

-Treba urediti obalu radi stabilizacije profila vodotoka

-Uahvat manje H i neosjetljivo za povremeno potapanje VV


3/33

3

9

Regulacija vodotoka radi proizvodnje El. E:

-Obim regulacije moe biti veoma veliki-Ureenje korita na dionici koja je u uticaju sistema

-Podruje regulacije moe biti i kratko (slika)

Slika: regulacija nizvodno od brane (velike turbulencije)

regulacija uzvodno (radi poplava uspor vode)

regulacija uzvodno: odbrambeni nasipi

- Veliki uticaji HG na regulaciju vodotoka:

gradnja kanala

izmjetanje postojeih vodotoka ...

10

Primjer: koritenje vode za ribogojstvo

-Obino nema posebnih i velikih radova na regulaciji vodotoka-Radovi: ureenje zahvata za vodu i ispust vode u vodotok

-Problem: lokacija povoljnog mjesta u vodotoku za zahvat vode (stabilan zahvat u f-ji t)

-Problem: rjeavanje nanosa u bazenu za uzgoj riba

11

Primjer: koritenje rijeka za plovidbu

-Veoma zahtjevna aktivnost sa aspekta regulacije vodotoka

-Osigurati dovoljan plovni gabarit i dovoljan radijus zavoja na plovnoj duini

-Izvesti dovoljan i potreban broj HG (pristanite ...)

-Pristanite (rijena luka): dio vodotoka za aktivnosti plovidbe na rijekama

12

U gradovima: obale mora (Neum), jezera (Jajce), akumulacija (Modrac), vee rijeke(Bos. amac i Brko), vjetaki kanali

Pristanita (luke): - pretovar ljudi i roba

- usluge na nivou vangradskog vodnog saobraaja

- sastavni dio gradske saobraajne infrastrukture

Plovni putevi:

Plovni putevi: -ne treba nikakvo graenje puta (prirodno stanje)- nema trokova amortizacije

- prevoz jeftiniji, ali i sporiji

- pogodan za kabastu i masivnu robu (nafta, ito, ugalj ...)


4/33

4

13

Rijena luka Vukovar

Kranovi u luci Brko

14

Uslovi za plovidbu

Rijeka mora ispuniti plovidbene usloveNajmanja plovna dubina svugdje priblino ista max. gaz plovila (Gpl):

Dmin najmanja plovna dubina

Dplmax maksimalni doputeni gaz plovila

Grez neophodna rezerva od 0,1 do 0,3 m

Uslovi za odreivanje maksimalne plovne dubine

Min. plovna dubina: propisuje se za svaku rijeku ili kanal max. gaz plovila podpunim teretom plovidbeni put redovno odravati (uklanjati potopljenepredmete, kamenje ... )

15

Pristanita

Na obali pretovar robe, ukrcavanje i iskrcavanje putnika

Pristanita: na kanalu, na jezeru i akumulaciji, rijeci, moru

U BiH: Luke od znaaja (Bos. amac, Brko, Neum)

Rijena pristanita: - na otvorenoj obali

- bazenska pristanita

Rijena pristanita: opa i specijalna

Pristanite: ima vodni dio (akvatorij) i kopneni dio

Granica izmeu ovih dijelova = pristanina obala

Pristanina obala: a) operativna (teretna i putnika)

b) neoperativna

16

Rijeno bazensko pristanite

Vodeni dio (akvatorij): prilazi sa plovnog puta, sidrita, zatitne graevine odvjetra, leda,nanosa ...

Kopneni dio: pretovarni ureaji, prilazni kolosijeci i putevi, skladita ...


5/33

5

17

Akvatorij pristanita

18

Obalni (kejski) zidovi

Prirodne obale uglavnom nisu pogodne za pristajanje plovilaGrade se obalni (kejski) zidovi obrauje se obala

Masivni kejski betonski zid

Uloga kejskih zidova:

-obezbjeuju potrebnu H vode du obale

- omoguavaju uslove za stabilno fundiranje skladita i saobraajnica

-obezbjeuju obalu od ruenja usljed hidrolokih promjena u akvatoriju

19

Obalni zidovi u poprenom presjeku:

- vertikalni

- kosi (nagib 1:1,25)

- mjeoviti (vertikalno-kosi)

Kosi dio: esto obloen lomljenim ili obraenim kamenom

Obalni zidovi: ugraene bitve za vezivanje plovila

Vertikalni zidovi:

- beton (masivni potporni zidovi)

- armirani beton na visokom rotilju i na ipovima

- eline i ab talpe

20

Projektovanje pristanita

Odgovarajue hidroloke (poseban znaaj), geoloke i geomehanike podloge

Podaci o klimatskim uslovima

Podaci o plovnim vozilima koja e pristajati

Projektovanje obalnih zidova spoljne sile:

- vlastita teina

- optereenje od tereta u podruju zida- vertikalno optereenje (dizalice, vozna kompozicija, susjedni objekti ...)

- horizontalni pritisak plovila

- aktivni i pasivni pritisak tla (uzeti i PV)

- hidrostatiki pritisak vode akvatorija

- pritisak leda . . .


6/33

6

21

1.2 Podruje zatite od tetnog dejstva voda

1) Ureenje vodotoka:

- gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina

-gradnja vodnih graevina za odvodnju i odravanje vodotoka

2) Odbrana od poplava, odbrana od leda, zatita od erozije i bujica

3) Melioracijska odvodnja

22

Uinci tetnog dejstva voda:

23

Osnovni zadatak regulacije vodotoka: gradnja sistema koji e poplave i tete od erozija

smanjiti na najmanju moguu mjeru

Melioracijska odvodnja: posebna podkategorija regulacije vodotoka

Regulacija vodotoka se ne moe odvojiti od melioracijske odvodnje

Elementi sistema za melioracijsku odvodnju: CS i ustave

Melioracijska odvodnja

24

1.3 Podruje zatite voda

-Isputanje otpadnih voda u recipijent

-Sa aspekta regulacije vodotoka: isputanje otpadnih voda nema posebnih radova

-Potrebno lokalno urediti korito na mjestu ispusta vode u vodotok

Preiavanje voda prije isputanja u recipijent ( vodotok)

-Isputanje oborinskih voda i tehnolokih otpadnih voda

-Separatori ulja i masti


7/33

7

25

Potrebni uslovi za pravilno inenjersko rjeavanje regulacije vodotoka:

1. Upoznavanje rijeke (vodotoka)

2. Tumaenje zakonitosti rijenog reima

3. Opisivanje fizikih zakona matematskim putem

4. Upoznavanje sa pravilnim tehnikim rjeenjima za regulaciju vodotoka

Poplave iz 2002. godine u velikom dijelu Evrope:

- nema sigurnog sistema za zatitu od poplava

- uvijek postoji vjerovatnoa otkazivanja sistema (objekta) za regulaciju vodotoka

- pojave hidrolokih dogoaja koje su vee od projektnih kriterija

26

Poplave u Evropi (2002. godina)

27

Erozija obale

Erozija obale:

-esta pojava u vodotocima

-Kod velikih dubina vodotoka tee rjeenje

-Gradnja obaloutvrda

28

2. OSNOVNE DEFINICIJE I PODJELE VODOTOKA I REGULACIJA

Definicija vodotoka

Definicija vodotoka moe se definisati preko definicije rijeke

RIJEKA: prirodni tok vode koja pod uticajem g tee koritom i sama ga formira i erodira

Podjela vodotoka

Pristup rjeavanju problema kod regulacije razliit (bujini tok ili rijeka)

Podjela u geografskom smislu:

- bujice,

- brdski potoci,

- potoci,

- rijeke.


8/33

8

29

Podjela prema veliini vodotoka:

- brazde,

- jarci,

- jaruge,

- potoci,

- rijeke (male i velike).

Navedene podjele: predmet subjektivne procjene (nemaju kvantifikaciju)

Podjela prema vodoprivrednom tretmanu:

- melioracijski kanali (irina dna b


9/33

9

33

Definicije vezane uz korito vodotoka

Obala = crta presjeka korita vodotoka i okolnog terenaKorito vodotoka: lijeva i desna obala (u smjeru teenja)

Konkavna obala = vanjska obala na zavoju vodotoka

Konveksna obala = unutarnja obala na zavoju vodotoka

Osnovni pojmovi kod grafikog prikazivanja vodotoka:

-Infleksija (prijevoj)=mjesto promjene karaktera zakrivljenosti trase vodotoka

-Sirfleksija=mjesto zajednike tangente dva istosmjerna zavoja trase vodotoka

-Talweg=spojnica taaka najveih dubina u poprenim profilima

-Matica=spojnica taaka najveih brzina u poprenim profilima

-Osa=linija jednako udaljena od obala

-Teite=spojnica linija koje dijele okvaenu P na jednake polovine u popr. profilima

34

Osnovne definicije korita vodotoka

35

Korita je jedna cjelina

U poprenom presjeku korita razlikujemo:

1. korito za srednju vodu

2. korito za veliku vodu

3. glavno korito

4. inundacije

5. nasip

6. visoka obala

36

Korito za srednju vodu: njime uglavnom tee voda veim dijelom godine

Izmeu korita za srednju vodu i vieg terena (povremeno se pojavljuje voda)=inundacije

Korito za srednju vodu + inundacije = korito za veliko vodu

Rijeke stalno mijenjaju smjer trasa zavojita linija

MEANDAR = otar i dug zavoj korita vodotoka

Meandar (po turskoj rijeci Menderes korito jako krivudavo)

MEANDROM = zavoj ija je L > od L upisanog krunog luka


10/33

10

37

3. INENJERSKI PRIKAZ VODOTOKA

Grafiki prikaz vodotoka = inenjerski prikazProstorna geometrija korita vodotoka:

- situacija sa tlocrtima

- popreni profili

- poduni profili

R 1:1000 do 1:25000

Pregledne situacije: R 1:5000 do 1:25000 (f-ja veliine vodotoka)

Tehnika rjeenja: R 1:1000 (f-ja veliine vodotoka i nivoa projekta)

Topografija terena: izohipse i apsolutne visineske kote

Situacija: prikazane sve vidljive graevine i infrastruktura (podzemna i nadzemna)

Situacije:

38

Korito vodotoka: prikazujemo obalnu liniju, osu korita i urez vode

Korito velikih vodotoka (rijeka): prikazujemo izohipsama ili izobatamaIzobate: kod plovnih vodotoka

IZOBATE: presjenice ravni paralelenih sa vodnim licem 95%-nog trajanja i korita rijeke

Situacija potrebno naznaiti:

- stacionau,

- kilometrau,

- pozicije poprenh profila,

- broj profila.

-Stacionaa = udaljenost take na osi korita od ua (uvijek od ua stacionaa)

-Kilometraa = za plovne rijeke

-Mjesto poprenog profila sa oznakom profila

39 40


11/33

11

41

Skica prikaza korita izohipsama i izobatama

42

Popreni profil:

-Popreni profil vodotoka-U iskrivljenom mjerilu (da se naglase visine u odnosu na duinu)

-R zavisi od veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:100/10 do 1:1000/100

-Svaki PP mora imati oznaku stacionae i broj profila

-Na PP naznaiti lijevu i desnu stranu vodotoka

-PP slijede stacionau usmjereni nizvodno

-Na PP naznaiti visine taaka i karakteristine vodostaje vodotoka

43

Popreni profil vodotoka

44

Poduni profil:

-Kao i PP prikazuje se u iskrivljenom mjerilu

-Grafiki i tabelarni dio prikaza

-R f-ja veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:1000/100 do 1:10000/1000)

-Grafiki dio: prikazuje nasipe obale, vodna lica i dno korita

-Razlika izmeu nasipa lijeve i desne obale grafiki ih prikazati i opisati oznake

-Dno korita oznaavamo linijom talwega (spojnica najveih dubina)

-Tablini dio prikaza: svi numeriki podaci nacrtani u grafikom dijelu

-Tablini dio: visinske kote nasipa, obala, dna i vodostaja; oznaka profila; stacionaa ...


12/33

12

45

4. MORFOLOGIJA RIJENOG KORITA

Morfologija = nauka o oblicimaRijena morfologija = morfologija rijenog korita

Zadatak morfologije: opisivanje osnovnih parametara korita vodotoka

Procesi formiranja korita vodotoka dugotrajni

Rijeni tok: tri karakteristine cjeline (gornji tok, srednji i donji tok)

Procesi u tokovima razliiti

46

GORNJI TOK (karakteristike):

- najvei poduni padovi i v daleko > vkrit silovito teenje

- veliki padovi velika erozija i na koritu i u slivu

- rijena dolina uska i ograniena brdima

- este i i nagle promjene smjera toka

- este pojave brzaka i vodopada

- nepravilno vodno lice prati oblik korita

- konture korita nepravilne

- este promjene pada dna korita

- este pojave bujica u slivu

47

SREDNJI TOK (karakteristike):

- podruje srednjih padova (0,5% do 5,0%)

- nejasan prelaz iz gornjeg u srednji tok

- v od 1m/s do 2,5m/s

- vueni nanos ljunani sa primjesama pijeska

- korito stabilnije nego u gornjem i donjem toku

DONJI TOK (karakteristike):

-korito izgraeno u aluviju (vlastiti nanos)

- mali poduni padovi

- v manje od 1m/s

- pri manjim vodama taloi se nanos manji proticajni profil vodotoka

- vueni nanos sitni ljunak koji prelazi u pijesak

- dosta ujednaen vodni reim

48

Podjela rijenog toka sa osnovnim karakteristikama

-gornji tok:problem stabilnosti korita

-gornji tok:problem zadravanja nanosa

-srednji tok:nema problema sa stabilnosti

-donji tok:veliki problemi regulacije

-donji tok:korito nestabilno, prom. Poloaj

-donji tok:dimenzije vodotoka velike


13/33

13

49

5. PRAVILNO VOENJE TRASE

Trasa osnovni korak u projektovanjuTrasiranje vodotoka ima svoja ogranienja i pravila

Saznanja o karakter. vodotoka (morfologija) i pravila struke geometrija vodotoka

Kod voenja trase odrediti 3 odnosno 5 linija:

1. Osa vodotoka

2. Obale vodotoka

3. Osa nasipa

Kod malih vodotoka (B dna do 20m):

1.Osa vodotoka postavlja se u zavojima sa to manje dionica u pravcu

2.Zavoji su kruni (Rmin=5B) 3.Susjedni zavoji ne smiju imati znatno razliite R

4.Obale se trasiraju paralelno sa osom 5.Osa nasipa postavlja se na nain da se R

zavoja poveavaju 50

Voenje trase rijeka je sloenije slijedea pravila:

1. Osa vodotoka postavlja se u zavojima i protuzavojima

2. Konstrukcija zavoja pomou krunih krivina i klotoida

3. Min. R krunice R=5B

4. L zavoja 8B do 10B

5. Izmeu protivsmjernih zavoja umee se meupravac L=2B

6. Obale vodotoka: trasirati tako da se irina vodotoka povea u krunom dijelu zavoja

7. Nasipi se trasiraju tako da se ublaavaju zavoji ose korita

51

6. REIM NANOSA

Prostorna i vremenska raspodjela nanosa

Nanos = krute tvari u tekuoj vodi (kreu se stalno ili povremeno)

Tri vrste nanosa:

- vueni nanos

- suspendirani nanos

- lebdei nanos i plutajue tvari

VUENI NANOS: usljed erozije dna u srednjem toku i gornjem toku

krupnije granulacije (izgraeno korito od vuenog nanosa)

LEBDEI NANOS: sitne suspendovane estice

usljed povrinske erozije u slivnom podruju

dio nanosa uestvuje u formiranju korita52

ematski prikaz vrste nanosa u vodnom toku

-Teko odrediti granicu izmeu vuenog i lebdeeg nanosa

-Mogui pokazatelj te granice Froudov broj (tj. Fr od 19)


14/33

14

53

Granini kriterij hidraulikih uslova podjele nanosa

-Npr: zrno nanosa d=2mm pri v=2m/s dio vuenog nanosa

-Zrno nanosa d=2mm pri v=3m/s dio suspendovanog nanosa

PLUTAJUE TVARI: posebna grupa nanosa

u hidrolokom smislu se ne mjere i ne biljee

trupci, grane i razni otpadni materijal

neeljena pojava u vodotocima smanjenje proticajnog profila54

Nakupine plutajueg nanosa na stubu mosta

Plutajui nanos (slika):

- nepotrebno optereenje konstrukcije mosta

- mogunost podlokavanja temelja stuba mosta

- smanjen proticajni profil smetnja pri plovidbi

55

7. HIDRAULIKI PRORAUN VODOTOKA

Rezultat matematskog modeliranja fizikalnih procesa

Rijena hidraulika:

- proraun teenja

- proraun stabilnosti korita

- proraun pronosa nanosa

- proraun promjene oblika korita

7.1 PRORAUNI TEENJA

-Najjednostavniji od svih prorauna

-Dijelimo ih na: teenje u kanalima

teenje u koritu za srednju vodu

teenje u koritu za VV

56

- Teenje u vodotocima NEUSTALJENO (kriterij promjene po t):

- Teenje u vodotocima nejednoliko (kriterij promjene v) nejednoliko ubrzano teenje:

- Teenje u vodotocima turbulentno (kriterij odnosa sila inercije i v iskoznosti):


15/33

15

57

-U vodotocima stalne promjene reima teenja (mirno silovito) (odnos sila inercije i gravit.)

Uslovi mirnog teenja u vodotocima:

Uslovi burnog (silovitog) teenja u vodotocima:

h = dubina vode (m)

- U vodotocima trodimenzionalno teenje (kriterij dimenzionalnosti):

- U vodotocima teenje u neprizmatinim koritima (du korita stalna promjena geometrije)

58

-U vodotocima stalne promjene geometrije (kriterij stalnosti geometrije):

Geometrija korita f-ja t

- U vodotocima hrapavost korita promjenjiva (kriterij stalnosti hrapavosti korita):

-U vodotocima dvofazno teenje (kriterij faznosti) - mjeavina vode i nanosa:

Dvije faze teenja u prirodnim vodotocima (voda i nanos)

59

Teenje u prirodnim vodotocima (ZAKLJUAK):

- neustaljeno

- nejednoliko (ubrzano ili usporeno)

- turbulentno

- stalne promjene reima teenja (mirno burno)

- trodimenzionalno

- u neprizmatinim koritima

- geometrija korita f(t)

- hrapavost korita prostorno i vremenski promjenjiva

- teenje dvofazno (voda + nanos)

Sloena pojava procesa teenja opisivanje matematskim putem

Pojednostavljenja prorauna

60

7.1.1 Teenje u kanalima

Kanali = vjetaki vodotoci

Teenje najjednostavniji sluaj kod teenja otvorenih vodotoka

Pretpostavke teenja (pojednostavljenja):

-Teenje ustaljeno (za max. Q na strani sigurnosti za odreeni protoni profil)

-Teenje jednoliko (jednaki uslovi na pojedinim dionicama trase vodotoka)

-Teenje turbulentno (u prirodi ispravna pretpostavka)

-Teenje jednodimenzionalno (dominantna L kanala B i h su manje)-Hrapavost korita const.

-Teenje jednofazno (voda)

-Profil kanala const. du dionice

Navedene pretpostavke: samo ako postoje uslovi za njih ne mogu za sve sluajeve


16/33

16

61

Proraun teenja u kanalima (jednoliko stacionarno teenje u prizmatinom koritu)

Postupak prorauna:1) Odabrati geometriju kanala (strane, dno, pad dna)

2) Proraun h vode za dati Q

3) Ako geometrija ne odgovara za dati Q mijenjamo geometriju kanala

62

7.1.2 Teenje u glavnom koritu (za srednju vodu)

Glavno korito vodotoka: s loena geometrijaHidrauliki prorauni danas raunarski programi (razne pretpostavke)

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (pretpostavke):

- teenje ustaljeno

- teenje nejednoliko (prirodna korita izrazito neprizmatina)

- teenje konzervativno (uglavnom nema promjene Q po putu teenja)

- teenje turbulentno (u prirodi rijetko laminarno teenje ispravna pretp.)

- teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala)

- teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice)

- hrapavost korita const (ne mijenja se ni po prostoru ni po t)

- teenje 1-fazno (teenje bez nanosa)

63

Hidrauliki proraun (korito za srednju vodu): odreivanje oblika vodnog lica izmeu 2 profila

Proraun: Bernoulli-eva j-na

Hidrauliki gubici izmeu dva profila: Manningove j-ne

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (nejednoliko stacionarno teenje u neprizmatinom kanalu)

64

POSTUPAK PRORAUNA:

-Iterativno

-Poznata geometrija susjednih profila

-Poznat nivo vode na i-tom profilu, poznat koeficijent hrapavosti, zadat Q

-Izraunati vodostaj na uzvodnom profilu i+1

-Prvo pretpostavljamo nivo vode na i+1 profilu

-Potom izraunamo nivo vode ho-1 pomou Bernoullijeve j-ne

-Jasno da se pretpostavljeni i izraunati nivo vode na profilu i+1 nee podudarati

-Zbog toga provodimo iteracije dok se dvije vrijednosti ne podudare


17/33

17

65

lanovi u j-nama koji su u f-ji nepoznatog nivoa vode na profilu i+1 (ZAOKRUENO CRVENO)

66

Dijagram toka hidraulikog prorauna izmeu dva vodomjerna profila

67

7.1.3 Teenje u sloenom koritu (za veliku vodu)

Razliita hrapavost inundacije od hrapavosti korita za srednju vodu

Proraun teenja uz pretpostavke:

- teenje ustaljeno (moe se kritikovati zato to prolaze talasi kroz kratko t)

- teenje nejednoliko (korita veoma neprizmatina)

- teenje konzervativno (obino nema promjene Q po putu)

- teenje turbulentno (u prirodi teko nai laminarno teenje ispravno)

- teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala ili vodotoka)- teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice)

- hrapavost nije const (mijenja se po poprenom profilu, a ne mijenja se sa t)

- teenje 1-fazno (teenje bez nanosa samo voda)

Proraun: odreivanje oblika vodnih lica pri raznim Qna dionica izmeu 2 profila

poznata geometrija korita (PP i njihov razmak)

pretpostavljene hrapavosti glavnog korita i inundacije68

Raunarski programi: proraun sloenih modela

Pretpostavke prorauna: teenje u 3 dijela korita

Tri dijelovi korita: korito za srednju vodu i lijeva i desna inundacija

U dijelovima korita nema poprenog teenja na istom PP vodostaji isti u sva 3 dijela

Uvodi se pojam MODULA PROTOKA (M):

M dijelimo na tri dijela: M lijeve inundacije; M desne inundacije; M glavnog korita

Dijelovi korita imaju:

- svoje geometrijske i hidraulike osobine

- okvaeni O

- povrinu protonog presjeka F

- hidrauliki radijus R

- Manningov koeficijent hrapavosti n


18/33

18

69

Uvode se oznake indeksa: LI i DI (lijeva i desna inundacija); indeks 0 (glavno korito)

Slika dole: osnovni geometrijski i hidrauliki parametri za PP

70

Pojednostavljenja prorauna u geometriji:

- zamjena R inundacija sa H vode u inundaciji

- O glavnog korita const.

Hidrauliki gubici izmeu 2 PP bit e jednaki razlici vodostaja izmeu ta 2 PP

srednji M

Lrazmak izmeu profila (PP)

I poduni pad vodnog lica

71

7.1.4 Hrapavost otvorenih korita

Hrapavost korita = hidraulika karakteristika (odraava se na gubitke tokom teenja)

Hrapavost: hrapavost povrine i hrapavost forme korita

Opisuje se preko koeficijenta hrapavosti

Hrapavost: promjenjiva i stavlja se u f-ju protoka

Hrapavost za manje vodotoke i kanale = obino const.

Hrapavost za vee vodotoke:odreuje se za pojedine dionice

Od hrapavosti zavise rezultati hidraulikih prorauna

Hrapavost procjenjujemo prema stanju korita

v toka u linearnoj vezi sa n koliko pogrijeimo u procjeni n toliko grijeimo i u v

Q u linearnoj vezi sa n greka se prenosi i na Q (ako pogrijeimo u procjeni n)

72


19/33

19

73

Apsolutna hrapavost korita

Odnosi se na karakteristike povrine preko koje tee fluid

Dimenzionalna veliina mjerilo duine

Izraz za odreivanje n (Manning-ov koeficijent hrapavosti):

R hidrauliki radijus

n apsolutna hrapavost

74

Vrijednosti Manningovog koeficijenta za neke tipove k orita vodotoka

Inundacije: poseban problem odreivanja hrapavosti

Obraslost inundacije utie na otpore teenju

75

8. PRORAUN STABILNOSTI KORITA

Kategorija hidraulikih prorauna

Dva problema kod regulacije vodotoka:

- globalna stabilnost korita

- lokalna stabilnost korita

GLOBALNA STABILNOST KORITA

-Promjene po cijeloj L neke dionice vodotoka-Pronos vuenog nanosa prirodna pojava kod vodotoka

-Pokretanje nanosa naruavanje stabilnosti

-Naruavanje stabilnosti smiua naprezanja kojima voda djeluje na dno korita >vrijednosti kojima se estice na dnu mogu oduprijeti

-Teenje u koritu gravitacijske i inercijalne sile

76

LOKALNA STABILNOST KORITA

-Promjene u koritu lokalnog znaaja

-Rezultat graevinske aktivnosti u protonom profilu (gradnja stubova mosta ...)

-Lokalna stabilnost: uzrok i kretanja vodnih estica zbog pojave talasa na povrini

-Problem stabilnosti: ugroavanje stabilnosti graevina na vodotoku ili samog korita

-Naruavanje globalne stabilnosti produbljenje korita korito drenira podzemlje


20/33

20

77

8.1 Pristupi prorauna globalne stabilnosti korita

1. Pristup doputenih smiuih napona

2. Pristup granine brzine toka

1. DOPUTENA SMIUA NAPREZANJA

- Razmatra se prosjena naprezanja po konturi vodotoka

- Naprezanja > doputene vrijednosti za materijal od koga je graeno korito

Naruavanje stabilnosti i pokretanje nanosa

78

Prosjena smiua naprezanja = vuna sila (A)

(A) odrediti za dionicu korita duine L postavljanjem j-ne odranja koliine kretanja

U j-ni za vunu silu figurie: , g, R i I (poduni pad)

R kod irokih korita moemo zamijeniti sa h (dubina vode)

Vuna sila = naprezanje po konturi

Korito vodotoka: smiue naprezanje nejednako raspodjeljeno po konturi korita

79

RASPORED SMIUIH NAPREZANJA

PO OKVAENOM OBODU

Raspodjela smiuih naprezanja po konturi trapeznog korita

Tabela: Koeficijenti korekcije vune sile za dno i pokose

80

2. GRANINA BRZINA TOKA

v vode ne smije prei vg (granina vrijednost v)

vg se definie u f-ji prenika zrna nanosa i h vode

Moramo poznavati v vode na dnu (to n ije jasno definisan pojam)

ds srednji prenik zrna nanosa (na dnu)

h dubina vode(A)

(A) vae za granino stanje

Do pokretanja zrna dolazi i pri manjim v (vg), tj:

Granina v punog razvoja nanosa iznosi:


21/33

21

81

Granina v za pokos iznosi:gdje je:

Za vezane materijale vg moemo odrediti iz literaturnih podataka:

Tabela: Granina brzina vode za vezane materijale

82

8.2 Problemi lokalne stabilnosti korita

Lokalna erozija: mjesta gdje je strujna slika poremeenaPoremeaj strujne mree uticaj uronjenog tijela (HG)

Primjer: stubovi mosta u koritu vodotoka,regulacijske graevine, pragovi ...

HG u toku vode smanjuje proticajni profil, pojava uspora remeti se strujna slika

- pojava uslova za vee odnoenje materijala sa dna korita

- stabilnost HG ugroena zbog ispiranja materijala u koritu

- proces produbljenja korita u zoni uticaja HG je konaan

uspostava ravnotee: jednakost kol. nanosa koji ulazi i koji izlazi (ispire se) iz kaverne

83

Problem lokalne erozije kod:

-stubova mosta

-nasipa upornjaka mostova

-regulacijskih graevina

- otrih zavoja

- pojave vjetrovnih valova ...

84

Podlokovanje oko stuba mosta

- Dubina podlokavanja oko stuba mosta (hse):

C1=2,0 kruni popreni presjek stuba

C1=2,2 kvadratni i izdueni popreni presjek Froudov broj toka


22/33

22

85

9. REGULACIJSKI RADOVI NA KORITU VODOTOKA

Dosta skupi radovi veliki obim radova i specifini uslovi gradnje

Traimo jeftinija rjeenja prirodni materijali (u blizini vodotoka)

Regulacijske graevine (RG) sa konstruktivnog aspekta jednostavne

Problem RG: odabir tipa konstrukcije, smjetaj u prostoru i oblikovanje konstrukcije

RG smatrati kao dio vodotoka drugaiji tok vode, kretanje nanosa sa RG

Specifinost uslova: dio RG gradimo u vodi koja tee (mali vodotoci moemo skrenuti tok)

Kod rijeka za RG koristiti polufabrikate (ne moemo skrenuti tok rijeke)

86

Podjela regulacijskih graevina

87

RG koristiti da utiemo na uzroke neeljenih stanja u koritu, a ne na sanaciju tog stanja

Odabir RG f-ja namjene regulacije

Osnovne namjene regulacija:

- omoguavanje pronosa nanosa bez smetnji

- smanjenje erozije i izazivanje taloenja na odreenim mjestima

- poveanje protone moi korita

- produbljivanje korita

- kombinacija prethodnih namjena

Pronos nanosa bez smetnji: pravilno trasiranje ose vodotoka i obalnih linija

Smanjenje erozije: proirenjem protonog presjeka, smanjenjem pod. pada (I)

Poveanje protone moi: uklanjanjem naglih promjena presjeka korita, poveanjem I

88

9.1 NASIPI

Pojam nasipa = hidrotehniki nasipi

Nasipi = RG izvan glavnog korita (svrha zatita podruja od plavljenja VV)

Nasipi: formiraju tzv. vjetako korito za VV

Za nasipe potrebno definisati:

- trasu- profil (visina krune, nagibi pokosa, poloaj i irina berme)

- presjek (konstrukcija unutar profila materijal, slojevi, debljina)


23/33

23

89

Trasa nasipa

Sloen problemTehnika kategorija problema (f-ja hidrolokih, geodetskih, hidraulikih, geolokih faktora ...)

Prostorna kategorija problema (povrina pod nasipom)

Ekonomska kategorija problema (vrijednost zemljita koje branimo, cijena gradnje ...)

Podjela nasipa sa tehnike strane:

- regulacijski nasipi

- odbrambeni melioracijski nasipi

Regulacijski nasipi: formiramo korito za VV (ostvariti pravilan Q i pronos nanosa)

Odbrambeni melioracijski nasipi: sprijeavanje plavljenja podruja

90

Podjela nasipa prema trasi:

1. glavni nasipi

2. ljetni nasipi3. obuhvatni nasipi

4. dolmice

5. usporni nasipi

6. prikljuni nasipi

7. popreni nasipi

Podjela nasipa po funkciji (osnova i presjek 1-1)

91

GLAVNI NASIP

-Regulacijski nasip kojim se odreuje korito za VV

-Trasa priblino paralelno sa glavnim koritom (ublaavanje r zavoja vei Q i vea v)

-Vea v (ubrzanje evakuacije VV) nije uvijek ispravno (mogue ugroavanje nizvodno)

-Gradnjom nasipa smanjujemo prirodne inundacije

LJETNI NASIP

-titi podruje od VV tokom vegetac. perioda (ako su one manje od VV van veget. perioda)

-Namjena: zatita poljoprivrednih podruja (nasipi manje H od glavnih)

-Prelivni nasipi (dimenzioniranje konstrukcije obratiti panju !!!)

-Ekonominost treba dokazati u f-ji koristi od poljoprivredne proizvodnje

92

OBUHVATNI NASIPI

-Zatita od poplava lokalnih podruja (manje urbane ili ruralne sredine)

-Alternativa glavnim nasipima ako su jeftiniji

-Problem: potreba crpljenja unutarnjih voda koje putem oborina padnu na branjeno podruje

DOLMICE

-Zatita podruja od procjednih i podvirnih voda (procjeivanje kroz temeljno tlo)

-Trasa paralelno sa glavnim nasipom

USPORNI NASIPI

-Paralelno sa pritocima glavnog vodotoka sliva

-Slini glavnim nasipima (obino prelaze u glavni nasip)

-Namjena: odbrana podruja od uspornih voda (zbog pojave VV glavnog vodotoka)

-Dimenzija f-ja efekta usporavanja toka usljed visokog vodostaja u glavnom koritu


24/33

24

93

PRIKLJUNI NASIPI

-Povezuju glavne nasipe sa terenom

-Mogua uteda u trokovima gradnje sistema

POPRENI NASIPI

- Dijele branjeno podruje na vie podpodruja (vea sigurnost sistema ako popusti gl. nasip)

PRISTUPNI NASIPI

-Namjena komunikaciji saobraajnica i nasipa

-Namjena: obilazak nasipa u sluaju proglaenja odbrane od poplava

94

Profil nasipa

Odreene vanjske konture nasipa (kota krune, irina krune, nagibi pokosa, berme)Profil nasipa f-ja namjene nasipa, hidraulikog prorauna za VV, vrste materijala

Profil glavnog i ljetnog nasipa

95

Presjek nasipa

Presjek odreuje vrstu materijala, debljine slojeva pojedinih materijala

Presjek: konstrukcijom mora odolijevati djelovanjima vode

Hidrostatiko djelovanje: nastajanje kliznih ravni, slijeganje, procjeivanje vode

Hidrodinamiko djelovanje: oteenje od valova, od udara leda, od prelivanja

Nasipi: potrebne velike koliine materijala za gradnju (kvalitet materijala pozajmita)

Dovoljno kvalitetnog materijala: nasip homogenog presjeka

Dostupan materijal propustan gradimo nepropusno jezgro ili ekran

Nasipi za dugotrajno dejstvo vode: tijelo nasipa, nepropusno jezgro, drenani sistem

- Tijelo nasipa: treba odoljeti hidrostatikom dejstvu

- Nepropusno jezgro: sprijeiti procjeivanje vode kroz tijelo nasipa

- Drenani sistem: odvodnja eventualne procjedne vode (da tijelo ostane suho)96

Voda nepovoljno djeluje na nasip konstrukcijom eliminisati taj uticaj

Tijelo nasipa natopljeno vodom:

- materijal nasipa moe promijeniti V poveanjem vlanosti deformacija

- nakon povlaenja VV zaostala voda u nasipu uzrokuje vee porne pritiske

-za vrijeme VV procjeivanje kroz tijelo nasipa

Procjeivanje kroz nasip ugroena konstrukcija i stabilnost nasipa

Na prelazu iz tijela nasipa u dren predvidjeti filtarFiltar: sprijeava ispiranje materijala tijela nasipa


25/33

25

97

Tipovi presjeka nasipa (A najnepropusniji materijal D najpropusniji materijal)

98

Projektovanje nasipa: bitan proraun procjednih voda kroz tijelo nasipa

Na nizvodnoj strani odravati doputeni nivo vode (gradnjom kanala za procjednu vodu)

Dimenzioniranje tih kanala znati koliinu vode koja se procjeuje

Realan problem: nestacionarno procjeivanje kroz anizotropan materijal sloen problem

Slika: pojednostavljeni postupci zaproraun specifinog protoka procjednevode (q) za homogen i izotropanmaterijal propusnosti (k) i zastacionarno stanje

99

Tipovi presjeka nasipa sa nepropusnimjezgrima i ekranima

100

Tipovi presjeka nasipa za dugotrajno djelovanje vode


26/33

26

101

Principi dreniranja nasipa

102

Na slici (dole): primjena jednostavnih postupaka za rjeavanje problema kada je nasippropusnosti k1, temeljen na materijalu razliitog koeficijenta propusnosti k2

-Tijelo nasipa fiktivno produimo do nepropusne granice (crtkano na s lici)

-Zanemari se uinak temeljnog materijala izvan konture

-Proraunamo procjednu vodu (q) pretpost. fiktivan nasip od mat. propusnosti k1

-Dobijene vrijednosti redukujemo sa omjerom d materijala pripadajue propusnosti

-Zbirom redukovanih veliina procjednih voda dobijemo ukupnu koliinu q

Metoda prorauna procjednih koliina zadvoslojni homogeni i izotropan materijal

nasipa

103

9.2 DEPONIJE (kamene naslage)

RG izvan glavnog korita sprijeavaju dalju eroziju obale

Grade se na projektovanoj trasi obale izvan korita vodotoka

Jednostavne konstrukcije (obian nasip od kamenog materijala)

Kamen mora odolijevati hidrodinamikom dejstvu vode

Nasip moe biti djelimino ukopan u tlo ili da se gradi suhozid

Proces erozije i irinje vodotoka = postupan proces i teko predvidjeti eroziju obala

Radi sprijeavanja erozije grade se deponije (kamene naslage)

Deponije se nakon to ih vodotok podlokava i urui, obloe pokose obale

Poslije obalu uredimo u konaan oblik

104

ematski prikaz deponija (kamenih naslaga)


27/33

27

105

9.3 OBALOUTVRDE

RG u koritu vodotoka (titimo obalu od erozije)

Veoma este RG

ematski prikaz obaloutvrde

106

Razne tipove obaloutvrda koristimo u vodogradnjama

Podjela: vertikalne i kose konstrukcije (razlika u konstrukciji u prenosu horiz. optereenja)

Vertikalne konstrukcije: horiz. optereenja trebaju prenijeti u tlo

Kose konstrukcije: samo tlo preuzima horiz. optereenja (pitanje stabilnosti kosina)

Vertikalne konstrukcije:

- gravitacijske konstrukcije (hor. opt. prenose se na tlo posredstvom vl. teine RG

(u konstrukciji nema zateuih naprezanja)

- konstrukcije gdje se hor. opt. prenose u tlo preko unutarnjih sila u konstrukciji

(postoje zateua naprezanja)

107

Podjela tipova obaloutvrda

9.3.1 Vertikalne obaloutvrde

-Koriste se u specifinim uslovima

-Cijena gradnje > od kosih konstrukcija (esto nemogue rijeiti kosu konstrukciju)

-Vertikalne konstrukcije opravdane: obaloutvrda se koristi i za pristajanje plovila,

koritenje obale za sport, rekreaciju ...

108

ematski presjek vertikalne gravitacijeske betonskekonstrukcije obaloutvrde sa naznakom sila koje djeluju

W-vlastita teina zida

FF-trenje

Fp-sila pasivnog pritiska

FL-poveanje sile aktivnog pritiska zbogkorisnog optereenja

FA-sila aktivnog pritiska

FH-hidrostatika sila

FU-uzgon

-Konstruktivno: vertikalne obaloutvrde su potporne graevine

-Posebnost: postaju obala vodotoka kojim tee voda (specifino djelovanje)

-Klasine provjere stabilnosti kao kod potpornih graevina i provjera na dejstva vode


28/33

28

109

Naruavanje stabilnosti gravitacijskog zida:

klizanje po temeljnoj plohi, prekoraenje doputenih napona (poputanje temeljnog tla), klizna ploha izvankonstrukcije, prevrtanje zida, podlokavanje usljed erozije, hidrauliki lom tla

110

Gravitacijske obaloutvrde od gabiona

Koriste se esto u regulacijama vodotoka (vodopropusne i prilagodljive)

Prilagoavaju se neravninama temeljnog tla i deformacijama tokom eksploatacije

Pocinane eline mree (korpe) sa slojem pvc-a (i polimerne mree)

Ispuna kameni materijal (otporan na habanje, uticaj mraza ...)

111

- Gabionske korpe su duine 2,0 do 4,0 m, irine 1,0 m i visine 0,5 m i 1,0 m.

-Gabionski zidovi: prazne korpe postave na mjesto gdje se treba graditi potpornakonstrukcija, a onda se runo ili eventualno manjim utovarivaem korpe napune, zatvoresvojim poklopcem i meusobno uveu icom.-Ovaj proces rada se obavlja dok se ne postigne potrebna i projektom predviena visinapotporne konstrukcije.

Primjena gabiona u hidrotehnikim radovima (zatita obale od erozije) 112

Armirano betonski zidovi i dijafragme

- Koristimo ih kada je skuen prostor ili ako iz posebnih uslova treba da se primjene

-AB potporni zidovi se danas kod nas i najvie grade, (ploa i rebro).-Savijanjem prenose optereenje sila aktivnog pritiska.

-Potrebna ravnotea sila koje djeluju na potpornu konstrukciju osigurava se teinomzasipa na samom temelju odnosno ploi temeljne trake ili oblikovanjem zida.

-Dimenzije temeljne konstrukcije AB potpornog zida odreujemo na nain da buduzadovoljeni uslovi deformacije, doputenih optereenja i sigurnost zida protiv klizanja.


29/33

29

113

9.3.2 Kose konstukcije obaloutvrde

Veoma zastupljene zbog jednostavnog izvoenja i cijene gradnje

Svaka kosa obaloutvrda ima dva bitna elementa:

- obloga

- posteljica

114

Obloga: titi konstrukciju od direktnih erozijskih sila vode (strujanje, valovi)

Obloga: vodopropusna i fleksibilna (prilagodljiva deformacijama)

Posteljica: viestruka uloga

filtracija, dreniranje, zatita od ispiranja vodenim tokom, izravnavanje temeljnog tla

Kose obaloutvrde dijelimo prema tipovima obloge

Obloga: najee kamen u raznim varijantama

- rukom slagana obloga

- zidana obloga u malteru

- kameni blokovi povezani asfaltnim mastiksom

- kamen u gabionskim madracima

115

Kosa obaloutvrda sa oblogom od lomljenog kamena

116

Kosa obaloutvrda sa oblogom od gabionskih madraca


30/33

30

117

Betonska obloga: uglavnom u naseljima i gdje je financijski opravdaniji od kamena

Osnovni tipovi betonske obloge:

- montani betonski blokovi (slobodno poloeni)- ukljeteni betonski blokovi

- povezani betonski blokovi uadima

Kose obaloutvrde sa oblogom od betonskih blokova

118

Sintetiki materijali (geotekstil) razni proizvoai

Dijelimo ih na slijedee tipove:

- zatravnjeni kompozitni madraci- trodimenzionalni madraci i mree

- dvodimenzionalne mree

119

9.3.3 Projektni kriteriji

Gradnjom obaloutvrda javljaju se uinci na korito koje moramo uzeti u obzir

Mijenja se kapacitet korita (promjena profila i hrapavosti)

Mijenja se i slika strujanja

Problemi se obino javljaju na detaljima konstrukcija (loe projektovani i izvedeni)

Posebna panja kod obaloutvrda na detalje krajeva konstrukcije

Krajevi konstrukcije: noica, gornji rub konstrukcije, nadvienje konstr. zbog valova)

Zatita noice: obavezna izvesti zbog podlokavanja (lokalna nestabilnost korita)

120

Tipovi zatite noice konstrukcije

-Dva principa zatite konstrukcije noice:

a) produbljivanje

b) fleksibilna zatita (tepih)


31/33

31

121

Zatita gornjeg ruba konstrukcije:

-radi sprijeavanja prelivanja od VV

-radi saobraaja koji se odvija uz obalu-radi namjernog oteenja

Nadvienje konstrukcije radi pojave valova

Veza konstrukcije sa ostalim dijelovima korita:

- bez naglih prelaza

- prelaz iz zatiene u nezatienu dionicu umetanjem zone srednjih uslova hrapav.

122

Rjeenje obaloutvrde mora omoguiti izlazak iz vode ljudi i ivotinja

Estetsko oblikovanje prihvatljivo rjeenje sa aspekta uticaja na okoli

Obaloutvrde kao najzastupljenije RG su se vremenom razvijale

123

9.4 PRAVE PARALELNE GRAEVINE (uzdune)

RG u koritu kojima se obala premjeta u korito rijeke

Grade se kao nasipne konstrukcije od lomljenog kamena (du budue obale vodotoka)

Prostor izmeu paralelne graevine i postojee obale: vremenom ispunjava se nanosom

Proces popunjavanja nanosom: ubrzati gradnjom poprenih graevina (traverzi)

ematski prikaz paralelnih RG

124

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina


32/33

32

125

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina

126

9.5 REGULACIJSKA PERA

RP: u rijenom koritu (obala se premjeta u korito rijeke)

RP su poprene graevine

RP grade se da se od postojee obale do trase budue obale, obino lomljenimkamenom, djelimino preprijei protoni profil rijeke

Uinak RP: poveanje v toka poveanje erozije produbljenje korita

Prostor izmeu RP postaje umrtvljena zona za protjecanje vode taloenje nanosa

Vremenom se prostor zatrpa i pomie se obala u korito

ematski prikaz regulacijskih pera

127

Za RP treba odrediti: L, H, razmak i otklon u odnosu na smjer toka vode

Tri vrste RP (obzirom na trasu):

- normalna RP (=90o)

- uzvodna (inklinatorna) RP

- nizvodna (deklinatorna) RP

Inklinatorna RP: ubrzavaju zasipanje i vie remete strujnu sliku oko glave RP

Deklinatorna RP: manje efikasna (manje utiu na vodni tok)

Regulacijska pera na rijeci Savi 128

RP i paralelne graevine esto konkurentska rjeenja za istu namjenu

Imaju svoje prednosti i mane

Paralelne graevine u odnosu na RP:

- prednost zbog ujednaenog teenja uz graevinu

- prednost kontinualno definisana regulacijska linija

- nema generisanja lokalnih erozija u koritu

Mane paralelnih graevina:

- skupa gradnja

- teko izvoenje zbog temeljenja u dubokoj vodi

- usporeno nasipavanje starog korita

- potrebno jako osiguranje noice graevine


33/33

33

129

RP (regulacijska pera) prednosti:

-lako prilagoavanje i ispravljanje greaka

- efikasno nasipanje starog korita- manji trokovi gradnje

Posebni tipovi RP: T pera

- T pera kombinacija uzdunih graevina i RP

- T pera: glava pera zavrena podunom graevinom

T regulacijsko pero

T pero na rijeci Dravi u Osijeku

Documents

3 - REGULACIJE VODOTOKA.pdf