Pripremila: Iva Sušac, prof.

3. razred gimnazije

Druga polovina 19. stoljeća je obilježena Wagnerovimstvaralaštvom i umjetničkom filozofijom.

Richard Wagner (1813.- 1883.) bio je njemački skladatelj, glazbeni teoretičar, pisac, pjesnik, dirigent i operni reformator. Mnogi su ga smatrali najobrazovanijom i najnačitanijom osobom 19.stoljeća.

Glazbeni svijet podijelio je na obožavatelje i protivnike, ali nitko ne negira njegovu genijalnost.

Životopis:

1813. godine rođen je u njemačkome gradu Leipzigu, najmlađi od devetero djece.

Bio je samouk glazbenik.

Pod utjecajem očuha, sestara i braće (koji su bili kazališni glumci i operni pjevači) u ranoj životnoj dobi pokazuje zanimanje za kazalište.

Vodio je buran i pustolovan život, živio na visokoj nozi i nakupio dug deset puta veći od svoje godišnje plaće.

Richard Wagner

1848. godine pridružio se pobunjenim republikancima, sudjelovao je u uličnim demonstracijama dijeleći revolucionarne proglase pa je bio prognan iz Njemačke te se nastanio u Švicarskoj.

1862.godine dopušten mu je povratak u Njemačku, a sve njegove dugove platio je “ludi” bavarski kralj Ludwig II. uz čiju novčanu pomoć Wagner gradi kazalište u Bayreuthu (Njemačka) te time ostvaruje svoj najveći životni san.

Dva puta je stupao u brak: prvi put s glumicom Minnom Planer s kojom nije imao djece, a drugi put s Cosimi von Bülow skojom je imao troje djece.

1883.god Wagner umire u Veneciji, u dobi od 70 godina.0 godina .

Bayreuth, Wagnerovo kazalište

Minna Planer

Cosimi von Bülow

Značajke Wagnerove glazbe: Uz Verdija Wagner je najveće ime opernog stvaralaštva 19. st.

S njegovim opsežnim opernim opusom njemačka romantična opera doživjeti će svoj puni procvat.

Nadahnuće Wagnerove umjetnosti su glazba Beethovena i ranog romantizma, te tradicija tzv. velike opere čiji je najveći predstavnik bio G. Mayerber. Njegova je vizija cjelokupnog umjetničkog djela u kojem su sve umjetnosti (pjesništvo, glazba, slikarstvo, arhitektura, mimika i ples) povezane i podređene drami.

Wagner je sam skladao glazbu, izmišljao zaplete i likove, osmišljao kostime i scenografiju, dirigirao izvedbama opera, te pisao tekstove za svoje opere.

Sadržaj za većinu svojih opera pronalazio je u staroj germanskoj i nordijskoj mitologiji, miješajući je s motivima kršćanskog mita.

Orkestru je dao novo značenje. Umjesto da služi samo za pratnju pjevačima, orkestar postaje nositeljem dramske radnje. Pojačao je sastav puhačkih instrumenata uvodeći nove instrumente Wagnerove tube.

Zbog isticanja napetosti upotrebljavao je disonantne akorde, čestu kromatiku, modulacije i prošireni tonalitet, te time otvara vrata suvremenoj glazbi 20.st.

Wagner nije pisao u talijanskom bel cantostilu prateći logiku lijepih melodijskih linija. On je glasovima povjeravao melodije instrumentalnog tipa: s velikim opsegom i čestim skokovima. Pjevači koji pjevaju u njegovim operama nazivaju seVagnerijanci, a specifični su po posebno snažnim glasovima.

Wagnerova tuba( nastala kombinacijom francuskog roga i tube).

Wagnerove opere:Wagner je napisao 13 opera.

Najpoznatije su:

Der Fliegende Holländer (Leteći Holandez)

Lohengrin

Tristan i Isolda

Die Meistersinger von Nünberg (Majstori pjevači)

Persifal

Tetralogija Prsten Nibelunga: Rajnino zlato,

Die Walküre, Siegfried, Sumrak bogova.

Wagnerova operna reforma Wagner je u svojim glazbenim dramama (operama) želio

ostvariti jedinstvo svih umjetnosti. Isticao je dramsku radnju kao nositelja cijele opere.

Tri najznačajnije postavke Wagnerove reforme su:

* Uvođenje leitmotiva – kratka glazbena ideja koja je povezana sa određenim likom, predmetom, idejom ili osjećajem u drami.

* Spajanje glazbenih brojeva u cjelovite prizore -glazba nije rascjepkana na glazbene brojeve, nego se prizori niži u neprekinutom glazbenom tijeku.

*Simfonizacija orkestra – provodio je leitmotive poput tema u simfonijama.

Prsten Nibelunga Wagneru su bile potrebne 22 godine da završi Prsten Nibelunga.

To je ciklus koji čine četiri opere: Rajnino zlato, Valkira, Siegfried, i Sumrak bogova.

Opere su inspirirane germansko – nordijskom mitologijom. Nibelung –patuljak, nibelunzi- pleme patuljaka, koji žive pod

zemljom, baveći se iskopavanjem i preradom metala. Rajninim kćerima, čuvaricama zlata rijeke Rajne, patuljak

Alberich ukrade zlato i od njega načini prsten. Prsten je čaroban i vlasniku daje moć vladanja svijetom, pa ga se mnogi mitski likovi pokušavaju dočepati. Na kraju vraćen je Rajninim kćerima.

To nije samo priča o bogovima, ljudima i patuljcima, nego i Wagnerovo razmišljanje o dobru i zlu.

Prsten Nibelunga traje oko 16 sati, a Wagner je zahtijevao da se izvodi u nastavcima ,dan za danom.

RAJNINO ZLATO

DIEWALKÜRE

Sadržaj opere :Opera se temelji na norveškoj

mitologiji. Blizanci boga Wotona, (Sieglinda i Sigmund) koji su

razdvojeni u djetinjstvu ponovo se susreću kao odrasle osobe i zaljubljuju se. To ljuti bogove koji zahtijevaju da Sigmund mora umrijeti. Na bojnom polju pogiba Sigmund iako je imao zaštitu Valkira. Valkire su božice,

kćerke boga Wotona. Woton rastjeruje Valkire, a svoju najomiljeniju kćer

Valkiru Brünchildu zbog neposluha i pomaganja Sigmundu kažnjava

vječnim snom na nedostupnoj hridi.

Sadražj opere:Zli patuljak Alberich odričući se

ljubavi krade Rajnino zlato i pretvara ga u moćni prsten.

Glavni bog Woton kako bi vratio dug divovima za njihov obavljen posao (izgradnju tvrđave) odaje im tajnu o moćnom prstenu i

patuljku Alberichu. Oni u želji za moći odlaze tražiti patuljka i

prsten, te mu ga ukradu. Alberich zatim proklinje prsten i

sve njegove buduće vlasnike i obećava da će ga vratiti.

Prokletstvo počinje djelovati međusobnim ubojstvom divova.

SIEGFRIEDSUMRAK BOGOVA

Opera se tematski nadovezuje na prethodne dvije. Duboko u šumi zli

patuljak Mime (brat Albericha) odgaja Siegfrieda (sina Sigmunda i Sieglinde), kojeg je majka na samrti

kao novorođenče ostavila u šumi. Patuljak svjestan da odgaja junaka,

želi ga iskoristiti i pomoću njega doći do zlatnog prstena, koji se nalazi u zmajevoj špilji. Mladić

ubija zmaja, uzima prsten i razotkriva spletku, te ubija i Mimea.

Glas ptice ga zatim odvodi do prelijepe djevojke, koja začarana

sniva. To je Brünchilda, Valkira koju je kaznio bog Wotn. Poljupcem je budi, a ona se sretna predaje svom

junaku.

U Sumraku bogova dolazi do raspleta cijele sage o Prstenu

Nibelunga. Siegfried poklanja prsten svojoj supruzi Brünchildi i odlazi u

vojne pohode. Zbog prokletstva prstena njihova ljubav i povjerenje su u stalnom iskušenju. U lovu na prsten i dalje se pojavljuju patuljci, bogovi i smrtnici. Opera završava

smrću Siegfrieda, vraćanjem prstena Rajninim kćerima, spaljivanjem Valhale i propašću bogova. Ova opera se razlikuje od ostalih u

Prstenu Nibelinuga jer se dotiče društvenih pitanja. Kako radnja

opere sve više odmiče, tako se njen fokus udaljava od svijeta bogova i približava snazi i ambiciji ljudi.

Slušanje glazbe ♫ R.Wagner: Die Walküre

- Kas Walküra, iz III. čin

Valkire se jašući kroz oblake obrušavaju na bojno polje i odnose tijela najhrabrijih ratnika u Valhalu,

mitološki grad bogova.

Die Valküre

https://www.youtube.com/watch?v=xeRwBiu4wfQ

Slušanje glazbe ♫Napomena: prije slušanja zadanog broja pročitajte sadržaj opere Tristani Isolda u udžbeniku Glazbeni susreti 3. vrste.

R. Wagner: Tristan i Isolda

- predigra prvom činu Glazbena drama Tristan i Isolda temelji se na epu Gottfrieda iz Strassburga. Wagner je sam napisao libreto, pri tome je sažeo

radnju, smanjio broj likova i težište stavio na psihološku ljubavnu dramu i odnos

likova. Radnja se zbiva u srednjem vijeku, pa se motivi viteške časti trajno

sučeljavaju s ljubavnom dramom.

https://www.youtube.com/watch?v=J-qoaioG2UA

Wagnerovi najveći obožavatelji: Ludwig II. Bavarski bio je

jedan od najvećih obožavatelja

R. Wagnera. Dao mu je neograničena novčana sredstva za umjetničke projekte, a jedan od njih je izgradnja veličanstvenog kazališta u Bayreuthu.

Kralj Ludwig II. bio je očaran i nadahnut Wagnerovom operom Lohengrin, te je dao sagraditi bajkoviti dvorac koji je nazvao Neuschweistein (Dvorac na labuđoj stijeni) po liku iz opere (Labuđi vitez), kojeg danas posjećuju brojni turisti a Disney ga oponaša u svojim zabavnim parkovima.

Dvorac Neuschweistein

Franz Listz bio je Wagnerovprijatelj i mentor. Pomogao mu je u progonstvu i za to vrijeme promovirao njegova djela u Njemačkoj. Wagnerova supruga Cosimibila je Listzova kćer.

Friedrich Nietzsche njemački filozof, pjesnik, glazbenik i klasični filolog u mladosti je bio veliki prijatelj i obožavatelj lika i djela R. Wagnera, međutim u zrelijoj dobi svojom ideologijom i životnim uvjerenjima udaljava se od Wagnera i prekidaju kontakte.

Wagner je bio najdraži skladatelj Adolfa Hitlera, koji ga je nazivao Gospodarom. Zbog Wagnerovog antisemitizma Hitler je u njegovim operama vidio viziju vlastite Njemačke. Često je tjerao svoje časnike slušati duge Wagneroverecitale i u nacističkim kazalištima tražio izvedbe Wagnerovih djela.

Poštanske marke Trćeg ReichaR.Wagner (crvena) i Tristan i Isolda( plava)