236
Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI
svecemclma kulta ognja, krscana nestorija-naca, manihejaca postala sredistem arapskihgospodara. Stari je dualizam zamijenjen stro-gim monoteizmom, a svakije musliman baremjednom morae posjetiti Mekku (br. 25).Zoroastrijske hramove i krseanske crkve uSamarkandu Arapi su pretvorili u dzamije. Upricama se spominje andeo smrti Azrail (br.21), vjeruje se u predestinaciju (br. 4,16), rijecje 0 islamskom pravu - serijatu (br. 4, 18). Bilokoje sredstvo koje moze posluziti postizanjucilja, dozvoljeno je (br. 6, 21, 24). Pamircipripadaju siitskoj struji islama, tocnije izmail-itima, koji vjeruju da je Alija besmrtan i da senjegovo bOZansko svjetlo svaki put iznovautjelovljuje.
Negdje na kraju 19. st. u Srednjoj su seAziji sukobili kolonijalno-imperijalisticki in-teresi Vel ike Britanije i Rusije. Nastojali suposljednje samostalne driave Buharu i Afgan-istan, prikljuciti Evropi i uciniti njezinimprovincijama i, kako sam autor kale u Po-govoru, "kraj egzotike znacio jc pocetaketnografije". Pamirsko je podrucje u tu svrhuobilovalo gradom. Pripovijetke u zbirci po-dijeljene su u nekoliko grupa: 110 moei zen a,2/o carobnjacima kraJjevima i simllrzima, 3/0tumacima snova, varalicama i mudrim savjeto-daveima, 4/0 preprcdenosli, lukavostiiivotinja.
SNJE2ANA ZORIC
Proverbia Septentrionalia, 900 Balto-FinnicProverb Types with Russian, Baltic, Ger-man and Scandinavian Parallels, by MattiKuusi in cooperation with Marje Joalaid ... retall, (FF Communications, Vol. CI, No. 236),Academia ScientiarumFennica, Helsinki 1985,451 sir.
Uvod ovog sveska serijc FF Communi-ealionskoji se bavi poslovicama naroda sjcver-nih krajeva (Proverbia septentrionalia, 900ballo-finskih tipova poslovica s ruskim,baltickim, njemackim i skandinavskim par-aleJama) zapocinje kratkom povijescuistrazivanja i usporedivanja slicnih poslovica
evropskih naroda od 16. st. do danasnjih dana.Slijedi lingvisticka podjela naroda sjev-
erne Evrope na cetiri grupe. Na zapadu susjevemi Germani (Svedani, Norvezani, Danci iIslandani), na istoku Rusi, a izmedu njih senalaze predstavnici balticke jezicne porod ice -Latvijci i Litvanci. Cetvrtu jezicnu porodicu
cini sest balto-finskih naroda ugrofinskog pori-jekIa - Finei, Kareici, Estonci, Voti, Vepsi iLivi, na krajnjem sjeveru Skandinavskogpoluotoka su Lapi, ciji se jezik razvio iz ranogprotofinskog, ana sjeveroistoku, medu ruskimstanovnistvom, zive jos dva ugro-finska naroda- Votj aki i 2irj ani.
Autor uvoda Matti Kuusi iznosi saletu ijasnu povijest balto-finskih naroda pratecinjihove seobe i opisujuei materijalnu kulturu uraznim periodima. Pristizanje na obaluBaltickog mora predstavljalo je za Protofinceprekid s Iradicijom nomadskog zivota. Tada sepocinju cvrsee vezivati uz more: bave se ri-bolovom, lovom na tuljane, putovanjernmorcm zbog trgovanja iii pljackanja drugihnaroda. Autor smatra da je razumijevanjeposlovica i drugih duhovnih i materijalnihaspekata kulture baltickih naroda nepotpunobez uzimanja u obzir te povezanosti s morem.
Na pocctku 11. st. balto-finska plemenasu se nasla pod utjecajcm sizme koja je zahva-lila krseansku crkvu, au 16. st. Finci, Estonci iLivi prihvaeaju ]ulcranski prolestantizam.
Tako sc sest balto-finskih jezika - finski,karelski, estonski, votski, vepsijski i livonski-poce1o razvijati u razlicilim smjerovima,zahvaljujuci dijalcklima, rcligijskim i lIP-ravnim granicama. Autor donosi i prcglednukartu sjeveme Evrope, koja graficki prikazujejezicnu rasprostranjcnost pojedinih naroda, tekarte kojc prikazuju podrucja rasprostranjen-osli pojedinih poslovica.
Slijedi opis uljecaja susjcdnih ne-balto-finskih naroda, uglavnom Gcrmana i Slavena;kao vaznu vezu balto-finskih i baltickih narodaautor spominjc mctar Kalevalc, koji je preko2000 godina bio dominantan u usmenoj poezijiEstonaca, Votjaka, Finaca i zapadnih Karelaca.Taj jc mclar blisko povezan s latvij skim i litvan-skim metrom daina dipode baziranom na cetidstope.
Uvod zavrsava objasnjenjcm selekcije iorganizacije izvomog matcrijala poslovica.
Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI
237
Tipovi poslovica pored ani su na temeljunjihove distribucije u balto-finskim jezicima,pocinjuci poslovicamakoje sepojavljuju u svihsest jezika (finskom, karelskom, estonskom,votskom, vepsijskom i livonskom), a zavr-savajuci onima koje se nalaze samo u jednome.Poslovice su poredane tako da je glava odre-denog njihovog tipa prijevod na engleski, aispod glave slijede ruski, balticki, njemacki iskandinavski korelati, ako postoje. Poslovicese zatim navode u originalu na balto-finskimjezicima.
Slijedi statisticka analiza veza izmedubalto-finskih i ne-balto-finskih materijala.Opseznu analiticku tabelu objasnjava ArvoKrikmann u tekstu Veze izmeau balto-finskih ine-balto-finskih materijala. Izradena je i tabelaveza objavljenih tipova poslovica s tipovimaanaliziranim u radovima Reinsberg-DUrings-felda i Permjakova, do danas najznacajnijimdovrsenim radovima s podrucja istrazivanjasjevemoevropskih poslovica. Tiskanje i indeksfinsko-karelskih i vepsijskih rijeci koje sepojavljuju u gradi.
U pogovoru je precizirano koje su dije-love projekta izradili pojedini suradnici MattiKuusija, kao i mjesto tog projekta u kontekstudugorocnog komparativnog istrazivanja sjev-emoevropskih poslovica, koje su 1963.zapoceli Akadcmija naukaSSSR i Finsko knji-zevno drustvo, odnosno istrazivaci paremio-loskih oblika iz Tallinna, Tartua i Hclsinkija.Cilj tog slozcnog projekta je stvaranjc medu-narodnog indcksa tipova poslovica.
VILKO ENDSTRASSER
Karlo Juri~i~ Fra Gabro Cvitnnovie i nje-gOY Ratn! dnevnik (1914.-1918.), Knjiznicazbornika "Kacie", Monografije, dokumenti,grada, br. 8, Zbornik "Kacie", Split 1984, 247sir.
Sarno osamdcsct stranica, od prekodvjesta cetrdeset straniea koliko knjiga obasizc,pripada Ratnom dnevniku fra Gabre Cvitano-vica. Mnogo sadrzanog u ovom izdanju upu-euje na cinjenicu da je ova knjiga opremljemi
kao porodicno izdanje, pa je na prvom mjestu,npr, objavljena fotografija onoga tko je omo-guCio tiskanje knjige i podmirio materijalnetroskove; tek nakon njegove slijedi slika autoradnevnika. Rodcni brat fra Gabre Cvitanovieaprodao je zcmlju, a dva nee aka, dr. fra KarloJurisic i fra Hrvatin Gabrijel JuriSie, ulozili susvoj autorski i izdavacki rad i marljivost. Cin-jenicu da se radi 0 porodicnom izdanju, gotovobi se moglo reCi 0 popratnom albumu,potvrduje vec prvi odjeljak u kojem se govori 0prczirnenu Cvitanovie od pocetka 14. stoljeea,kad se to prezime prvi put spominje. SJijedipopis svih zivuCih Cvitanoviea u Baskoj Vodisa zakljucnirn datumom 31. XII. 1983. Objav-ljuje se rodoslovno stablo obitelji, napisan jedetaljiziran zivotopis fra Gabre Cvitanoviea,obradenje sadrZaj svih njegovih tekstova, pa suispripovijedani cak i prikazi knjiga koje jenapisao; objavljene su tri fotografije s njegovasprovoda na Mirogoju kao i desetak drugihfotografija s uzom porodicom i redovnickomzajednicom, sto je sve same po sebi razumljivoako se knjiga promatra kao izdanje za uzu i siruporodicu. Postoji cak i fotografija Baska Vodas ira Gabrinomkueom oko 1935. godine, a kueaje oznacena krizieem za raspoznavanje.
Sve to navodim kako bih pokazala de-taljizirani pristup i suvisno predimenzioniranjebiografskih dctalja, sto je sve poveealotroskove tiskanja knjige. Na pozadini ove prc-trpanosti detaljima jos se uocljivije istice cin-jenica da, usprkos mnostvu detaljnih komen-tara, dr. fra Karlo JuriSic nigdje nije nasao zapotrebno da napomcne kako je prvi svjetski rat,u kojcm je voden ovaj dnevnik, prije svega -bratoubilacki rat. Nije, naime, dovoljno !ito jepriredivac citirao autoradnevnika icinjenicll dazarobljenici nisu uzivali nigdje toliko slobodekao u Srbij i, kao i to da Srbi nisu pravili razlikeizmedu svojih bolesnika i zarobljenih tifusara(str.123). Bilo je potrebno da sc izdavac dis tan-cira od "K. und K." patriotizma kad se tekstobjavljuje 1984. godine; dakako, nije dovoljnoutvrditi da je dnevnik pisao "austrougarskivojnik i drzavljanin, vezan zakletvom austrou-garskom earu i kralju" (str. 123). Ako je fraGabro Cvitanovie bio vezan zakIetvom, onda tonije sIucaj i s prircdivacem izdanja, dr. fraKarlom JuriSieem.
Fra Gabro Cvitanovic piSe u svom
NU25-PIKPage 1Page 2Page 3Page 4Page 5Scanned Image 100810054.pdfPage 1
Scanned Image 100810055.pdfPage 1Titles221
Page 2TitleslASNACAPO
Page 3Page 4Titles224 Nar. umiet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI
Page 5Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10
Scanned Image 100810065.pdfPage 1Page 2TitlesNar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI
Page 3Page 4Page 5TitlesNar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI
Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10Titles240 Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI
Page 11Page 12
Scanned Image 100810077.pdfPage 1Page 2Page 3TitlesMARlJA KLEUT MARIJA KLEUT
Page 4Page 5Page 6Page 7Page 8Titles(str. 258, Majcin san ijava) (str. 315, Borae na razorenom ognjistu)
Page 9Page 10TitlesNar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI
Page 11TitlesNar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI
Page 12Page 13Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI
Page 17Titlesdrustvenih uslova i uloga te I. Zemeovskij i A.
Page 18Page 19Page 20
Scanned Image 100810097.pdfPage 1TitlesNar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI
Page 2Page 3TitlesNar. umjet. 24, 1988, str. 207275, PRIKAZI
Page 4Page 5TitlesNar. umjel. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI
Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10Page 11Page 12Page 13TitlesNar. umjet. 24, 1988, str. 207275, PRIKAZI
NU25-PIK.pdfPage 1Page 2Page 3Page 4Page 5Scanned Image 100810054.pdfPage 1
Scanned Image 100810055.pdfPage 1Titles221
Page 2TitleslASNACAPO
Page 3Page 4Titles224 Nar. umiet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIK
