21/200723. svibnja 2007.

Jubilej HKR-a

Sveèanom akademijom i misom koju je na zagrebaèkoj

Šalati predvodio kardinal Bozaniæ proslavljeni 41.

svjetski dan sredstava društvenih komunikacija i 10.

obljetnica Hrvatskoga katolièkog radija - Nagrada

HDKN za životno djelo dodijeljena o. Ljudevitu

Maraèiæu

Split: Jubilejsko slavlje nadbiskupa Ante Juriæa

Umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup proslavio 60.

obljetnicu misništva

Papinski glazbeni zbor u Hrvatskoj

U povodu obilježavanja 15. obljetnice diplomatskih

odnosa Republike Hrvatske i Svete Stolice "Cappella

Musicale Pontificia Sistina" iz Vatikana održala

koncerte u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu

Kršæanska nada u globalnom svijetu

Znanstveni simpozij na Teologiji u Rijeci

Crkve u Hrvatskoj ususret Treæem europskom

ekumenskom skupu

Na okruglom stolu u Zagrebu predstavljeno ekumensko

djelovanje na europskoj i na hrvatskoj razini te devet

tema o kojima æe se razgovarati u Sibiu u Rumunjskoj

na ekumenskom skupu od 4. do 9. rujna

15. Hrvatsko vojno-redarstveno hodoèašæe u Lurd

Ovogodišnje hodoèašæe ostat æe posebno zapamæeno

po èinu predaje biste bl. Alojzija Stepinca gradu Lurdu

Domovinske vijesti

Predstavljen 1000. primjerak Biblije iz zbirke "Biblija" Zadarske

nadbiskupije

Nadbiskup Barišiæ posvetio novu crkvu u Strožancu

Slavlje u Desnama

Vojno-policijsko hodoèašæe Osjeèkog dekanata

Prvi nacionalni kongres FSR-a i FRAMA-e

U Kalinovcu održana 8. "Zlatna harfa" Varaždinske biskupije

Ogulin: Prvi festival duhovne glazbe Tonkafest

Drugo isusovaèko hodoèašæe u Mariju Bistricu

Ekumenska molitva u Zagrebu

Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije

Požeška biskupija otvara Caritasovu kuhinju u Krapju

Crkva u Hrvata

Zavjetni dan Perasta

Vjera i razum u životu i djelu Ivana Merza

Münster: Proslavljena 40. obljetnica misije

35. zavjetno hodoèašæe Hrvata Gospi u Birnau

Inozemne vijesti

Rim: Blagoslovljeni kipovi BDM i sv. Maksimilijana Kolbea

Susret èelnika EU-a i religijskih predstavnika

Kardinal Baekis o Litvi u Europskoj uniji

Papa: Današnje globalizirano društvo èesto bilježi paradoksalnu

neuravnoteženost

Sastanak bilateralnoga povjerenstva Svete Stolice i Izraela

Prilog dokumenti

Važan odgovarajuæi odgoj za ispravnu uporabu medija

Apostolsko putovanje u Brazil

Prilog prikazi

Propovijedi kardinala Stepinca o Lurdskim ukazanjima

Treæi broj Glasnika Sinode

Domovinske vijesti

Kekiæi: Proslavljeni sv. Æiril i MetodLiturgijsko slavlje u kapeli slavenskih nauèitelja predvodioje domaæi sin, rektor grkokatolièkog sjemeništa protojerejstavrofor o. Nikola KekiæKekiæi, 13.5.2007. (IKA) - U selu Kekiæi na Žumberku unedjelju 13. svibnja proslavljeni su sv. Æiril i Metod,zaštitnici filijalne kapele župe sv. Petra i Pavla. Liturgijskoslavlje u kapeli slavenskih nauèitelja predvodio je domaæisin, rektor grkokatolièkog sjemeništa protojerej stavrofor o.Nikola Kekiæ uz koncelebraciju domaæeg župnika i dekanaŽumberaèkog protoprezbiterata o. Željka Pajiæa. Uz domaæe vjernike na liturgijskom slavlju okupili su se ivjernici okolnih sela, kao i èlanovi skupine neudanih ineoženjenih pod vodstvom Željke Ivanoviæ. Liturgijskopjevanje predvodili su Tanja Pajiæ i bogoslov DanijelHraniloviæ. U propovijedi je rektor Kekiæ istaknuo životopise svetaca,kao i njihovu važnost na liturgijskom polju djelovanja.Poseban naglasak stavio je na njihovo zauzimanje da bi seRadosna vijest naviještala na narodnom jeziku. Na krajupropovijedi sve hodoèasnike preporuèio je u zagovorslavenskih nauèitelja sv. Æirila i Metoda, suzaštitnikaEurope. Nakon liturgije u sklopu svibanjskih pobožnostiotpjevani su zazivi Presvetoj Bogorodici.

Vjernici Poreèkog dekanata hodoèastili putovimaMiroslava BulešiæaNa osamdesetsedmi roðendan sluge Božjega MiroslavaBulešiæa na hodoèašæu se okupili vjernici Poreèa, Žbandaja,Višnjana, Baderne, Vižinade i BrigaSvetvinèenat, 13.5.2007. (IKA) - Na osamdesetsedmiroðendan sluge Božjega Miroslava Bulešiæa u nedjelju 13.svibnja vjernici Poreèa, Žbandaja, Višnjana, Baderne,Vižinade i Briga hodoèastili su njegovim stopama.Hodoèasnici Višnjana, Briga i Baderne najprije su posjetiliSvetvinèenat, gdje ih je doèekao župnik Ljubomir Biliæ, tesu posjetili donedavni grob sluge Božjega na groblju, zatimmemorijalnu zbirku koju je protumaèio prof. MarinoBaldini, jedan od sudionika prvog postava, a vrhunac susretabio je u župnoj crkvi gdje se sad nalaze zemni ostaci donMiroslava. Pjesmom i molitvom vjernici su molili zagovor sluge Božjegda ih hrabri u njihovu životu, a napose su molili zaovogodišnje krizmanike èiji je don Miro na svoj naèinzaštitnik te za nova duhovna zvanja. U popodnevnim satima svi hodoèasnici okupili su se uLanišæu, gdje su posjetili župnu kuæu u kojoj je 24. kolovoza1947. Bulešiæ ubijen. Tragovi tog zloèina vidljivi su i danasna žbuki u župnom uredu. Susret je zapoèeo molitvom krunice te misnim slavljem kojeje predvodio Ivica Butkoviæ, župnik iz Višnjana ukoncelebraciji èetiri sveæenika. Na kraju misnog slavljamons. Marijan Bartoliæ u kratkim crtama predstavio jeMiroslava Bulešiæa te napose istaknuo njegovu spremnost namuèeništvo ako ga Bog uèini dostojnim. Vlè. Ilija Jakovljeviæ zahvalio je svima što su izdvojili svojevrijeme i što su svi mogli biti dionici toga slavlja. Napose sezahvalio vlè. Antunu Merliæu, donedavnom župnikuLanišæa, na gostoprimstvu.

Predstavljen 1000. primjerak Biblije iz zbirke "Biblija"Zadarske nadbiskupijeNa Biblijskom kolokviju predstavljena Biblija PauperumZadar, 14.5.2007. (IKA) - Na Biblijskom kolokvijuodržanom u ponedjeljak 14. svibnja u dvorištuNadbiskupskog sjemeništa Zmajeviæ u Zadru predstavljenaje Biblija Pauperum, tisuæiti primjerak Biblije u Zbirci"Biblija" Zadarske nadbiskupije. Taj dar pape BenediktaXVI. predstavio je biblièar prof. dr. Adalbert Rebiæ. Osnivaèi pokretaè zbirke "Biblija" umirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak predstavio je Bibliju "Velislai Biblia Picta",te ostale Biblije u Zbirci koje su se pojavile nakon tisuæitogprimjerka. U 20 godina otkako je poèeo s tim projektom,nadbiskup Oblak prikupio je 1040 primjeraka Biblije na 400jezika iz cijelog svijeta. U povodu predstavljanja tisuæitogprimjerka, nadbiskupu Oblaku èestitali su kardinal JosipBozaniæ i apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco JavierLozano, rekavši da je to vrijednost za cijeli hrvatski narod,od znaèenja za Crkvu i izvan granica naše zemlje. Primjerak zadarske Biblije Pauperum oslikava Pjesmu nadpjesmama. Njemaèkog je podrijetla iz 16. st. No, to nije istošto i ilustrirana Biblija ili jeftino izdanje Biblije u stripu,upozorio je dr. Rebiæ. Premda prevedenog naziva Biblijasiromaha, ona nije za materijalno oskudne. Javlja se kaotekst teoloških komentara bez slika, a u 13. st. kao crtežimailustrirani rukopis koja sustavom slika i sažetimkomentarima prikazuje podudarnost Starog i Novog zavjeta."Biblija Pauperum je zapravo teološki traktat. To je sažetisrednjovjekovni komentar teoloških zasada namijenjen kaopodsjetnik u prvom redu propovjednicima. Propovjednici ikatehete su se Biblijama Pauperum služili tumaèeæivjernièkom puku srednjeg vijeka istine vjere. BiblijaPauperum je zbirka slika koje prikazuju prizore iz životaIsusa Krista s odgovarajuæim proroèkim tipovima iz Starogzavjeta. Niz takvih slika sastoji se od 40 do 50 stranica",opisao je znaèajke te Biblije dr. Rebiæ. Skupovi slika BiblijaPauperum redovito polaze od Navještenja Marijina. Danasima oko 69 poznatih rukopisa Biblije siromaha od 1300.nadalje, rekao je dr. Rebiæ, istaknuvši da su bile raširene poNjemaèkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, Sjevernoj Italiji iFrancuskoj, a utjecale su i na stvaranje slika s biblijskimmotivima u Hrvatskoj i Sloveniji. Èeška Biblija Velislai Biblia Picta potjeèe iz prve polovice14. st. i ima 747 slika. Nadbiskup Oblak je rekao da je i ona neizravni poklon papeBenedikta XVI. jer ju je na dar ponudio predstojnik papinskeknjižnice, istodobno kad je papa Benedikt XVI. darovaoBibliju Pauperum. Zove se Velislai po svome naruèiteljuVelislavu, praškom kanoniku i kancelaru kraljeva IvanaLuksemburškoga i Karla IV. Na kraju te Biblije nalazi seviše crteža iz èeške povijesti te likovi zaštitnika Èeške sv.Vjenceslava, kralja, i sv. Ludmile, kraljice. Biblija je pisanana pergameni miniskulom goticom. Njeno ikonografskobogatstvo predstavlja mnoštvo prizora iz starozavjetnih inovozavjetnih knjiga. Ta je Biblija nastala pod utjecajem islièna je njemaèkim Biblia Pauperum. "Velislavova Biblijase može uvrstiti meðu najviše spomenike knjiške kulturesrednjeg vijeka. Biblia Picta odražava naèin življenjasrednjovjekovnog društva, podvrgnutog krizama koje sestalno produbljuju. To je rijetko djelo duhovnog sadržajakoje nadilazi svaku prosjeènost", rekao je nadbiskup Oblak.Nadbiskup je, izmeðu ostalog, izložio i dva najmanjaprimjerka Biblije duge i široke 4 cm, jedna se nalazi u

Domovinske vijesti ika

2 23. svibnja 2007. broj 21/2007

srebrnom okviru. Posebnost Zbirke je i Biblija na jezikuKibiava iz Konga u Africi. Nadbiskup Oblak izrazio je želju da izdavaèi Biblija uHrvatskoj od svakog izdanja jedan primjerak daju ZbirciBiblija. Nadbiskupa Prenðu je i javno zamolio da Zbirkadobije svoj odjel kad se uredi Središnja Knjižnica Zadarskenadbiskupije koja ima 200.000 knjiga. Mons. Oblak jeproèitao i Izjavu sljedeæeg sadržaja: "Moje sabiranje Biblijanije hobi, nisam kolekcionar. Vodili su me teološka misao isvjedoèanstvo vjere: koliko je Božja rijeè ukorijenjena unarode svijeta prijevodom Biblije, cjelovite ili djelomiène,na jezik pojedinog naroda. Nikad nisam smatrao da je ijednaBiblija moje vlasništvo, nego svaka pripada Zadarskojnadbiskupiji. Zato je na svaki primjerak Biblije upisanoZbirka Biblija Zadarske nadbiskupije". Zadarski nadbiskup Ivan Prenða poželio je mons. Oblakuplodan i blagoslovljen rad i u buduænosti, istaknuvši da æeupravo sljedeæa Svjetska biskupska sinoda biti posveæenatemi Božje rijeèi u životu i poslanju Crkve.

Ekipa župe Bilice pobjednik KMNL Šibenske biskupijeŠibenik, 14.5.2007. (IKA) - Ekipa župe Bilice pobjednik jedruge sezone Katolièke malonogometne lige "Sveti NikolaTaveliæ" iz Šibenske biskupije. Šibenski biskup Ante Ivas smalonogometašima susreo se 14. svibnja u šibenskojgradskoj župi Vidici, mjestu gdje su se sudionici lige tijekomgodine okupljali. Tom prigodom najboljim ekipamapodijelio je priznanja. Uz župu Bilice u prvoj skupinidrugoplasirana je bila župa Ražine, a treæe mjesto zauzela ješibenska gradska župa Šubiæevac. Pobjednièko mjesto drugeskupine pripalo je župi Njivice, drugoplasirana je župaVrpolje, a treæe mjesto je osvojila župa Zablaèe. U prigodnom nagovoru biskup Ivas povukao je paraleluizmeðu Isusa Krista i dvanaestorice apostola s nogometnommomèadi. Mi vjerujemo da je kršæanska vjera "ozbiljna igrakoja nas uèi pobijediti", ali pobijediti kršæanski i èasno.Možeš izgubiti, no ako si saèuvao obraz onda si zapravodobio, kazao je biskup. Katolièka malonogometna liga u Šibenskoj biskupijipokrenuta je prije dvije godine. Osmišljena je po uzoru nasliène projekte koji se održavaju po ostalim hrvatskimbiskupijama, istaknuo je fra Miro Stojiæ, koji uz don BožuŠkembera vodi Katolièku malonogometnu ligu. Duhovniklige fra Jozo Jukiæ, trener pobjednièke ekipe i èlannogometne reprezentacije hrvatskih sveæenika, istièe kakoovakav vid pastoralne djelatnosti iznimno pridonosiaktivnom duhovnom životu mladih ljudi, te je dobra podlogaza ukljuèivanje u aktivni život župnih zajednica.

OŠ Rešetari obilježila Meðunarodni dan obiteljiHodoèastili su u svetište Majke Božje BistrièkeRešetari, 15.5.2007. (IKA) - Meðunarodni dan obitelji najedinstveni naèin 15. svibnja obilježila je Osnovna škola"Ante Starèeviæa" iz Rešetara. Tristotinjak uèenika i njihovihroditelja, uèitelji i ravnatelj škole Tihomir Batalo pohodili susvetište Majke Božje Bistrièke u Mariji Bistrici. Po dolaskuu svetište sudjelovali su na pobožnosti križnog puta, a prijepovratka na zajednièkom misnom slavlju koje je predvodiožupnik Rešetara Luka Sloboðanac. Rektor bistrièkog svetištaZlatko Koren uz pozdravne rijeèi, istaknuo je i èinjenicukako je ovo prva škola koja je sa svojim uèenicima idjelatnicima organizirano hodoèastila u svetište. Kao takvaostat æe zapisana u spomenici župe, rekao je. Uz duhovnudimenziju ovoga hodoèašæa uèenici su ujedno uživali uljepotama ovoga dijela Lijepe naše.

Završili Dani franjevaèke kulture u NašicamaNašice, 15.5.2007. (IKA) - Izložbom "Katolièki pokret unašièkom kraju izmeðu dva rata" koja je otvorena uZavièajnom muzeju 15. svibnja zakljuèeni su "Danifranjevaèke kulture" u Našicama. Izložbu je otvoriogradonaèelnik Krešimir Žagar, a nazoènima je na dolaskuzahvalio gvardijan franjevaèkog samostana fra DragutinBedenièiæ, istaknuvši zadovoljstvo što su franjevci osimvjerskih, bili i ostali i znaèajni nositelji kulturnih zbivanja nanašem podruèju. Himnu Hrvatskoga katolièkog pokretaizveli su èlanovi crkvenoga pjevaèkog zbora "Svete obitelji"pod ravnanjem prof. Marijana Slakiæa. Prvi sadržaj manifestacije, "Franjevci na internetu", prireðenje 6. svibnja u Duhovnom centru "Emaus" u dvorištufranjevaèkog samostana, kada su za posjetitelje postavljenaraèunala na kojima su uz struènu pomoæ mogli pogledatiinternet stranice s franjevaèkim i religioznim sadržajima. Uutorak 8. svibnja u "Emausu" je predavanje o franjevcima uVirovitici te vezi obitelji Pejaèeviæ i virovitièkih franjevacaodržao fra Robert Perišiæ, gvardijan franjevaèkog samostanau Virovitici, a uz predavanje je prikazan i dokumentarni film"Franjevci u Virovitici". U subotu 12. svibnja u spomen na300. obljetnicu smrti znamenitih skladatelja i orguljašaBuxtehudea, Frescobaldia i Pachelbela, orguljaš EdmundAndler Boriæ iz Zagreba u župnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog održao je orguljaški koncert nakon veèernjemise. Boriæ je jedan od vodeæih koncertnih orguljaša nahrvatskoj i europskoj glazbenoj sceni, a koncert je ostvarenuz pomoæ Ministarstva kulture RH. Organizatori ovogodišnje manifestacije bili su franjevaèkisamostan, ogranak Matice hrvatske i Zavièajni muzej Našice.

Dan obitelji u Domu za starije i nemoæne osobe LovretSplit 15.5.2007. (IKA) – Meðunarodni dan obitelji sveèanoje 15. svibnja proslavljen u splitskom Domu za starije inemoæne osobe Lovret. Bogat program prireðen je u dvorištuDoma zapoèeo je sveèanim misnim slavljem koje jepredvodio župnik župe Gospe od Pojišana fra Eugen Pavlek.Pjevao je župni zbor Gospe od Pojišana. Fra Eugen pozvaoje sve da prihvate jedni druge, roditelji djecu, djeca roditelje,zaposlenici korisnike, korisnici zaposlenike, ali i korisnicidruge korisnike. Istaknuo je kako je potrebno meðusobnopoštovanje i razumijevanje, ali i kako je potrebnasvakodnevna molitva da sve bude kako treba. Nije moguæeuvijek procijeniti tko nije mogao, a tko nije htio, ali je važnonastojati uèiniti maksimalno, a ne minimalno. Ako ljudi takobudu èinili osjeæat æe da imaju zašto živjeti. Korisnicimadoma poruèio je: "Starost nije sramotna i ponižavajuæa, onaje otajstvo. Koliki bi htjeli doživjeti vaše godine? Koliki nisumogli pronaæi ili vidjeti smisao da ih dožive? Vi svojimživotom posvjedoèite da život ima smisao u svim svojimdimenzijama i dobima. Nemojte se zatvarati, nego tražitekomunikaciju, ali budite tolerantni. Budite jedni drugimapotpora, motivacija, snaga. To je dimenzija vjere i pouzdanjau Boga". U zabavnom dijelu programa sve nazoène, a posebnokorisnike Doma, razveselili su mali prijatelji iz Doma zanezbrinutu djecu Maestral, podružnica Miljenko i Dobrila izKaštel Lukšiæa, koji su izveli predstavu Bajke. Nakon njihnastupili su uèenici OŠ Marjan iz Splita koji su otplesalisplitsko kolo te završno kolo opere Ero s onoga svijeta.Osim èlanova obitelji i prijatelja korisnika na sveèanosti sunazoèili i volonteri Katolièke udruge Lovret, mladi izsplitske župe sv. Filipa Nerija te framaši Gospe od zdravlja uSplitu.

Domovinske vijestiika

323. svibnja 2007. broj 21/2007

Sv. Ivan Nepomuk u SaborskomFra Stjepan Zrno iznio dio svoga dvadesetogodišnjegmisionarskog iskustva, obièaja i naèina života uekvatorijalnoj AfriciSaborsko, 16.5.2007. (IKA) - Nakon trodnevne priprave, usklopu koje je prvog dana održan i križni put s mladimaOgulinskog dekanata, u srijedu 16. svibnja u župi Saborskosveèano je proslavljen blagdan nebeskog zaštitnika te župesv. Ivana Nepomuka. Uoèi mise predstavnici opæineSaborsko, grada Ogulina i Karlovaèke županije položili suvijence kod spomenika palim braniteljima i civilima izSaborskog u Domovinskome ratu. Misu je predslavio župnik Oštarija i upravitelj svetišta Gospeod Èudesa o. Miljenko Sušac. Koncelebriralo je desetsveæenika, meðu kojima domaæi župnik fra SlavkoAntunoviæ, župnik i dekan slunjski mons. Mile Peciæ,gvardijan franjevaèkog samostana Hercegovaèkefranjevaèke provincije u zagrebaèkoj Dubravi fra MladenHrkaè, kao i fra Stjepan Zrno, misionar u Kongu.Propovjednik je govorio o liku èeškog sveca IvanaNepomuka iz 14. stoljeæa kojeg je svetim proglasio papaBenedikt XIII. godine 1723. Na kraju mise vjernicima se predstavio misionar u Kongu fraStjepan Zrno. Iznio je dio svog dvadesetogodišnjegmisionarskog iskustva, obièaja i naèina života uekvatorijalnoj Africi. Nakon mise u osnovnoj školi Saborskoodržano je predstavljanje knjige "Bitka za Saborsko" autoraIvana Strižiæa.

Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeDr. Marasoviæ i mr. Èrpiæ šibenskoj javnosti predstaviliKompendij socijalnog nauka Crkve i održali izlaganja okršæanskom viðenju politikeŠibenik, 16.5.2007. (IKA) - Socijalni nauk Katolièke Crkvebio je tema ovomjeseène rekolekcije sveæenika Šibenskebiskupije u srijedu 16. svibnja. Izlaganje na temu "Socijalninauk kao instrument evangelizacije" održao je mr. GordanÈrpiæ, proèelnik Centra za promicanje socijalnog naukaCrkve HBK, a dr. fra Špiro Marasoviæ govorio je na temu"Dostojanstvo ljudske osobe i ljudska prava". Temelj socijalnog nauka Crkve je taj da je èovjek slikaBožja, kazao je mr. Èrpiæ. Istaknuo je kako je socijalni naukdobro evangelizacijsko sredstvo, te je sveæenicimapreporuèio njegovo bolje upoznavanje. Istaknuo je važnostsocijalnih kateheza. Kroz izlaganje je predstavio Kompendijsocijalnog nauka Crkve. Fra Špiro Marasoviæ istaknuo jekako ljudska prava proizlaze iz dostojanstva ljudske osobe. Istog dana u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgoriæa dr.Marasoviæ i mr. Èrpiæ šibenskoj javnosti predstavili suKompendij socijalnog nauka Crkve i održali izlaganja okršæanskom viðenju politike. Èrpiæ je analizirao trenutnudruštveno politièku situaciju u Hrvatskoj. Ukazao je na malopovjerenje meðu Hrvatima koji ne vjeruju ni institucijama niljudima. Potom je ukazao na nisku stopu obrazovanosti uHrvatskoj. O politièkoj sceni kazao je kako se lijeva opcijaudaljila od radništva, desna od nacije, a liberali od zakona.Perspektivu Hrvatske vidi u podizanju obrazovanja, razvojuodgoja za politiènost i odgovornost, razvoju i oèuvanjunacionalnog identiteta. Govoreæi o politièkom djelovanju, fraŠpiro je dao povijesni pregled razvoja države i društva.Istaknuo je razliku i odvojenost društva od države. Današnjiproblem vidi u sekularnom liberalizmu koji državu tretirakao svoju konfesionalnu državu.

Zagreb: Svjetski dan sredstava društvenih komunikacijai obljetnica HKR-aSveèanom akademijom i misnim slavljem proslavljeni 41.svjetski dan sredstava društvenih komunikacija i 10.obljetnica Hrvatskoga katolièkog radijaZagreb, 16.5.2007. (IKA) - Sveèanom akademijom udvorani Meðubiskupijskog sjemeništa na zagrebaèkoj Šalati16. svibnja proslavljeni su 41. svjetski dan sredstavadruštvenih komunikacija i 10. obljetnica Hrvatskogakatolièkog radija. Uz djelatnike, suradnike, prijatelje,katolièke medijske djelatnike sveèanoj akademiji uorganizaciji Odbora HBK za sredstva društvenihkomunikacija i HKR-a nazoèili su i predsjednik HBKkardinal Josip Bozaniæ, apostolski nuncij u RH nadbiskupFrancisco Javier Lozano, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ tegeneralni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak. U pozdravnoj rijeèi kardinal Bozaniæ èestitao je HKR-ujubilej, a svim medijskim djelatnicima Dan medija, tezaželio da ono što nude da proðe "kroz sito istinitosti,dobrote i važnosti". Predsjednik Odbora HBK za sredstvadruštvenih komunikacija nadbiskup Devèiæ takoðer jeistaknuo potrebu povezivanja, te napomenuo kako je natragu povezivanja i prisutnost na sveèanosti predsjednikaHrvatskog društva katolièkih novinara Mate Krajine ipredsjednika Hrvatskoga novinarskog društva DragutinaLuèiæa. HKR-u je nadbiskup Devèiæ zaželio da i nadaljebude "dobar radio za dobre ljude". Ravnatelj HKR-a Zvonimir Anèiæ ocrtao je poèetke HKR-a.Istaknuo je kako je 1997. godina u kojoj je 17. svibnjazapoèeo s emitiranjem HKR bila znaèajna u KatolièkojCrkvi u Hrvatskoj. Te godine su osnovane tri nove biskupije,a Zagrebaèka nadbiskupija dobila je novog nadbiskupa. Odprvih pomalo neizvjesnih koraka, HKR je danas nakon 10godina nacionalna radiopostaja koja je prešla "granice", te semože èuti i putem satelita. O poèecima HKR-a, tj. o samojideji i odluci o osnivanju koju je donijela HBK 1994. godinete poèecima emitiranja govorio je prvi ravnatelj dr. o. MirkoMataušiæ. Glavna urednica IKA-e Suzana Peran predstavila je poruku upovodu Svjetskoga dana društvenih komunikacija papeBenedikta XVI. "Djeca i komunikacijska sredstva: izazov zaodgoj". Vezano uz temu, podsjetila je na istraživanje Studijakomunikologije na Hrvatskim studijima "Utjecaj medija nahrvatsku obitelj". U tijeku akademije nekadašnjimravnateljima, te djelatnicima HKR, Zvonimir Anèiæ dodijelioje zahvalnice. U povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacijadodijeljene su nagrade HDKN-a. Nadbiskup Devèiæ uruèioje nagradu za životno djelo o. Ljudevitu Maraèiæu, franjevcukonventualcu dugogodišnjem uredniku Veritasa, godišnjunagradu novinaru Slobodne Dalmacije Ivanu Ugrinu, tepoèasnu nagradu Hrvatskome katolièkom radiju. U glazbenom dijelu akademije sudjelovali su glazbenaskupina "Misterij", zbor mladih koji djeluje pri crkviKraljice krunice, Perica Matanoviæ, Željka Marinoviæ i ÈedoAntoliæ. Nakon sveèane akademije u sjemenišnoj crkvi kardinalBozaniæ predvodio je koncelebrirano misno slavlje. Upropovijedi je pojasnio razliku izmeðu katolièkog novinara inovinara katolika. Posebno je istaknuo kako Crkva danas spuno pijeteta i pastoralne ljubavi misli i na novinare katolikekoji rade u jednom drukèijem okruženju, èija struktura imadrugaèiji cilj i Crkva zapravo tu danas vidi i oèekuje novesvjedoke. Na kraju propovijedi kardinal Bozaniæ pozvao jena molitvu za medijske djelatnike.

Domovinske vijesti ika

4 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Èlanovi zajednice Agape posjetili prvo rijeèkoprihvatilište za beskuænikeRijeka, 16.5.2007. (IKA) - Èlanovi molitveno-karitativnezajednice Agape, Prve rijeèke hrvatske gimnazije posjetili suu srijedu 16. svibnja prvo rijeèko prihvatilište za beskuænike"Ruže sv. Franje". Cilj njihova posjeta bila je želja zainformacijama o radu Prihvatilišta i moguænosti volontiranja.Uèenicima su se obratili èlanovi Franjevaèkoga svjetovnogreda, inicijatora i realizatora Prihvatilišta, Siniša Puciæ ivoditeljica Vilma Mlinariæ. Bila je to tek jedna u nizu akcijakoje provodi gimnazijski klub. U devet godina koliko djelujupod vodstvom vjerouèitelja Miroslava Radiæa, samo ovegodine realizirali su dvanaest akcija, meðu njimamultimedijalnu ekumensku molitvu u Gimnaziji, duhovnuobnovu u Domu za djevojke Marija Krucifiksa Kozuliæ uRijeci te predbožiænu Caritasovu akciju za siromašneobitelji. Do kraja školske godine u tijeku su akcije"Maturanti brašno ne bacajte nego ga darujte siromašnima",posjet Centru za socijalni rad u Rijeci i odlazak na Festivalmladih poèetkom kolovoza u Meðugorju.

Katehetski dan Dubrovaèke biskupijeDubrovnik, 16.5.2007. (IKA) - Katehetski dan Dubrovaèkebiskupije održan je 16. svibnja u novoj dvorani samostanasv. Klare u Dubrovniku. Gost predavaè bila je prof. LjiljaVokiæ, koja je govorila o ulozi vjerouèitelja u odgoju.Istaknula je kako nitko ne može roditeljima uzeti pravo naodgoj njihove djece u vjeri, te da im vjerouèitelji mogu punopomoæi u tome. Svako dijete zahtijeva poseban pristup, akao najvažnije metode odgoja predavaèica je istaknulametodu ljubavi, metodu žrtve i metodu razgovora. U drugom dijelu Katehetskog dana dubrovaèki biskupŽelimir Puljiæ održao je izlaganje "Odgoj za crkvenost i ucrkvenosti". Potvrdivši kako odgoj èovjeka zapoèinje uobitelji koja je škola društvenih vrlina, biskup je rekao kakocjeloviti odgoj èovjeka podrazumijeva takoðer odgoj ucrkvenosti. Govoreæi o ekleziologiji, biskup je, uz ostalo,istaknuo èetiri oblika nazoènosti Crkve u suvremenomsvijetu: povijesno-pravni, duhovni, sakramentalni iekumensko-misionarski. Potaknuo je nazoène da Crkvuosjeæaju, s njom suosjeæaju i u njoj odgovorno djeluju. NaKatehetskom danu okupili su se vjerouèitelji sveæenici,redovnici, redovnice i laici koji predaju vjeronauk uosnovnim i srednjim školama, kao i župama Dubrovaèkebiskupije.

Nadbiskup Barišiæ posvetio novu crkvu u StrožancuNa podruèju nove župe Strožanac, koja je do 1995. bila usastavu jedinstvene župe Podstrana, našli su se mnogi ostaciiz vremena rimske vladavine, kao i temelji starokršæanskecrkve, a i Hrvati su vrlo rano na tom podruèju imali svojanaseljaStrožanac, 17.5.2007. (IKA) – Na svetkovinu UzašašæaGospodinova, u èetvrtak 17. svibnja, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ, predvodeæi euharistijsko slavljeposvetio je novu župnu crkvu Velike Gospe ili Gospe u Sitiu župi Strožanac kraj Splita. U prepunoj crkvi uz generalnoga vikara mons. IvanaÆubeliæa i župnika don Antu Èotiæa u slavlju je sudjelovalooko 30 sveæenika i brojni vijeænici opæine Podstrana na èelus naèelnikom Mariom Tomasoviæem, a pjevanje jepredvodio mješoviti župni zbor pod ravnanjem bogoslovaIvana Urliæa. Ovaj se dogaðaj doživljava poslije 12 godinauz velike žrtve i odricanja praæena iskrenom molitvom.

Stoga u ovo slavlje želimo ukljuèiti sve molitve i žrtve izamoliti Boga da ih ujedini sa žrtvom njegova Sina da binam bilo na blagoslov, kazao je nadbiskup Barišiæ, uvodeæiu misno slavlje. Župljanin i glavni nadzorni inženjer priizgradnji crkve Petar Danoliæ pozdravio je nadbiskupa uimežupe te mu kao župniku svih župa u znak odanosti predaokljuè crkve. Na podruèju nove župe Strožanac, koja je do 1995. bila usastavu jedinstvene župe Podstrana, našli su se mnogi ostaciiz vremena rimske vladavine (velika seoska vila, grobovi,nadgrobni spomenici) kao i temelji starokršæanske crkve, a iHrvati su vrlo rano na tom podruèju imali svoja naselja, odkojih se u 11. st. spominje Perun što po imenu podsjeæa narazdoblje prije pokrštenja. S tim je u vezi nadbiskupistaknuo: "Na tim dubokim temeljima u kontinuitetu živimosvoju crkvenost i vjeru, svoju pripadnost i vjernost Bogu,Crkvi i hrvatskomu narodu". Nadbiskup Barišiæ osvrnuo se i na Radosnu vijest te blagdanUzašašæa, kazavši: "Ovaj je dan pravi dan za posvetu ovecrkve i prostorno i naslovno. I mi se na svoj naèin uzdižemo,izlazimo iz kripte i ulazimo u ovaj novoizgraðeni Božji hramkoji je posveæen uznesenju BDM tj. Velikoj Gospi".Tradicija i evanðelje nam govori da se Isusovo uzašašæedogodilo na Maslinskoj gori "in situ" na originalnom mjestu.A uzašašæe se dogaða i ovdje "u Siti" u Strožancu te nasGospodin, kao i svoje uèenike, želi blagosloviti, ispunitisnagom Duha Svetoga kako bismo bili neustrašivi svjedociEvanðelja. Zato je potrebno, rekao je splitsko-makarskinadbiskup, hraniti se ovdje u njegovom i našem hramu zastolom Njegove rijeèi i stolom kruha i vina, hraniti sesakramentima, osobito euharistijom. "Crkva tako postajepovlašteno mjesto susreta s Gospodinom, a nedjeljna misaposveæeni prostor i vrijeme", rekao je nadbiskup te dodao:"Nismo gradili crkvu da bismo se sklonili u nju, nego dabismo se s Njim susreli i s Njim išli u svijet. Kristov vjernikide u svijet sa svojom ulogom i poslanjem. Tako su èinili iMajka Terezija i Ivan Pavao II. i Ante Gabriæ, svi sveci –živi hramovi Božji, prisutnost neba na zemlji, vjeènosti uvremenu, Boga u èovjeku. Bez toga Božjega otiska u nama,kojega svatko u nama želi prepoznati, ne možemo gasvjedoèiti". Nakon što je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu, pomazaosvetim uljem oltar i zidove crkve, obavio obred kaðenjaoltara i crkve te predao župniku upaljenu svijeæu, generalnivikar proèitao je povelju o posveti crkve te je time završenobred posvete. Na kraju misnoga slavlja župnik don Ante Èotiæ uputio jerijeè zahvale nadbiskupu na pastirskoj brizi i potpori,Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, opæini i župi Podstrana,izvoditeljima radova, donatorima, sveæenicima, župljanimate svima koji su na evanðeoski naèin sudjelovali u gradnjicrkve. Posebnu zahvalu uputio je nazoènome župniku sPlitvica don Iliji Janjiæu i kulturno-umjetnièkom društvu"Izvor", koji su u toj prigodi priredili prigodni programispred crkve. Temeljni kamen za novu crkvu i pastoralni centar postavljenje 1996. godine, a radovi na izgradnji poèeli su 1997. ponacrtu Slavena Rožiæa. S korom ima 350 èetvornih metara.U suterenu crkve smještena je vjeronauèna dvorana, župniured i stambeni dio za župnika. Idejno rješenje ureðenjažupne crkve dao je Nadbiskupijski graðevinski ured, a oltar,krstionica, ambon i svetohranište izraðeni su prema zamisliRadoslava Bužanèiæa. U župi Strožanac ima oko 4000vjernika, a Velika Gospa ili Gospa u Siti treæa je crkva uPodstrani posveæena BDM – što oznaèava veliki zavjet togakraja Majci Božjoj, kazao je naèelnik Mario Tomasoviæ.

Domovinske vijestiika

523. svibnja 2007. broj 21/2007

Blagoslovljena nova zvona u župi sv. AntunaPadovanskoga u ÈuntiæuÈuntiæ, 17.5.2007. (IKA) – Blagoslovom zvona i njihovimpodizanjem na barokni toranj, a zatim koncelebriranommisom, vjernici Èuntiæa, stare banovinske župe sv. AntunaPadovanskoga, sveèano su 17. svibnja proslavili svetkovinuUzašašæa Gospodinova, Spasovo. Sveèanu poldanicu u župnoj crkvi posveæenoj padovanskomsvecu, sagraðenoj 1699., koja je u srpskoj okupacijiBanovine uništena gotovo do temelja, uz župnika igvardijana fra Petra Marija Žagara te petoricu sveæenikaGlinsko-petrinjskog dekanata i više okolnih franjevaca,predslavio je vukovarski gvardijan fra Zlatko Špehar, koji jei blagoslovio nova zvona. Tri velika zvona podignuta naobnovljeni toranj kasnobarokne crkve, posveæena su sv.Antunu Padovanskom, Blaženoj Djevici Mariji Kraljici mirate sv. Franji Asiškome. U prepunoj crkvi propovjednik jegovorio o znaèenju svetkovine Gospodinova uzašašæa, ali i oznaèenju zvona kao svetom glasu, koji podsjeæa na anðelovpozdrav Mariji, poziva na bogoslužje, navješæuje radostvjenèanja, krštenja, ispraæa i na posljednji zemaljski poèinak.Nakon poldane mise u župnim je prostorima nastavljenobratsko druženje. Èuntiæ je stara banovinska župa, ustanovljena 1702., krozpovijest je više puta teško stradala, ali nikada kao u nedavnojsrpskoj agresiji, kazao je župnik fra Petar. "Od nekadašnjih1200 duša, sada ih u župi živi 519, raèunajuæi i Hrvatekatolike prognane iz Bosne.

Slavlje u DesnamaVelikim slavljem u prvom mjestu svoga sveæenièkogdjelovanja umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup AnteJuriæ, proslavio 85. roðendan i 60 godina sveæenièkogdjelovanjaMetkoviæ, 17.5.2007. (IKA) - Velikim slavljem u Desnama,prvom mjestu svoga sveæenièkog djelovanja, umirovljenisplitsko-makarski nadbiskup Ante Juriæ, proslavio je 17.svibnja svoj 85. roðendan i 60 godina sveæenièkogdjelovanja. U prepunoj crkvi Sv. Jure misno slavlje predvodio jenadbiskup Juriæ uz koncelebraciju hvarsko-braèko-viškogabiskupa Slobodana Štambuka i dekana Neretvanskogadekanata don Stipe Jerkoviæa. U misnom slavlju sudjelovalisu i don Nikola Margeta, ekonom u Bogosloviji u Splitu,èapljinski župnik don Blaž Ivanda, umirovljeni sveæenikSplitsko-makarske nadbiskupije don Dragan Rajkoviæ,župnik župe Bagaloviæ don Nikola Bodrožiæ, mostarskisveæenik don Ivan Krešiæ te župnik župe Rogotin-Desne donIvan Vrdoljak. Nakon mise posveæena je i novoizgraðena mrtvaènica namjesnom groblju. Na proslavi su uz biskupovu rodbinu, brojne Desance iNeretvane bili i županica Dubrovaèko-neretvanske županijeMira Buconiæ, gradonaèelnici Metkoviæa i Ploèa te naèelniciopæina Zažablje i Kula Norinska. Nadbiskup Juriæ, vidno ganut, u kraæem govoru zahvalio sesvojim Desancima i svima ostalima koji su pomogli uorganizaciji proslave. Potom je biskup Štambuk poveo roðendansku pjesmu nakonkoje je pozvao velikim dijelom iseljene Desance da sevraæaju u Desne i obnavljaju starinu, ne dopuštajuæi da netkodrugi naseli taj pitomi neretvanski kraj. Protokolarni dioproslave završen je rezanjem velike torte na kojoj su seisticala dva broja – 60 i 85, objavljeno je na internetstranicama Grada Metkoviæa

Dan Klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa u DubrovnikuDubrovnik, 18.5.2007. (IKA) - Klasièna gimnazija RuðeraBoškoviæa u Dubrovniku proslavila je 18. svibnja Dan škole.Umjesto redovite nastave, za uèenike i profesore prireðeni subrojni drugi sadržaji. Program je zapoèeo Službom rijeèikoju je u sjemenišnoj kapeli predvodio vjerouèitelj don IvicaPervan. I ove godine uèenici škole natjecali su se u znanju izveæine predmeta, a najbolji uspjeh ostvarili su uèenici prvihrazreda. Za sportaše je prireðen samo turnir u stolnom tenisubuduæi da je igralište škole u izgradnji. Sveèana akademijana kojoj su se uèenicima, profesorima i roditeljima obratilidubrovaèki biskup Želimir Puljiæ i ravnatelj Gimnazije donBernardo Pleše održana je u novoj dvorani Samostana sv.Klare. Uèenici škole pod vodstvom profesorica TamareGoviæ i Marije Marušiæ Èizmiæ priredili su prigodni recital, apjesmom je program obogatila školska klapa "Fijolice" kojuje uvježbala prof. Luce Æatiæ. Obilježavanje Dana škole kojise slavi na dan roðenja velikog Ruðera Boškoviæa èije imeškola nosi, završeno je u katedrali gdje su nazoèni imaliprigodu uživati u koncertu Papinskog zbora "Sikstinskekapele" iz Vatikana.

Vojno-policijsko hodoèašæe Osjeèkog dekanataPleternica, 18.5.2007. (IKA) - Oko 1100 hrvatskih vojnika ipolicajaca iz cijele Slavonije, iz sve tri vojne kapelanije tesvih slavonskih policijskih uprava, prvi puta je 18. svibnjahodoèastilo u pleternièko svetište Gospe od suza. Na tajnaèin Osjeèki dekanat Vojnog ordinarijata u RH nastavio je,nakon Aljmaša, Voæina i Ilaèe, hodoèasnièku tradicijupohoda marijanskim svetištima. Misno slavlje predvodio jegeneralni vikar Vojnog ordinarijata mons. Josip Šantiæ ukoncelebraciji s vojnim kapelanima. Sudionike hodoèašæapozdravili su rektor svetišta preè. Antun Æorkoviæ ipleternièki gradonaèelnik Franjo Luciæ. "Težak je bio put donaše slobode, ali zahvaljujuæi hrabrosti naših branitelja,njihovoj ljubavi prema domovini i prema Bogu pobijedilismo u Domovinskom ratu. Zbog toga moramo biti izuzetnoponosni i nikada ne zaboraviti veliki doprinos hrvatskevojske i policije. Prevelike su žrtve dane za našu slobodu izato s ovog svetog mjesta usmjerimo našu molitvu premapoginulim braniteljima uz obeæanje da æemo ih se uvijeksjeæati jer oni su dali za sve nas ono što se najviše može dati– život", istaknuo je Nikola Jankoviæ, naèelnik PU požeško-slavonske, prije poèetka mise. Brigadir Ivan Valentiæ,zamjenik zapovjednika Središta za obuku i doktrinu logistikePožega, dodao je kako je krunica u rukama majki i baka te ovratu vojnika u èast Bogorodici svjedoèila èijom smo voljomspašeni i dovedeni do pravedne pobjede. "Bezbrojnemarijanske crkvice rasute širom Hrvatske, a izgraðene kaozavjet ili pak kao zahvala hrvatskih èasnika, doèasnika ivojnika u èast Bogorodici svjedoèe èijom smo voljomspašeni i dovedeni do pravedne pobjede. Okupljajuæi sepovodom znaèajnih obljetnica, hodoèasteæi u naša hrvatskasvetišta mi slavimo našu povijest i otimamo ju od zaborava",istaknuo je brigadir. Mons. Šantiæ istaknuo je da su došli uovo svetište predvoðeni Marijom da bi po njoj došli dosvoga spasitelja - Isusa Krista. "Ovdje želimo otkriti istinuda ni jedna bol, ni jedna patnja nije uzaludna nego može bitiblagoslov ako je sjedinjenja s patnjom Isusa Krista i sMarijinim suzama. Da bi to zajedništvo stvarali ovdje imogli ga prenositi u naše vojarne, policijske postaje, našeobitelji stanimo pred Boga i upitajmo se odgovarali li našživot životu Isusu Kristu te pokušavamo li ga u svom životuslijediti", poruèio je mons. Šantiæ okupljenim hrvatskimvojnicima i policajcima.

Domovinske vijesti ika

6 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Split: Jubilejsko slavlje nadbiskupa Ante JuriæaUmirovljeni splitsko-makarski nadbiskup proslavio 60.obljetnicu misništvaSplit, 18.5.2007. (IKA) – "Život nam je darovan i obilježenje Božjom milošæu. Stoga ovu misu namjenjujem za sve vasi cijelu nadbiskupiju, bez razlike jer svima nam je potrebnaBožja milost", poruèio je umirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Juriæ predvodeæi 18. svibnja sveèanoeuharistijsko slavlje u splitskoj katedrali Sv. Dujma, kojim jeproslavio dijamantni jubilej - 60. obljetnicu svoga misništva.Njegove sveæenièke i biskupske službe ostvarivale su se ustalnom zajedništvu i suradnji sa sveæenicima i narodomBožjim, od sjemeništa do pastoralnoga rada diljemnadbiskupije, te su stoga u slavlju sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ i banjoluèki biskupFranjo Komarica, oko 40 sveæenika predvoðeni generalnimvikarom, Prvostolni kaptol na èelu s prepozitom, kao iredovnice, bogoslovi, sjemeništarci, predstavnici grada ižupanije, njegovi Vranjièani te brojni vjernièki puk. Roðen je 17. svibnja 1922. u Vranjicu od roditeljazemljoradnika Jakova i majke Marice roðene Mandiæ, kaonjihovo sedmo dijete od desetero, kazao je na poèetkumisnoga slavlja nadbiskup Barišiæ, podsjetivši na životni putnadbiskupa Juriæa. Završio je klasiènu gimnaziju u Splitu, aKatolièki bogoslovni fakultet u Ðakovu i Splitu. Zasveæenika je zareðen 18. svibnja 1947. u Vranjicu kada uneretvanskoj župi u Desnama kao župnik obnaša svoju prvuslužbu. Po povratku u Split 1953. postaje odgojitelj udijecezanskom sjemeništu, kasnije i ravnatelj, a službomduhovnika zapoèinje njegova plodna služba u odgoju mladihpripremajuæi ih za put sveæeništva. Od 1978. do 1988. bio ježupnik, dekan i biskupski vikar u Makarskoj. Splitsko-makarskim nadbiskupom imenovan je 10. rujna 1988. te jemjesec dana poslije u konkatedrali Sv. Petra u Splitu zareðenza dijecezanskog nadbiskupa kada je preuzeo službuordinarija. Od 2000. nadbiskup je u miru, a sve do danas jeveoma aktivan i zauzet u plodonosnom radu nadbiskupije,istaknuo je nadbiskup Barišiæ te proèitao èestitku papeBenedikta XVI., upuæenu po državnome tajniku kardinaluTarcisiju Bertoneu u kojoj Papa istièe da se u radostipridružuje proslavi 60. obljetnice kao i zahvalnosti Kristuzbog brojnih primljenih darova njegova služenja narodu kaoprezbitera i pastira. Potom je mons. Barišiæ slavljenikuizrazio èestitku u svoje ime i ime svih hrvatskih biskupa,osobito u ime Splitske metropolije. U propovijedi se nadbiskup Barišiæ sjetio svoga teškogasjemenišnog doba kada je sjemenište bilo zatvoreno, asjemeništarci proganjani i obespravljeni bez zdravstvenoga iprava na doplatak. "Tada ste nam kao ravnatelj, nadbiskupeAnte, bili otac koji se brinuo za svoju djecu. Bili ste namuvijek blizu i rijeèju i primjerom, hrabrili nas, a vašaplemenitost, pobožnost i ustrajnost snažila je u namapouzdanje. Znali ste uvijek, i u zgodno i nezgodno doba,radosno svjedoèiti svoj sveæenièki poziv jer ste ga voljeli inas ste voljeli, to smo osjeæali te Gospodin zna plodove kojeste utkali u nas", rekao je nadbiskup Barišiæ. Govor jezakljuèio rijeèima: "U svjetlu svojega biskupskoga gesla "ukrižu je spas" živjeli ste snagu Kristova križa i uskrsnuæa ihranili se Njegovom rijeèju; viðali smo vas stalno sBrevijarom i uvijek ste bili pripremljeni na oltaru. Mi smoVam zahvalni na svemu što ste nam dali". "Bog nas ljubi, nemojmo to nikada zaboraviti, a kušnjedopušta ne da nas uništi nego spasi", istaknuo je jubilaracnadbiskup Juriæ. Upozorio je na zamke Zloga, koji želiudaljiti vjernike od Crkve podlo omalovažavajuæi lik IsusaKrista, jedinoga Spasitelja, i udaljiti od Boga i Kristanapadajuæi klevetama Crkvu. U tom je duhu podsjetio na

Stepinèevu do smrti odanost Bogu i Crkvi. "Važno je da uovom nemilosrdnom i nesretnom vremenu ostanemo vjerniBogu i Crkvi. Ne dajmo se prevariti onim što nam se nudipreko masmedija: zlo i laži, afere i ubijanje ljudskogadostojanstva, trenutni užitak i ropstvo", rekao je te dodao:"Potièimo i uèimo naše mlade da prihvate žrtvu, oèinstvo imajèinstvo jer ono æe ih usreæiti. Kada æe se više isticati tiheroji, oèevi i majke s mnogobrojnom djecom?". Svoj jeslavljenièki govor završio u duhu nade, vjere i ljubavi kojenosi u svom srcu, ohrabrivši vjernike da se nemaju èegabojati ako se zaodjenu vjerom i vjernošæu Bogu te svijet idogaðaje budu mjerili Božjim mjerilima. Uputivši rijeèzahvale nadbiskupu Barišiæu i biskupu Komarici te svimanazoènima i onima koje mu je Bog stavio na put, na sve jezazvao zagovor Blažene Djevice Marije pod èijom jezaštitom proživio 85 godina života. Potom je otpjevan himan"Tebe Boga hvalimo" koji je predvodio mješoviti katedralnizbor i bogoslovi pod ravnanjem mo. Šime Maroviæa.

Dubrovnik: Koncert Papinskoga glazbenog zboraDubrovnik, 18.5.2007. (IKA) - Papinski glazbeni zbor"Cappella Musicale Pontificia Sistina" iz Vatikana koji prviput u povijesti posjeæuje Hrvatsku, svoj prvi koncert održaoje 18. svibnja u prepunoj dubrovaèkoj katedrali GospeVelike pod geslom "Koncert u èast grada Dubrovnika kojegje poèasni graðanin Ivan Pavao II.". Zbor Sikstinske kapelenalazi se na trodnevnom gostovanju u Hrvatskoj u povoduobilježavanja 15. obljetnice diplomatskih odnosa RH i SveteStolice. Simbolièno je što se ova kulturna glazbena veèer unašoj katedrali dogaða upravo na dan roðenja sl. BožjegIvana Pavla II., našeg dragoga poèasnog graðanina. Sdubokom zahvalnošæu sjeæamo se njegove nazoènosti meðunama 6. lipnja 2003., kao i susreta s hodoèasnicima iz našebiskupije na audijencijama u Vatikanu, rekao je u pozdravubiskup domaæin Želimir Puljiæ. Podsjetio je na povijesneèinjenice o vezama Svete Stolice i Dubrovnika, te narazlièite naèine pomoæi i suradnje koje su pape pružale gradui biskupiji. Biskup je takoðer spomenuo kako se planirapodizanje spomenika Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku. "Stogasmo posebice poèašæeni i zahvalni što je Papin zbor "CapellaSisitina" meðu nama, a s njima i veliki broj diplomatskihpredstavnika pri Svetoj Stolici. Neka ova veèer na roðendandragog nam Karola i sluge Božjeg Ivana Pavla II. bude izraznaše glazbene molitvene zahvalnosti za dar Crkve koju je onneizmjerno volio, za dar mira za koji se svim svojim silamazauzimao", zakljuèio je biskup Puljiæ. Uz brojne Dubrovèanekoncertu je nazoèilo tridesetak veleposlanika akreditiranihpri Svetoj Stolici, te izaslanstvo Svete Stolice na èelu skardinalom Jean-Louis Tauranom, nekadašnjim tajnikomSvete Stolice za odnose s državama, a danas arhivarom ibibliotekarom Vatikanske biblioteke, koji se pri krajukoncerta obratio okupljenima. Na programu su bila djela:Victima Pashali laudes, G.P. da Palestrina: Sicut cervus, T.L.da Victoria: O Domine Iesu, L. da Viadana: Exsultate iusti,Lorenzo Peros: Benedictus, Domenico Bartolucci: O SacrumConvivium, i dva djela koja je skladao Giuseppe Liberto:Ave Regina Coelorum i Toccata su "Victimae Paschallilaudes" za orgulje. Zborom kojeg èini dvadesetak odraslihpjevaèa i trideset i pet djeèaka dirigirao je mons. GiuseppeLiberto. Voditelj djeèjeg zbora "Pueri Cantores" bio je mons.Marcos Pavan. Na orguljama je svirao mo. Alessandro LaCiacera. Nakon koncerta biskup Puljiæ priredio je primanje uklaustru Samostana Male braæe. U znak sjeæanja na ovajmeðunarodni dogaðaj uime diplomatskog zbora spomen-plaketu s potpisima veleposlanika biskupu je predaoportugalski veleposlanik.

Domovinske vijestiika

723. svibnja 2007. broj 21/2007

Misa zahvalnica za požeške maturantePožega, 18.5.2007. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ predvodio je 18. svibnja u drevnoj crkvi Sv.Lovre misu zahvalnicu za maturante šest požeških srednjihškola kojoj su nazoèili i ravnatelji škola te njihovi nastavnicii vjerouèitelji. U trenutku kada završava vaše srednjoškolskoobrazovanje vjerujem, kazao je biskup, da želite stati predBoga te njemu i svima onima koji su vam pomagali izreæisvoju zahvalnost te ga moliti da vas prati u vašem daljnjemživotu. Biskup je dodao kako vjeruje da su zbog togazavršetka jednog dijela svoga života sretni, ali presudno jepitanje kako ostvariti puninu svoga života. To je moguæe,odgovorio je, samo ako se kroz život ide u zajedništvu sIsusom Kristom. Najbolji svijet i najbolji èovjek ostvaruje seu zajedništvo samo s njime, u snazi Njegova duha i ljubavi."Dragi maturanti, dok dalje kreæete u život oslonjeni naIsusa Krista ne bojte se svjedoèiti da ste njegovi, da je ljubavnajveæe bogatstvo, kako vaša, a još više Božja ljubav uvama, ona koja vas preobražava i èinim istinskim ljudimastvorenim na sliku Božju", poruèio je biskup Škvorèeviæ.Biskup je posebno mlade upozorio da ne dopuste da ihzahvati duh zla pa da postanu zle i loše osobe, odnosnorazorena biæa nego da vrata svoga srca otvore duhu ljubavi idobra, Isusovom duhu kako bi postali ostvarena biæa. Da bibili upravo takvi stalno moramo provjeravati svoj život je lion u skladu s onim kako ga je zamislio Bog. Ta provjera jejedno dragocjeno iskustvo života. Obeæajmo si danas daæemo upravo to raditi kroz svoj život te da æemo seostvarivati ne po bilo kakvom planu nego onom planukakvog je za èovjeka osmislio Bog jer do sada se još nitkonije prevario tko je na taj naèin živio svoj život, poruèio jepožeškim maturantima biskup Škvorèeviæ. Misno slavlje jeuzvelièao zbog Srednje glazbene škole kojim je dirigiraomaestro Alen Kopunoviæ Legetin.

Zadar: Dan otvorenih vrata Klasiène gimnazije IvanaPavla II."Zajedno stvarajmo bolji svijet" geslo je škole koja u sedamodjeljenja okuplja 187 uèenikaZadar, 18.5.2007. (IKA) - Klasièna gimnazija Ivana PavlaII. u Zadru, najstarija odgojno-obrazovna ustanova uZadarskoj županiji i jedna od najstarijih u Hrvatskoj, ima upetak 18. svibnja, na roðendan pape èije ime nosi, "Danotvorenih vrata škole". Škola baštini višestoljetnu tradicijuNadbiskupske klasiène gimnazije koja je od 1748. djelovalau sklopu Nadbiskupskog sjemeništa "Zmajeviæ".Preseljenjem u novu zgradu i nakon smrti pape Ivana PavlaII. nazvala se njegovim imenom u zahvalnosti za njegovonastojanje s mladima te spomen na Papin pohod Zadru, kadje blagoslovio i kamen temeljac za tu novu školsku zgradu. "Zajedno stvarajmo bolji svijet" geslo je škole koja u sedamodjeljenja okuplja 187 uèenika. Na svoj "Dan otvorenihvrata" bili su domaæini uèenicima iz osnovnih školaZadarske županije, kako bi ih upoznali s radom te Gimnazijei olakšali im odluku da svoje srednjoškolsko obrazovanjenastave eventualno u toj ustanovi. Održano je desetakradionica sa sadržajima iz razlièitih predmeta: zemljopis,sociologija, kemija, engleski, informatika, likovni, kreativnaradionica "Amfora", novinarska i foto sekcija. Predstavljenje i film o njihovom djelovanju te školski list "Bolji svijet".Cilj je tog zajedništva sagledati sebe, svoje poslanje ipredstaviti se drugima, rekao je ravnatelj gimnazije mons.Joso Kokiæ, istaknuvši da ne treba žaliti nad svijetom, negotreba "imati oèi" za ono što je dobro. "Dobro je najjaèastvarnost. Zlo je prepoznatljivo, no dobro je jošprepoznatljivije", poruèio je mons. Kokiæ, dodavši da æe tako

biti ljepša zemlja. Tema najnovijeg broja lista "Bolji svijet"je "Za let si dušo stvorena". Fotografija na naslovniciprikazuje uèenice na proplanku, zemlji, iznad njih je križ naplaninskom vrhuncu, nebo, svjetlost. To je snažna simbolika,želja za dodirom zemlje i neba kako bi se gradio bolji svijet,rekao je mons. Kokiæ. Takvu Božju objavu èovjekuprepoznao je i papa Ivan Pavao II. èije ime Škola nosi, te jeprimjer i poticaj uèenicima kako je to duša za let stvorena. Ta je škola oduvijek služila narodu, odgojivši brojneistaknute pojedince, a i sadašnje generacije ostvarujuzapažene rezultate na županijskim (ove godine u njima jesudjelovalo 35 uèenika iz te škole) i državnim natjecanjima(osam sudionika). Jure Karamarko ovogodišnji je državniprvak iz matematike, a njegovo brat Marko dobitnik jenagrade bl. Ivana Merza iz jednog meðunarodnog natjecanja.U školi je zaposleno 28 djelatnika, a svestrani razvoj uèenikapomognut je visokom razinom pedagoških pomagala i uvjetakoje pruža sedam nastavnièkih kabineta, informatièkaradionica, polivalentna sportska dvorana, knjižnica s 14.000bibliografskih jedinica te kapela. Duhovna formacija uèenikai zahtjevan odgojno obrazovni program, temeljen nakršæanskom humanizmu i klasiènoj zasadi danas nosiatribute privlaèan i suvremen. Nakon trostoljetnog boravka uSjemeništu "Zmajeviæ", Gimnazija se osamostalila, 1991.dobila je pravo javnosti, a 1997. upisao ju je prvi vanjskiuèenik.

Nadbiskup Bozaniæ podijelio sakrament potvrde uVoloderuVoloder, 19.5.2007. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ 19. svibnja predvodio je misu i podijeliosakrament potvrde u crkvi Sv. Antuna Padovanskog uVoloderu. Nadbiskup je u propovijedi kazao krizmanicima iostalim okupljenim vjernicima kako je sakrament svetekrizme javno i sveèano prihvaæanje vjere svoga krštenja kaovjere svoga života. Misa je bila posveæena obitelji koju, kakoje istaknuo nadbiskup, danas mnogi žele oslabiti te na tajnaèin lakše manipulirati djecom i mladima.

Susret ministranata Slavonskobrodskoga dekanataU sklopu susreta prireðeno natjecanje iz starih sportovaSlavonski Brod, 19.5.2007. (IKA) – "Obitelj gradiKraljevstvo Božje" bilo je geslo susreta ministranataSlavonskobrodskoga dekanata koji je u subotu 19. svibnjaodržan u župi sv. Antuna Padovanskog u Podvinju kodSlavonskog Broda. Uz više slavonskobrodskih sveæenikasudjelovalo je oko 150 ministranata iz gotovo svihslavonskobrodskih župa. Vlè. Tomislav Æuriæ, povjerenik zapastoral ministranata u Slavonskobrodskom dekanatu, za tuje prigodu priredio program koji se sastojao od zaboravljenihstarih sportova olimpijade. Ministranti su se okušali uraznim igrama poput povlaèenja konopca, natjecanja uvreæama, nošenja jaja u žlici, utrkivanja u balonima te unogometu. Za svaku pojedinu igru bile su formiraneodreðene skupine koje su prošle svih pet razlièitih sportova.Proglašeni su pojedinaèni i skupni pobjednici. Kako bi doizražaja došlo zajedništvo cijeloga dekanata, u svakoj suskupini bili zastupljeni ministranti iz svih župa. Na kraju susreta podijeljene su zahvalnice i plakate svakojministrantskoj skupini, pojedinaènim pobjednicima upojedinim sportovima te suradnicima koji su realiziraliostvarenje susreta. Na susretu je sudjelovalo i sedamanimatora koji su uvelike pomogli ostvarivanju toga susreta.

Domovinske vijesti ika

8 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Prvi nacionalni kongres FSR-a i FRAMA-eNa zagrebaèkome Svetom Duhu oko 800 èlanovaFranjevaèkog svjetovnog reda i Franjevaèke mladežirazmatralo pitanje "Milosrdnoga djelovanja FSR-a iFRAMA-e u hrvatskom društvu danas"Zagreb, 19.5.2007. (IKA) - Hrvatska provincija sv.Jeronima franjevaca konventualaca u svom samostanu nazagrebaèkome Svetom Duhu bila je 19. svibnja domaæinNacionalnog kongresa Franjevaèkoga svjetovnog reda (FSR)i Franjevaèke mladeži (FRAMA). Nadahnuti djelovanjemsv. Elizabete Ugarske, èiju 800. obljetnicu roðenjaobilježavamo ove godine, odabrana je tema kongresa"Milosrdno djelovanje FSR-a i FRAMA-e u hrvatskomdruštvu danas". Na Kongresu se okupilo gotovo 800sudionika, i to èlanova Nacionalnog vijeæa FSR-a i FRAMA-e, predstavnika podruènih vijeæa, mjesnih bratstava,podruèni i mjesni asistenti, èlanovi FSR-a i FRAMA-e sasistentima iz BiH, te predstavnici nacionalnog bratstva FSR-a i FRAMA-e iz Slovenije. Sudionicima kongresa, meðukojima je bio i varaždinski biskup Josip Mrzljak, i sam èlanFSR-a, dobrodošlicu su izrazili predsjedavatelj Konferencijenacionalnih duhovnih asistenata FSR-a fra Ljudevit Maraèiæ,OFMConv., predsjedatelj Konferencije nacionalnihasistenata FRAMA-e fra Milan Krišto, OFM, nacionalniministar FSR Vid Mato Batoroviæ i nacionalni predsjednikFRAMA-e Lovro Suèiæ. Uime nacionalnog predsjednikaFSR Slovenije Mirka Potoènika, kongres je pozdravilaDoroteja Emeršiè iz Ptuja, te pozvala na veliko okupljanjekoje slovenski svjetovni franjevci 25. kolovoza prireðuju uSlovengradcu u povodu godine sv. Elizabete. Generalni asistent fra Ivan Matiæ pozdravio je nazoènostbiskupa Mrzljaka te istaknuo kako je ovo okupljanje iporuka biskupima, da "smo tu u Crkvi, te želimo pronositiEvanðelje Isusa Krista u Crkvi i društvu, što je na posebannaèin poziv cijele franjevaèke obitelji, a na poseban naèinFSR-a i FRAMA-e". Prenio je pozdrave svih generalnihministara franjevaèkih redova, svih generalnih asistenata, aosobito generalne ministre FSR-a Encarnacion del Pozo, tepotom održao izlaganje "Milosrdno djelovanje FSR-a iFRAMA-e, primjeri i iskustva iz drugih zemalja". Istaknuoje kako svako djelovanje, bilo ono pojedinaèno ili pakorganizirano od lokalne do meðunarodne razine, mora bitipodržano od cijelog bratstva. Svaki èlan bratstva mora seosjeæati ukljuèen bilo svojim aktivnim sudjelovanjem,molitvom, financijskom potporom ili na koji drugi naèin.Zajednièko svim bratstvima FSR-a i FRAMA-e je da dišujednim te istim duhom i žive istu karizmu bez obzira na to ukojoj zemlji djeluju. Svi su pozvani djelovati u duhu koji jejednak za sve èlanove franjevaèke obitelji, a to je širenje inaviještanje Evanðelje Isusa Krista, kroz neprestano traženjenovih kreativnih naèina služenja kojima treba odgovoritiizazovima današnjeg vremena. Potom je fra Ivan Matiænaveo konkretne primjere djelovanja svjetovnih franjevaca unekim zemljama. Tako je istaknuo kako su u Braziluangažirani na pomoæi najugroženijim slojevimastanovništva. U Kongu svjetovni franjevci posebno osjeæajupripadnost bratstvu, a aktivnost im je usmjerena nadjelovanje na lokalnoj i regionalnoj razini. Premda samisiromašni, spremni su pomoæi onima koji su još siromašnijiod njih. Na kraju je spomenuo primjer iz Italije, gdje jeosnovan misijski centar koji formira mlade obiteljisvjetovnih franjevaca spremne otiæi na tri godine u misije.Formiraju se i volonteri koji odlaze u Kamerun u tijekuljetnih mjeseci. Talijanski svjetovni franjevci angažirani su ina potpori imigrantima. O temi kongresa "Milosno djelovanje" s naglaskom nahrvatsko društvo govorili su Stjepan Lice i Renato Matiæ.

Koncelebrirano misno slavlje u zajedništvu s tridesetakasistenata FSR-a i FRAMA-e te ministrom provincijalomHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljkom Železnjakom, ministrom provincijalom Hrvatskekapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa fraIvicom Petanjekom i fra Ljudevitom Maraèiæem predvodioje biskup Mrzljak. U propovijedi je kratko ocrtao lik sv.Elizabete Ugarske, uzorne supruge i majke, i podsjetio kakopapa Benedikt XVI. u svojoj prvoj enciklici spominjepoimence svece, meðu kojima i sv. Franju. Za svece Papakaže da su trajni izvori socijalne ljubavi za sve ljude dobrevolje. Nadalje, istaknuo je kako Papa govori o ljubavi kojomnas Bog ispunja i koju smo pozvani drugima nositi i sdrugima dijeliti. To su èinili sveci svaki na svoj naèin usvome životu i svojem vremenu. Propovijed je biskupMrzljak završio rijeèima: "Braæo i sestre, èlanoviFranjevaèkog svjetovnog reda i Franjevaèke mladeži, štonam je èiniti? Uprijeti svoj pogled u nebo onima koji suproslavljeni na nebu u zajedništvu s Uskrslim i ojaèanisnagom Onoga za kojeg je zapisano u Pismu: prošao jezemljom èineæi dobro. To je èinila Elizabeta, to je èinioFranjo, Majka Terezija, to su èinili mnogi znani i neznanitijekom 20 stoljeæa života Crkve. Oni nas zagovaraju u nebu,a mi pokušajmo nasljedovati putujuæi ovim zemaljskimživotom do konaènog susreta u vjeènosti". Milodari sakupljeni u tijeku mise namijenjeni su obiteljièlanova FSR-a sa šestero djece koja živi u Novom Marofu uteškom materijalnom stanju. Misno slavlje pjevanje suanimirali èlanovi Franjevaèke mladeži koja djeluje prisamostanu franjevaca konventualaca i u župi sv. AntunaPadovanskoga na Svetom Duhu. Na završetku Kongresa predstavljeni su rezultati rada poskupinama u kojima se obraðivala tema milosrdnogdjelovanja, te preporuke duhovnih asistenata kako bisljedeæa slièna okupljanja bila što djelotvornija. Zakljuèujuæiradni dio Kongresa, nacionalni ministar FSR Batoroviæistaknuo je i neke konkretne aktivnosti koje provode mjesnabratstva FSR i FRAMA-e, a vezana su uz temu kongresa:prihvatilište za beskuænike u Rijeci, akcija "Veronikinrubac" u Osijeku, organiziranje uskrsnih doruèaka, obilazakbolnica i domova za starije, pomoæ siromašnima i dr.Takoðer je zahvalio domaæinima Hrvatskoj provinciji sv.Jeronima franjevaca konventualaca i mjesnim bratstvimaFSRa i FRAMA-e na organiziranju susreta. Kongres jezavršio predstavom o životu sv. Elizabete Ugarske koju suizveli èlanovi FRAMA-e s Kaptola.

Uèenici posjetili štiæenike u OborovuZagorje Ogulinsko, 19.5.2007. (IKA) - Više od dvadesetuèenika 7. i 8. razreda Prve osnovne škole Ogulin, podruèneškole Zagorje, na èelu s nastavnicima meðu kojima ivjerouèiteljicom prof. Gordanom Bertoviæ koja s uèenicimaradi u KUD-u Sv. Juraj i crkvenom zboru pri župi, kao i s.Anðelina Šokiæ, posjetili su 19. svibnja Caritasov centar zaradnu terapiju i rehabilitaciju Sv. Vinko Pulski u Oborovu,ustanovu koja ima gotovo stotinu korisnika. Organizatoruèenika iz Zagorja, koji su nakon slunjske mladeži kao drugiiz Gospiæko-senjske biskupije posjetili Dom u Oborovu, bioje poslovni èovjek iz Australije Milan Vuèiæ, rodom izRibariæa kod Ogulina. On se veæ duže vrijeme istièe kaodonator caritasovih domova u Oborovu i Brezovici, a prekoorganizacije dolaska mladih u te domove želi se kod djecestvoriti osjeæaj odgovornosti i zahvalnosti za zdravlje kao ipomoæ onima u potrebi. Mlade, koji su u korizmi sakupilidobrovoljne priloge za darove, posebno se dojmio susret sdjecom s posebnim potrebama te su shvatili vlastitu sreæu

Domovinske vijestiika

923. svibnja 2007. broj 21/2007

zbog svog zdravlja i sposobnosti. Mladi gosti iz Zagorjaistaknuli su se uzornim ponašanjem, u èemu se vidi odgoj ukršæanskom duhu, kao i odgojno djelovanje obitelji i škole.Mladi Zagorci posjetili su zatim i Caritasov dom uBrezovici, gdje su sudjelovali na misi koju je predvodio vlè.Mate Križanac iz HKM u Melbournu u Australiji, gdje živi idjeluje Vuèiæ, vlasnik 3 centra za rehabilitaciju djece spoteškoæama.

U Kalinovcu održana 8. "Zlatna harfa" VaraždinskebiskupijeKalinovac, 19.5.2007. (IKA) - Osma smotra djeèjih zborova"Zlatna harfa" za Varaždinsku biskupiju održana je 19.svibnja u župi sv. Luke u Kalinovcu. Ovogodišnja smotra stemom "Uskrsnuæe Gospodinovo" zapoèela je misom koju jeu župnoj crkvi Sv. Luke predvodio mons. Antun Perèiæ,kancelar Varaždinske biskupije. Uz domaæina, župnika idekana Ðurðevaèkog dekanata preè. Mladena Gorupiæakoncelebrirali su župnik iz Ðurðevca Izidor Ferek, župnik izSvetog Martina na Muri Ivan Herceg, župnik iz Novog VirjaVjekoslav Tuðan i župnik iz Podravskih Sesveta KrunoslavKefelja. Misi su nazoèili i župnik iz Ferdinandovca NikolaBenko i župnik iz Rasinje Tomislav Petriæ. Na Heferovimorguljama kalinovaèke crkve misno slavlje pratio je mo.Anðelko Igrec, orguljaš varaždinske katedrale i voditeljbiskupijskog Ureda za crkvenu glazbu, organizatora smotre.Nakon misnog slavlja u župnom dvoru za petstotinjaksudionika, voditelja i pratitelja prireðena je prigodnaokrjepa. Drugi dio susreta, sama smotra, zapoèeo je u župnoj crkvipojedinaènim predstavljanjem zborova uoèi nastupa. Svakizbor izveo je po dvije skladbe. Nastupili su Djeèji zbor sv.Luke iz Kalinovca s voditeljicom s. Karmen Hajdinjak,Djeèji zbor "FIS" župe sv. Fabijana i Sebastijana izVaraždina s voditeljima Majom Èusek-Šamec i MladenomLukaveèkim, Djeèji zbor "Stepinèevci" župe bl. AlojzijaStepinca iz Koprivnice s voditeljima Ivanom Jaklin iZoranom Havajiæem, Djeèji zbor "Ðurðice" iz Ðurðevca svoditeljicom s. Hanom Krasniæ, Djeèji zbor "Križiæi" iz župeRasinja s voditeljicom Majom Pintar, Djeèji zbor "Lahori" izžupe Sveti Ilija s voditeljicom s. Ksenijom Topolovec, Djeèjizbor "Doði, slijedi me" iz Murskog Središæa s voditeljicomJanjom Kontrec, Djeèji zbor iz župe Sveti Martin na Muri svoditeljem Zvonkom Ladiæem, Vokalna skupina "Gloria" izÐurðevca s voditeljicom s. Hanom Krasniæ te Djeèji zbor"Isusovi prijatelji" iz Podravskih Sesveta s voditeljicom s.Karmen Hajdinjak. Na kraju smotre uime organizatora, Ureda za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije, mo. Anðelko Igrec dodijelio je svimapriznanja za nastup, a zahvalu za sudjelovanje uputio jekancelar biskupije mons. Perèiæ. Èlanovi župne zajednice, aosobito Djeèjeg zbora iz Kalinovca, u tijeku priprema i samesmotre nisu krili oduševljenje domaæinstvom. Unatoèškolskim obvezama djeca su svakodnevno uvježbavala sa s.Karmen odabrane pjesme kako bi se predstavili što boljimnastupom. Njihovi roditelji te drugi župljani i župljankeKalinovca takoðer su pridonijeli domaæinstvu toga velikogžupnog dogaðaja, predvoðeni i potaknuti svojim župnikomGorupiæem. Domaæi zbor, kao i ostalih devet zborova iz svihkrajeva Varaždinske biskupije, svojim su nastupimaposvjedoèili njegovanje baštine crkvene glazbe, "blaganeprocjenjive vrijednosti", te unapreðenje liturgijskogpjevanja u svojim župnim zajednicama, što je i želja i ciljsame smotre "Zlatna harfa" koju je pokrenulo Vijeæefranjevaèkih zajednica.

Kršæanska nada u globalnom svijetuZnanstveni simpozij na Teologiji u RijeciRijeka, 19.5.2007. (IKA) - U organizaciji Povjerenstva zasimpozije Teologije u Rijeci u subotu 19. svibnja održan jeznanstveni simpozij "Kršæanska nada u globalnom svijetu".Kako istièu organizatori, posljednjih godina u središtu opæepozornosti izbija ideja globalizacije i mnogovrsnasukobljavanja oko nje. O globalizaciji svi govore – odekonomista i politièara do sociologa i filozofa. S tim u vezi,kršæani se èesto pitaju kakav bi trebao biti njihov stav premaglobalizaciji. I tu se raða opasnost pojednostavljivanja ipovršnosti, te se u kršæanskim krugovima globalizaciji znapristupiti ili negativistièki s krajnjim odbijanjem ili se paknekritièki prihvaæa. Izmeðu tih dviju krajnosti simpozij uRijeci nastojao je promišljati na teme globalizacije ikršæanske nade spram nje, istaknuli su organizatori,objašnjavajuæi motive održavanja znanstvenoga skupa. O globalizaciji kao obilježju suvremenog svijeta govorio jedr. Anðelko Milardoviæ, nazvavši je tipom drugemodernizacije svijeta koje razvija društvo rizika na lokalnoj iglobalnoj razini. Prikazao je stupnjeve rizika meðu kojimaprednjaèe ilegalne migracije i terorizam. "Današnje društvonije u moguænosti zaštititi graðane", upozorio je dr.Milardoviæ, predloživši model globalnog upravljanja. Pritome je ukazao kako "u konaènici, globalizacijom profitirajusamo pojedini moænici". Stoga smatra da se s procesomglobalizacije svaki èovjek mora dobro upoznati jer svatko iznjega mora i može izvuæi korist i zaštiti se. Upravo nedostatak zaštite proizvodi strah od globalizacije, oèemu je na skupu govorio dr. Marijan Jurèeviæ. Ljudi dvojejer se o globalizaciji svašta prièa i u tom "velikom selu" nekiljudi se ne snalaze, istaknuo je dr. Jurèeviæ, dodajuæi kako tedvojbe potièu na promišljanje: jesu li to znakovi humanijegdruštva ili æe u buduænosti biti gore. U prošlosti su postojalidrugaèiji vidovi globalizacije, kazao je dr. Jurèeviæ,obrazlažuæi da pod tim vidovima podrazumijevamorevolucije ili ideologije koje su propale. Ova globalizacijanema revoluciju ili ideologiju, nego kapital, a u njemustradavaju pojedinci, kulture i nejaki, primijetio je predavaè,ostavivši otvoreno pitanje: hoæemo li u procesu globalizacijeostati prisebni, saèuvati svoj identitet, kako kulturni tako ireligijski?O krizi i nadi koja se pronalazi u Bibliji i književnostiizlagali su dr. Božidar Mrakovèiæ i dr. Darko Gašparoviæ.Odgovor o nadi ponudio je i dr. Nenad Maloviæ, istaknuvšikako samo filozofija koja u sebi nosi i stvarnu životnusituaciju može ponuditi i nadu koja je nužno povezana stranscendentnim. Drugi dio skupa odnosio se na teme vezaneuz globalizaciju kao nadu za ekumenizam, o èemu je govoriodr. Milan Špehar te globalizaciji i novoj evangelizaciji što jebila tema dr. Milana Šimunoviæa. Teologija kršæanske nade ikulturno-religijski pluralizam u globalnome svijetu tema je okojoj je izlagala dr. s. Nela Gašpar. O mjestu koje Bogzauzima u Europi koja svoje temelje ima u kršæanstvuizlagao je dr. Josip Grbac. Primijetivši kako se Europaodrièe Boga i kršæanstva, istaknuo je kako to nije razlogkršæanstvu da "duplira" beznaðe koje prevladava u društvu."Ima li mjesta za kršæansku nadu u Europi? Sukladnocrkvenom uèiteljstvu - ima! Sukladno europskom - izgledada nema", rekao je dr. Grbac. S tim u vezi postavlja sepitanje hoæe li kršæani neke od èimbenika djelovanja buduæeEurope pokušati uskladiti s onim što kršæanska nada jest."Ako se Europa odrekla Boga, pa i u Ustavu, pitanje je imali smisla govoriti o istinskoj kršæanskoj nadi u Europi. To neznaèi da ne moramo nuditi svoju ponudu. Sumnjam da æe jueuropski politièari prihvatiti - ali mislim da nije kasno da juEuropi ponudimo", zakljuèio je dr. Grbac.

Domovinske vijesti ika

10 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Koncert Papinskog zbora Sikstinske kapele u ZagrebuZagreb, 20.5.2007. (IKA) - Papinski glazbeni zbor"Cappella Musicale Pontificia Sistina" održao je u subotu 19.svibnja koncert u zagrebaèkoj prvostolnici u prigodiobilježavanja 15. obljetnice uspostave diplomatskih odnosaizmeðu Svete Stolice i Republike Hrvatske. Na koncertu uprepunoj katedrali bili su zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ, kardinal Jean-Louis Tauran, apostolski nunciju RH nadbiskup Francisco Javier Lozano, dvadeset i šestveleposlanika akreditiranih pri Svetoj Stolici, kao idiplomatski kor akreditiran u Republici Hrvatskoj te èlanovivatikanskog izaslanstva ravnatelj Vatikanskih muzeja dr.Francesco Buranelli i šef protokola Svete Stolice mons.Tommaso Caputo. Dobrodošlicu im je izrazio rektor mons.Juraj Batelja, a nazoènima su se obratili i kardinali Bozaniæ iTauran. Papinski glazbeni zbor "Cappella Musicale PontificiaSistina" pod ravnanjem mons. Giuseppea Liberta i uz pratnjuna orguljama Alessandra La Ciacera izveo je gregorijanskinapjev "Victimae Paschali laudes", potom djela G. P. daPalestrina "Sicut cervus" (èetveroglasno) i "Veni dilecte mi"(peteroglasno); T. L. da Victoria "O Domine Iesu"(šesteroglasno); Jacoba Gallusa "Ascendit Deus" (upetjednakih glasova); L. da Viadana "Exsultate iusti"(èetveroglasno). Izvedena su i djela koja su skladali dirigentizbora iz 20. st.: Lorenzo Perosi "Benedictus" (šesteroglasno)i "Ave Maria" (èetveroglasno) i Domenico Bartolucci "OSacrum Convivium" (èetveroglasno). Takoðer su izvedenadjela sadašnjeg dirigenta Giuseppea Liberta Toccat na temu"Victimae Pashali laudes" za orgulje i "Ave ReginaCoelorum" šesteroglasno i "Te Deum laudamus" za zbor iorgulje.

Misa za domovinu na brdu SokolovcuPožega, 20.5.2007. (IKA) - Na brdu Sokolovcu iznadPožege, pored Domovinskog križa 15. puta slavljena je misaza domovinu, odnosno za sve pale hrvatske domoljublje krozcijelu našu povijest koju je 1993. godine inicirao tadašnjipredsjednik požeškog ogranka Matice hrvatske dr. ŽeljkoMuljeviæ. Misno slavlje predvodio je gvardijan franjevaèkogsamostana Josip Poleto, koji je istaknuo da na ovaj naèinželimo iskazati zahvalnost i poštovanje svima onima koji sukroz stoljeæa branili našu zemlju te na bilo koji naèinpridonosili njezinoj slobodi. Gvardijan je upozorio kako unašem narodu preèesto ima zavisiti, previše mržnje,sebiènosti i nerazumijevanja umjesto da jedni drugimabudemo braæa onako kako nas je Isus uèio te izgraðujemosvoju domovinu na radost nas samih, ali i buduæihpokoljenja. Podsjetio je na ne tako davna vremena kada nasje teška nevolja rata nagnala da svi dišemo kao jedan koja suupravo zahvaljujuæi toj slozi i jedinstvu postala herojskavremena stvaranja hrvatske države. Gdje se izgubila taspremnost da za prijatelje i bližnje uèinimo sve, pa da i svojživot položimo ako treba, zapitao je gvardijan Poleto tedodao da ne smijemo zaboraviti da je naša domovinastvarana na krvlju naših branitelja te da nam to treba bitizalog naše sloge i jedinstva u sadašnjem i buduæemvremenu. "Ne dopustimo da ta krv bude uzalud prolivena.Ne dopustimo da tu domovinu koju smo tako teško stjecaline samo mi u ovim vremenima nego i mnogi prije nas datako lako prokockamo. Na svim podruèjima života i radamožemo èiniti više i bolje a u tome neka nam potpora isnaga bude naš Gospodin", poruèio je fra Josip Poleto.

Ogulin: Prvi festival duhovne glazbe TonkafestOgulin, 20.5.2007. (IKA) - U Ogulinu je u organizacijiudruge Oda prijateljstva 20. svibnja održan prvi festivalduhovne glazbe Tonkafest. U prepunom kinu suorganizatoraPuèkog otvorenog uèilišta, uz pokroviteljstvo gradanastupilo je devet sastava i izvoðaèa. Prvi Tonkafest je,prema rijeèima izvršnog ravnatelja i predsjednika Odeprijateljstva prof. Hrvoja Magdiæa imao trostruki cilj -pretvoriti Ogulin u centar popularne duhovne glazbe,zadržati trajno sjeæanje na prerano preminulu èlanicuKrižarske organizacije i Sabora mladih biskupije AntonijuTurkoviæ i pomoæ od leukemije oboljeloj Marijani Anušiæ izPlaškog. Na festivalu su bili i voditeljica Ureda za mlade priHBK Ivana Petrak, predsjednica Sabora mladih biskupije IvaDasoviæ, ogulinski dekan mr. Tomislav Rogiæ,gradonaèelnik Nikola Magdiæ i ravnatelji ogulinskih škola iustanova. Pobjednik prvog Tonkafesta je glazbena skupinaLaudantes pod vodstvom don Marinka Mlakiæa iz Šibenika.Drugo mjesto osvojio je VIS Ben Hur iz Rijeke, a treæe Sveboje ljubavi iz Zagreba. Prema glasovima publike pobjednikje Duo Aledory iz Rijeke, ispred Laudantesa i Ben hura.

Drugo isusovaèko hodoèašæe u Mariju BistricuMarija Bistrica, 20.5.2007. (IKA) - Više stotina vjernikaisusovaèkih župa, studenti Filozofskog fakulteta DružbeIsusove, uèenici Isusovaèke klasiène gimnazije, èlanoviZajednice kršæanskoga života, SKAC-ovci i brojni drugiisusovaèki suradnici i prijatelji zajedno s ocima i braæomHrvatske provincije DI hodoèastili su 20. svibnja u svetišteMajke Božje Bistrièke. Na drugo isusovaèko hodoèašæe uMariju Bistricu, ove godine pod geslom "S Ignacijem kMariji", ove godine krenulo se i iz BiH, Makedonije, Srbije iVojvodine. Uoèi mise u prostoru crkve na otvorenom Bl.Alojzija Stepinca održan je duhovni program koji se nastavioi nakon mise. Ispunili su ga predstavnici razlièitihisusovaèkih zajednica, predstavivši se pjesmom ili recitalomi upoznavši okupljene sa župom iz koje dolaze. Misu jepredvodio provincijal DI o. Ivan Koprek, a propovijedaodekan Filozofskog fakulteta DI o. Anto Mišiæ. Središnjatema bila je Božja Rijeè koja èesto proðe pored nas neostavljajuæi traga, upozorio je propovjednik. Isusove rijeèi"Da budemo jedno", mogu se shvatiti kao oporuka koju namje Isus ostavio. To jedinstvo temelji se na razlièitosti. I uIsusovo vrijeme postojale su razlièite kulture i jezici.Razlièitost se ne protivi jedinstvu, objasnio je propovjednik.Podsjetio je kako su kršæane pogani prepoznavali govoreæi:"Gledaj kako se meðusobno ljube". Danas nedostaje togkršæanskog jedinstva, kako na mjesnoj, tako i na globalnojrazini, primijetio je. Èesto se èini da su neprijatelji kršæanabolje uoèili znaèenje tih rijeèi. Koriste svaku prigodu daunesu razdor u Crkvu. Sveæenik koji pogriješi nije pojedinac– svi su takvi, kritièki je primijetio naèin na koji medijiprilaze crkvenim temama. Isti natpisi utjeèu na lakovjernevjernike koji im èesto povjeruju, bez da se povedu zaprethodnim vjernièkim iskustvom. Stoga je pozvaookupljene na jedinstvo, jer kršæanski svijet je u defenzivi.Kršæani se boje istupiti uime Isusa Krista, napomenuo je, alii istaknuo kako je više onoga što kršæane povezuje negorazjedinjuje. Uz vjeru povezuje nas kršæanska baština skojom se ne može mjeriti nijedan druga religija, a mi nismoponosni na nju, istaknuo je i podsjetio i na europski Ustav inedovoljno priznavanje kršæanskih vrijednosti. "Europa sesrami kršæanskih korijena!" upozorio je dekan Mišiæ. Drugoisusovaèko hodoèašæe, koje je brojem vjernika dalo naznakekako æe u buduænosti postati tradicionalno, završeno jekrižnim putem na bistrièku Kalvariju.

Domovinske vijestiika

1123. svibnja 2007. broj 21/2007

Ekumenska molitva u ZagrebuUsusret Treæem europskom ekumenskom skupu u rujnu uSibinju, u Zagrebu se molilo za uspjeh toga skupaZagreb, 20.5.2007. (IKA) - Ususret Treæem europskomekumenskom skupu koji æe se u rumunjskom gradu Sibiuodržati od 4. do 9. rujna, u Zagrebu je u nedjelju 20. svibnjaodržana molitva za uspjeh toga skupa, javlja HKR. Župa sv.Ivana apostola u novozagrebaèkom naselju Utrina ugostila jepredsjednika Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog biskupaVladu Košiæa i ostale visoke predstavnike kršæanskih Crkavau Hrvatskoj. Došli smo moliti da bi ovaj Europskiekumenski susret na temu "Svjetlo Kristovo sveprosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi" uspio, dabi kršæani bili još bliže jedni drugima i tako svjedoèili Kristauskrsloga, istaknuo je u uvodu molitve biskup Košiæ. Nakonnaviještenog evanðelja, vjernicima su se obratili pojedinipredstavnici. "Vrijeme pred svetkovinu Duhova povlašteno je vrijememolitve za jedinstvo kršæana", podsjetio je biskup Košiæ inastavio: "Važno nam je osjetiti da svakoj Crkvi zbogizgubljenog jedinstva kršæana nešto nedostaje i da nijeoèuvana volja našega Gospodina izreèena na Posljednjojveèeri. To se jedinstvo u tijeku povijesti izgubilo kaovidljivo, ali se kao duhovno itekako oèuvalo i ono seponovno pronalazi. Sve je više kršæana svjesno da trebaraditi na tome da se predrasude uklanjaju, da se meðusobnobolje razumiju. Kada Duh Sveti djeluje meðu kršæanima,tada su meðu njima sloga, mir i zajedništvo". Sve je vjernikepotaknuo da teme devet foruma koje æe biti glavne temeskupa u Sibinju žive i ostvare u svojim kršæanskimzajednicama. To su jedinstvo, duhovnost, svjedoèanstvo,Europa, religije, migracije, stvorenja, pravda i mir. Govoreæi o pravdi, glavni tajnik Saveza baptistièkih Crkavau Hrvatskoj Željko Mraz podsjetio je na rijeèi prorokaMiheja, kako je èovjeku objavljeno što je dobro; èinitipravicu, milosrðe, ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.Odmah je i ukazao što bi kršæani mogli uèiniti za promicanjepravde. "Zadatak vjernika je da se za pravdu bore u imeBožje, ali u ime ljubavi Božje, ne u ime nekog našeg pravaili naših interesa". O temi stvorenja izlagao je pastor DanijelBerkoviæ iz Evanðeosko pentekostne Crkve. Upozorio jekako smo zbog tehnološkog napretka iz vida izgubiliStvoritelja svega svijeta i sve ljepote. Vjernicima su seobratili i predstavnici Srpske pravoslavne, Evangelièke,Reformirane kršæanske Crkve te Crkve Božje.Molitvu su pjesmom pratili zbor župe sv. Ivana evanðelista,dio hora Srpske pravoslavne Crkve iz Zagreba i dvijepredstavnice Baptistièke Crkve.

Papinski glazbeni zbor "Cappella Sistina" u SplituSplit, 21.5.2007. (IKA) - U prigodi obilježavanja 15.obljetnice uspostave diplomatskih odnosa izmeðu SveteStolice i Republike Hrvatske papinski glazbeni zbor"Cappella Musicale Pontificia Sistina" iz Vatikana u svomprvom posjetu Hrvatskoj nakon Dubrovnika i Zagrebanastupio je u nedjelju 20. svibnja i u splitskoj prvostolniciSv. Dujma. Pjevanjem je, zajedno s katedralnim ibogoslovskim zborom pod ravnanjem mo. Šime Maroviæa,sudjelovao na misnom slavlju koje je u koncelebraciji sasplitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišiæem,predvodio kardinal Jean-Louis Tauran. Zborom, koji èinidvadesetak odraslih pjevaèa i trideset i pet djeèaka, ravnao jemons. Giuseppe Liberto. Voditelj djeèjega zbora "PueriCantores" bio je mons. Marcos Pavan, a na orguljama jesvirao mo. Alessandro La Ciacera. Na poèetku misnoga slavlja rijeè pozdrava i dobrodošlice

uputio je nadbiskup domaæin Marin Barišiæ, koji je ipropovijedao. Podsjetio je nazoène da se nalaze u najstarijojkatedrali kao graðevini na svijetu koja je prvotno bilaDioklecijanov mauzolej, a danas se u njoj zdušno slaviKrista. Povezanost izmeðu Svete Stolice i Hrvatske potjeèeiz 7. stoljeæa kada su kosti sv. Dujma i solinskih muèenikaprenesene u kapelu uz lateransku krstionicu. Nadalje jeistaknuo da hrvatski narod ima dugu i bogatu povijest oèemu govori èinjenica da su u tijeku povijesti nastaroslavenskom jeziku slavili misu. Tumaèeæi evanðelje,nadbiskup je istaknuo Isusovu molitvu Ocu za jedinstvo svihkoji æe vjerovati u njega, rekavši da se to odnosi i na "ovodanašnje zajedništvo gdje smo oko Njegova stola okupljeniiz razlièitih identiteta i naroda, kultura i jezika". U tom duhuveleposlanici simboliziraju jedinstvo razlièitosti, istaknuvšiuniverzalnu odrednicu Katolièke Crkve. Potaknuvši nazoènena trajnu otvorenost Nebu, kazao je da je znak jedinstva zakoje je Krist molio pravda i mir, sloboda i ljubav. Na kraju misnoga slavlja rijeè zahvale uputio je kardinalTauran, kazavši da mu je "privilegija i radost danas biti tu, ulijepom gradu Splitu, razvijenu duhovnim i kulturnimdobrima, bogate povijesti i obeæavajuæe buduænosti". Potomje nadbiskup Barišiæ još jednom zahvalio, uputivši pozdravei molitve papi Benediktu XVI. Uz brojne sveæenike ivjernike, na misnom slavlju nazoèni su bili splitskigradonaèelnik Zvonimir Puljiæ i splitsko-dalmatinski županAnte Sanader, tridesetak veleposlanika akreditiranih priSvetoj Stolici te izaslanstvo Svete Stolice na èelu skardinalom Jean-Louis Tauranom, nekadašnjim tajnikomSvete Stolice za odnose s državama, a danas arhivarom ibibliotekarom Vatikanske biblioteke. Nakon sveèanoga bogoslužja primanje u dvorani Ivana PavlaII. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu priredio jenadbiskup Barišiæ. U znak sjeæanja na taj meðunarodnidogaðaj diplomatski zbor darovao je splitsko-makarskomnadbiskupu spomen-plaketu s potpisima veleposlanika, anadbiskup Barišiæ je kardinalu, maestru Libertu, ravnateljuVatikanskih muzeja dr. Francescu Buranelliu, šefu protokolaSvete Stolice mons. Tommasu Caputu i drugima darovao"Evangeliarium Spalatense" – Splitski evanðelistar,faksimilno izdanje najstarije knjige-kodeksa u RepubliciHrvatskoj. Goste iz Vatikana u trodnevnom posjetu poHrvatskoj vodio je veleposlanik RH pri Svetoj Stolici EmilioMarin.

Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupijeNa dnevnom redu bila su pitanja ostvarivanja programa ipriprave drugoga Biskupijskog euharistijskog kongresa odesetoj obljetnici utemeljenja i uspostave biskupijePožega, 21.5.2007. (IKA) - U Domu pape Ivana Pavla II. uPožegi pod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæaodržana je 21. svibnja Skupština arhiðakona i dekanaPožeške biskupije. U pozdravnoj rijeèi biskup je istaknuo daprvi susret arhiðakona i dekana u novom Domu o desetojobljetnici utemeljenja Požeške biskupije ima svojevišestruko znaèenje, ali da je on prvenstveno izrazzajedništva sveæenika s biskupom u nošenju zajednièke brigei odgovornosti za biskupiju. Dodao je da dekani svojomslužbom imaju prvenstvenu zadaæu pomoæi sveæenicima dašto bolje mogu vršiti svoje poslanje te da u tom duhu valjarazumjeti i redovite godišnje vizitacije župa. Na dnevnom redu Skupštine bila su pitanja ostvarivanjaprograma i priprave drugoga Biskupijskog euharistijskogkongresa o desetoj obljetnici utemeljenja i uspostavePožeške biskupije, koje je prihvatilo Prezbitersko vijeæe nasvom proljetnom zasjedanju. Utvrðena su mjesta, datumi i

Domovinske vijesti ika

12 23. svibnja 2007. broj 21/2007

naèin održavanja dekanatskih i arhiðakonatskiheuharistijskih postaja te neke pojedinosti samogaEuharistijskog kongresa. Biskupijski ekonom Nikola Jušiæ protumaèio je nazoènimaDekret dijecezanskog biskupa o izvanrednom upravljanjuvremenitim dobrima te potrebu nastojanja oko identifikacijepravih i nepravih nadarbina. Ujedno je izložio što je svepotrebno poduzeti u svakoj župi u cilju rješavanja odreðenihpitanja s tog podruèja prema Zakoniku kanonskoga prava. Biskup se osvrnuo na neka aktualna pastoralna pitanja te jeupoznao arhiðakone i dekane s utemeljenjem Katolièkeklasiène gimnazije u Virovitici i Požegi i s onim što bi onitrebali u tom pogledu uèiniti u svojim dekanatima.Raspravljalo se o hodoèašæu sveæenika s podruèja HBK uIstru na grob sluge Božjeg sveæenika Miroslava Bulešiæa te omoguænosti sudjelovanja sveæenika Požeške biskupije. Ustose razgovaralo o siromašnim, a nadarenim uèenicima u vidunjihova primanje meðu pitomce Kolegije Požeške biskupijeu Požegi. Na kraju radnog sastanka arhiðakoni i dekanianalizirali su podatke iz svojih vizitacija župa, dostavljeneparice matiènih knjiga, statistike i financijske izvještaje župa.

Crkve u Hrvatskoj ususret Treæem europskomekumenskom skupuNa okruglom stolu predstavljeno ekumensko djelovanje naeuropskoj i na hrvatskoj razini te devet tema o kojima æe serazgovarati u Sibiu u Rumunjskoj na ekumenskom skupu od4. do 9. rujnaZagreb, 21.5.2007. (IKA) - U Tribini grada Zagreba uponedjeljak 21. svibnja održan je okrugli stol "Crkve uHrvatskoj ususret Treæem europskom ekumenskom skupu",kojim je javnosti u Hrvatskoj predstavljen znaèajni skupeuropskih kršæana koji æe se održati od 4. do 9. rujna uSibinju (Sibiu), u Rumunjskoj, na temu "Svjetlo Kristovosve prosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi". Uprvom dijelu okruglog stola video-prezentacijompredstavljeno je ekumensko djelovanje na europskoj i nahrvatskoj razini, Crkve iz Hrvatske, èlanice KEK-a i CCEE-a, koje su pozvane sudjelovati na Skupu, te zemlja i graddomaæin, Rumunjska i Sibinj – koji æe sa svojih 170.000stanovnika i kao ovogodišnji Europski glavni grad kultureudomiti 2100 delegata iz Crkava èlanica dviju spomenutihkrovnih ustanova europskih kršæana, meðu kojima æe - napoziv CCEE-a - Hrvatsku biskupsku konferencijupredstavljati 15 delegata, i - na poziv KEK-a - po dvadelegata iz ostalih pet Crkava u Hrvatskoj, ukupno 10delegata. U drugom dijelu visoki predstavnici Crkava u Hrvatskoj iekumenski zauzeti vjernici predstavili su devet tema okojima æe se razgovarati u Sibinju. PredsjednicaKršæanskoga mirovnoga kruga Marija Žnidarèiæ je vezanouz temu duhovnost, napomenula kako se to može sažeti ujednoj rijeèi, a ta je molitva. Stoga bi kršæani trebali jaèatisvijest o snazi molitve i obvezi molitve za jedinstvo. Onadrži da bi trebalo intenzivnije poraditi na prihvaæanjuuzajamnog sudjelovanja na slavljima na svim razinama te umolitvama biti zajedno s kršæanima drugih tradicija,pridonoseæi tako izgradnji svijesti da smo razlièiti, a isti, teda pripadamo jedni drugima. Podržala je ideje da seinterkonfesionalno usklade ekumenski prijevodi liturgijskihtekstova i molitava. Sveæenik Srpske pravoslavne Crkve izZagreba Milan Topiæ govorio je o temi svjedoèenja, iznijevšipojedine aktualne ekumensko-dijaloške dogaðaje koji suimali svjedoèku dimenziju. Dao je i osvrt na neke segmentenauka Katolièke Crkve, kako ih interpretira sestrinskaPravoslavna Crkva.

Proèelnik Katedre ekumenske teologije na Katolièkombogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr. JureZeèeviæ predstavio je dvije teme: jedinstvo i migracije.Govoreæi o jedinstvu, istaknuo je da se nedostatak punogjedinstva meðu Crkvama najzornije i najbolnije prepoznaje uaktualnoj nemoguænosti zajednièkog slavljenja euharistije.Protestantske Crkve doduše veæinom prakticirajumeðusobno euharistijsko gostoprimstvo, jer polaze od togada euharistijsko zajedništvo može pomoæi da se doðe dopunoga jedinstva. Na drugoj strani Katolièka i pravoslavneCrkve promatraju Euharistiju kao vrhunski znak ostvarenogai uspostavljenoga punoga jedinstva, te je stoga punojedinstvo preduvjet euharistijskog zajedništva. U pogleduteme migracija, dr. Zeèeviæ je ukazao na razlièite uzrokemigracija našega doba u Europi. U pogledu migracija koje suuzrokovane ratnim protjerivanjima i etnièkim èišæenjimakršæani u Europi ne smiju prestati uèinkovito se zalagati zapovratak svih koji su bili prisiljeni napustiti svoja ognjišta;migracije iz ekonomskih razloga u Europi su prisutne i krozfenomen tzv. "gastarbeiterstva". No, Europa poznaje imigracije kojima je uzrok blagostanje: od turizma dokupovanja alternativnih boravišta i odmorišta širom Europe.Sve to dovodi do intenzivnog susretanja, pa i suèeljavanjarazlièitih konfesionalnih, svjetonazorskih i kulturalnihidentiteta i sustava vrijednosti na europskom kontinentu.Kršæanske Crkve, u Europi i u Hrvatskoj nastoje pridonijetida se sve to dogaða što harmoniènije i bez štetnih posljedica,zakljuèio je dr. Zeèeviæ. Predstavnik Reformirane kršæanske Crkve BranimirBuèanoviæ ukratko je prikazao povijest svoje Crkve i potompredstavio temu Europa. Istaknuo je da je Europa danascivilizacija vjerskog pluralizma. Vjerska se tolerancijaizgraðivala tijekom stoljeæa i desetljeæa i prolazila krozrazlièite faze. No, uvijek ostaje vrijediti: svaka se generacijatreba susresti s Bogom. Ne treba se bojati onih koji želeumanjiti i obezvrijediti, pa èak i uništiti Kristovu vjeru, jerBog je taj koji štiti i gradi svoje kraljevstvo, a na nama je danjegovu spasenjsku poruku ponudimo svijetu. U tom smislui tom kontekstu trebamo promatrati aktualna strujanja kojase dogaðaju u Europi i u Hrvatskoj, istaknuo je BranimirBuèanoviæ. Željko Mraz, glavni tajnik Saveza baptistièkih Crkava ipredsjedavajuæi Senata teološkog fakulteta "Matija Vlaèiæ-Ilirik" osvrnuo se na temu pravda. Mi koji ispovijedamo daje Krist naš Gospodin i Gospodar, kada razmišljamo opravdi, trebamo razmišljati kako je On definirao taj problem.Krist nas uèi u Novom zavjetu da budemo savršeni kako jenaš Otac Nebeski, i da budemo milosni kao što je milosrdanOtac. Pravda znaèi èiniti pravdu, pravicu svima kojesusreæemo. Kristovo svjetlo treba prosvijetliti našepodrazumijevanje pravde. Stoga je to izazov za sve kršæaneu Europi i Hrvatskoj, stoga se naš ekumenizam trebaoèitovati u zalaganju za konkretnog èovjeka, kako bizajednièkom suradnjom naše društvo postalo što kristolikije. Pripadnik Katolièke Crkve bizantsko-slavenskog obreda izZagreba Ivor Ivaniševiæ govorio je o temi stvorenje.Istaknuo je da je izraz naše ljubavi prema stvorenjuistovremeno i izraz naše ljubavi prema Stvoritelju. Stoganepoštivanje stvorenja jest i nepoštivanje Stvoritelju.Kršæani trebaju biti uzor svima kako djelotvorno djelovati nakonkretnom planu protiv zagaðivanja okoliša, smanjenjapotrošnje energije itd. Kao primjere kršæanskog djelovanjana ovom podruèju u nas Ivaniševiæ je naveo Franjevaèkiinstitut za kulturu mira i Franjevaèki svjetovni red. Èlan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra BožoVuleta govorio je o miru. Spomenuo je da se u radnimmaterijalima za Skup govori o pomirenju, no ne i o

Domovinske vijestiika

1323. svibnja 2007. broj 21/2007

opraštanju. Opraštanje je iz kršæanske perspektive povezanos mirom i pomirenjem, koji ne mogu biti rezultat prisile negooprosta. Stoga se doprinos Crkava u Hrvatskoj 3. europskomekumenskom skupu i kršæanima Europe može temeljiti i naneposrednom iskustvu ratnih godina koje smo mi propatili.Ne treba previdjeti da je preduvjet svakoga istinskoga mira sbilo kime mir s Bogom. O posljednjoj temi, religijama, govorio je predsjednik VijeæaHrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalogzagrebaèki pomoæni biskup Vlado Košiæ. Polazeæi oddokumenta "Kršæanstvo i religije" Meðunarodne teološkekomisije u kojoj je djelovao i dr. Ivan Golub, istaknuo je dasu u pluralnoj Europi kršæanskih korijena uzajamnopoštivanje i dijalog istine i ljubavi jedini primjereni naèinkada je rijeè o odnosima kršæana s pripadnicima drugihreligija, posebice Židova i muslimana, ali i drugih religijakoje sve više preplavljuju Europu. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, u kojoj su sudjelovalidr. Ivan Golub, dr. Mario Živkoviæ i ostali sudioniciokruglog stola. Na kraju su predstavnici kršæanskih Crkava uHrvatskoj zajedno s nazoènima uputili zajednièku molitvuBogu za blagoslov i za uspjeh 3. europskog ekumenskogskupa, kao i za sve kršæane u Hrvatskoj i Europi.

Župa Popovaèa niz godina bilježi porast vjernikaPopovaèa, 21.5.2007. (IKA) - Župa Popovaèa, osnovanagodine 1945. odjeljivanjem od župe Voloder odlukomtadašnjeg nadbiskupa Alojzija Stepinca, iz godine u godinubilježi porast broja vjernika. "Do veæeg poveæanja brojažupljana prvi put je došlo 70-ih godina, kada je iz Rame uBiH doselilo oko 200 obitelji, u doba Domovinskog ratatakoðer se iz BiH pretežno iz Šimiæa kod Banja Lukedoselilo još oko 200 obitelji, a imali smo i znaèajnadoseljavanja iz okolnih naselja ponajprije Gornje Jelenske iOsekova, tako da župa danas ima 1050 obitelji. Nedavnosmo na prvoj prièesti imali pedeset i sedmero djece i dvojeodraslih i taj broj se takoðer konstantno poveæava. Mladi suvrlo aktivni u župi, imamo šezdesetak djece u djeèjem zborukoji vode Ana Marija Fofiæ i Nikolina Malekinušiæ, takoðeru župi djeluje tamburaški orkestar i zbor mladih koji vodeMarko Košæal i Marina Èupiæ", kazao je župnik župePopovaèa koji osim redovitih obveza u župi obilazi ibolesnike u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot uPopovaèi, gdje jednom mjeseèno slavi i misu u kapeliciSvete obitelji u dvorcu Grofova Erdoedyja. U dvorištu crkveSv. Alojzija Gonzage nedavno je izgraðen pastoralni centarèija gradnja je trajala tri godine, a uskoro æe zapoèeti igradnja župnog dvora do pastoralnog centra. "U pastoralnomcentru osim ostalih prostorija imamo dvije velike dvoranekoje koristimo za susrete mladih, vjeronauk kao i za izložbeslika. Novac za gradnju župnog dvora pokušat æemoosigurati od vjernika župe i uz pomoæ donatora koji sunajviše pomogli i kod gradnje pastoralnog centra uz OpæinuPopovaèa, Županiju Sisaèko-moslavaèku, Tvornicuradijatora "Lipovica" i popovaèke obrtnike. Župljani su vrloaktivni i nedavno smo prikupili više od 10000 kuna zaureðenje jedne sobe u hrvatskom hodoèasnièkom domu uRimu, a svake godine organiziramo jedno hodoèašæe izvandomovine i hodoèašæa u Voæin, Trsat, Mariju Bistricu iLudbreg", zakljuèio je župnik župe Popovaèa NikolaSanjkoviæ.

.

Koncert i promocija CD-a VIS-a "Gloria"Split, 21.5.2007. (IKA) - U sklopu priprave za proslavublagdana Marije Pomoænice kršæana vokalno-instrumentalnisastav "Gloria", koji djeluje u salezijanskoj župi Pomoænicekršæana na Kmanu u Splitu, izveo je u ponedjeljak 21.svibnja ispred župne crkve koncert i priredio promocijusvoga prvog CD-a "Tragovi Tvoje blizine". Sadašnji inekadašnji èlanovi VIS-a "Gloria" izveli su svih trinaestpjesama s albuma, a nazoèni su mogli èuti od samihosnivaèa kako je to bilo u poèetku. "Gloria" je uvijek imalasvoj prepoznatljiv stil. Njihova zvijezda vodilja sjaji sjajemuèitelja sv. Ivana Bosca, koji je znao kako oduševiti mladogaèovjeka, pružiti mu ruku i pokazati mu put do Krista. Stoga,oni žele da se svi koji budu slušali njihove pjesme povedu zazvijezdom vodiljom koja æe ih odvesti do Krista. Pjesma"Pozdrav prijatelju" nosi duboku poruku, poruku ljubavi izahvalnosti njihovom uèitelju koji je mlade gledao kaoprijatelje i sebi ravne te su i oni njega gledaju jednako tako.Zajedništvo, prijateljstvo, ljubav, molitva i duhovnost vodilisu ih, kako kažu, k istom putu. Na kraju programa nastupioje prijatelj i gost "Glorije" pjevaè Rafael Dropuliæ i ukratkoposvjedoèio o svom životnom putu. "Sada kad sam postigaosve ono što sam želio postiæi, nazovimo to "zemaljskomslavom", mogu vam, dragi prijatelji, priznati to nije ono štomože ispuniti ljudsko srce. Prava je slava zajedništvo iblizina s Isusom Kristom", poruèio je Rafo svojim splitskimprijateljima, potaknuvši ih na sudjelovanje u sakramentima,osobito na redovito ispovijedanje i sudjelovanje na misi jer unjima æe pronaæi snagu i pravi putokaz za život. Potom je s"Glorijom" otpjevao nekoliko pjesama. Rafo je u Split došaos don Ivanom Zeèeviæem, nekadašnjim župnikom na Kmanukojemu su èlanovi "Glorije" posebno zahvalni, jer je odsamoga poèetka vjerovao u njih i bio im potpora te im pružiomaterijalnu i duhovnu pomoæ. Oni su mu tom prigodom uznak zahvalnosti uruèili prigodni dar. Rijeèi i èin zahvaleupuæeni su i èovjeku uz èiju je pomoæ sve to realizirano idovedeno do kraja, èovjeku koji je uvijek, kako svjedoèeèlanovi Glorije, "bio u pravo vrijeme na pravom mjestu",župniku don Anti Vasilju; a zatim i ostalima koji su na bilokoji naèin pomogli u ostvarenju toga pothvata talentiranemladeži, prijašnjim èlanovima Glorije, tekstopiscima,aranžeru i dr. VIS "Gloria" djeluje u župi Marije Pomoænice kršæana naKmanu u Splitu veæ punih 20 godina. U župi su sveæenicisalezijanci kojima je prvotna briga rad s mladima. "Gloria"animira nedjeljnu misu za mlade i brojna dogaðanja u župi, ai šire. Nastupali su na brojnim festivalima kao što su Frama-fest u Sarajevu, Papa-fest u Solinu, Sudamja-fest u Splitu,Don Bosco-fest u Zagrebu.

Misa u povodu Dana Lièko-senjske županijeGospiæ, 22.5.2007. (IKA) - U povodu Dana Lièko-senjskežupanije u gospiækoj katedrali Navještenja BDM sveèanumisu predvodio je 22. svibnja gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ, a nazoèni su bili brojni uzvanici na èelu sažupanom Milanom Jurkoviæem i potpredsjednikomHrvatskog sabora Darkom Milinoviæem. Biskup je u propovijedi citirao natpis na spomeniku jednenaše masovne grobnice: "Ako vam je težak stijeg èestitosti,utaknite ga u zemlju gdje poèivaju naše kosti i mi æemo gadržati". U županiji gradimo Crkvu hrvatskih muèenika kojaje poput toga stijega èestitosti koji želimo držati zajedno sonima koji su ga držali prije nas. Izražavam županijizahvalnost na potpori da se taj stijeg ovdje gradi i da gazajedno držimo. Nakon mise povorka je krenula prema kuæidr. Ante Starèeviæa.

Domovinske vijesti ika

14 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Kovaè: Islamsko-kršæanski odnosi tijekom povijesti idanasZa nova obzorja islamsko- kršæanskih odnosa potrebno je"demitizirati" predodžbu o drugomu, graditi odnos nazajednièkim vrijednostima, uspostaviti zajednièkuodgovornost prema povijesti i èovjeèanstvu te paradigmusukoba pretvoriti u paradigmu susreta i prijateljstvaZagreb, 22.5.2007. (IKA) - Islamsko- kršæanski odnositijekom povijesti i danas bila je tema predavanja TomislavaKovaèa 22. svibnja u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.Iznio je kratki pregled razvoja islamsko- kršæanskih odnosau tijeku povijesti te naznaèio nekoliko smjerokaza zabuduænost. Istaknuo je kako je složeno govoriti o tomodnosu u kontekstu sukoba na Bliskom istoku i kada sumuslimani medijski negativno stigmatizirani. Kršæanstvo iislam, prema njegovim rijeèima, dijele 14 stoljeæa povijestikoja je bila prožeta sukobima, opeèaæena predrasudama iiskrivljenim slikama jednih o drugima. U Kuranu sespominju razlièite religije: muslimani, kršæani, židovi isabijci. Oni se uklapaju u zajednièki naziv - Narodi Knjige teuživaju povlašteni položaj, jer je i njima dana odreðenaobjava. Kuran, istaknuo je predavaè, nijeèe Isusovobožanstvo i Božje Trojstvo, ali poziva muslimane da njegujudobre odnose s kršæanima. Dodao je kako je prema Kuranuodreðeni vjerski pluralizam upisan u Božji naum spasenja jerdaje spasenjsku važnost drugim Narodima Knjige koji supozvani natjecati se u dobrim djelima. Govorio je i osrednjovjekovnim polemikama, navodeæi primjer IvanaDamašæanina i sv. Franje Asiškog koji je bio primjermiroljubivosti te želio dijalogizirati s muslimanima i voditimir. Istaknuo je kako se u razdoblju renesanse,prosvjetiteljstva, kolonijalizma i posebice s Drugimvatikanskim koncilom dogaða novi pogled na islam. SvetiSabor je, prema rijeèima predavaèa, pozvao sve da seiskreno trude oko meðusobnog razumijevanja te postaviotemelje islamsko- kršæanskog dijaloga. Zakljuèio je kako jeza nova obzorja islamsko- kršæanskih odnosa potrebno"demitizirati" predodžbu o drugomu, graditi odnos nazajednièkim vrijednostima, uspostaviti zajednièkuodgovornost prema povijesti i èovjeèanstvu te paradigmusukoba pretvoriti u paradigmu susreta i prijateljstva. Kovaè je diplomirao teologiju u Zagrebu, a magistrirao naTeološkom fakultetu u Fribourgu. Poslijediplomskuspecijalizaciju posvetio je meðureligijskom dijalogu, osobitodijalogu s islamom.

Djeca na hodoèašæu u Voæinu prikupila pomoæ zabolesnog djeèakaVoæin, 22.5.2007. (IKA) - X. biskupijsko hodoèašæeosnovnoškolske djece u Voæin bilo je 5. svibnja obogaæenoprogramima vezanima uz spomen 10. obljetnice Požeškebiskupije. U tijeku mise biskup Antun Škvorèeviæ pozvao jedjecu da se odreknu dijela svoga novca namijenjenog zaslatkiše te daruju za bolesnog èetverogodišnjeg djeèaka izDavora Luku Stuburiæa, te pomognu njegovo lijeèenje odcerebralne paralize. Djeca su prikupila oko 3000 kuna, aPožeška biskupija je dodala još toliko. U biskupskom domuu Požegi 22. svibnja biskup je davoraèkom župnikuMarijanu Ðukiæu predao 6000 kn za Luku. Biskup je tomprigodom kazao: "Radostan sam što su mali hodoèasnici uVoæinu, meðu ostalim imali prigodu iskazati i svojuplemenitost prema bolesnom djeèaku. Neka to bude Luki injegovoj obitelji znak da nisu sami u svojim poteškoæama,nego da ih prati naša molitva i pažnja te Isusova ljubav,kojom je sjedinjen s malenima, bolesnima i patnicima".

Požeška biskupija otvara Caritasovu kuhinju u KrapjuKako u župnoj kuæi u Krapju ne stanuje sveæenik, biskupŠkvorèeviæ predložio da se ondje organizira Caritasovakuhinja i svojevrsni dnevni boravak za starije osobePožega, 22.5.2007. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ primio je 22. svibnja u Biskupskom domu uPožegi naèelnicu jasenovaèke opæine Mariju Maèkoviæ ijasenovaèkog župnika Marija Cimbala. Na susretu je bionazoèan i ekonom Požeške biskupije Nikola Jušiæ.Razgovarali su o potrebama staraèkog stanovništva napodruèju župe Jasenovac, Krapje i Lonja. Biskup jespomenuo kako se osobito u župi Krapje i Lonjastanovništvo stalno iseljava i izumire te da Crkva ondjemože i mora organizirati pastoral starijih osoba te uèiniti onošto je u njezinim moguænostima da duhovno i materijalnopomogne tamošnjim ljudima. Kako u župnoj kuæi u Krapjune stanuje sveæenik, biskup je predložio da se ondjeorganizira Caritasova kuhinja i svojevrsni dnevni boravak zastarije osobe. Dogovoreno je da se dnevno pripravlja hranuza pedesetak starih i nemoænih osoba te da u skladu spotrebama u toj istoj kuæi bude otvoren i dnevni boravak zaodreðeni broj ljudi. Biskupija æe urediti prostor župnog stanaza spomenute svrhe i u suradnji s Opæinom Jasenovac voditibrigu za cjelokupno funkcioniranje kuhinje i dnevnogboravka. Uz volonterski rad trebat æe barem jedna struènaosoba, èije zaposlenje je spremna financirati OpæinaJasenovac.

Domovinske vijestiika

1523. svibnja 2007. broj 21/2007

Crkva u Hrvata

Leopoldovo u Herceg NovomHerceg Novi, 12.5.2007. (IKA) - Blagdan sv. LeopoldaBogdana Mandiæa proslavljen je 12. svibnja u njegovurodnom gradu Herceg Novom, u crkvi gdje je kršten.Blagdanske mise predvodili su u 8 sati u kapeli Sv. Leopoldažupnik Herceg Novog don Benjamin Petroviæ, u 10 sati ucrkvi Sv. Jeronima don Marko Vukoviæ, a sveèanu misu u 18sati predvodio je don Anto Periæ, ravnatelj Pastoralnogcentra Salvator iz Dubrovnika. Ovogodišnjoj proslaviblagdana sv. Leopolda nazoèni su bili gradonaèelnik HercegNovog Dejan Mandiæ, hodoèasnici iz okolice Križevacapredvoðeni don Jakovom Golomeiæem i don MilanomKeršom, društvo dragovoljnih davatelja krvi župe sv. Jakovas Mertojaka iz Splita, te brojni štovatelji sv. Leopolda izBoke kotorske i okolice. Don Anto Periæ u propovijedi jeistaknuo kako je sv. Leopold jedan od velikana ljubavi,jedinstva i poniznosti. Ono što je krasilo sv. Leopolda i štomu je bilo najvažnije u životu nije bilo zdravlje, ni novac,nego je to bio Božji blagoslov. Sv. Leopold nije bio ni stasit,ni snažan, ni lijep, ali je zato bio duhovno bogat. Bog jesmisao života èovjeka! Bez Boga èovjek je nula, s Bogomon je veæi od svemira. Sv. Leopold je to znao i osjeæao, zatoje pomirivao ljude s Bogom, tražio i radio na jedinstvu svihljudi, rekao je don Anto, istièuæi sveèev žar premaekumenizmu. Nakon mise uslijedio je ophod s moæima ikipom sv. Leopolda oko župne crkve, a završilo secjelivanjem moæi našeg sveca. Sveèanoj proslavi blagdanaprethodila je trodnevnica koju su vodili don Pavao Medaè,don Tomo Petroviæ i don Ante Dragobratoviæ. Leopold serodio kao 15. dijete u obitelji 12. svibnja 1866. u HercegNovom, od oca Petra i majke Dragice, roð. Careviæ. Umro jena glasu svetosti u Padovi 30. srpnja 1942. Proglašen jeblaženim 2. svibnja 1976. godine, 34 godine nakon smrti štoje vrlo brzo. Svetim ga je proglasio Ivan Pavao II. 16.listopada 1983. Cijeli život posvetio je sakramentupomirenja i neumornom radu za sjedinjenje kršæanskogZapada i Istoka. Preteèa je današnje ekumenske misli.

15. Hrvatsko vojno-redarstveno hodoèašæe u LurdZagreb/Lurd, 15.5.2007. (IKA) - Hrvatski hodoèasnici –vojnici, policajci, vatrogasci, djelatnici MORH-a i MUP-a,èlanovi braniteljskih udruga te pripadnici povijesnihpostrojbi, koji su u Lurdu sudjelovali u programu 49.meðunarodnog vojnog hodoèašæa održanog pod geslom"Pomirite se s Bogom!" vratili su 15. svibnja naveèer uZagreb. U sjemenišnoj crkvi Srca Isusova na Šalati odakle su8. svibnja, na dan roðenja bl. Alojzija Stepinca, poslije misekoju je predslavio i propovijedao vojni ordinarij JurajJezerinac, krenuli na svoje 15. vojno-redarstveno hodoèašæe– pjesmom "Tebe Boga hvalimo" izrazili su zahvalnost zaprimljene milosti u Lurdu i sretan povratak u Domovinu.Hodoèašæe su predvodili vojni ordinarij Juraj Jezerinac igeneralni vikar mons. Josip Šantiæ. Zapovjednik hodoèašæabio je zapovjednik HRM-a admiral Ante Urliæ, a njegovzamjenik brigadni general Slaven Zdilar. Duhovno vodstvohodoèasnicima bilo je 50-ak sveæenika, a s hodoèasnicima suputovali takoðer vojni orkestar i klapa HRM "Sv. Juraj", kojisu u Lurdu sudjelovali u hrvatskom i meðunarodnomprogramu hodoèašæa. Na putu prema Lurdu naši su hodoèasnici slavili misu ukatedrali papinske palaèe u Avignonu, gdje su im sepridružili i predstavnici hrvatske sastavnice vojske BiH. U

propovijedi je vojni kapelan Alojz Kovaèek istaknuo potrebuda svaki vjernik osobno svojim životom odgovori na Isusovovažno pitanje: "A vi, što vi kažete tko sam ja?" U nastavkuputovanja hodoèasnici su posjetili srednjovjekovnu utvrduCarcassonne, a u Lurd su stigli u veèernjim satima, te senakon smještaja i osvježenja uputili na molitvu u Spiljiukazanja. Treæi hodoèasnièki dan, 10. svibnja, bio je po tradicijipotpuno ispunjen programom. Nakon zajednièkogfotografiranja na Trgu Esplanade, u bazilici Sv. kruniceslavljena je misa na kojoj je propovijedao vojni kapelanhrvatske sastavnice vojske BiH Željko Èuturiæ, potaknuvšivjernike na razmišljanje na temelju izreke sv. FranjeKsaverskog da je križ sveuèilište Kristove ljubavi. Poslijemise je oko 2000 hodoèasnika krenulo na pobožnostKrižnoga puta po lurdskoj kalvariji, na kojem su u èitanjimai molitvama sudjelovali laici i vojni kapelani, dok su se unošenju zavjetne svijeæe smjenjivali pripadnici vojno-redarstvenih postrojbi. Na 14. postaji vojni kapelan fra ŽarkoRelota održao je meditaciju o križu, u kojoj je istzaknuo današ križ nije odijelo sašiveno za nas po mjeri, veæ upravoonaj koji nam ne odgovara. "Ako želiš prepoznati svoj križonda prihvati onaj koji ti ne stoji dobro, koji nikako nemožeš priljubiti uza se", istaknuo je propovjednik. Slijediloje paljenje Zavjetne svijeæe te posjet Spilji ukazanja, aposlijepodne je bilo odvojeno za pokornièko bogoslužje uCaritasovu smještajnom centru Cite Saint-Pierre, koje jepredvodio generalni vikar mons. Josip Šantiæ, te za osobnepobožnosti. Sljedeæi dan naši su hodoèasnici veæ u šest sati ujutro slavilimisu pred Spiljom ukazanja. U prigodnoj propovijedi o temiovogodišnjega hodoèašæa "Pomirite se s Bogom!" pastoralnivikar fra Ivan Nimac istaknuo je da se upravo u Lurdu moženauèiti kako naæi mir u Bogu. "Ovo je mjesto najdubljegvjernièkog iskustva. Od iskustva vidjelice Bernardice, odiskustva svim nevoljama izmuèenih ubogara pa svakojakimgrijesima optereæenih romara, svima se ovdje otvara putpomirenja s Bogom", rekao je propovjednik te istaknuo dataj put pomirenja ukljuèuje našu trostruku odluku: otvoriti seBogu, predati se Bogu i staviti se pod Marijinu zaštitu. Naveèer je uprilièena sveèanost otvaranja 49. meðunarodnogvojnog hodoèašæa, kojoj su nazoèili potpredsjednica VladeRH i ministrica branitelja Jadranka Kosor, uime premijeraIve Sanadera, te ministri obrane i unutarnjih poslovaBerislav Ronèeviæ i Ivica Kirin s pratnjom. Program, ukojem su takoðer nastupili klapa HRM "Sv. Juraj" i orkestarHrvatske vojske, sadržavao je predstavljanje svih zemaljasudionica, defile orkestara i pozdravne govore, a završio jekratkom molitvom koja je nastavljena bdjenjem u baziliciSv. krunice. Ovogodišnje vojno-redarstveno hodoèašæe ostatæe posebno zapamæeno ne samo po dosad najveæem brojuhodoèasnika, nego još više po èinu predaje biste bl. AlojzijaStepinca gradu Lurdu. Taj sveèani èin dogodio u subotu 12.svibnja, poslije mise u lurdskoj župnoj crkvi u kojoj jekrštena sv. Bernardica, u nazoènosti hrvatskog državnogizaslanstva, kojemu su se pridružili hrvatski izaslanik uFrancuskoj Mirko Galiæ i hrvatski vojni izaslanik u Parizu. Upropovijedi je biskup Jezerinac istaknuo svetaèki lik bl.Alojzija Stepinca, koji je takoðer bio veliki štovatelj GospeLurdske, a on nam je primjer i uzor kako se ljubi Crkvu isvoj narod te koliko je za rast u vjeri važna molitva. Prijesame predaje spomenika lurdskom gradonaèelniku,pozdravljajuæi sve nazoène uime predsjednika Vlade RH dr.

Crkva u Hrvata ika

16 23. svibnja 2007. broj 21/2007

Ive Sanadera, ministrica Kosor najprije je rekla da sada isama ima iskustvo kako je ponosno i èasno biti Hrvat uLurdu. Istaknuvši povijesnu privrženost Hrvata Majci Božjoji dugu tradiciju hodoèašæenja Gospi Lurdskoj, istaknula ježelju da bl. Alojzije Stepinac od sada još više povezujeHrvatsku i Francusku. Primivši dar, lurdski gradonaèelnikJean-Pierre Artiganave je vrlo uzbuðen izrazio dubokuzahvalnost za taj èin, rekavši da æe Majka Božja Lurdskasada još više voljeti Hrvatsku, ali se nada takoðer da neæezaboraviti ni Francusku. Nakon toga slavlja gradonaèelnik jehrvatsko izaslanstvo ugostio na sveèanom prijamu uvijeænici. Poslije podne toga dana dio hodoèasnika nazoèio jezajednièkom programu u Vojnom kampu, a potom su ubazilici Sv. Pija X. svi sudjelovali u procesiji s Presvetimoltarskim sakramentom, koju je prvi put idejno osmislila ipotpuno organizirala hrvatska delegacija na èelu skapelanom Relotom. Nakon te sveèanosti hrvatsko jeizaslanstvo na Trgu Peyramale sudjelovalo u odavanjupoèasti palim vojnicima u ratovima, a istodobno je održanuobièajeni meðunarodni susret vojnih sveæenika. Naveèer suhodoèasnici sudjelovali u procesiji sa svijeæama, koja je ovajput uprilièena na prostoru oko bazilike Sv. krunice i crkveSv. Bernardice. Posljednjega dana meðunarodnoga programa, u nedjelju 13.svibnja, jutarnju meðunarodnu misu u bazilici Sv. Pija X.predvodio je i na njoj propovijedao francuski vojni biskupPatrick Le Gal, a u 15 sati uprilièen je oproštajni susret naTrgu Esplanade. Predveèer je u stožernom hotelu "Christina"hrvatski Vojni ordinarijat organizirao tradicionalni sveèaniprijam za strane delegacije, na kojem su goste pozdravilibiskup Jezerinac i admiral Urliæ. Poslije veèere hodoèasnicisu imali moguænost odlaska na koncert njemaèkoga vojnogorkestra u crkvi Sv. Bernardice ili na molitveno bdjenje uKripti, odnosno molitveni oproštaj s Gospom pred Spiljomukazanja. Sedmi dan hodoèašæa, u ponedjeljak 14. svibnja, bio jehrvatskim hodoèasnicima dan odlaska iz Lurda. Nakon èetirisunèana dana, toga su jutra ispraæeni kišom, koja ih je pratilasve do susreta s hrvatskim iseljenicima iz Nice i okolice uHrvatskoj katolièkoj misiji, gdje su slavili misu. Upropovijedi je policijski kapelan Stjepan Lonèar povezao iistaknuo glavne misli svih propovjednika. Poslije misehrvatskom misionaru u Nici vlè. Stjepanu Èukmanu biskupJezerinac predao je srebrnu medalju u znak zahvalnosti zadugogodišnje srdaèno primanje hrvatskih hodoèasnika. Uutorak 15. svibnja hrvatski su hodoèasnici ujutro stigli uPadovu, gdje su u franjevaèkom samostanu na grobu sv.Leopolda Bogdana Mandiæa slavili misu pod kojom jepropovijedao vojni kapelan o. Jozo Mravak, a potom surazgledali samostan i pohodili baziliku Sv. AntunaPadovanskoga. Stigavši u Zagreb u veèernjim satima, u sjemenišnoj crkviSrca Isusova na Šalati zahvalu Bogu i Blaženoj Gospi tesvima koji su pridonijeli uspjehu hodoèašæa izrekao jenajprije zapovjednik admiral Urliæ. Potom je mons. Šantiæ,prije završnog blagoslova koji je svim hodoèasnicimaudijelio biskup Jezerinac, takoðer zahvalivši svimazaslužnima, istaknuo da se ponosi hodoèasnicima zbognjihova uzorna predstavljanja našega naroda, Crkve ioružanih snaga. Potom je nazoène podsjetio na obeæanjekoje su dali u Nici da æe godinu dana moliti "živu krunicu"za obnovu našega naroda, jer, rekao je tada generalni vikar,"èuda su se dogaðala s krunicom u ruci od '91. do '95. i èudaæe se, vjerujte, opet dogaðati!" Te su rijeèi, kao i zakljuèakda "veæ sutra idemo na pripravu za 50. meðunarodno vojnohodoèašæe", potvrðene gromkim pljeskom.

Zavjetni dan PerastaSlavlje predvodio biskup JanjiæPerast, 15.5.2007. (IKA) - Peraštani i ostali Božji puk izokolnih gradova proslavili su 15. svibnja Zavjetni dan gradaPerasta i Peraštana. U 16.30 sati doèekana je Bokeljskamornarica koja je obišla grad i otplesala kolo na trgu ispredžupne crkve Sv. Nikole. Uslijedila je sveèana misa koju je predvodio kotorski biskupIlija Janjiæ. Svoju je propovijed biskup, koji se nedavnovratio iz Rima s pohoda apostolskim pragovima, zapoèeoporukom pape Benedikta XVI.: "Budite hrabri! Kulturno iduhovno blago koje imate i njegujete saèuvajte za buduæenaraštaje". Uzor u svemu treba nam biti Blažena DjevicaMarija, posebno u trenucima kada se nad nas nadvije zlo inevolja. Ona je uzor vjere, vjernosti Bogu onda kada jeteško, a danas smo mi na ispitu vjernosti. Ona je puna nade,ne smijemo dopustiti da nas oèaj svlada, nego puni nade iæinaprijed. Primjer je neizmjerne ljubavi, ljubavi kojapobjeðuje i ujedinjuje, a koja èini se nedostaje današnjemdruštvu. Govor o stožernim krepostima i BDM kao uzoru, biskup jezakljuèio kako nam treba jaka vjera u Boga, postojana nadau kušnjama i velika ljubav prema Bogu i bližnjemu. Pjevanjena misi predvodio je mješoviti katedralni zbor Sv. Tripuna izKotora. Na kraju mise župnik domaæin mons. Sreæko Majiæ zahvalioje biskupu, sveæenicima, koru, Bokeljskoj mornarici i svimanazoènima što su sudjelovali na proslavi Zavjetnog dana.Uslijedila je procesija kroz grad sa slikom Blažene DjeviceMarije koju su nosili pripadnici Bokeljske mornarice. Zavjetni dan slavi se u znak sjeæanja na dogaðaj iz 17.stoljeæa kada je sva sjeverna strana Boke kotorske s HercegNovim i Risnom bila u turskim rukama. Ujutro 15. svibnja1654. Turci, predvoðeni Mehmed-agom Rizvanagiæem i sviše od 5000 vojnika napali su Perast. Peraštana je bilo samo53, jer veæina muškaraca bijahu pomorci i daleko od doma.U bitki je poginuo Mehmed-aga i 72 turska vojnika, a oko300 ih je bilo ranjeno. Od branitelja ranjena su bila samodvojica. Nad grad Perast, kaže "storia", bijaše se nadvio oblak, aponad oblaka stajaše Žena, te se stušti na Turke. Iz oblakapoèe padati bijeli prah od kojeg Turci oslijepiše i povukošese, tako Perast ne osvojiše. Pobjeda Peraštana nad Turcimaopjevana je u mnogim pjesmama, a na nju podsjeæa i natpisna narodnom jeziku što ga je dao uklesati u proèelje župnecrkve opat, a kasnije barski nadbiskup Andrija Zmajeviæ.Peraštani su u neravnopravnoj bitki svoj veliki uspjehpripisali zaštiti Gospe od Škrpjela. Zato se opæina izzahvalnosti zavjetovala da æe se svake godine slaviti spomenna pobjedu 15. svibnja sveèanom procesijom kroz grad sGospinom slikom.

Biskup Bogoviæ pohodio Hrvate u KanadiVancouver, 15.5.2007. (IKA) - Gospiæko-senjski biskupMile Bogoviæ boravio je od 4. do 16. svibnja u posjetuHrvatima u Kanadi u pokrajini Britanska Kolumbija. Biskup Bogoviæ pohodio je Hrvatsku katolièku misiju uVancouveru, koju vodi fra Paviša Norac Kevo iz sinjskefranjevaèke provincije, kao i Hrvatsku katolièku misijuVictoria, gdje je bio gost voditelju misije fra JuriMarèinkoviæu, franjevcu bosanske franjevaèke provincije. Gospiæko-senjski biskup imao je niz susreta s iseljenicima teim predstavio ideju gradnje Crkve hrvatskih muèenika naUdbini i podijelio krizmanicima sakrament potvrde.

Crkva u Hrvataika

1723. svibnja 2007. broj 21/2007

Vjera i razum u životu i djelu Ivana MerzaKatolièki laik iz Osijeka Stjepan Ribiæ obranio doktorskudisertaciju na Filozofskom fakultetu Papinskoga sveuèilištuUrbanianaRim, 15.5.2007. (IKA) – Na Filozofskom fakultetuPapinskoga sveuèilištu Urbaniana u Rimu u utorak 15.svibnja obranio je doktorsku disertaciju Stjepan Ribiæ,katolièki laik iz Osijeka. Tema disertacije je "Vjera i razumu životu i djelu Ivana Merza". Moderator teze bio je prof.Onah Godfrey Igwebuike a korelator prof. Božidar Nagy uzèlana komisije prof. Ndreca Adrian. Ovo je do sada veæèetvrta u nizu doktorskih disertacija posveæenih IvanuMerzu, a prva koja ga studira i obraðuje pod filozofskimvidom. Disertacija obraðuje filozofsku misao bl. Ivana Merza (1896-1928) pod vidom odnosa razuma i vjere. Autor disertacije uprouèavanju ove teme kod Merza polazi od temeljnepostavke da se ne odvaja vjera od razuma, jer oboje zajednoprate razvoj Merèeve misli u odnosu na razne egzistencijalnei filozofske teme prisutne u njegovu razmišljanju i djelima.Prvo poglavlje s biografskim elementima predstavlja kljuènemomente iz Merèeva života koji su utjecali na njegovuduhovnu i intelektualnu izgradnju, njegova životnaopredjeljenja s osvrtom na društveno-kulturne i povijesno-geografske utjecaje. Važno je uoèiti da se mladi Merzsuprotstavio obiteljskoj i društvenoj sredini koja je bilauglavnom laièkog obilježja. Dramatika ratnih dogaðaja vodega prema dubokoj analizi zbivanja kojih je bio sudionik tezauzima kritièki stav prema duhu svoga vremena; u svemuna osoban naèin traži egzistencijalne i uvjerljive odgovore. Drugo poglavlje posveæeno traženju istine i smisla života,produbljuje filozofska pitanja s kojima se Merz susreæe krozsvoje refleksije, a koje vode raèuna o razlièitim stajalištimafilozofije i vjere, držeæi se otvorenim onim slutnjama kojeodreðuju njegovo osobno traženje. Merz upozorava navažnost duhovnosti kojom svladava materijalistièko gledanjena pojam "sluèaja" i "ne-smisla" života; prepoznaje jedanviši red, dakle takoðer i prvenstvo Istine koja dovodi doIzvora, tj. do Boga. U treæem poglavlju posveæenom otvorenosti èovjeka prematranscendenciji, analizira se misao I. Merza koji prepoznajepojavne vidove umjetnosti preko estetike, koju dovodi ureligiozno podruèje. To se posebno odnosi na liturgiju kojuotkriva kao najviši oblik umjetnosti. Tako umjetnost kojauvire u religiju, kao etika i moral, te vjera i razum pridonosekonaènom upoznavanju Boga i èovjeka. U zakljuèku se na sažet i jasan naèin iznosi, pozivajuæi se naglavnu misao teze, Merèevo stanovište u odnosu vjere irazuma u èovjeku. Takav odnos je dijalektièan; vjera i razumuzajamno se podupiru premda se èini da potencijali jednogapostavljaju granice drugome. Taj odnos dopušta da oni buduvodilja i pomoæ jedno drugome; tako vjera i razum postajusastavni elementi u davanju smisla èovjekovu životu. Stjepan Ribiæ roðen je u Osijeku 1977. godine. Srednjuškolu završava u Valpovu i Virovitici. Kao katolièki laikstudira filozofiju na Papinskom sveuèilištu Gregoriana uRimu gdje 2003. postiže licencijat sa specijalizacijom izsistematske filozofije. Nastavlja doktorski studij iz filozofijena Papinskom sveuèilištu Urbaniana u Rimu gdje pripremadoktorsku disertaciju. U meðuvremenu se zaposlio u službiza meðunarodne projekte i europske integracije Osjeèko-baranjske županije. Trenutaèno je direktor Regionalnerazvojne agencije Slavonije i Baranje s uredom u Osijeku iBruxellesu.

Münster: Proslavljena 40. obljetnica misijeU Hertenu kardinal Puljiæ održao predavanje "Pitanje mira,dijaloga i suživota u Bosni i Hercegovini"Münster, 20.5.2007. (IKA) - Sveèano misno slavlje upovodu 40. obljetnice postojanja Hrvatske katolièke misijeMünster predvodio je u nedjelju 20. svibnja u crkvi SrcaIsusova u Münsteru predsjednik Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ u zajedništvu s pomoænim biskupom Münsterapredsjendikom Komisije za migraciju Njemaèke biskupskekonferencije mons. Josefom Vossom, ravnateljem centraVrhbosanske nadbiskupije za pastoral mladih „Ivan PavaoII." dr. Šimom Maršiæem i voditeljem HKM Münster dr. fraLukom Markoviæem. Misnom slavlju nazoèila je igradonaèelnica Münstera Karin Reismann, vicekonzulGeneralnog konzulata RH u Düsseldorfu Ivan Sabliæ ireferentica za dušobižništvo katolika drugih materinskihjezika u biskupiji Münster Eva-Maria Lux. Sve je na poèetkupozdravio o. Markoviæ, a potom i mons. Voss koji je èestitao40. obljetnicu misije. Kardinal Puljiæ je u propovijedi kazaokako su mnogi Hrvati otišli u svijet mišlju da æe to trajatiprivremeno. „Crkva je slala sveæenike koji su bili znakokupljanja, izgraðivanja zajedništva u vjeri. Kroz ovihèetrdeset godina mnogi bi se naši ljudi izgubili da nisu ovdjenašli Isusa, o kome su slušali na svome materinskom jeziku,jer se Božja rijeè naviještala kako bi ih u vjeri utvrðivala, alijoš više kako bi im pružila utjehu. Mnogi su upravo slušajuæitu rijeè i primajuæi sakramente, slaveæi euharistiju, skupljalisnagu da izdrže, ustaju i vjerni ostanu", kazao je, dodavšikako je to na neki naèin bila i veza sa svojim krajem,zavièajem, odakle su ponijeli korijenje vjere. „Zato je pravoda u prigodi 40. obljetnice misije zahvalimo Bogu za darvjere u kojoj smo se okupljali, da zahvalimo Bogu za sveone ljude koji su naviještali Rijeè Božju, slavili sakramente isv. mise; koji su bili duhovni voðe. Tako su èuvali u vamavjeru, ali i materinjski jezik i pomogli vam ugraðivati se unovu sredinu gdje ste tražili moguænost preživljavanja izarade, a onda mnogi su od vas svoj zaraðeni novac slali ilinosili kako bi izgraðivali svoje gnijezdo u rodnom kraju.Tako se boravak ovdje odužio, a povratak je koji put biotežak", rekao je. Kardinal je kazao da su mnogi naši ljudisvoj dom pronašli i ovdje te kako su se mnogi mladi ovdješkolovali i pronašli svoju buduænost. „Želim ohrabriti našemlade koji su nauèili jezik u ovoj novoj domovini da budusvjedoci vjere i neka ne zaborave svoj materinski jezik.Budite svjedoci vjere ovdje u novom kraju i novom zavièaju,svjedoci onoga duha koji ste ponijeli iz svoga kraja izavièaja, onoga kraja u kojem ste rasli. Ne dajete se nikadaiskorijeniti. Neka vam bude drago korijenje iz kojeg stenikli. Možda su to sada pusti krajevi, ali su vaši. Možda sugrobovi zapušteni, ali su to grobovi vaših predaka. Nekavaša veza budu upravo vaši pokojni koji tamo leže, koji su tugrudi posvetili, za koju su umirali. Zato neka vam je ta grudasveta, draga i tu ljubav prenesite na nova pokoljenja neka ioni zavole taj kraj, zavièaj, grudu, grobove svojih predaka.Neka tako nahrane svoju dušu kulturnom i duhovnombaštinom svoga kraja i zavièaja", poruèio je okupljenimkardinal Vinko Puljiæ. U prijepodnevnim satima biskup Münstera mons. ReinhardLettmann susreo se s kardinalom Puljiæem, voditeljem misijeo. Markoviæem te misijskim osobljem. Ujedno je u tojprigodi èestitao obljetnicu misije i zaželio puno uspjeha udaljnjem djelovanju. U popodnevnim je satima u župnoj dvorani župe SrcaIsusova održana prigodna akademija. Dan ranije u subotu 19. svibnja, u punoj dvorani župe sv.Josipa u Hertenu kardinal Puljiæ je održao prigodno

Crkva u Hrvata ika

18 23. svibnja 2007. broj 21/2007

predavanje za Hrvate i Nijemce na njemaèkom jeziku podnaslovom „Pitanje mira, dijaloga i suživota u Bosni iHercegovini". Sve je na poèetku pozdravio njemaèki domaæižupnik Gerhard Sievers. Govoreæi o preprekama kulturidijaloga u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljiæ je kazao kakokultura dijaloga u BiH nije dosegla željenu razinu. „Na sviminstancama dijalog u BiH nije ono što bi trebao i mogao biti.Time ne nijeèem odreðene pomake i velike geste nekihpojedinaca ili skupina. Mišljenja sam da se unatoè svega, iliupravo radi svega dogoðenoga, ovdje i sada moglo, moralo imože više uèiniti. Previše je nekih natruha koje oèito koèeda se još više doprinese opæem dijaloškom ozraèju u ovojzemlji. Teško je definirati sve te natruhe, ili sve koènice, ilisve barijere i barikade kao prepreke kulturi dijaloga. Sigurnoda je ovo pitanje doista složeno, interdisciplinarno,multietnièko, multikulturalno i multireligiozno. Dopustite mida ih pokušam izreæi u formi dijaloškoga dekaloga u BiH, ukojem treba gledati neke prepreke ili kriva dijaloška pravilakoja vladaju u BiH", kazao je kardinal Puljiæ, zakljuèivšikako istina zahtijeva nijansirano diferenciranje. „Pri traženjuistine treba deminirati vlastito srce od mržnje i nacionalnogaegoizma. Ne razvijati ozraèje straha i mržnje. Nacionalnidekalog ne smije biti važniji od vjerskoga i moralnoga. Nestavljati uvijek kolektivni identitet ispred osobnoga. Neidolatrija veæ dostojanstvena ljubav prema vlastitoj naciji,vjeri i državi. Ne smije se biti kritièan samo prema drugima inisu uvijek samo drugi krivi. Treba imati spremnost nahumanizaciju, a ne sotonizaciju drugoga. Ne tražiti uvijekopravdanje našega zla u reciprocitetu poèinjenih zloèina oddrugih. Ne propagirati mir s Bogom, a rat s drugaèijim i nemjeriti ljubav prema svome mržnjom prema drugima".Kardinal Puljiæ je nakon predavanja u veèernjim satimapredvodio sveèano euharistijsko slavlje na hrvatskom injemaèkom jeziku u punoj crkvi sv. Josipa u Hertenu usklopu proslave 40. obljetnice HKM Münster za taj diomisije. Na misi je bio i regionalni dekan Heinrich Westhoff.Misno slavlje uvelièao je misijski zbor, dok je više hrvatskihvjernica sudjelovalo na misi u narodnim nošnjama izKraljeve Sutjeske, koje su kardinalu Puljiæu predale ruènovezeni križ.

Topolje: VI. smotra crkvenog puèkog pjevanjaTopolje, 20.5.2007. (IKA/KTA) - U crkvi Sv. Petra ubaranjskom mjestu Topolje nedaleko od Belog Manastira,održana je 20. svibnja VI. smotra crkvenog puèkog pjevanja"Marijo, svibnja kraljice". Nastupilo je devet pjevaèkihskupina iz Slavonije, Baèke, Baranje, Bosne i Hercegovine iMaðarske. Društvo prijatelja baranjskih starina "Ižip" izTopolja veæ šestu godinu organizira svibanjske susrete, sciljem poticanja i èuvanja crkvenog puèkog pjevanja odzaborava. Izvoðaèi nastupaju u narodnim nošnjama svogakraja i pjevaju bez pratnje instrumenata. Skupine - muške,ženske ili mješovite otpjevale su po dvije pjesme. Ovegodine prvi put nastupila je pjevaèka skupina iz BiH -skupina žena iz župe Vidovice kod Orašja na Savi. Crkvu Sv Petra dao je 1722. podiæi Eugen Savojski. MjestoTopolje, kao i mnoga druga okolna mjesta, nastala sudoseljavanjem bosanskih izbjeglica i prognanika nakon1680. iz okolice Tuzle i Olova. Župa je opustošenadolaskom partizanskih vlasti krajem II. svjetskog rata.Potpuno je obnovljena prije nekoliko godina, a mise se slavesamo nekoliko puta godišnje. Samo je dijelom oèuvanatradicija i uspomena tih ljudi na korijene iz Bosne, jer sesustavno kroz stoljeæa radilo na odnaroðivanju, posebno ukomunistièko doba. Rado govore o svojim šokaèkimkorijenima, obièajima i tradiciji.

Posušje: U FRAMA-u primljeno 140 novih èlanovaPosušje, 20.5.2007. (IKA) – Èlanovi posuške Franjevaèkemladeži (FRAMA) u nedjelju 20. svibnja u posuškoj kriptiimali su obrede primanja, prvih obeæanja i obnove obeæanja.325 èlanova FRAMA-e izreklo želju slijediti Isusa Krista poprimjeru sv. Franje. U FRAMA-u je primljeno 140 èlanova,prva obeæanja dao je 101 èlan, a obeæanja na godinu danaobnovila su 84 èlana. Sveèanu misu predvodio je fra DankoPerutina, odgojitelj pripravnika za franjevce (postulanata inovaka). Pjevali su framaši s Humca, Meðugorja, Koèerina iÈerina pod vodstvom prof. Martina Pere Borasa.

35. zavjetno hodoèašæe Hrvata Gospi u BirnauBirnau, 20.5.2007. (IKA) - U baroknoj crkvi drevnogcistercitskog samostana u mjestu Birnau usred istoène obaleBodenskog jezera, održano je u nedjelju 20. svibnja misnoslavlje u povodu jubilarnog 35. zavjetnog hodoèašæa Hrvataiz biskupije Freiburg u to poznato marijansko svetište.Koncelebriranu sveèanu euharistiju, u kojoj su kaosuslavitelji bili fra Dinko Grbavac, voditelj Hrvatskekatolièke misije Singen-Villingen, fra Miljenko Šteko,delegat provincijala iz Zagreba, fra Ante Pranjiæ, voditeljHKM Augsburg, fra Alojzije Duvnjak, voditelj HKMFreiburg, i don Anðelko Kaæunko, kancelar Vojnogaordinarijata, predvodio je i podijelio sakrament potvrdenekolicini mladih hrvatski vojni biskup Juraj Jezerinac.Sudionike slavlja je prvi put na hrvatskom jeziku u imepoglavara samostana pozdravio Hrvat o. EmmanuelPanzaloviæ, kapelan u Birnau. Potom je uime više od dvijetisuæe hodoèasnika biskupa i sveæenike pozdravio voditeljmisije o. Dinko, izražavajuæi radost što se obnovljenohodoèašæe odvija u sveèanom jubilejskom ozraèju, podzaštitom Bogorodice koju Hrvati u 14-stoljetnoj vjernostištuju kao svoju Kraljicu. Na poèetku slavlja biskup je blagoslovio hodoèasnièkuzastavu, izvezenu u Zagrebu kod redovnica Kæeri Božjeljubavi, koju je Misiji darovala obitelj Mije i Drage Matiæ izFreiburga. U propovijedi je istaknuo potrebu njegovanjaduhovnih vrijednosti koje su naš narod oèuvale tijekomteških stoljeæa te je naše sunarodnjake pozvao da obnavljajusvoje domove u Hrvatskoj, da djecu pouèavaju o svemu štose u prošlosti dogodilo te da se ne odrièu svoje duhovne, alini materijalne baštine u svojim rodnim mjestima. Misu supjevanjem obogatili misijski zbor pod ravnanjem iorguljskom pratnjom s. Ivanke Darojkoviæ te vokalno-instrumentalni sastav obitelji dr. Zorislava Jakumetoviæarodom iz Vukovara. Poslije mise pred crkvom je hrvatskehodoèasnike kratkim koncertom razveselio njemaèki muškizbor "Liederhalle Mannheim" s više od 200 èlanova. Druženje se nastavilo u sportskoj dvorani Jahnhalle uobližnjem gradiæu Stockach. Tu je goste, nakon što je biskupuputio pozdravnu rijeè i blagoslovio jelo, pozdravila najprijekonzulica u Stuttgartu Mirjana Božiæ, a s posebnim jeoduševljenjem doèekan govor Zdenke Babiæ-Petrièeviæ,zastupnice u Hrvatskom saboru i predstojnice saborskogOdbora za useljeništvo. Uz bogato pripremljen stol, ukulturno-zabavnom programu nastupili su "Art-band" iz St.Gallena, poznati pjevaè Zdravko Škender te misijska djeca ifolklorna skupina "Velebit" iz Friedrichshafena.

Crkva u Hrvataika

1923. svibnja 2007. broj 21/2007

Inozemne vijesti

Rim: Blagoslovljeni kipovi BDM i sv. MaksimilijanaKolbeaRim, 12.5.2007. (IKA) - U klaustru Generalne kurije Redafranjevaca konventualaca u Rimu u subotu 12. svibnjakardinal Jozef Tomko blagoslovio je mramorni kip BlaženeDjevice Marije i bronèani kip sv. Maksimilijana Kolbea.Kipovi su postavljeni i blagoslovljeni u povodu 90.obljetnice osnivanja Vojske Bezgrešne i 25. obljetniceproglašenja svetim Maksimilijana Kolbea. Autor skulptura jeslovaèki kipar Jan Lesnak. Nakon sveèanosti u klaustru, uKuriji na I. katu otvorena je "galerija ministara generala".Rijeè je o seriji portreta u ulju ministara generala Redafranjevaca konventualaca. Izrada portreta najvjerojatnije jepotaknuta poèetkom XVIII. st., u doba kada je Redfranjevaca konventualaca vodio znanstvenik, enciklopedist,kartograf i kozmograf o. Vincenzo Coronelli (1650-1716). URedu franjevaca konventualaca bilo je nekoliko slikara: o.Giacinto Liozzi (1701-1774) koji je izradio i portret papeKlementa XIV., o. Paska Sarullo (1828-1893), o. GiovanniLerario (1913-1973) i o. Stefano Macario (1914-2003).Sveèanost 12. svibnja završila je misnim slavljem koje je ubazilici XII. svetih apostola u koncelebraciji s ministromgeneralom o. Joachimom Giermekom i mnogobrojnimfranjevcima konventualcima predvodio kardinal Tomko.

Susret èelnika EU-a i religijskih predstavnikaBruxelles, 15.5.2007. (IKA) – U Bruxellesu je 15. svibnjaodržan susret najviših predstavnika europskih institucija i 20predstavnika monoteistièkih religija. Na susretu susudjelovali predsjednik Europske komisije Jose ManuelBarroso, njemaèka kancelarka i predsjedateljica EU AngelaMerkel te predsjednik Europskog parlamenta Hans-GertPoettering. Meðu predstavnicima europskih Crkava bili su ipredsjednik Papinskog vijeæa za promicanje jedinstvakršæana kardinal Walter Kasper, predsjednik Njemaèkebiskupske konferencije kardinal Karl Lehmann, predsjednikVijeæa biskupskih konferencija Europske unije (COMECE)biskup Adrianus van Luyn. U razgovorima su takoðersudjelovali predstavnici pravoslavne, luteranske, anglikanskei evangelièke Crkve, predsjednik Konferencije europskihCrkava pastor Jean-Arnold de Clermont, rabini židovskezajednice te predstavnici muslimanskih zajednica. Nakon sastanka Barroso i voðe triju religija izjavili su kakoje na skupu u Bruxellesu, izmeðu ostaloga, bilo rijeèi o ulozišto je religije i vjernièke zajednice mogu izvršiti za Europuutemeljenu na ljudskom dostojanstvu, promicanjuzajednièkih vrijednosti izvan granica europskog kontinenta,kao i intenziviranju dijalog meðu kulturama i vjerama. "Dase zajednicu država i naroda na trajan naèin uèvrsti nisudovoljni ni zemljopisna blizina niti zajednièka povijest, veæsu opæe vrijednosti, koje su dio naše zajednièke baštine, tekoje igraju presudnu ulogu u procesu ujedinjenja zemaljaèlanica Europske unije i njihovih graðana", izjavio je nakonsusreta Barroso. Mi, Europljani, imamo odgovornostpodupirati snošljivost i pomoæi drugima da budu tolerantni.Trebale su stotine godina da se to nauèi, istaknula je Merkel.Predsjednik Europskog parlamenta poruèio je da je"snošljivost, jedna od središnjih vrijednosti EU-a, temeljdijaloga izmeðu kultura i religija. Uzajamno poštivanje kojese temelji na ljudskom dostojanstvu je vrijednost koja jesvima zajednièka". Poettering je zato pozvao na stalnidijalog izmeðu institucija EU-a i europskih Crkava.

Kardinal Baekis o Litvi u Europskoj unijiTorino, 17.5.2007. (IKA) – Tri godine od ulaska Litve uEuropsku uniju nadbiskup Vilniusa kardinal Audrys JuozasBaekis, osvræuæi se na proteklo razdoblje, rekao kako je onooznaèeno "svjetlom i sjenama". "U Europu nismo ušli soduševljenjem, veæ s uvjerenjem da æemo pronaæi društvokoje se izgradilo na poštivanju èovjekovih graðanskih prava.Litavsko društvo otkrilo je prednosti pluralizma, slobode,tržišta, ali istodobno proživljava proturjeèja tipièna zazapadno društvo. U prvom redu mladi nisu našli istinskevrijednosti koje æe dijeliti", rekao je kardinal Baekis naskupu u Torinu koji je imao za temu "Biti katolici u Europi".Istaknuo je da padom komunizma te stjecanjem nezavisnostii ulaskom u Europsku uniju nisu riješeni svi problemi."Crkva se zauzima u prvom redu za moralnu obnovu društvai danas se trudi svojim uèenjem ispuniti prazninu vrijednostiu Litvi koja je prigrlila zapadnjaèki mentalitet", rekao jekardinal Baekis. Nadbiskupa Vilniusa brine što se ljude utakvom društvu tretira kao robu, ali i kriza obitelji."Najvažnije je obnoviti srca ljudi, mladež žeða zavrijednostima, dala se zaslijepiti prividnim sjajem zapadnogsvijeta, sada se pak mora nauèiti koristiti svojom slobodom",rekao je litavski kardinal.

Papa: Današnje globalizirano društvo èesto bilježiparadoksalnu neuravnoteženostBenedikt XVI. primio sudionike konferencije koju jeorganizirala Zaklada Centesimus Annus - Pro PontificeVatikan, 19.5.2007. (IKA) - Samo postupak globalizacijekoji je pozoran na potrebe solidarnosti može èovjeèanstvuzajamèiti buduænost istinskoga blagostanja i stabilnoga miraza sve, poruèio je papa Benedikt XVI. sudionicimakonferencije koju je organizirala Zaklada Centesimus Annus- Pro Pontifice, koje je primio u audijenciju 19. svibnja. Zakladu je 1993. utemeljio Ivan Pavao II. u svrhupromicanja socijalnoga nauka Crkve na podruèjupoduzetništva, te poticanja solidarnoga djelovanja Crkve iPape u svijetu. Posebice su Pavao VI. i Ivan Pavao II., dvojica papa XX.stoljeæa, dali snažno obilježje suvremenome socijalnomnauku. Njihove enciklike – "Populorum Progressio", kojaove godine slavi 40. obljetnicu, te "Centesimus Annus", iz1991., i danas su nenadmašive u svojemu razmišljanju oodnosu izmeðu društveno-gospodarskoga napretka ikršæanskih vrednota. Papa Benedikt XVI. spomenuo je obadokumenta da bi istaknuo vlastite misli na tu temu, te da bizahvalio sudionicima meðunarodne konferencije, koji sezalažu u ostvarenju u svakodnevici onoga što socijalni naukCrkve postavlja kao naèela, odnosno, reèeno rijeèima izenciklike Centesimus annus, a koje je istaknuo Sveti Otac,da razvoj ne treba shvaæati na iskljuèivo gospodarski naèin,veæ u cjelovito ljudskome smislu. Benedikt XVI. posebice sezadržao na temama o kojima se razgovaralo na konferenciji,odnosno o gospodarskome razvoju azijskih zemalja, gdje,kako je primijetio Sveti Otac, velika dinamika rasta nedovodi uvijek do stvarnoga društvenog razvoja, te o brojnimpreprekama i izazovima koji ometaju razvoj u Africi. Naprotiv, ono što treba tim narodima, kao uostalom i svimadrugima na planetu, jest bez sumnje društveni i gospodarskiskladan napredak koji je doista po ljudskoj mjeri,napomenuo je Sveti Otac. Pozornost na istinske potrebeljudskoga biæa, poštovanje dostojanstva svake osobe, iskreno

Inozemne vijesti ika

20 23. svibnja 2007. broj 21/2007

traženje opæega dobra, naèela su koja nadahnjuju, i kojavalja imati na umu kada se osmišljava razvoj neke zemlje.Nažalost, to se uvijek ne dogaða. Današnje globaliziranodruštvo èesto bilježi paradoksalnu i dramatiènuneuravnoteženost, kazao je Sveti Otac te istaknuo kako samopostupak globalizacije koji je pozoran na potrebesolidarnosti može èovjeèanstvu zajamèiti buduænostistinskoga blagostanja i stabilnoga mira za sve. Upravo su ticiljevi razlog postojanja Zaklade "Centesimus Annus".Zahvaljujuæi njezinim èlanovima na plodovima njihovevelikodušnosti, Sveti Otac ih je ohrabrio da nastave sasvojim zalaganjem, te napomenuo kako se samo uzzajednièko postojanje triju nezaobilaznih profila razvoja –gospodarskoga, društvenoga i ljudskoga, može roditislobodno i solidarno društvo.

Papa uputio pismu u povodu 13. obljetnice genocida uRuandiVatikan, 21.5.2007. (IKA) – Neka kršæanska vjera pomognepuèanstvu u Ruandi nadvladati prošlost zabluda i smrti, teizgraditi novu zemlju utemeljenu na bratskome jedinstvu imiru, istaknuo je papa Benedikt XVI. u pismu ruandskomepredsjedniku Paulu Kagameu u povodu 13. obljetnicegenocida u toj zemlji. U poruci koja je objavljena 21. svibnja, Papa se sjedinjuje umolitvi s obiteljima žrtava genocida, te jamèi svoju duhovnublizinu svima koji su trpjeli zbog tog strašnog pokolja ukojem je ubijeno na stotine tisuæa nevinih ljudi. Neka se podvodstvom politièkih i vjerskih vlasti ruandsko puèanstvovelikodušnije i djelotvornije zauzme za nacionalnopomirenje, pozvao je Papa, koji u pismu ruandskompredsjedniku traži i veæe napore za izgradnju nove zemlje, uistini i pravednosti, te u bratskome jedinstvu i miru. Papa jamèi svoju blizinu svima koji su bili pogoðeni timstrašnim pokoljem, bez obzira na vjeru i etnièku ili politièkupripadnost, te istièe kako kršæanska vjera, ako je se žividosljedno, može biti djelotvorna pomoæ za nadvladavanjeprošlosti zabluda i smrti. Ta ista vjera istodobno jaèapouzdanje u moguænost ponuðenu svim stanovnicimaRuande, meðusobno pomirenima, a to je zajednièkaizgradnja bolje buduænosti, napomenuo je Papa te na krajuistaknuo kako Crkva poznaje posljedice misterija zla, ali istotako zna da smrt nema posljednju rijeè, jer je poraženapobjednièkom smræu Sina Božjega.

U svijetu 10,5 milijuna djece umire od izljeèivih bolestiŽeneva, 21.5.2007. (IKA) – Antropološko poštivanje osobei njezina integriteta pri èemu se nastojanja neæe zaustavitisamo na suzbijanju bolesti veæ æe se težiti punome skladu iistinskoj ravnoteži tjelesnih, emotivnih, duhovnih idruštvenih snaga osobe, taj stav Svete Stolice izrazio jenadbiskup Silvano Maria Tomasi na 60. svjetskoj skupštini ozdravlju koja se do 23. svibnja održava u Ženevi. "Na velikidio prijetnji zdravstvenoj sigurnosti koje su prouzroèile ovebolesti može se prikladno odgovoriti ako cijela ljudskaobitelj poradi na programima istraživanja, cijepljenja idostupnih terapija, ako i na preventivnom odgoju koji æepoštivati naravni moralni zakon", izjavio je nadbiskupTomasi, govoreæi o pošasti tuberkuloze, malarije i HIV-a.Pritom je iznio zastrašujuæi podatak da 10,5 milijuna djecemlaðe od 5 godina umire od izljeèivih bolesti samo zato štonisu definirane doze i lijekovi za njihov uzrast. Takoðer jerekao kako samo 15% djece zaraženih virusom HIV-a imapristupa lijekovima koji im spašavaju život.

Sastanak bilateralnoga povjerenstva Svete Stolice iIzraelaVatikan, 22.5.2007. (IKA) – Sastanak bilateralnogapermanentnog radnog povjerenstva Svete Stolice i Izraelaodržan je u ponedjeljak 21. svibnja, nakon stanke od petgodina. U zajednièkom priopæenju koje je 22. svibnjaobjavio Tiskovni ured Svete Stolice istièe se da je susretprotekao u vrlo srdaènom raspoloženju, uzajamnomrazumijevanju i dobroj volji, te da je njime postignut važanpomak i pružena nada u daljnji napredak u narednimmjesecima. Iduæi æe se sastanak povjerenstva održati prvojpolovici prosinca u Izraelu, a u meðuvremenu æepovjerenstvo nastaviti svoju zadaæu na "radnoj razini",dodaje se u priopæenju Svete Stolice. Vatikansko je izaslanstvo na sastanku predvodio mons.Pietro Parolin, podtajnik za odnose s državama, a izraelskoglavni ravnatelj izraelskog Ministarstva vanjskih poslovaAaron Abramovich. Komentirajuæi za Radio Vatikan taj sastanak povjerenstva, o.David-Maria Jaeger, èlan izaslanstva Svete Stolice, izrazio jenadu u moguæe postizanje dogovora. Odgovarajuæi nanovinarov upit s kojim æe se pitanjima trebati suoèitipovjerenstvo u predstojeæem razdoblju do sljedeæegsastanka, Jaeger je kazao kako je sa stajališta KatolièkeCrkve važna stvarna potvrda priznavanja prava Crkve. To jebitna toèka ponajviše u poreznome, materijalnome ivlasnièkom smislu. Druga kljuèna tema je "sigurnost", a onaznaèi da se Crkva treba osjeæati sigurnom u posjedovanjusvojih dobara, a posebice što se tièe svetih mjesta, kao i svihdrugih dobara koja služe upravo za uzdržavanje svetihmjesta. Sva ta pitanja, ukljuèujuæi i povrat crkvenih dobaraoduzetih u prošlosti, kojemu se nadamo, sigurno su meðutemama odreðenima na dnevnome redu, rekao je Jaeger. I Aaron Abramovich u razgovoru za Radio Vatikan izrazioje zadovoljstvo susretom. Nismo si postavili rokove, rekaoje, ti su pregovori davno zapoèeli, ali vjerujem da smo ovajput mnogo napravili: u meðuvremenu smo odluèili da æe sepoèetkom prosinca u Jeruzalemu sastati cijela skupina, aprije tog sastanka imat æemo rezultate pripremnih susreta.Uvjeren sam da svatko od nas ima najbolje namjere zaozbiljne pregovore, kako bi se postigli ozbiljni rezultati, zanovu buduænost, rekao je voditelj izraelskoga izaslanstva.

Inozemne vijestiika

2123. svibnja 2007. broj 21/2007

Prilog dokumenti

Važan odgovarajuæi odgoj za ispravnu uporabu medijaPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 20.svibnja 2007.Draga braæo i sestre! Ponajprije želim ponoviti izraze svoje zahvalnostiGospodinu za apostolsko putovanje u Brazil, što sam gapoduzeo od 9. do 14. svibnja, a istodobno zahvaljujem isvima koji su me pratili svojom molitvom. Povod ovompastoralnom putovanju, kao što znate, bilo je otvaranje V.opæe konferencije latinoamerièkog i karipskog episkopata.No, prije toga velikog crkvenog dogaðaja imao sam prilikususresti brazilsku crkvenu zajednicu. Doista, mnogi suvjernici došli za tu priliku u metropolu Sao Paolo, posebicena kanonizaciju prvog blaženika podrijetlom iz Brazila fraAntonija di Sant'Anna Galvaoa. Namjeravam se dužezadržati na ovom putovanju sljedeæe srijede, u tijeku opæeaudijencije. U meðuvremenu vas pozivam da nastavite molitiza Konferenciju koja se i dalje održava u gradu Aparecida,kao i za hod naroda Božjega koji živi u Latinskoj Americi. Još jedan razlog za razmišljanje i molitvu nudi nam današnjeobilježavanje Svjetskog dana društvenih komunikacijakojemu je tema: "Djeca i sredstva komunikacije: izazov zaodgoj". Odgojni izazovi suvremenoga svijeta èesto supovezani s utjecajem masovnih medija, koji predstavljajukonkurenciju školi, Crkvi, pa èak i obitelji. U tom smisluosobito je važan odgovarajuæi odgoj za ispravnu uporabumedija: roditelji, uèitelji i crkvena zajednica pozvani su nasuradnju u odgoju djece i mladih kako bi bili selektivni ikako bi dozreli do kritiènoga stava prema medijima,zadržavajuæi ipak ono što je estetski i moralno vrijedno. No,i mediji moraju dati doprinos ovom obrazovnom naporu,promièuæi dostojanstvo ljudske osobe, brak i obitelj,dostignuæa i ciljeve civilizacije. Programi koji ukljuèujunasilje i antisocijalno ponašanje ili vulgariziraju ljudskuseksualnost neprihvatljivi su, tim više ako se nudemaloljetnicima. Ponavljam stoga poziv odgovornima uindustriji medija i djelatnicima društvenih komunikacija dase brinu o javnom dobru, da poštuju istinu i štitedostojanstvo osobe i obitelji. Draga braæo i sestre, svetkovina Uzašašæa Gospodnjega, štoga je liturgija obilježila prošlog èetvrtka, u nekim sezemljama slavi upravo danas. Uskrsli Isus vraæa se Ocu,otvara nam tako prolaz u vjeèni život i omoguæuje dar DuhaSvetoga. Poput apostola nekoæ, tako se i mi nakon Uzašašæaokupljamo na molitvu kako bismo zazvali izlijevanje Duha,u duhovnom zajedništvu s Djevicom Marijom (usp. Dj 1,12-14). Neka svojim zagovorom èitavoj Crkvi izmoliobnovljene Duhove. Nakon molitve Kraljice neba: Sukobi meðu palestinskim frakcijama u Pojasu Gaze iispaljivanje projektila protiv stanovnika obližnjih izraelskihgradova, na koje je odgovoreno vojnom intervencijom,izazivaju pogoršanje teškoga stanja koje nas ostavljazgranutima. Još jednom, u ime Boga, molim sve da zaustaveovo tragièno nasilje, dok trpeæem stanovništvu Palestine iIzraela želim izreæi svoju solidarnu blizinu i jamèiti spomenu mojoj molitvi. Pozivam odgovornom razumu svepredstavnike palestinskih vlasti kako bi se u dijalogu i sjasnom odluènošæu vratili teškom putu dogovora,zaustavljajuæi nasilje. Pozivam i izraelsku vladu naumjerenost, a meðunarodnu zajednicu potièem da umnožinapore u korist nastavka pregovora. Neka Gospodin podignei podrži djelatnike mira!

Apostolsko putovanje u BrazilPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 23. svibnja2007.Draga braæo i sestre, na ovoj opæoj audijenciji htio bih sezaustaviti na apostolskom putovanju u Brazil, što sam gapoduzeo od 9. do 14. ovog mjeseca. Nakon dvije godinepontifikata, konaèno sam imao radosnu priliku pohoditiLatinsku Ameriku koju toliko ljubim i gdje živi doista velikidio katolika. Cilj je putovanja bio Brazil, no namjera mi jebila obuhvatiti èitav veliki latinskoamerièki potkontinent izbog toga što me onamo odveo važan crkveni dogaðaj kakavje V. opæa konferencija latinskoamerièkog i karipskogepiskopata. Želim ponoviti izraze svoje duboke zahvalnostiza prijam što su mi ga pružila draga braæa biskupi, posebiceoni u Sao Paulu i Aparecidi. Zahvaljujem i predsjednikuBrazila i ostalim graðanskim vlastima na njihovoj srdaènoj ivelikodušnoj suradnji. Uz duboke osjeæaje zahvaljujembrazilskom narodu na toplini kojom me primio i pozornostikojom je pratio moje rijeèi. Moje je putovanje ponajprije imalo vrijednost hvale Bogu za"èudesna djela" prisutna u narodima Latinske Amerike, zavjeru koja je pokretala njihov život i njihovu kulturu krozviše od petsto godina. U tom smislu bilo je to putovanje kojeje svoj vrhunac imalo u svetištu Majke Božje Aparecide,glavne zaštitnice Brazila. Tema odnosa vjere i kulture uvijekje osobito bila na srcu mojih èasnih prethodnika Pavla VI. iIvana Pavla II. Htio sam preuzeti tu temu utvrðujuæi Crkvukoja se nalazi u Latinskoj Americi i na Karibima u hoduvjere koja se pretvorila i još uvijek se pretvara u življenupovijest, puèku pobožnost, umjetnost, u dijalogu s bogatimpretkolumbovskim tradicijama te s mnogim utjecajimaEurope i ostalih kontinenata. Jasno, spomen slavne prošlostine može zanemariti sjene koje su pratile djelo evangelizacijelatinskoamerièkog kontinenta: nije doista moguæe zaboravitipatnje i nepravde što su ih kolonizatori nanijeli domaæemstanovništvu, èesto gazeæi njegova temeljna ljudska prava.No, dok se spominjemo tih zloèina koji se ne moguopravdati - zloèina što su ih uostalom veæ u to doba osudilimisionari poput Bartolomeja de Las Casasa i teolozi poputFrancisca da Vitorije sa Sveuèilišta u Salamanci - ne smijese dozvoliti da nas to sprijeèi u zahvalnom spominjanjuvelièanstvenog djela što ga je božanska milost izvela meðutim narodima u tijeku ovih stoljeæa. Evanðelje je tako naovom kontinentu postalo vodeæi èimbenik dinamièke sintezekoja, kroz razlièite oblike veæ prema razlièitim narodima,ipak izrièe identitet latinskoamerièkih naroda. Danas, u dobaglobalizacije, ovaj katolièki identitet i dalje se predstavljakao najbolji odgovor, ako je pokretan ozbiljnom duhovnomformacijom i naèelima socijalnog nauka Crkve. Brazil je velika zemlja koja èuva duboko ukorijenjenekršæanske vrijednosti, no živi i u ogromnim socijalnim iekonomskim problemima. Da bi pridonijela njihovu rješenju,Crkva mora mobilizirati sve duhovne i moralne sile svojihzajednica, tražeæi prikladne naèine suradnje s ostalimzdravim snagama u zemlji. Meðu pozitivnim elementimasvakako valja naznaèiti kreativnost i plodnost te Crkve ukojoj se neprekidno raðaju novi pokreti i nove ustanoveposveæenoga života. Nije manje pohvalna velikodušnazauzetost tolikih vjernika laika koji su izuzetno aktivni uraznim inicijativama što ih Crkva promièe. Brazil je i zemlja koja može ponuditi svijetu svjedoèanstvonovog modela razvoja: kršæanska kultura doista može pritomdati poticaja "pomirenju" izmeðu ljudi i svega stvorenoga,

Prilog dokumenti ika

22 23. svibnja 2007. broj 21/2007

poèevši od novog vrednovanja dostojanstva osobe u odnosus Bogom Ocem. U tom smislu, rjeèit je primjer "Fazenda daEsperanca", mreža zajednica za prihvat mladih koji želeizaæi iz tamnoga tunela droge. U onoj koju sam posjetio,iskusivši ondje duboke osjeæaje kojih se živo sjeæam usvome srcu, znaèajna je prisutnost samostana sestara klarisa.Uèinilo mi se to simboliènim za današnji svijet koji trebasvojevrsni "prihvat", psihološki i socijalni, ali još dubljeduhovni. Simbolièna je bila i s radošæu proslavljenakanonizacija prvog sveca rodom iz te zemlje fra Antonija diSant'Ana Galvaoa. Ovaj franjevaèki sveæenik iz 18. stoljeæa,osobito odan Djevici Mariji, apostol Euharistije i ispovijedi,još dok je bio živ prozvan je "èovjekom mira i ljubavi".Njegovo svjedoèanstvo daljnja je potvrda èinjenice da jesvetost istinska revolucija koja može promicati pravuobnovu Crkve i društva. U katedrali Sv. Pavla susreo sam brazilske biskupe,najbrojniju biskupsku konferenciju na svijetu. Posvjedoèitinjima potporu Petrova nasljednika bio je jedan od glavnihciljeva moga putovanja, jer su mi poznati veliki izazovi skojima se navještaj Evanðelja mora suoèiti u toj zemlji.Ohrabrio sam svoju subraæu da nastave i dalje, još odluènije,s novom evangelizacijom, potièuæi ih da na sveobuhvatan imetodièan naèin razvijaju širenje Božje Rijeèi, da bi sepostojeæa i raširena religioznost stanovništva moglaprodubiti i postati zrela vjera, osobno i zajednièko prianjanjeuz Boga Isusa Krista. Potaknuo sam ih da posvuda obnovestil prve kršæanske zajednice opisan u Djelima apostolskim.Ta je zajednica bila ustrajna u pouèavanju, usakramentalnom životu i u djelatnoj ljubavi. Poznata mi jepredanost ovih vjernih službenika Evanðelju koje želeprikazati bez ogranièenja i bez pometnje, razborito bdijuæinad pologom vjere. Ipak, njihova je trajna briga promicanjedruštvenoga razvoja, poglavito putem odgoja i obrazovanjalaika, pozvanih da prihvate odgovornost na podruèju politikei ekonomije. Zahvaljujem Bogu što mi je dopustio produbitizajedništvo s brazilskim biskupima. Nastavljam ihukljuèivati u svoju molitvu. Drugi znaèajan trenutak putovanja bio je bez sumnje susret smladima koji su nada ne samo za buduænost, nego i životnasnaga za sadašnjost Crkve i društva. Stoga je bdjenje što suga oni vodili u Sao Paulu bilo slavlje nade, prosvijetljenorijeèima što ih je Krist uputio "bogatom mladiæu" koji ga jeupitao: "Uèitelju, što mi je èiniti da baštinim život vjeèni?"(Mt 19,16). Isus ga prije svega upuæuje na "zapovijedi" kaona put života, a potom ga je pozvao da sve ostavi i da gaslijedi. I danas Crkva èini isto: najprije ukazuje nazapovijedi, pravi put odgoja u slobodi za osobno i društvenodobro; no iznad svega istièe "prvu zapovijed", zapovijedljubavi, jer bez ljubavi ni zapovijedi ne mogu dati punismisao životu i osigurati istinsku sreæu. Samo tko u Isusususretne Božju ljubav te se zaputi njezinim putem da bi jeproveo u život, postaje njegovim uèenikom i misionarom.Pozvao sam mlade da budu apostoli svojih vršnjaka; i da zato uvijek brinu o svome ljudskom i duhovnom odgoju; daosobito cijene brak i ispravan hod koji prema njemu vodi, uèistoæi i odgovornosti; da budu otvoreni i za poziv uposveæeni život poradi Kraljevstva Božjega. Ukratko,ohrabrio sam ih kako bi u njima veliko "bogatstvo" mladostidonijelo ploda, te tako budu mlado lice Crkve. Vrhunac putovanja bilo je otvaranje rada V. opæekonferencije latinskoamerièkoga i karipskog episkopata usvetištu Naše Gospe Aparecide. Tema je ovog velikog iznaèajnog skupa koji æe se zakljuèiti krajem mjeseca"Uèenici i misionari Isusa Krista, da bi naši narodi u Njemuimali život - Ja sam Put, Istina i Život". Izrièaj "uèenici imisionari" odgovara onome što Evanðelje po Marku kaže o

pozivu apostola: "(Isus) ustanovi dvanaestoricu da budu snjime i da ih šalje propovijedati" (Mk 3,14-15). Rijeè"uèenici" podsjeæa na dimenziju odgoja i nasljedovanja;izraz "misionari" govori o plodu uèeništva, to jest osvjedoèenju i prenošenju doživljenoga iskustva, upoznate iprihvaæene istine. Biti uèenici i misionari podrazumijevausku vezu s Rijeèju Božjom, s Euharistijom i s ostalimsakramentima, znaèi živjeti u Crkvi, u poslušnomosluškivanju njegovih zapovijedi. Radosno obnavljanje željeda budemo Isusovi uèenici , da "budemo s Njime", temeljnije uvjet da bismo bili njegovi misionari "krenuvši od Krista",prema nalogu što ga je papa Ivan Pavao II. dao cijeloj Crkvinakon Jubileja 2000. Moj èasni prethodnik uvijek je isticaoevangelizaciju "novu u svom žaru, u svojim metodama, usvojim izrièajima", kao što je to i rekao govoreæi upravoSkupštini CELAM-a 9. ožujka 1983. na Haitiju (usp.Insegnamenti VI/1 (1983), 698). Svojim apostolskimputovanjem htio sam potaknuti na nastavak hoda tim putem,nudeæi kao ujedinjujuæi vidik onaj iz enciklike Deus caritasest, to jest vidik koji je istodobno i teološki i socijalni, amože se sažeti u ovom izrièaju: ljubav je ta koja daruje život."Prisutnost Boga, prijateljstvo s utjelovljenim SinomBožjim, svjetlost njegove Rijeèi, uvijek su temeljni uvjeti zaostvarenje prisutnosti i uèinkovitosti pravednosti i ljubavi unašim društvima" (Uvodni govor 5. opæe konferencijelatinskoamerièkog i karipskog episkopata, 4: L'OsservatoreRomano, 14.-15. svibnja 2007., str. 14). Majèinskom zagovoru Djevice Marije, štovane podnaslovom Naše Gospe od Guadalupe koja je zaštitnica èitaveAmerike, i zagovoru novog brazilskoga sveca fra Antonija diSant'Ana Galvaoa, povjeravam plodove ovog nezaboravnogapostolskog putovanja.

Prilog dokumentiika

2323. svibnja 2007. broj 21/2007

Prilog prikazi

Dom Chautard: Duša svakog apostolataIzdanje splitskog VerbumaKlasik duhovnosti cistercitskoga monaha Dom Chautarda,opata Sept-Fonsa, pod naslovom "Duša svakog apostolata",objavljen u nakladi splitskog Verbuma, govori o tajniuspjeha svakoga kršæanskoga djelovanja, a to je povezanosts Kristom. Ova je knjiga u vrijeme kad se pojavila, u prvojpolovini dvadesetoga stoljeæa, bila pravo otkriæe, poziv naprodubljenje nutarnjega života kao nužnoga preduvjetasvakoga apostolskog rada, svake zajednièke katolièkeaktivnosti. Stoga je bila iznimno dobro prihvaæena i ukratkom roku prevedena na mnoge svjetske jezike, svrstavšise u klasike duhovne literature. Duša svakog apostolata bilaje omiljeno štivo pape sv. Pija X. Neprestano se nalazila nanjegovu noænom ormariæu i svakom ju je preporuèivao. Itijekom dvadesetoga stoljeæa tu je knjigu preporuèivalo višepapa, istièuæi njezinu trajnu aktualnost. (ika-sb/kj)

Propovijedi kardinala Stepinca o Lurdskim ukazanjimaKnjigu priredio postulator dr. Juraj BateljaPostulatura blaženog Alojzija Stepinca i Vojni ordinarijat uRH objavili su knjigu s propovijedima kardinala Stepinca oLurdskim ukazanjima. Papa Pio XII. proglasio je 1958.jubilejskom godinom o stotoj obljetnici ukazanja MajkeBožje u Lurdu. U Krašiæu zasužnjeni zagrebaèki nadbiskupkardinal Stepinac pobrinuo se da se ta obljetnica sveèanoproslavi. U tu svrhu kardinal je pripremio 31 propovijed zamjesec svibanj, namijenivši ih župnicima i vjernicima. Kardinal je propovijedi satkao u tri dijela. U uvodnom dijelukronološkim redom predstavlja dogaðaj pojedinog Gospinaukazanja i njezine poruke. U središnjem dijelu zbiljulurdskih ukazanja povezuje sa suvremenim životom –misaonim smjernicama upravljenima protiv KatolièkeCrkve, kršæanske vjere i evanðeoskih vrednota – te sazbiljom Crkve èija je svetost i neprevarljivost zajamèenaBožjom rijeèju, Kristovim poslanjem i svjedoèanstvomapostola, muèenika i svetaca. Zakljuèni dio je poticajni i unjemu hrabri slušatelje na rast u vjeri, pouzdanje u Boga idjelotvornost u ljubavi. Knjigu je priredio postulatorStepinèeve kauze dr. Juraj Batelja. (ika-kj)

Novi broj èasopisa "Obnovljeni život"Iz tiska je izišao novi broj èasopisa Obnovljeni život2(2007). Èasopis, meðu ostalim donosi sljedeæe priloge: A.Lozuk: Zašto smo zapali u depresiju?; M. Mariniæ: Lošestanje organizma kao "dovoljan" argument za eutanazijuosoba s invaliditetom; Z. Leutar - I. Leutar: Religioznoststudenata i njezin utjecaj na svakodnevni život; J. Berdica:Nikolaj Berdjajev o Lavu N. Tolstoju; D. Tomiæ: Govor oBogu i druge vjerske teme u djelima Ivana Softe; V. Pozaiæ:Korupcija o nama - mi o korupciji. Svi sažeci te neki priloziu PDF-u nalaze se na Portalu znanstvenih èasopisaRepublike Hrvatske (http://hrcak.srce.hr/. (ika-kj)

.

Treæi broj Glasnika SinodeTajništvo za pripremu Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije objavilo je novi broj Glasnika Sinode, koji veætreæu godinu izlazi o svetkovini Duhova te ima za ciljinformirati vjernike o pripremi Sinode tijekom proteklograzdoblja, kao i o sljedeæim koracima pripremeZagreb, 23.5.2007. (IKA) - Tajništvo za pripremu Drugesinode Zagrebaèke nadbiskupije objavilo je novi brojGlasnika Sinode, koji veæ treæu godinu izlazi o svetkoviniDuhova te ima za cilj informirati vjernike o pripremi Sinodetijekom proteklog razdoblja, kao i o sljedeæim koracimapripreme. Glasnik je tiskan u nakladi od 65.000 primjeraka ivjernici mogu svoj besplatni obiteljski primjerak podiæi usvojoj župnoj crkvi na svetkovinu Duhova. Osim toga, svojsu primjerak dobili i sveæenici, redovnièke zajednice,crkvene ustanove te crkveni pokreti i vjernièke udruge kojedjeluju na podruèju nadbiskupije. U središtu ovog broja Glasnika je osvrt na plodove i iskustvaprotekle godine predsinodskih rasprava u zajednicamavjernika. U uvodnoj rijeèi kardinal Josip Bozaniæ istièe kakosu se kroz novost predsinodskih susreta u Nadbiskupiji"vjernici susretali, u otvorenom ozraèju razmjenjivalimišljenja i stavove oko mnogih pitanja naše Crkve te na tajnaèin gradili zajedništvo koje ostaje zalog buduæihsusretanja i nove komunikacije, koju uèimo u našim župamai u cijeloj Nadbiskupiji". Pomoæni zagrebaèki biskup VladoKošiæ posebno je zahvalio župnicima i župnim vikarima,župnim sinodskim animatorima i zapisnièarima koji susudjelovali u pripremi i voðenju rasprava, kao i usastavljanju i slanju zapisnika u Tajništvo Sinode. U izvještaju Tajništva Sinode dan je prikaz i analizaodvijanja predsinodskih rasprava u zajednicama vjernika sposebnim osvrtom na susrete s vjernicima pojedinih struka,izbor najzastupljenijih tema te tijek i naèin obrade zapisnika,kao i reportaža o sudjelovanju djelatnika Tajništva Sinode nasinodskom zasjedanju u talijanskoj biskupiji Bergamo. Svojaiskustva i razmišljanja o predsinodskim susretima iznijeli susveæenici (jedan dekanatski koordinator pripreme Sinode ijedan župnik), dvojica bogoslova, po jedan animator zaredovništvo, vjerouèitelji te župne zajednice. Iskustva iplodove Biskupijske sinode ðakovaèke i srijemske prikazaoje dr. Ðuro Hraniæ, pomoæni biskup ðakovaèki i srijemski igeneralni tajnik Sinode. Uz povijesni prikaz svih do sadaodržanih zagrebaèkih biskupijskih ili nadbiskupijskih sinoda,Glasnik su svojim izvještajima obogatili i pojedininadbiskupijski pastoralni uredi. Kao odgovor na mnoge sinodske prijedloge i potrebesadašnjeg trenutka, posebno je predstavljena pripremabuduæih trajnih ðakona u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, kao iosnivanje buduæeg Instituta za pastoralnu formaciju i dijalogsa suvremenim svijetom u èijem æe se djelovanju ogledati iprepoznati mnogi sinodski prijedlozi. (ika-vkv/kj)

Prilog prikazi ika

24 23. svibnja 2007. broj 21/2007