2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

Embed Size (px)

Citation preview

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    1/69

    Prim. Dr Stojanovi-Deni Milica

    Course : 6

    Year : 2010

    Language : Serbian

    Country : SerbiaCity : Belgrade

    Weight : 1754 kb

    Related text : nohttp://www.euroviane.net

    ANESTEZIJA BOLESNIKA ZA

    OPERACIJE NA OKU

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    2/69

    Bezbednost anestezije

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    3/69

    Kontrola disajnog puta

    Tehnika hirurkog radazahteva da lice bolesnika

    bude prekriveno hirurkimaravom a anesteziologudaljen od operativnog

    polja, to oteava pristupdisajnom putu i

    onemoguava njegovuvizuelnu kontrolu.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    4/69

    Kontrola disajnog puta

    Kod OETA - rebrasta creva se spajaju

    sa endotrahealnim tubusom pomouravnog Y-nastavka i fiksiraju se na

    grudnom kou. vrstom fiksacijomtubusa treba preduprediti mogunostnjegovog pomeranja, ispadanja i

    odvajanja od aparata za anesteziju.

    Hirurke manipulacije u blizini tubusa

    mogu dovesti do njegovog savijanja iopstrukcije disajnog puta, zbog ega

    preporuuju upotrebu armiranih tubusa .

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    5/69

    MonitoringZbog oteane kontrole disajnog puta,

    pored rutinskog neinvazivnogmonitoringa KVS (EKG, TA, puls), jeznaajan monitoring ventilacije posmatranjem pokreta grudnog

    koa, auskultacijom prekordijalnim

    stetoskopom (kod dece) i praenjem disajnog volumena i

    intrapulmonalnog pritiska naaparatu za anesteziju, poeljni su pulsna oksimetrija i

    kapnografija

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    6/69

    Starost bolesnika

    Najveibroj bolesnika koji sepodvrgavaju operacijama na

    oku pripada ekstremnim

    starosnim grupama - ili su

    veoma mladi (deca) ili veomastari, zbog ega anesteziologmora dobro da poznaje

    principe izvoenja anestezije

    u pedijatriji i gerijatriji.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    7/69

    Pratee bolesti

    Sistemska oboljenja :

    kod mlaih (kongenitalne anomalije, metabolika i neuromiinaoboljenja, bronhijalna astma)

    kod starijih (diabetes mellitus, hipertenzija, koronarna bolest,srana slabost, CV oboljenja, hronine plune bolesti).

    Oftalmohirurka operacija nikada ne spaava ivot ali moe da ga

    ugrozi (npr. kod osobe u osmoj deceniji ivota sa neregulisanomhipertenzijom, anginom pektoris ili poetnom kongestivnomsranom slabou).

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    8/69

    Elektivnost operacije

    Najvei broj hirurkih intervencija u oftalmologiji moe da seplanira.

    ak i one operacije koje spadaju u hitne sa aspektaoftalmologije (npr. penetrantne povrede oka, ablacija retine) ne

    preduzimaju se iz vitalnih indikacija i mogu da saekajujedan

    prihvatljiv vremenski period koji je potreban za osnovnupreoperativnu pripremu bolesnika.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    9/69

    Sistemsko dejstvo

    oftalmolokih lekova

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    10/69

    Sistemsko dejstvooftalmolokihlekova

    Topikalno administrirani lekovi

    Nain resorpicije Brzina resorpcije

    Preko venjae

    Preko sluzokoe nosa

    Preko otvorenih krvnih sudova

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    11/69

    Lekovi koji menjajuirinu zenice

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    12/69

    Lekovi koji menjajuirinu zenice

    irinu zenice i akomodaciju soiva kontroliu glatki miii oka(sfinkter i dilatator pupile, cilijarni mii) pod uticajem VNS.

    Sfinkter duice i cilijarni mii inervisani su (PNS) ijapreganglijska vlakna polaze iz Westphal-Edingerovog jedra n.

    oculomotoriusa (III) i putem ovog nerva dospevaju do cilijarnog

    gangliona u orbiti. Odatle polaze postganglijska vlakna u vidu

    kratkih cilijarnih nerava koji dospevaju do efektora.

    Transmisija nervnog impulsa odvija se dejstvom acetilholina (Ach)

    na muskarinske holinergike receptore. Krajnji efekti jesukontrakcija sfinktera pupile (mioza) i kontrakcija cilijarnog miia(akomodacija ).

    Mioza, indirektno, sniava IOP olakavajui oticanje one vodice

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    13/69

    Lekovi koji menjajuirinu zenice

    Dilatator pupile inervisan je simpatikim nervnim sistemom (SNS)ija preganglijska vlakna polaze iz intermediolateralnih rogova sivemase kimene modine u nivou T1 segmenta i dospevaju do gornjeg

    cervikalnog gangliona u paravertebralnom simpatikom lancu.Odatle polaze postganglijska vlakna koja dospevaju do efektora.

    Transmisija nervnog impulsa odvija se dejstvom noradrenalina na1 adrenergike receptore na postsinaptikoj membrani.

    Krajnji efekat kontrakcija dilatatora pupile i midrijaza,

    porast IOP jer oteava drenau one vodice

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    14/69

    MIDRIJATICI

    Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti) stimuliu 1receptore u dilatatoru pupile (adrenalin i fenilefrin).

    Parasimpatikolitici (holinergiki blokatori) inhibiu dejstvoacetilholina na muskarinske receptore u sfinkteru duice icilijarnom miiu (atropin, skopolamin i homatropin).

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    15/69

    Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti)

    Adrenalin

    Topikalna aplikacija 1-2% adrenalina smanjuje sekreciju onevodice,poboljava njeno oticanje i sniava IOP kod glaukoma

    Poboljava i odrava intraoperativnu midrijazu. Sistemska dejstva vezana su za stimulaciju i receptora u srcu i

    krvnim sudovima sa hipertenzijom, tahikardijom i poremeajimasrnog ritma, nesvesticom i bledilom.

    nije poeljna primena halogeniranih inhalacionih anestetika kodoperacija koje zahtevaju intraoperativnu administraciju adrenalina

    jer oni senzibilie srce na dejstvo cirkuliuih kateholaminadovodei do poremeaja sranog ritma.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    16/69

    Fenilefrin

    koristi se u obliku 2,5 %, 5 % i 10 % rastvora za izazivanjepreoperativne midrijaze i kapilarne dekongestije.

    sistemski efekti poivaju na stimulaciji 1 receptora u glatkoj

    muskulaturi krvnih sudova sa hipertenzijom i moguomrefleksnom bradikardijom

    Sistemski efekti javljaju se 1-20 minuta posle njegove primene itraju oko 20 minuta.

    koncentracija rastvora iznad 5 % nema znaajno vee midrijatikodejstvo, ali poveava uestalost i teinu sistemskih efekata.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    17/69

    Simpatikomimetici (adrenergiki agonisti)

    Sistemski efekti simpatikomimetika mogu se spreiti: pravovremenim zapoinjanjem preoperativne midrijaze i

    prestankom ukapavanja leka najkasnije 20 - 30 minuta prehirurke intervencije i anestezije,

    smanjenjem koncentracije i ogranienom aplikacijom leka koddece i starih osoba koji su izuzetno vulnerabilni na sistemskeefekte

    kontrolisanom intraoperativnom primenom adrenalina i strogimizbegavanjem primene fenilefrina u toku operacije.

    U sluaju izraenih sistemskih efekata indikovana je primenaadrenergikih blokatora.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    18/69

    Parasimpatikolitici (holinergikiblokatori)

    izazivaju midrijazu inhibiui dejstvo acetilholina na muskarinskereceptore u sfinkteru duice i cilijarnom miiu. Najee korienilekovi iz ove grupe jesu:

    atropin, skopolamin i homatropin.

    Ispoljavaju dejstvo na srce (tahikardija), pljuvane lezde(antisijalogogni efekat) i CNS (sedacija i amnezija) jer lako prolaze

    hematoencefalinu barijeru.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    19/69

    Parasimpatikolitici (holinergikiblokatori)

    Atropin

    alkaloid beladone za izazivanje dugotrajne midrijaze 7 - 10dana i cikloplegije

    ima izraenije dejstvo na srce Sistemske toksine reakcije posle topikalne primene su retke

    (u sluaju predoziranja kod male dece i starih osoba) Sistemske reakcije: tahikardija, crvenilo i osip po koi, suvausta , e i agitiranost

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    20/69

    Skopolamin

    alkaloid beladone, izaziva dugotrajnu midrijazu 3 - 5 dana ispoljava snanije okularno, antisijalogogno i centralnodejstvo.

    Sistemske reakcije: agitacija, dezorijentacija i delirijum.

    Simptomi intoksikacije CNS mogu se kupirati fizostigminom,inhibitorom holinesteraze.

    Homatropin

    polusintetski preparat koji se koristi za izazivanje kratkotrajnemidrijaze (1 - 2 dana) i ima minimalne sistemske efekte.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    21/69

    MIOTICI

    koriste se u terapiji glaukomaParasimpatikomimetici (holinergiki agonisti) stimuliu,direktnoili indirektno, muskarinske receptore u sfinkteru pupile dovodei domioze. Lekovi iz ove grupe mogu se svrstati u :

    estre holina, holinomimetike alkaloide i

    inhibitore holinesteraze.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    22/69

    MIOTICI

    Estri holina(karbamilholin) i holinomimetiki

    alkaloidi(pilokarpin) ispoljavaju direktno dejstvo naefektore i imaju minimalne sistemske efekte

    I nhibitor i holinesterazeDeluju indirektno, inhibiui enzim holinesterazu (HE) kojirazgrauje acetilholin . Na taj nain potencira se dejstvoacetilholina na efektore.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    23/69

    I nhibitor i holinesteraze

    Ehotiofat-jodid dugo-delujui antiholinesterazni medikament u terapiji glaukoma. dejstvo traje 4-6 nedelja, a po prestanku terapije potrebno je jo

    oko 4 nedelje da bi se nivo HE u plazmi vratio na 50% fizioloske

    vrednosti. Dugotrajna primena redukuje nivo HE u plazmi i produava

    dejstvo sukcinilholina-prolongirana miina paraliza, i estarskih lokalnih anestetika (tetrakain, prokain, hlorprokain)-

    toksini efekat pri manjim dozama.

    Kod bolesnika koji su primali ehotiofat-jodid 4 nedelje prehirurke intervencije ne koristiti sukcinilholin i estarske lokalneanestetike.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    24/69

    Lekovi kojisniavaju IOP

    Primenjuju se u preoperativnom periodu i mogu da ispoljesistemske efekte koji interferiraju sa anestezijom. U ovu grupulekova spadaju:

    hiperosmolarni rastvori i inhibitori karboanhidraze (acetazolamid) - za brzopreoperativno sniavanje IOP i

    beta blokatori koji se primenjuju u terapiji glaukoma.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    25/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    26/69

    2. Inhibitori karboanhidraze(acetazolamid)

    sniava IOP inhibicijom enzima karboanhidraze koji uestvuje ustvaranju one vodice.

    u bubrenim tubulima izaziva alkalnu diurezu sa gubitkom

    bikarbonata i kalijuma to dovodi do metabolike acidoze ihipokalijemije.

    acidobazni i hidroelektrolitni poremeaji moraju se korigovatipre operacije ( opasnost od tekih poremeaja sranog ritmatokom anestezije).

    moe da se daje peroralno, intravenski i topikalno.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    27/69

    3. Beta blokatori

    blokiraju dejstvo noradrenalina na receptore u cilijarnom telu,ime smanjuju produkciju one vodice. Primenjuju se u vidu kapi.

    Timolol je neselektivni b-blokatoriji sistemski efekti su vezani za snanu-blokadu (bradikardija, hipotenzija, bronhospazam, depresijaCNS, hipoglikemijske krize kod insulin-zavisnih dijabetiara).

    Betaksolol je noviji antiglaukomatozni lek sa okulospecifinim

    -blokatorskim dejstvom i minimalnim sistemskim efektima.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    28/69

    SPECIFINI ZAHTEVIOFTALMOHIRURGIJE

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    29/69

    1. akinezija oka,

    2. analgezija,3. minimalno krvavljenje u operativnom polju,

    4. kontrola intraokularnog pritiska, i

    5. prevencija ili ublaavanje okulokardijalnog refleksa.

    Kod intraokularnih operacija (katarakte, glaukoma,vitrektomija i transplantacija ronjae) dobra kontrola IOP i

    potpuna relaksacija ekstraokularnih miia od znaaja su zaishod operacije,

    kod ekstraokularnih operacija (strabizam i ablacija retine)dominira potreba za spreavanjem i ublaavanjem OKR.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    30/69

    1. Akinezija oka

    je od izuzetnog znaaja -minimalni pokreti oka pod

    mikroskopom deluju kao

    "zemljotres" u operativnom polju

    Akinezija se postie inhibicijomfunkcije miia koji pokreu kapak ionu jabuicu.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    31/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    32/69

    Akinezija oka

    Onu jabuicu pokree estekstraokularnih miia od kojih suetiri pravi (m. rectus superior,inferior, lateralis, medialis)

    a dva kosi (m. obliqus superior,

    inferior).

    Gornji kosi mii inervie n.trochlearis (IV), unutranji pravi

    mii n. abducens (VI), a sveostale n. oculomotorius (III).

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    33/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    34/69

    3. Intraoperativno krvavljenje

    Krvarenje u oku tokom

    operacije moe se minimizirati:

    odravanjem normalnog TA

    spreavanjem venskekongestije (pravilan poloajglave, spreavanje kalja inapinjanja).

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    35/69

    4. Kontrola IOP

    IOP zavisi od dinamike ravnoteeizmeu stvaranja i oticanja onevodice koja se stvara u cilijarnomtelu u zadnjoj onoj komori

    Iz zadnje komore kroz otvorzenice prelazi u prednju onukomoru odakle, preko Schlemm-ovog kanala u uglu oka, otie uepiskleralne vene.

    Normalno IOP je 10 - 22 mmHg, aiznad 25 mmHg patoloki.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    36/69

    Kontrola IOP

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    37/69

    Kontrola IOP

    Hipotonija oka je od znaaja u toku intraokularnih operacija i odanesteziologa se oekuje da svojim postupcima ne doprinese

    poveanju IOP kao i da preduzme mere za njegovo sniavanje.

    Faktori koji poveavaju IOP:

    Trendelerburgov poloaj

    Laringoskopija i ET intubacija-poveavaju IOP za 1020 mmHg

    Kaalj i napinjanje

    Postoperativno povraanje

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    38/69

    Efekat anestetika na IOP

    VEINA ANESTETIKIH LEKOVA ILISMANJUJU ILI NEMAJU EFEKAT NA IOP

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    39/69

    Inhalacioni anestetici

    Inhalacioni anestetici smanjuju IOP u proporciji dubineanestezije.

    Uzroci smanjenja IOP :

    1. Smanjenje TA dovodi do smanjenja volumena u horioideji2. Relakscijom ekstraokularnih miia dovodi do smanjenja

    pritiska u zidu one jabuice3. Pupilarna konstrikcija -mioza olakava oticanje one

    vodice

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    40/69

    Intravenski anestetici

    Intravenski anestetici smanjuju IOP Izuzetak je ketamin iji uticaj jo uvek nije dovoljno razjanjen.

    Dok po jednim autorima on poveava IOP poveanjem tonusaekstraokularnih miia, po drugima je njegov uticaj na IOPzanemarljiv. Kod dece i.m. ubrizgan moe dovesti ak i do

    smanjenja IOP. ketamin je nepoeljan kod veine oftalmolokih operacija jer:

    izaziva nistagmus, omoguava blefarospazam zbog ouvanih onih refleksa i poveava krvavljenje u operativnom polju zbog svog

    simpatomimetskog delovanja.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    41/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    42/69

    Efekat anestetika na IOP

    Lek Efekat na IOP

    Inhalacioni anestetici

    volatilni anestetici

    N2O

    Intravenski anesteticiBarbiturati

    Benzodiazepini

    Ketamin

    narkotici

    ?

    Miini relaksanti

    depolarizujui (Sukcinilholin)

    nedepolarizujui

    0/

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    43/69

    5. Okulokardijalni refleks

    Koji su aferentni i eferentni putevi OKR?

    OKR je trigeminovagalni refleks aferentni impulsi idu oftalmikom granom n. trigeminus-a (V)

    do Gasser-ovog gangliona, a zatim do dorzalnog jedra n.

    vagus-a (X).

    Eferentni impulsi idu n. vagus-om do srca.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    44/69

    5. Okulokardijalni refleks

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    45/69

    Okulokardijalni refleks

    Uzrokovan je :

    Trakcijom ekstraokularnih miia (unutranji pravi mii oka)-strabizam,enukleacija i ablacija retine

    Pritisak na onu jabuicu Ispiranje oka hladnom vodom

    Faktori doprinose poveanju uestalosti i intenziteta OKR:

    Povrna anestezija,

    Preoperativna anksioznost hipoksija i hiperkarbija

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    46/69

    Okulokardijalni refleks

    OKR se manifestuje:

    Bradikardija

    hipotenzijom

    Cardiac arrest

    Bigeminija, nodalni ritam i AV blok

    bledilo, preznojavanje,

    muka, nagon na povraanje i povraanje.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    47/69

    Okulokardijalni refleks

    Koje su mere prevencije i ublaavanja OKR ?

    obavezan EKG monitoring svih bolesnika bez obzira na vrstuanestezije,

    adekvatna dubina OETA,

    zadovoljavajua oksigenacija i ventilacija i nean hirurki rad.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    48/69

    Okulokardijalni refleks

    Terapija OKR:

    1. Trenutan prekid hirurkih stimulacija, nakon ega, obino, dolazido uspostavljanja normalnog ritma i frekvence sranog rada unutar20 sekundi. Pri ponovljenim manipulacijama dolazi doiscrpljivanja refleksnog luka na nivou kardioinhibitornog centra.

    2. Obezbediti adekvatnu ventilaciju,oksigenaciju i dubinu anestezije

    3. Atropin i.v. -ukoliko bradikardija i dalje traje. Atropina ( i.m.) dat

    u premedikaciji nema vagolitiko delovanje posle 60 min. ( nemakoristi u prevenciji i terapiji OKR ).

    4. Usluaju uporne bradikardije dolazi u obzir infiltracijaekstraokularnih miia lidokainom.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    49/69

    Izbor vrste anestezije

    Izbor vrste anestezije zavisi od :

    starosti i opteg stanja bolesnika,

    prirode i duine hirurke intervencije, sposobnosti bolesnika da komunicira i sarauje sa okolinom

    linih elja.

    Oftalmohirurke intervencije se mogu izvesti u lokalnoj iliopstoj anesteziji.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    50/69

    Opta anestezija

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    51/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    52/69

    Opta anestezija

    izvodi se po svim principima koji vae i za ostale hirurkeintervencije sa naglaskom na:

    kontrolu disajnog puta,kontrolu IOP,preduzimanje mera za spreavanje i ublaavanje OKRmera za ublaavanje sistemskih efekata oftalmolokih lekova.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    53/69

    nije mogue pratiti one pokazatelje dubine opte anestezije(irina zenica, suzenje, oni refleksi) jer :

    - zdravo oko je pokriveno, a- zenica je na obolelom oku medikamentozno proirena dok sevlanost oka odrava polivanjem fiziolokim rastvorom(spreava se suenje i oteenje epitela ronjae).

    Opijati ne ispoljavaju miotiki efekat na medikamentoznoproirenu zenicu.

    Opta anestezija

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    54/69

    Penetrantne povrede oka

    zahtevaju hitnu hirurkuintervenciju, najee u OETanesteziji.

    opasnost od politraume (najeepovrede glave i vrata) i punogeludaca

    operacija se ne preduzima izvitalnih indikacija zato je trebaodloiti dok se ne utvrdi pun

    obim poremeaja i ne sprovedeminimalna preoperativnapriprema bolesnika.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    55/69

    Penetrantne povrede oka

    Panja usmerena ka preduzimanju mera za spreavanje :

    aspiracije povraanog ili regurgitiranog sadraja -primenjuje setehnika brzog uvoda u anesteziju.

    porasta IOP - izbegavati sukcinilholin, zbog svog specifinogdejstva na ekstraokularne miie, to moe da ima za posledicu

    prolaps intraokularnog sadraja i definitivnim gubitkom vida.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    56/69

    Razrokost

    Najea oftalmoloka operacija u

    dejem uzrastu.

    Velika verovatnoe pojave OKR

    tokom operacije

    Povean rizik maligne hipertermije

    Visoka uestalost postoperativne

    muke i povraanja to se tumai

    trakcijom ekstraokularnih miia koja

    izaziva (OKR).

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    57/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    58/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    59/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    60/69

    Povrinska anestezija

    anesteziraju se samo ronjaa i

    venjaa dok ostale strukture okanisu pristupane dejstvu lokalnoganestetika.

    kratko traje i moe da izazovelokalnu iritaciju i suenje ronjae.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    61/69

    Regionalna anestezi ja

    ubrizgavanjem anestetika u okolinu nerva premedikacija (anksiolitici, sedativi, opijati) bolesnik treba da bude svestan, miran, kooperativan, da ima

    ouvane refleksa i prohodan disajni put. zbog moguih komplikacija neophodno je uspostavitiintravenski put i monitoring vitalnih funkcija.

    s obzirom da je glava pokrivena,poeljnaje oksigenoterapijavisokim protokom kiseonika (810 l/min) kako bi se spreilo

    nagomilavanje CO2 ispod hirurkih arava.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    62/69

    Dovodi do paralize krunogmiia oka (m. orbicularis oculi)i nemogunost stiskanja kapaka.

    Sprovodi se ubrizgavanjemlokalnog anestetika na nekolikomesta du anatomskog putanerva u predelu lica.

    van Lint, Atkinson, and OBrien

    Facijalni blok

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    63/69

    Tehnika po O'Brien-u -blokira se zigomatina granafacijalnog nerva.

    Blok se izvodi ubrizgavanjem4-6 ml lokalnog anestetikaispred tragusa uva, ispodzadnjeg kraja zigomatinognastavka i iznad kondiloidnognastavka mandibule.

    Facijalni blok

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    64/69

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    65/69

    Retrobulbarni blok

    Komplikacije su: perforacija one jabuice, oteenje krvnih sudova orbite (retrobulbarni hematom sa

    protruzijom bulbusa) i

    oteenje optikog nerva i subduralno dat anestetik (anestezijamodanog stabla)

    intraokularno i intravaskularno ubrizgavanje anestetika

    Uestalost komplikacija znatno je vea nego kod peribulbarnog i

    subtenonijalnog bloka i iznosi oko 1:500.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    66/69

    Peribulbarni blok

    Ubrizgava se 68 ml lokalnoganestetika u "prednju orbitu", vanmiinog konusa, kroz donji i gornjikapak.

    Anestezija nastupa za 712 min amoguje porast IOP zbog ubrizgavanjavee koliine anestetika. To se moeukloniti sporim ubrizgavanjem lokalnoganestetika ili primenom orbitalnog

    kompresionog balona.Komplikacije bloka su retke.

    S b ij l i ( b lb i ) bl k

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    67/69

    Subtenoni jalni (parabulbarni ) blok

    Ubrizgavanje 12 ml lokalnog anestetika kroz inciziju nakonjunktivi i tenonovoj kapsuli u subtenonijalni prostor koji seprostire od limbusa ronjae pa sve do optikusa .

    U ovom prostoru se nalaze senzitivni i motorni nervi za svedelove one jabuice i za sve ekstaokularne miie du kojih

    lokalni anestetik difunduje u retrobulbarni prostor.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    68/69

    Subtenoni jalni (parabulbarni ) blok

    Blok se izvodi tupom iglom ime se otklanja opasnost odperforacije one jabuice, retrobulbarne hemoragije i oteenjaoptikog nerva.

    Blok je bezbolan i obezbeuje dobru anesteziju uz neto loijuakineziju.

    Komplikacije su izuzetno retke to, uz komfor koji prua kakobolesniku tako i hirurgu, ini njegovu primenu u oftalmologijidanas iroko rasprostranjenom.

  • 5/24/2018 2010.10.05.Belgrade.serbian.stojanovic Dencic Milica

    69/69

    HVALA NA PANJI !!!!