14
Uzemljivači opšte namjene Temeljni uzemljivači Andrija Vukićević

200570897 Uzemljivaci Opste Namjene

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uzemljivači

Citation preview

  • Uzemljivai opte namjene

    Temeljni uzemljivai

    Andrija Vukievi

  • Uvod u uzemljenje

    Pod uzemljenjem se podrazumijeva povezivanje

    neke take elektrinih instalacija sa zemljom, koja predstavlja geoloki elektrini provodnik zanemarljivog otpora i kondezator veoma

    velikog kapaciteta

  • Uvod u uzemljenje

    Ovo povezivanje ima dva razloga:

    potencijal svih taaka odreuje se u odnosu na nepromjenljiv zemljin potencijal referentni potencijal (radno uzemljenje)

    da bi se take koje u normalnom pogonu nijesu na nekom potencijalu, ali bi usled kvara mogle da dou na nedozvoljeno veliki potencijal, zatitile povezivanjem sa zemljom (zatitno uzemljenje)

  • Vrste uzemljenja

    Prema JUS-u razlikuju se tri vrste

    uzemljenja:

    1. Zatitno

    2. Pogonsko ili radno uzemljenje

    3. Gromobransko uzemljenje

  • Vrste uzemljenja

    Zatitno uzemljenje je direktno uzemljenje svih metalnih djelova elektrinih postrojenja koji ne pripadaju strujnom kolu i treba da slui kao zatita ljudi od opasnog napona dodira i napona koraka

    Pogonsko ili radno uzemljenje je uzemljenje metalnih djelova koji pripadaju strujnom krugu elektrinog postrojenja

    Gromobransko uzemljenje je dio instalacije gromobrana i slui za odvoenje elektrine struje prouzrokovane atmosferskim pranjenjem

  • Uzemljenje Uzemljenje se kao elektroprovodna veza neke

    take elektrinih instalacija sa zemljom sastoji od dva osnovna dijela:

    uzemljiva (elektroprovodni dio smjeten ispod povrine zemlje)

    zemljovod (elektroprovodni dio iznad zemlje)

  • Uzemljiva

    Uzemljiva je dio uzemljenja i to je metalni predmet koji se nalazi u zemlji i ostvaruje

    elektrinu provodnu vezu uzemljenih djelova postrojenja sa zemljom

    U upotrebi su tri osnovna oblika uzemljivaa:

    trakasti

    tapni

    ploasti

  • Uzemljiva

    Trakasti uzemljiva je elina pocinkovana traka minimalnog presjeka 100 mm2. Trakasti uzemljiva polae se u iskopani rov na dubini 0,5 do 1m. U praksi je to najee od 0,8m. Traka treba da je poloena irom stranom u rov i bez vijuganja

    tapni uzemljiva je elina pocinkovana cijev ili profilisani elini lim ukopan vertikalno u zemlju. tapni uzemljivai se zabijaju u zemlju uspravno, na predvienom rastojanju, runo ili pneumatskim ekiem

  • Uzemljiva

    Ploasti uzemljiva je metalna ploa od elinog pocinkovanog lima ili bakra poloena vertikalno u zemlju. Debljina lima treba da je vea od 3 mm, a ako je u pitanju bakarni lim 2 mm. Standardne dimenzije ploastog uzemljivaa su 0,5*1m i 1*1m, a broj ploa se odreuje proraunom. Ploasti uzemljivai se postavljaju uspravno u ve iskopanu rupu tako da gornja ivica ploe bude najmanje 1m ispod povrine zemlje

  • Uzemljiva

    Prema nainu postavljanja, uzemljivai se dijele na:

    plitke ili povrinske (trakasti i mreni)

    dubinske (cijevni ili tapni i ploasti)

  • Uzemljiva

    Da bi sistem zatite uspeno radio mora i zatitno uzemljenje da se izradi tano prema projektu na nain kakko je to definisano u tehnikim propisima. Osnovni uslov je da se postigne prisna veza uzemljivaa i okolne zemlje. Ako se radovi izvode u sunom periodu ili na isuenoj zemlji, onda poslije postavljanja uzemljivaa treba nabiti dobro nakvaenu i ljepljivu zemlju

  • Pojedinani uzemljivai

    Cijevni dubinski uzemljivai - vertikalnim pobijanjem u zemlju gvozdene cijevi prenika 50 mm i duine 2-5 m, kroz dno prethodno iskopane jame dubine 0,5 m

    4ln

    2

    LR

    L d

  • Pojedinani uzemljivai

    Trakasti povrinski uzemljiva postavlja se u iskopan rov dubine 0,5 0,8 m

    22ln

    2

    LR

    L ha

  • Izgled trakastog uzemljivaa