Upload
-
View
118
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
skripte sa ALU
Citation preview
PSIHOLOGIJA U UMETNOSTI
Docent dr Jasmina Vuksanović
KAKO BISTE OPISALI VAŠU LIČNOST ?
DA LI ZA SEBE SMATRATE DA STE UMETNIK?
KOJE OSOBINE SU VAS OPREDELILE DA BUDETE
UMETNIK?
ISTORIJSKI RAZVOJ PSIHOLOGIJE:ŠKOLE I SISTEMI U PSIHOLOGIJI
Istorijski razvoj psihologije
XIX vek – vek “eksplozije nauke” Vundt (1875) Fehner – eksperimentalna psihologija i
eksperimentalna estetika
Velike psihološke škole i sistemi
Psihološka škola – govori više o ljudima koji su proizvodili ideje, o njihovoj povezanosti i biografiji
Psihološki sistem – govori više o samim psihološkim idejama
Velike psihološke škole i sistemi
Sistemi:
Strukturalizam Funkcionalizam Psihoanaliza Bihejviorizam Geštalt
Literatura: Korać, Ž. Škole i sistemi u psihologiji. Dosije, 2008.
Danas više nema sistema – samo istaknuti pojedinci
STRUKTURALIZAM
Vunt, Tičener
Strukturalizam
Glavna tačka interesovanja: svesni procesi (čulni doživljaji)
Osn pitanje: kako izgleda struktura svesti? Osnivač Vilhelm Vunt
2 uticaja: Engleska empiristička škola Ispitivanje fiziologije čula
Strukturalizam
Prva pitanja: Šta su čovekove sposobosti Od čega se sastoje
Kako izgleda struktura svesti
Vilhelm Vunt
Osnovni predmet psihologije: neposredno iskustvo
Istraživao: Čulne informacije Opažanje, Pažnju Osećanja
Vilhelm Vunt
Osnovni metod: introspekcija
Introspekcija je otvorila glavni put u svet duha.
Vilhelm Vunt
Ciljevi psihologije: Analiza svesnih procesa, Otkrivanje elemenata koji ih grade Otkrivanje načina na koji su ti elementi povezani
– otkrivanje zakonitosti njihove povezanosti Prva ispitivanja: Psiholoških i fizioloških aspekata čuvenja i
viđenja
Vilhelm Vunt
Prva ispitivanja obuhvatala: Percepciju boje, Kontrasta boje, Slepila za boje Optičkih iluzija
Zašto su iluzije interesantne?
Strukturalizam - sumarno
Predmet – sadržaji svesti Postulati- svesni doživljaji koji se analizom
mogu raščlaniti na elemente Činjenice – subjektivne, kvalitativne,
molekularne Osnovna metoda – introspekcija Odnos duša-telo: dominira ideja o paralelizmu
moždanih i svesnih procesa
GUSTAV TEODOR FEHNER
USTANOVLJENJE EKSPERIMENTALNE
ESTETIKE
Tvorac reči estetika – Aleksander Gotlib Baumgarten
Definisao je kao nauku o osetljivosti
Čovek je, da bi zadovoljio svoje potrebe izrađivao od davnina predmete koji, osim funkcije i namene, moraju biti u određenoj razmeri
Tako je telo čoveka, kao i njegovi delovi, postalo osnova za dimenzionisanje prostora, nameštaja i upotrebnih predmeta.
Poliklet je podelio telo na sedam delova, Lisip na osam, istovetno i Mikelanđelo, a Vitruvije i Leonardo da Vinči na sedam.
Proporcije širine tela postavio je Vitruvije pokazujući da se oko njega može opisati krug čiji se centar nalazi u pupku, pod uslovom da telo leži sa raširenim rukama i nogama.
Fehner i ustanovljenje eksperimentalne estetike
Adolf Cajzing ( 1810-1876 ) je prvi 1854. objavio “Novo učenje o proporcijama ljudskog tela”
Lepa proporcija se dobija ako se manji deo odnosi prema većem kao veći prema celini
Fehner i ustanovljenje eksperimentalne estetike
Adolf Cajzing je formulisao složen estetski sistem zlatnog preseka svodeći ga na arhitekturu: zlatni presek gospodari u arhitekturi, zlatni presek gospodari u prirodi;
Zlatni presek gospodari u arhitekturi zato što gospodari u prirodi.
Zlatni presek, božanska proporcija: a/b = b/(a+b)
Fehner i ustanovljenje eksperimentalne estetike
Gustav Teodor Fehner 1801, fizičar, lekar, filozof i pisac, osnivač psihofizike.
Za Frojda je bio „veliki Fehner“. (Od njega je preuzeo koncepciju “Principa zadovoljstva-nezadovoljstva“, „Princip ponavljanja“ i predstavu o „psihičkoj energiji“).
Fehner je takođe osnivač empirijske psihologije umetnosti – eksperimentalne estetike.
KLASIČNA EKSPERIMENTALNA ESTETIKA
G. T. Fechner (1876): Vorschule der Aesthetik
Fehner je ustanovio “estetiku odozdo” - uveo eksperiment -jednostavne forme i sklopovi
Potvrđuje dominaciju “zlatnog preseka” kao kriterijuma za lepe odnose
Zlatni presek, božanska proporcija: odnos je 1 : 0,62
Fehner i ustanovljenje eksperimentalne estetike
Ovaj odnos dobija i na geometrijskim figurama
Zlatni presek, božanska proporcija: a/b = b/(a+b)
Zlatni presek, božanska proporcija: a/b = b/(a+b)
Zlatni presek utvrđuju i drugi istraživači: Vitmer, Lalo, Torndajk, Veber...
Birkhof (1933) pravi čak i formulu za izračunavanje estetske mere
M=O/C O= uređenost C= kompleksnost forme
Fehner
Metode PROCENA (preferencija, rangovanje i sl.) PRODUKCIJA (podešavanje optimalnih
odnosa) UPOTREBA (analiza gotovih produkata)
Fehner i ustanovljenje eksperimentalne estetike
Istraživao je da li postoji “estetski prag” Smatra da se radi o posebnoj dimenziji koja je
više kognitivna nego emotivna
“Lepo je ono što počiva na čulnom opažanju, ali je uživanje u višoj prijatnosti nego što je čulna”
Nastavak rada na eksperimentalnoj estetici
3 puta:I. Estetika odozdo -jednostavne forme i
sklopovi
Nastavak rada na eksperimentalnoj estetici
II. Estetika odozgo da bi izbegli redukcionizam i elementarizam - složene umetničke kompozicije
III. Psihometrijski put
Šta prema Vašem mišljenju čini “estetski prag”?
Da li se radi o posebnoj dimenziji koja je više kognitivna nego emotivna ili je to složeno dejstvo više ososbina?
FUNKCIONALIZAM
Vilijam Džejms
Strukturalizam
Predmet – sadržaji svesti Postulati- svesni doživljaji koji se analizom
mogu raščlaniti na elemente Činjenice – subjektivne, kvalitativne,
molekularne Osnovna metoda – introspekcija Odnos duša-telo: dominira ideja o paralelizmu
moždanih i svesnih procesa
Funkcionalizam
Uticaj: Darvinizma i zoopsihologije Osnovno pitanje: ZAŠTO Kakva je funkcija svesti i aktivnosti čoveka Predmet psihologije je funkcija svesti u svrhu
adaptacije čoveka na njegovu okolinu
Funkcionalizam
Vilijam Džejms Osnovne postavke: Svako stanje svesti je deo lične svesti Stanja svesti se stalno menjaju Ipak, mi ih doživljavamo kao kontinuirana Svest je selektivna – nešto nas više, a nešto
manje interesuje
Funkcionalizam
Svest je selektivna –a to je najviše u funkciji samoodržanja
Sposobnosti i svest se sagledavaju u funkciji što bolje adaptacije organizma na uslove spoljašnje sredine
Funkcionalizam - sumirano
Predmet – sadržaji svesti i ponašanja Postulati- nema odeđenih Činjenice – objektivne i subjektivne,
kvalitativne i kvantitativne Metoda – sve metode se prihvataju Odnos duša-telo: koncentrisanje na uže
probleme, a široki teže da izbegnu
BIHEJVIORIZAM
Votson, Skiner
Bihejviorizam - Počinje 1913. godine
Džon Votson – Psihologija kako je bihejviorista vidi
Oštro odbacivanje svih osnovnih pojmova i metoda strukturalizma
Tražio da se psihologija zasnuje kao potpuno objektivna nauka
Ponašanje je jedino koje podleže objektivnom, direktnom posmatranju
Svi mentalistički pojmovi odbačeni – predstava, svest
Bihejviorizam
3 uticaja: Funkcionalizam Razvoj zoopsihologije Želja da se psihologija zasnuje kao objektivna
nauka
Bihejviorizam
3 faze u razvoju: Klasični bihejviorizam 1913 – 1930 Neobihejviorizam 1930 – 1950 Neo- neobihejviorizam od 1950
Klasični bihejviorizam
Direktno se zasniva na eksperimentima iz zoopsihologije – Torndajk: učenje životinja
Učenje je povezivanje Svest nije ništa drugo nego čovekov sistem za
povezivanje Shema:
S R
Džon Votson
Psihologija je objektivna, eksperimentalna prirodna nauka
Cilj: predviđanje i kontrola ponašanja Ne pravi granicu između čoveka i životinje Odbacuje svest kao predmet psihologije
Džon Votson
Moguće su samo sledeće metode: Posmatranje sa/bez upotrebe instrumenata Metod uslovnog refleksa Metod verbalnog izveštaja Metod testiranja
Neobihejviorizam
Učenje je povezivanje Svest nije ništa drugo nego čovekov sistem za
povezivanje Shema:
S RS O R
HVALA NA PAŽNJIKorać, Ž. Škole i sistemi u psihologiji, Dosije 2008.
Str 60-61, 72-79, 89-92, 101-106, 120-121, 128-144
PSIHOANALIZA
Frojd, Adler, Jung
Psihoanaliza
Geštalt
Frojd