Sadržaj

Naknade za plaćanja karticama u Hrvatskoj više od prosječnih u EU

Potraga za nižim cijenama prioritet je europskih potrošača

Edukacija o tržišnom natjecanju u sklopu projekta BIZimpact

Na Europskom danu tržišnog natjecanja - o neovisnosti agencija

Promjene regulatornog okvira za sektor željezničkog prometa

Nova Europska komisija počela s radom

Odobrena koncentracija Facebooka i WhatsAppa

Kažnjeni Slovak Telekom i Deutsche Telekom

Češka agencija u pretragama povrijedila temeljna ljudska prava

studeni 2014.

info

Hrvatska spada među zemlje koje imaju dosta visoke do-

maće multilateralne naknade (naknade koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija ko-rištenjem platnih kartica), jer su prosječne naknade u većini ze-malja Europske unije niže od 1 posto.

Najniži interchange fee u Hr-vatskoj je za transakcije Maestro karticama i iznosi u prosjeku 0,82 posto. Najviši prosječni in-terchange fee imaju Visa kartice - 1,45 posto, no kada se uključe i sektorski specifične kartice (za kupnju goriva, avionskih karti), prosječni interchange fee za tran-sakcije Visa karticama iznosi 1,14 posto.

Prosječni MasterCard interc-hange fee bez izostavljenih kartica (MasterCard World i MasterCard World Signia) iznosi 0,97 posto, a kada se one uzmu u obzir onda iznosi 1,37 posto. Među zemlja-

Naknade za plaćanja karticama u Hrvatskoj više od prosječnih u EUNajniže multilateralne naknade (multilateral interchange fee) u Hrvatskoj su za transakcije Maestro karticama - u prosjeku 0,82 posto. Najviše prosječne naknade za komercijalne i platne kartice imaju Visa kartice

PrEglEd tržišta PlatNiH kartica U rEPUblici HrVatskoj

1.

bankarska industrija veliki poduzetnicikartičarsko tržišteFinancijsko tržište platni promet maloprodaja

! Banke čiji podaci su uključeni u izradu pregleda: Zagrebačka bankaPrivredna banka Zagreb Erste&Steiermärkische bank

Raiffeisenbank Austria Hypo Alpe-Adria-Bank Societe Generale - Splitska banka

Hrvatska poštanska banka OTP banka HrvatskaPodravska banka

zemskom, Hrvatska ima visoke m. interchange fee naknade. No s druge strane, naknade u Njemač-koj su izrazito visoke za transak-cije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice.

U pravilu, u razvijenijim ze-mljama Europske unije m. interc-hange fee naknade za transakcije debitnim karticama su dosta ni-ske, te iznose manje od 0,80 po-sto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto. Njemačka ima iznadprosječne naknade za Visa debitne kartice.

Uzorak od devet banakaPokazatelji su to pregleda koji je pripremila/izvršila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi utvrdila stanje na tržištu plat-nih kartica u odnosu na vrste i iznose naknada (multilateral in-terchange fee, merchants service charge) koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija ko-

Hrv

atsk

a

Slov

enija

Italij

a

Nje

mač

ka

Fran

cusk

a

Uje

dinj

eno

Kra

ljevs

tvo

Poljs

ka

Rum

unjsk

a

Niz

ozem

ska

1,8

1,6

1,4

1,2

1

0,8

0,6

0,4

0,2

0

Visa debitnaVisa kreditnaMasterCard debitnaMasterCard kreditna

Prosječni domaći interchange fee po zemljama

ma članicama Europske unije, m. interchange fee naknade znatno variraju. Iznosi tih naknada u Hr-vatskoj na sličnoj su razini kao i u Sloveniji.

U usporedbi s razvijenijim zemljama Europske unije, primje-rice Francuskom, Italijom i Nizo-

Izvor: Službene stranice poduzetnika Visa Europe i MasterCard te Studija Komisije, obrada: AZTN

2.

bankarska industrija veliki poduzetnicikartičarsko tržišteFinancijsko tržište platni promet maloprodaja

rištenjem platnih kartica u bez-gotovinskom platnom prometu u Hrvatskoj, međusobnim odno-sima tih naknada te, u konačnici, mogućim učincima tih naknada na tržišno natjecanje.

Pregled tržišta platnih kartica * izrađen je analizom uzorka po-dataka devet banaka koje posluju u RH , javno dostupnih podataka Hrvatske narodne banke, Europ-ske komisije, VISA-e i Master-Card-a.

Multilateralna naknada (multi-lateral interchange fee) predstav-lja propisanu naknadu od strane kartičnih kuća, primjerice, insti-tucija poput Vise i MasterCarda, koju banka koja izdaje platnu kar-ticu i banka koja pruža uslugu pri-hvata platne kartice plaćaju jedna drugoj za obavljenu transakciju.

Ova naknada u značajnoj mje-ri određuje iznos naknade koju trgovci plaćaju bankama za pri-

hvat kartica, tzv. Merchant service charge.

Dvije vrste kartičnih shemaU praksi u pravilu postoje dvije vrste kartičnih shema. Prva, koja je i najuobičajenija je tzv. “četve-rostrana” kartična shema u kojoj postoje četiri strane: banka izda-vatelj, korisnik kartice, trgovac i banka prihvatitelj kartice. Ta je shema i debitna i kreditna, s tim da je debitna funkcija dominantna. S obzirom da su m. interchange fee naknade u četverostranoj shemi eksplicitno prisutne, ta je shema i važnija sa stajališta utjecaja na tržišno natjecanje. Tijek transak-cije kupovine u “četverostranoj” kartičnoj shemi funkcionira na način da pri kupnji robe ili usluge koju korisnik odnosno potrošač plaća putem kreditne ili debitne kartice, banka koja je izdavatelj

kartice tereti račun korisnika, ali u iznosu koji je uvećan za razne naknade koje ovise o vrsti kartice koju korisnik upotrebljava. Isto-dobno, banka izdavatelj u ime i za račun korisnika, izvršava plaćanje kupljene robe ili usluge i to tako da banci Prihvatitelju plaća cijenu umanjenu za interchange fee. To zapravo znači da banka prihvati-telj, s kojom trgovac ima ugovor o prihvaćanju kartice, plaća in-terchange fee banci izdavatelju. Zatim ta ista banka prihvatitelj plaća trgovcu cijenu, ali umanjenu za tzv. MSC odnosno Merchant Service Charge, tj. naknadu koju trgovac plaća banci prihvatitelju za korištenje POS terminala.

Konačno, obje banke plaćaju kartičnim institucijama naknadu za provođenje transakcije, nakna-du za članstvo i sl., i nadzor kar-tične prijevare. Kod “trostrane” kartične sheme ista banka je i

izdavatelj i prihvatitelj. “Trostra-ne” kartične sheme su primarno kreditne sheme, odnosno prevla-davaju kreditne kartice (u Hrvat-skoj: Diners, American Express). Kod te sheme, potrošač kupuje neku robu ili uslugu od trgovca, banka istovremeno tereti račun korisnika za iznos koji je zapra-vo uvećan i raznim drugim na-knadama koje korisnik plaća za posjedovanje kartice. Banka isto-dobno plaća trgovcu cijenu koja je umanjena za MSC. S obzirom da je ista banka izdavatelj i pri-hvatitelj kartice interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Konačno, banka plaća kartičnoj instituciji naknadu za provođe-nje transakcije, članstvo i slično. U ovoj shemi, prisutne su samo cardholder fees, tj. naknade koje vlasnik kartice plaća banci te MSC naknada koju trgovac pla-ća banci. Međutim, MSC naknade

koje banke naplaćuju trgovcima su puno više nego naknade koje naplaćuju korisnicima kartice, od-nosno potrošačima. Stoga, iako nisu eksplicitno prisutne, interc-hange fee naknade u ovoj shemi su implicitno prisutne jer je jedna strana “preopterećena” naknada-ma za uslugu.

Troškovi vlasnika karticaCardholder fees su zapravo na-knade odnosno troškovi koje ko-risnici, tj. vlasnici kartica imaju po kartici. Tu se obično radi o upisni-nama, godišnjim članarinama za posjedovanje kartice, naknadama za podizanje gotovine na banko-matima i slično. Podaci iz analize tržišta koje je provela Agencija, jasno upućuju da je tržište plat-nih kartica u Republici Hrvatskoj u porastu. Naime, iako je u raz-doblju 2010.-2013. broj platnih kartica u optjecaju u Hrvatskoj u

! NOBElOVAC S OgROMNiM PRAKTičNiM zNAčAjEM jean Tirole, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju za analizu tržišne snage i regulacije, jedan je od najutjecajnijih ekonomista današnjeg vremena. Njegovi istraživački radovi su dali bitan doprinos u brojnim područjima (teorija industrijske organizacije, bankarstvo, financije...). Najznačajniji je njegov doprinos razumijevanju i regulaciji industrija s nekoliko moćnih poduzetnika, a njegov rad na analizi konkurencije na dvostranim tržištima (Tirole

i Rochet 2002.) ima ogroman praktični značaj (posebno u formulaciji stavova u odnosu na “multilateral interchange fee”). istraživački doprinos prof. Tirolea karakteriziran je detaljnim studijama, uvažavanjem posebnosti različitih tržišta i vještom primjenom novih analitičkih metoda u ekonomiji. “Profesor Tirole je imao veliku ulogu u ispitivanju konkurencije i analiziranju načina na koje bi regulatorna tijela trebalo kontrolirati velike tvrtke, čime se štite potrošači od zlouporabe monopola”, navela je u obrazloženju Švedska kraljevska akademija znanosti. Tirole je

direktor je Fondacije jean-jacques laffont i ravnatelj instituta industrijske ekonomije u Toulouseu te predsjednik izvršnog odbora instituta naprednih studija u Toulousu. “grane poput industrije kreditnih kartica ili pretraživanja na internetu su slične. One imaju prirodnu tendenciju da postaju monopolističke, što nije loše samo po sebi, sve dok postoji mogućnost da dinamičnije tvrtke preuzmu mjesto konkurenciji, ali se regulatorna tijela moraju pobrinuti da to bude i moguće”, rekao je Tirole nakon vijesti da je dobitnik Nobelove nagrade.

blagom padu, njihova upotreba je u porastu na što upućuje sve veći broj transakcija, s rastom od 16 posto od 2010. do 2013. godine, te porast vrijednosti transakci-ja platnim karticama od 8 posto u istom razdoblju. Najveći broj transakcija u tom razdoblju obav-ljen je debitnim karticama, oko 66 posto prosječno godišnje, što odgovara i zastupljenosti broja debitnih kartica u ukupnom broju kartica u optjecaju. Slijedom toga, i vrijednost transakcija s udjelom od 75 posto prosječno godišnje je i najveća za debitne kartice. Uz debitne kartice, najveći udjel u broju transakcija imaju charge kartice, s prosječnim godišnjim udjelom od oko 12 posto, a sli-jede revolving i kartice s odgođe-nom naplatom, sa oko 10 posto prosječnog godišnjeg udjela za promatrano razdoblje. Utvrđe-no je kako sve banke surađuju s poduzetnicima MasterCard i Visa, u pravilu s oba ili samo s jednim od njih. Slijedom toga, u ponudi imaju i njihove kartice. Uz to, Er-ste banka ima u ponudi i Diners kartice, no prihvat Diners kartice je podržan 3-partitnim sustavom, odnosno “trostranom” kartič-nom shemom u kojem slučaju

m. interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Isti slučaj je i s American Express karticama u ponudi PBZ-a.

Veza MIF-a i MSC-aKada je riječ o interchange fee i MSC naknadama utvrđeno je kako postoji jasna uzročno-posljedična veza između njih jer visina interc-hange fee naknada znatno utječe na visinu odnosno na određivanje MSC naknada trgovcima. Poslje-dično, visina MSC naknade trgo-vaca utječe na visinu cijene proi-zvoda i usluga u njihovoj ponudi. Razumno je za pretpostaviti da bi smanjenje iznosa m. interchan-ge fee naknade dovelo do manje naknade trgovcima, što bi trebalo dovesti i do nižih cijena proizvoda i usluga. Iz istog razloga i Europ-ska Komisija namjerava postaviti gornju granicu za visinu m. inter-change fee naknade za kreditne i debitne kartice.

Naime, u travnju 2014. godi-ne Europski Parlament je glasao o prijedlogu Komisije vezano uz ograničenja interchange fee na-knada. Kao zaključak glasanja m interchange fee naknade za kre-ditne kartice bi se trebale ogra-ničiti na razinu od 0,3 posto, dok

bi iste naknade za debitne kartice iznosile 7 eurocenti ili 0,2 posto obavljene transakcije. To uključuje i potrošačke i komercijalne karti-ce, te bi se primjenjivalo jednako na domaće i prekogranične tran-sakcije, i odnosilo bi se na cijelu eurozonu.

Buduća uredba Europske komisijeNo, zemlje članice bi i dalje ima-le mogućnost određivanja i nižih dozvoljenih razina m. interchange fee naknada kao i druga moguća ograničenja kartičnim instituci-jama. Ovo se trenutno odnosi samo na “četverostrane” kartične sheme, dok bi trostrane kartične sheme potpadale pod istu regu-laciju samo ukoliko bi prelazile prag određen od strane Komisije. Treba naglasiti da je ovo glasanje Parlamenta o Komisijinom pri-jedlogu samo prvi korak, dalje slijede pregovori između Komi-

sije i zemalja članica oko konač-nog teksta uredbe. Predviđena uredba Europske Komisije koja se tiče određivanja gornje grani-ce za m. interchange fee naknade Vise i MasterCarda bi smanjila prosječne interchange fee nakna-de u Hrvatskoj za oko 80 posto kod Vise, te za oko 70 posto kod MasterCarda. Za pretpostaviti je da bi smanenje interchange fee naknade trebalo smanjiti i MSC naknade. Naime, prema prikuplje-nim podacima, prosječne MSC na-knade su za više od dva puta veće od prosječnih m. interchange fee naknada. Predviđena uredba Ko-misije bi tako nakon ograničenja iznosa multilateralnih naknada ostavila dosta prostora bankama za smanjenje visine MSC naknade koju naplaćuju trgovcima, a trgov-cima za smanjenje cijena proizvo-da i usluga.

Osim negativnog utjecaja na visinu MSC naknada, interchange fee naknade mogu imati i dru-ge dodatne negativne učinke na tržišno natjecanje. Radi se, pri-mjerice, o otežanom ulasku kon-kurenata na tržište, nedostatku tržišnog natjecanja između kar-tičnih sustava, antikompetitivnom određivanju cijena, negativnim učincima na unutarnje tržište EU i slično. Donošenjem i stupanjem na snagu Uredbe o međuban-kovnim naknadama te mjerama koje su predviđene uredbom Eu-ropska Komisija smatra da će se postići pozitivni učinci na tržišno

PRIjEDlOg jE EK DA SE MUlTIlATERAlNE NAKNADE ZA KREDITNE KARTICE ogRaNIčE Na RAZINU OD 0,3%, DOK BI ISTE NAKNADE ZA DEBITNE KARTICE IZNOSIlE 7 EUROCENTI IlI 0,2 % OBAVljENE TRANSAKCIjE

!natjecanje u Europskoj uniji.

Korist za trgovce i potrošače i u HrvatskojTako bi određivanje gornje gra-nice m. interchange fee naknada koristilo trgovcima na malo, koji bi trebali u sve većoj mjeri prihva-ćati platne kartice kao instrument plaćanja, što bi trebalo potaknuti i potrošače na širu upotrebu kartica, uz smanjenje cijena pro-izvoda i usluga. Također, poveća-nje obujma transakcija platnim karticama i ušteda u području upravljanja gotovinom bi moglo barem djelomično nadoknadi-ti potencijalne troškove banaka zbog određivanja gornje granice tih naknada, dok bi druge uštede mogle uslijediti zbog manjeg po-dizanja novca s bankomata. Regu-liranje prekograničnih transakcija će pogodovati trgovcima na malo koji će moći preko granice tra-žiti jeftinije usluge prihvaćanja te time potaknuti tržišno natjecanje kod domaćih banaka. Ukoliko se prihvate prijedlozi koje je izgla-sao Europski parlament, regula-cija m. interchange fee naknada bi obuhvaćala i naknade primje-njive u Republici Hrvatskoj te bi se predviđanja Europske komisije vezano uz pozitivne učinke re-guliranja međubankovnih nakna-da trebala ostvariti i u Republici Hrvatskoj.

* Istraživanje je dostupno na: http://www.aztn.hr/article/1647/pregled-trzista-platnih-kartica-u-republici-hrvatskoj

! Studija utvrđivanja troškova trgovaca Europska Komisija trenutno provodi i studiju radi utvrđivanja troškova koje trgovci imaju prilikom procesiranja plaćanja gotovinom i karticom. Rezultati studije će biti objavljeni tijekom 2014. godine.

3.

bankarska industrija veliki poduzetnicikartičarsko tržišteFinancijsko tržište platni promet maloprodaja

4.

veliki poduzetnici zaštita potrošačamaloprodaja prehrambena industrija istraživanja tržišta

U 2000. je 10 najvećih europskih trgovaca na malo prehrambenim proizvodima imalo tržišni udio od 26 posto, a u 2011. on je bio 31 posto. Najviše su rasle diskontne trgovine

Potraga za nižim cijenama prioritet je europskih potrošača

Rezultati opsežne studije EK o ekonomskom učinku ma-

loprodaje na izbor i inovacije u prehrambenoj industriji* čija je izrada trajala od svibnja 2013. do rujna 2014. ukazuju da je među-djelovanjem različitih čimbenika tijekom posljednjeg desetljeća došlo do evolucije maloprodaje za potrošače u Europskoj uniji. Vremensko razdoblje koje pokri-va studija obilježeno je gospodar-skom krizom iz 2008. godine koja ima značajan učinak na kupovnu moć potrošača. Potraga za nižim cijenama postala je ključan prio-ritet europskih potrošača.

Dodatno, promjene u sastavu kućanstava, starenje stanovništva, povećani interes za zdravlje (into-lerancija na hranu, alergije, bolesti uzrokovane prehranom, debljina) i povećana ekološka osviješte-nost imaju utjecaja na malopro-dajno tržište mješovitom robom u Europi, a rastu i specijalne kate-gorije proizvoda (svježi proizvo-di, organska hrana, bezglutenski

za domaćinstvo povećao se u 24 države članice. To se vidi po no-vootvorenim trgovinama i po-većanoj površini. Diskontne tr-govine su doživjele najjači rast u broju prodajnih mjesta i površini u posljednjem desetljeću: diljem EU su u razdoblju 2000.- 2011. povećale svoj prodajni prostor za 81 posto, dok su se prodajne površine hipermarketa povećale za 46 posto, a supermarketa za 26 posto.

Najveće moderne malopro-dajne grupacije su se proširile i povećale svoj tržišni udio u mno-gim državama članicama. Najvećih 10 europskih trgovaca na malo prehrambenim proizvodima ima-lo je u 2000. tržišni udio od 26 posto, a u 2011. taj je tržišni udio bio 31 posto.

Konačno, tržišni udio proi-zvoda privatnih robnih marki po-većao se kroz većinu kategorija proizvoda. Vjerojatno je ključan razlog za takvo povećanje per-cepcija potrošača da ti proizvodi

proizvodi itd.). Želja za praktični-jim proizvodima postala je važnija u odluci potrošača i za posljedicu je imala brojne inovacije (gotovi proizvodi za pripremu, konzer-ve koje se lakše otvaraju itd.). U posljednjih osam godina prodaja prehrambenih proizvoda ostala je stabilna.

Snažan razvoj moderne maloprodajeNavedeno razdoblje obilježava i snažan razvoj moderne malo-prodaje diljem Europske unije: od 2004. do 2012. udio moderne ma-loprodaje ukupne prodaje mješo-vitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima

nude dobru vrijednost za novac potrošačima, veću maržu trgov-cima u maloprodaji i profit pro-izvođačima.

Dva tipa izboraStudija je provedena kako bi se ispitalo utječe li povećanje kon-centracije trgovaca na malo pre-hrambenim proizvodima/proizvo-đača prehrambenih robnih marki, ili drugi čimbenici, kao što su tip ili veličina trgovine, penetracija na

tržište vlastite robne marke, soci-odemografska obilježja (BDP po stanovniku, poslovna očekivanja trgovaca na malo, broj i gusto-ća stanovništva, nezaposlenost i potrošnja hrane) na mogućnost izbora i inovacije.

Studija koja obuhvaća razdo-blje od posljednjih deset godina opisuje kako se razvijala koncen-tracija i potencijalna neravnoteža između trgovaca na malo i proi-zvođača robnih marki na europ-

STUDIjA jE POKAZAlA DA jE DOŠlO DO EVOlUCIjE MAlOPRODAjE ZA POTROŠAČE

!

Edukacija o tržišnom natjecanju u sklopu projekta biZimpactU sklopu II. faze projekta “BI-

Zimpact” - Poboljšavanje in-formiranosti hrvatske poslovne zajednice, u Zagrebu je 27. listo-pada 2014. održana edukacija o tržišnom natjecanju temeljena na mini vodiču Zaštita tržišnog na-tjecanja i državne potpore, izrađe-nom u sklopu projekta u kojem je Agencija za zaštitu tržišnog natje-canja jedan od partnera. Vesna Pa-trlj, zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i dr. sc. Mirta Kapural, samostalna sa-vjetnica u Odjelu za međunarodnu i europsku suradnju, prezentira-le su osnovne pojmove iz politike

i prava tržišnog natjecanja, poja-snile nadležnosti Agencije za zašti-tu tržišnog natjecanja te temeljna obilježja postupka pred Agencijom. Također, izložile su i ključne karak-teristike svakog od tri područja iz nadležnosti Agencije - zabranjenih sporazuma, zlouporabe vladajućeg položaja i ocjene koncentracija po-duzetnika. Glavni korisnik projekta “BIZimpact” vrijednog 1,4 miliju-na eura je Ministarstvo obrta i po-duzetništva, a cilj je projekta podići konkurentnost malih i srednjih po-duzeća i obrtnika u Hrvatskoj. Taj se cilj, između ostalog, postiže i bo-ljom informiranosti poduzetnika

o zakonodavnom okruženju, po-litikama, strategijama, projektima. Mini vodiči kojih je dosad izrađe-no i prezentirano sedam, a do kra-ja projekta će ih biti 14, jedan su od alata za to. Posebna vrijednost vodiča je to što su područja koja obrađuju izabrana upravo na inici-jativu poduzetnika odnosno oni su sami odredili područja koja su im prioritet i o kojima žele dobiti više informacija.

Paraleno s izradom vodiča, par-tneri na projektu su na području cijele Hrvatske započeli i sa seri-jom seminara za poslovnu zajed-nicu temeljenima na područjima

skom tržištu opskrbe hranom. Cilj naručene studije bio je izmje-riti evoluciju izbora i inovacija u posljednjem desetljeću u sektoru maloprodaje prehrambenih pro-izvoda te utvrditi glavne poluge razvoja izbora i inovacija.

Na temelju literature, surad-nje s ekspertima, prikupljenih po-dataka iz raznih izvora, statističke analize razvoja izbora, inovacija i njihovih pokretača, ekonometrij-skim analizama i uzimajući u obzir šest primjera iz prakse, definirani su koncepti izbora i inovacija te utvrđeni njihovi potencijalni po-kretači. Studija definira dva tipa izbora, onaj izbora hrane i onaj

! lista ključnih pokretača izbora i inovacija

- koncentracija modernih trgovaca na malo na nacionalnoj i lokalnoj razini otkupa

- koncentracija dobavljača na nacionalnoj i lokalnoj razini otkupa

- stupanj neravnoteže na tržištu između modernih trgovaca na malo i dobavljača (relativna koncentracija modernih trgovaca na malo i dobavljača na nacionalnoj razini)

- vrsta prodajnog mjesta

- veličina prodajnog mjesta

- otvaranje nove trgovine

- socioekonomski čimbenici

- udio privatnih robnih marki na lokalnoj i nacionalnoj razini

- prihod od određene kategorije proizvoda tj. veličina tržišta prodaje za svaku kategoriju proizvoda

- obilježja regije ili države članice uključujući i pristup financiranju, pravno okruženje, cjenovno uređenje, uređenje javnog zdravstva, porezni propisi.

izbora trgovine. Inovacija se pak isključivo odnosi na inovaciju proizvoda koja se mjeri brojem inovacija uvedenih na police u ne-kom razdoblju (novi proizvod, ši-renje asortimana, ambalaža, nova formula, ponovljeno stavljanje na tržište). Ekstenzivna baza podata-ka stvorena je metodom uzorka kojom je maksimizirana teritori-jalna pokrivenost, kategorija pro-izvoda i vremensko razdoblje, a šest uključenih primjera iz prak-se pružilo je dodatne kvalitativne informacije.

* Tekst studije dostupan je na engle-skom jeziku: http://ec.europa.eu/competiti-on/publications/KD0214955ENN.pdf

obuhvaćenim vodičima, a osim osnova tržišnog natjecanja, na edu-kaciji u Zagrebu poduzetnicima je prezentiran porez na dodanu vri-jednost nakon pristupanja Europ-skoj uniji.

Također, predstavljene su im elektronske aplikacije za savjeto-vanje putem kojih će poduzetni-ci, obrtnici i zadrugari po prvi puta moći izravno davati svoje komen-tare, prijedloge i/ili primjedbe pri-likom donošenja novih ili izmjene postojećih propisa te na taj na-čin aktivno sudjelovati u stvaranju propisa koji bi im u budućnosti tre-bali olakšati poslovanje.

5.

veliki poduzetnici zaštita potrošačamaloprodaja prehrambena industrija istraživanja tržišta

6.

tržišno natjecanje zakonodavstvo željeznički prometmeđunarodni odnosi edukacija mali i srednji poduzetnici

Na Europskom danu tržišnog natjecanja - o neovisnosti agencijaPrvi korak u jačanju neovisnosti bio bi da Ek donese konkretne parametre kojih bi se vlade država članica trebale pridržavati pri odobravanju sredstava za njihov rad

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog

natjecanja prisustvovao je Eu-ropskom danu tržišnog natjeca-nja održanom u Rimu 10. listo-pada 2014. Riječ je o konferenciji pod nazivom “Promjene i izazo-vi” koju je, u povodu talijanskog predsjedanja Vijećem Europske unije i 24. godišnjice svoga po-stojanja, organizirala talijanska agencija za zaštitu tržišnog na-tjecanja (AGCM).

Propitivanje izazovaDogađaj je okupio gotovo sve čelnike tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, a nazočio mu je i jo-aquin Almunia, potpredsjednik Europske komisije zadužen za tržišno natjecanje.

Cilj Europskog dana tržišnog natjecanja bio je propitati funda-mentalne promjene i izazove s kojima se suočavaju europska ti-jela za zaštitu tržišnog natjecanja. Težište je bilo na ocjeni desetgo-dišnje primjene Uredbe 1/2003 o provedbi pravila o tržišnom

U okviru Opservatorija za promet jugoistočne Europe

(South-east Europe Transport Observatory - SEETO) u Beo-gradu je 9. i 10. listopada 2014. održan 21. sastanak radne grupe za željeznice kojem je nazočio i predstavnik Agencije za zašti-tu tržišnog natjecanja. Predava-či iz Austrije, Njemačke, Finske i Slovenije te stručnjaci iz Europ-ske komisije održali su predava-nja na temu recentnih promjena europskog regulatornog okvira poslovanja u sektoru željeznič-kog prometa, uključujući i pre-zentaciju relevantnih europskih predmeta iz područja primjene prava tržišnog natjecanja na tr-žištu željezničkog prometa. Spr-ječavanje zlouporaba vladajućeg položaja mrežnih operatora i operatora transporta (bivši dr-žavni monopolisti), prvenstveno kroz zaustavljanje prakse one-mogućavanja pristupa tržištu, prepoznato je kao važan pre-duvjet za zaustavljanje sadašnjih negativnih trendova i oporavak željezničkog sektora u regiji. U tom smislu je naglašena važ-nost suradnje tijela za zaštitu tr-žišnog natjecanja sa sektorskim regulatorima.

Promjene regulatornog okvira za sektor željezničkog prometa

pri odobravanju proračunskih sredstava za rad nacionalnih tije-la za zaštitu tržišnog natjecanja, trebale pridržavati vlade država članica.

U razgovorima na marginama skupa, posebno je pohvaljeno aktivno sudjelovanje i doprinos predstavnika AZTN-a u radu specijaliziranih radnih skupina u okviru Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

natjecanju utvrđenih člancima 101. i 102. UFEU te na ulozi tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u promicanju gospodarskog razvo-ja i dobrobiti potrošača.

Teme okruglih stolova bile su budućnost Europske mreže tije-la za zaštitu tržišnog natjecanja (ECN) odnosno rasprava o teo-rijskom i regulatornom okviru u kojemu zaštita tržišnog natjeca-nja može pridonijeti gospodar-skom rastu EU i država članica te kakva je pri tome uloga agencija za tržišno natjecanje.

U tom kontekstu poseban je naglasak stavljen na nedavnu preporuku joaquina Almunie upućenu vladama država članica o potrebi da se, upravo u vre-

menu ekonomske krize, tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja osiguraju financijska sredstva dostatna za njihovu neovisnost i efikasnost.

Pohvaljena AZTNU tom su se smislu sudionici skupa složili kako bi prvi korak u jačanju neovisnosti agencija bio da Europska komisija donese konkretne parametre kojih bi se,

NA OKUPU GOTOVO SVI ČElNICI TIjElA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATjECANjA

!

Iznosom od 38,8 milijuna eura EK je kaznila Slovak Telekom i društvo majku Deutsche Te-lekom zbog odbijanja pristu-pa konkurenata kao i zbog cjenovnog istiskivanja (putem “cijenovnih škara”) alternativ-nih operatora na tržištu širo-kopojasnog pristupa internetu. Postupak dubinskog ispitivanja Slovak Telekoma Komisija je pokrenula u travnju 2009., za-tim ga je u prosincu 2010. pro-širila na Deutsche Telekom.

Odluka o kazni temelji se na Smjernicama iz 2006. godi-ne, a u obzir je uzeto trajanje povrede (protutržišno postu-panje trajalo je na slovačkom tržištu više od pet godina) i njezina težina. Uz navedenu kaznu, Deutsche Telekom, kao poduzetnik koji ima odlučujući utjecaj na svoje društvo-kćer, mora platiti i dodatnih 31 mi-lijun eura zbog ponavljanja dje-la – naime, već je 2003. godine u Njemačkoj bio kažnjen zbog povrede propisa o zaštiti tržiš-nog natjecanja.

Europska komisija je odobrila transakciju vrijednu 19 milijardi dolara kojom Facebook stječe WhatsApp, smatrajući da ova dva pružatelja komunikacijskih aplikacija nisu bliski konkuren-ti te da će potrošači i nadalje imati široki izbor alternativ-nih aplikacija. Razlog ispitivanja ove transakcije bilo je poveća-nje broja korisnika koje će ona prouzročiti: korisnicima Face-booka, kojih je mjesečno aktiv-no oko 1,32 milijarde, pridružit će se više od 450 milijuna ko-risnika WhatsAppa. U svojoj se ocjeni Komisija usmjerila na tri područja: komunikacijske usluge za korisnike (te se brzorastuće tržišne pozicije često presla-guju, a pokretanje novih uslu-ga je jednostavno), usluge druš-tvenog umrežavanja (“udaljeni” konkurenti i veliki broj alterna-tivnih pružatelja usluga) te na usluge online oglašavanja (Face-book će i dalje imati dovoljno pružatelja ciljanog oglašavanja).

Nova Europska komisija na čelu s predsjednikom jean-Claude-om junckerom, preuzela je duž-nost 1. studenoga 2014. Sa-stav nove Komisije prethodno je dobio zeleno svjetlo Europ-skog parlamenta. U glasovanju na plenarnoj sjednici sudjelova-lo je 699 zastupnika od kojih je za junckerovu Komisiju glasova-lo 423 zastupnika, 209 ih je bilo protiv, a 67 suzdržano. Tako je s 1. studenim dužnost povjere-nice za područje tržišnog natje-canja preuzela Margrethe Vesta-ger, koja je tijekom posebnog postupka ispitivanja, dobila ne-podijeljenu podršku zastupnika Parlamenta. Tijekom saslušanja, Vestager je posebno naglasila kako će poduzimati akcije pro-tiv vlada zemalja članica koje kompanijama jamče posebne porezne tretmane.

Odluke AZTN-a objavljene u listopadu 2014.• Plava laguna d.d., Poreč i Istraturist Umag d.d., Umag - ocjena dopuštenosti koncentracije na 1. razini

• Ministarstvo financija - Nacrt prijedloga zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje - Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa - Mišljenje

• AZTN protiv Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik, Zračne luka Dubrovnik, Atlas d.d., Dubrovnik, Presečki grupa d.o.o., Krapina - Rješenje o odbacivanju inicijative

• Državni ured za upravljanje državnom imovinom - Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske - Mišljenje

• Ministarstvo socijalne politike i mladih - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona s tezama i prethodnom procjenom - Mišljenje

• Ministarstvo socijalne politike i mladih - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s konačnim prijedlogom Zakona - Mišljenje

• Ministarstvo financija - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona - Mišljenje

kažnjeni slovak telekom i deutsche telekom

odobrena koncentracija Facebooka i Whatsappa

Nova Europska komisija počela s radom

7.

pekarska industrija hotelijerstvotelekomunikacije informacijska tehnologija unutarnje tržište eu

Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je češka agencija 2003. tijekom provođenja ne-najavljenih pretraga povrijedi-la pravo na privatnost poduzet-nika Delta Pekarny. Poduzetnik je smatrao da mu je pravo po-vrijeđeno tijekom pregleda ra-čunala koja su sadržavala privat-nu elektroničku poštu i uslijed nedostatnog sudskog nadzo-ra pretraga (pretraga provođe-na bez sudskog naloga), te da su zaplijenjeni dokumenti koji nisu bili vezani uz predmet istrage. Sud za ljudska prava zaključio je da stranci nisu bile dane dovolj-ne procesne garancije koje bi ju zaštitile od zlouporabe ovlasti češke agencije zbog nedostatka prethodnog odobrenja suda za provođenje pretraga, odgovara-jućeg sudskog nadzora opravda-nosti poduzetih mjera i odluke o uništenju preuzetih preslika. Slijedom presude, Češka vlada dužna je poduzetniku isplatiti 5.000 eura odštete.

Češka agencija u pretragama povrijedila temeljna ljudska prava

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Savska cesta 41, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 617 64 48, fax: +385 1 617 64 50, www.aztn.hr, agencija.ztn@aztn.hr

Uredništvo: Snježana Vujisić Sardelić, voditeljica Odjela za komunikacije AZTN-a snjezana.vujisic@aztn.hr

mr. sc. Branimira Kovačević, voditeljica Odjela za međunarodnu i europsku suradnju branimira.kovacevic@aztn.hr

Tatjana jakovljević, samostalna savjetnica, Odjel za komunikaciju tatjana.jakovljevic@aztn.hr

dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur, samostalna savjetnica, Odjel za međunarodnu i europsku suradnju mirta.kapural@aztn.hr

Marija Sabljak, stručna referentica Odjel za međunarodnu i europsku suradnju marija.sabljak@aztn.hr