8

DIVERZITET VRSTA Ekološka heterogenost prostora Bosne i Hercegovine, geomorfološka i hidrološka raznolikost, specifična geološka prošlost, te diverzitet ekoklime uslovili su i posebno bogat živi svijet na našem teritoriju. Flora, fauna i fungia Bosne i Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije u čitavoj Evropi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne biološke raznolikosti. Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Evropi, egzistiraju višerazvojni endemni centri u kojima se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Posebnu specifičnost predstavljaju brojni kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u izvorišnom dijelu i gornjem toku Bosne, te u središnjem dijelu Vrbasa sa posebno interesantnim kanjonom rijeke Ugar između Vlašića, Čemernice i Manjače). Ispod najviših vrhova bosanskohercegovačkih planina, u području cirkova, nalaze se i centri razvoja glacijalne flore i faune, kao osobiti dokazi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakteriše se određenim stepenom endemičnosti, što floru Bosne i Hercegovine čini jednom od posebnih i jedinstvenih u Evropi. Izražen diverzitet insekata (naročito hidrofilnih), predstavnika ihtiofaune i sisara čini faunu BiH prepoznatljivom u evropskim razmjerama, a prema nekim skupinama (pećinski organizmi i ribe u kraškim ponornicama) osobitim i za čitav svijet. Kao osnovni faktori diverziteta Bosne i Hercegovine mogu se navesti:

• diverzitet terestričnih staništa kroz: prisustvo stijena različite geološke starosti, raznolikost matičnog supstrata, tipova zemljišta, unikatnih i raznovrsnih formi reljefa, te diverzitet klimatskih uslova.

• diverzitet vodenih staništa kroz: bogatu i raznovrsnu hidrološku mrežu (planinska jezera, izvori, planinski potoci, rječice, rijeke, ponornice, bare, močvare, podzemne vode, termalni izvori, bočatne vode i more)

• dugotrajni procesi antropogeneze • raznoliki procesi etnogeneze

Živi svijet na različitim staništima Bosne i Hercegovine danas tvori brojne zajednice i ekosisteme specifične samo za ovaj prostor, prostor Balkana, te Evrope. Tako možemo govoriti o visokom stepenu endemičnosti unutar biološkog, odnosno ekološkog diverziteta. Istraženost

„Biodiverzitet BiH oduvijek se smatrao vrlo zanimljivim i izazovnim za brojne istraživače, što je bilo i glavni razlog da se iz tada udaljene zapadne i srednje Evrope upute u bosanske vrleti i bespuća. Tako je i znameniti franscuski prirodoslovac Ami Boue, ponesen znatiželjom o čarima prirode bosanskog vilajeta o kojem je slušao od učenih ljudi tokom svog boravka u pojedinim dijelovima Osmanske imperije, pa je na svom pohodu od Stambola 1863. godine pohodio i tadašnju evropsku Tursku, kako se zvala Bosna i Hercegovina. Prošavši dolinom Rzava, Višegrad, Romaniju, te kroz klanac Miljacke i dalje prema zapadu, ovaj zanesenjak je bio toliko ushićen ljepotama i divljinom prirode bosanske da je, iako geolog, skupio i ogroman herbarski materijal zajedno sa brojnim mineralima i stijenama, te ih odnio tadašnjoj evropskoj naučnoj eliti da im se dive, proučavaju ih i opisuju nove vrste. To blago danas je pohranjeno u

9

najčuvenijim evropskim prirodoslovnim muzejima i njihovim herbarijumima. Istoričari prirodoslovlja smatraju da je dolazak ekspedicije Ami Boue-a i početak stvarnog naučnog prirodoslovnog istraživanja na ovim prostorima. Čuvši za raznovrsnost živog svijeta, a posebno vaskularne flore, u bosanske vrleti uputi se i znameniti evropski botaničar Otto Sendtner (prvi oficijelni naučnik, biolog, koji je pohodio zemlju Bosnu). Ovaj istraživač prikupi bogat floristički materijal na različitim dijelovima Bosne i u najvećem jeku svog interesa i istraživanja bosanskih vrleti, onako, na bosanski način, čisto iz varoške znatiželje, na put mu stade nekoliko vlašićkih gorštaka. Napadoše karavan, uništiše dio skupljenog materijala, te razbiše naočale ovog velikog umnika. Uplašen do smrti, istog časa, a nakon što ga spasiše sluge njegove, Sendtner pokupi svu građu i čim prije pobježe iz zemlje ove, te tadašnjoj evropskoj eliti uli strah od bosanskog temperamenta, da se zadugo nakon toga niko ne usudi kročiti na ovo tlo. Tek uspostavom austro-ugarske uprave, zajedno sa vojskom, činovnicima, počeše stizati i prirodoslovci-naučnici. Iako ih je bilo mnogo, jedan zasigurno ima najveće poštovanje ove zemlje. Karlo Maly, jedan od najstrastvenijih botaničara i najvećih zaljubljenika u bilje raznovrsno, njemu najdraže zemlje Bosne, kojeg u brojnim pohodima nisu zaustavljale nikakve prirodne, a ni ljudske sile. Ovaj Austrijanac, srca bosanskog, duše hercegovačke, obiđe ovu zemlju, prikupi izuzetno bogat herbarski materijal, opisa brojne endeme i relikte i sve to pohrani u Herbarijumu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, te tako pronese naučnu slavu o unikatnosti biljnog svijeta BiH širom zemaljske kugle.” (Navod iz TV emisije „Prirodna baština BiH”)

DIVERZITET FLORE Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka. Diverzitet cijanobakterija i algi U dosadašnjim istraživanjima na ovoj grupi biljnih oblika utvrđeno je 1119 vrsta iz 204 roda.

Tabela 1. - Diverzitet cijanobakterija i algi

Preliminarni rezultati ukazuju da je razred

Bacillariophyceae najbogatiji

rodovima (45), vrstama (510), varijetetima (222) i formama (6), a vrlo bogati oblicima su i razredi zelenih algi sa ukupno 95

rodova, 362 vrste, 56 varijeteta i 7 formi, Rodovi najbogatiji vrstama su: Cosmarium, Navicula, Eunotia, Cymbella itd. Imajući u vidu heterogenost vodenih i vlažnih staništa, te postojanje razvojnih centara, može se smatrati da je najmanje jedna trećina ove grupe organizama slabo ili potpuno nepoznata naučnoj javnosti. To se posebno odnosi na svijet algi

Takson rod vrsta Pod- vrsta

varijetet forma

Cyanobacteria 36 173 - 1 4 Rodophyta 7 15 - 1 - Charophyceae 30 217 - 31 5 Chlorophyceae 65 145 - 25 2 Euglenophyta 3 6 - - - Dinophyta 5 15 - - 2 Bacillariophyceae 45 510 1 222 15 Xanthophyceae 3 13 - - - Chrysophyceae 10 25 - 4 - Ukupno 204 1119 1 284 28

10

u području planinskih niskih i visokih tresetišta, brojnih planinskih i gorskih izvora, izvora i gornjih tokova kraških ponornica, te vodotoka u refugijumima tercijerne flore. Evidentna je potreba intenziviranja sistemskih istraživanja u oblasti inventarizacije, klasifikacije, identifikacije utvrđivanja stepena ugroženosti i procjene stanja u cilju objektivizacije slike živog svijeta algi Bosne i Hercegovine. Posebnu vrijednost u diverzitetu cijanobakterija i algi imaju oblici karakteristični za termalne i mineralne izvore, sedrene alge, alge pećina i polupećina itd. Tabela 2. – Diverzitet cijanobakterija i algi na sedrenim naslagama

Osobitost diverzitetu algi daju i oblici u bočatnim, te slanim vodama bosanskohercegovačkog dijela Jadranskog mora. Tu su posebno značajni predstavnici smeđih, crvenih i zelenih algi, koje postižu visoku produkciju korisne biomase. Uz recentne oblike Cyanobacteria i

algi utvrđeno je i bogatstvo paleoblika u naslagama različite geološke starosti. Ističe se kako brojnost tako i endemičnost silikoflagelata (Dictiocha slavnicii, D. mucibabici, D. soljani, D. krekii, Deflandriocha sp.) i fosilnih jednoćelijskih algi sa karbonatnim ljuskama (Coccolitophorales). Diverzitet vaskularne flore Visok diverzitet vaskularne flore Bosne i Hercegovine bazira se na diverzitetu mahovina (Bryophyta), papratnjača (Pteridophyta) i sjemenjača (Spermatophyta). Tabela 3. - Taksonomski diverzitet viših biljaka

Porodica Rod Vrsta Podvrsta Hibrid Ukupno vrsta,

podvrsta i hibrida

Bryophyta 52 187 565 0 0 565

Pteridophyta 14 26 61 8 2 71

Spermatophyta 161 858 3256 1078 164 4498

Ukupno 227 1071 3882 1086 166 5134

Ukupan broj evidentirani taxa iznosi 5.134. Ovaj podatak ukazuje da je florističko bogatstvo viših biljaka Bosne i Hercegovine zaista vrlo veliko i da se po tome naša država nalazi u Evropi na vrhu, zajedno s Hrvatskom, Italijom, Grčkom i još nekim zemljama. Najveći broj vrsta su terestrični i semiterestrični oblici, a samo mali broj je vezan za različite tipove vodenih staništa. Diverzitet Bryophyta Prema današnjem stepenu poznavanja, na prostoru Bosne i Hercegovine je ustanovljen relativno visok diverzitet mahovina. Prema nepotpunim podacima, ova skupina biljaka broji 562 vrste iz 187 rodova, koji pripadaju dvjema klasama.

Vodotok Una Pliva Trebižat

Skupina algi Broj utvrđenih vrsta

Cyanobacteria 14 1 7

Rhodophyta 3 1 2

Xantophyceae 3 1 1

Chrysophyceae 1 - 1

Chlorophyceae 4 3 4

11

Hepaticae

porodica: 13 rodova: 40 vrsta: 91

Musci porodica: 39 rodova: 147 vrsta: 474

BRYOPHYTA porodica: 52 rodova: 187 vrsta: 565 varijeteta: 84 formi: 9

Tabela 4. Diverzitet Bryophyta (razred: Hepaticae)

Grafikon 1. - Diverzitet Bryophyta

Tabela 5. Diverzitet Bryophyta (razred: Musci)

Mahovine možemo naći na skoro svim tipovima staništa. Oko stotinu vrsta je vezano za staništa izvora, potoka, sedrenih barijera, kamenitog riječnog dna. Ostalih 460 raste na zemljištu, kori drveća, raspadnutom lignohumusu u šumskim i livadskim ekosistemima dok značajan broj

nastanjuju i goli matični supstrat krečnjačkih, ultrabazičnih i silikatnih stijena. Neke vrste (Cratoneuron sp.) izravno sudjeluju u procesima travertinizacije i nastanku žive organske stijene (sedre), a time i u formiranju rijetkih i značajnih staništa na ovom dijelu Dinarida.

Porodica Rod broj vrsta

1. Ricciaceae 2 6 2. Marchantiaceae 7 7 3. Aneureae 1 5 4. Metzgerieae 1 3 5. Haplolaeneae 1 2 6. Codoniaceae 1 1 7. Epigonantheae 12 32 8. Trigonantheae 6 14 9. Ptilidioideae 2 3 10. Scapanioideae 2 10 11. Raduloideae 1 2 12. Madothecoideae 1 2 13. Jubileae 3 4 Ukupno 40 91

porodica rod

vrs

ta

Var.

form

a

Sphagnaceae 1 22 0 0 Fissidentaceae 1 9 0 0 Archidiaceae 1 1 0 0 Ditrichaceae 5 11 0 0 Seligeriaceae 3 5 0 0 Dicranaceae 14 31 0 0 Leucobryaceae 1 1 0 0 Encalyptaceae 1 4 0 0 Pottiaceae 20 71 0 0 Grimmiaceae 2 24 0 0 Funariaceae 3 5 0 0 Georgiaceae 1 1 0 0 Bryaceae 7 55 17 0 Aulacomniaceae 1 2 0 0 Meeseaceae 1 3 2 0 Bartramiaceae 3 11 3 3 Timmiaceae 1 3 0 0 Ptychomitriaceae 1 1 0 0 Orthotrichaceae 4 28 5 0 Fontinalaceae 1 5 3 0 Climaciaceae 1 1 0 0 Hedwigiaceae 1 1 3 0

Leucodontaceae 3 3 0 0 Neckeraceae 4 8 6 0 Lembophyllaceae 2 4 3 0 Hookeriaceae 1 1 0 0 Theliaceae 1 3 1 0 Leskeaceae 5 6 2 0 Thuidiaceae 6 14 1 0 Amblystegiaceae 13 39 18 3 Brachytheciaceae 11 42 8 3 Entodontaceae 5 6 2 0 Plagiotheciaceae 1 4 2 0 Hypnaceae 9 21 6 0 Rhytidiaceae 4 7 0 0 Hylocomiaceae 2 2 0 0 Buxbaumiaceae 1 2 0 0 Diphysciaceae 1 1 0 0 Polytrichaceae 4 16 2 0 ukupno 147 474 85 9

12

Na prostoru Bosne i Hercegovine nalazimo i mahovine koje su graditelji visokih tresetnih tala (akrohistosola), te edifikatori reliktnih borealnih zajednica tresetarki, gdje čine dio diverziteta močvarnih područja naše zemlje. U šumskim ekosistemima mahovine izgrađuju posebno organizovane, strukturno-funkcionalne cjeline (sinuzije) koje su staništa brojnim životinjskim organizmima. U flori mahovina Bosne i Hercegovine posebnu pažnju zaslužuju endemične (Tabela 6) , te rijetke i ugrožene (Tabela 7) vrste . Tabela 6. Pregled nekih endemičnih vrsta mahovina Takson Stanište lokalitet

Pseudoleskea illyrica Glow Epifit pojasa bukovih šuma Ravna planina, Plaša, Orijen

Trichostomum brevifolium Sendt.

Epilit na krečnjaku brdskog pojasa i primorja

Konjic, Ljuta, Doljanka

Ctenidium distiguendum Glow. Epilit na krečnjaku u brdskom i planinskom području

Foča, Stambolčić-Hodža, Trebević

Antitrichia curtipendula (L.) Brid.f. pristoides (Glow.) Horvat

Epifit i epilit od primorja i nizija do gornje granice šume

Jahorina, Ravna planina

Eucladium angustifolium (Jur.) Glow.

Higrofit na stijenama u primorju i dolinama bosanskih rijeka

Brod kod Foče, Ljuta i Bijela kod Konjica, Doljanka

Eucladium verticillatum (L.) B. S. G. subsp. commutatum Glow.

Higrofit na stijenama uz rijeke, potoke, vodopade u primorskom i kontinentalnom području

Plivini vodopadi kod Jajca, klisura Miljacke, Ljuta kod Konjica

Didymodon bosniacus Glow. Sedreni slapovi Plivini vodopadi Bryum schleicheri Schwägr. var. bosniacus Wstf.

Higrofit na plavljenom tlu Kod Travnika

Navedeni ugroženi taksoni su šireg rasprostranjenja (evroazijskog, borealnog), a na našem prostoru se sreću veoma rijetko. Ove vrste ulaze u sastav reliktnih zajednica koje su ostaci vegetacije iz glacijalnih perioda. U Bosni i Hercegovini se, dakle, javljaju na relativno malom prostoru koji predstavlja južnu granicu nekih tipova vegetacije sa normalnom distribucijom u borealnom pojasu. Tabela 7. - Pregled nekih ugroženih vrsta mahovina

Takson stanište lokalitet Drepanocladus sendtneri (Schimp.) Wstf. f. gracilis Sanis

Tresetne livade i vlažna mjesta

Kupreško polje

D. aduncus (Hedw.) Moenkm. var. capillifrons (Wstf.) Mkm.

Močvarne livade, tresetišta Livanjsko polje

D. revolvens (S. W.) Wstf. var. intermedius (Lindb.) Grout

Močvare Livanjsko polje

Racomitrium microcarpum (Hedw.) Brid. Epilit vlažnih stijena Livanjsko polje, Ždralovac

Polytrichum strictum Smith. Tresetišta, močvarne šumske livade

Livanjsko polje – Sajkovići

Hygrohypnum eugyrium (B. S. G.) Broth. var. mackayi (Hedw.) B. S. G.

Vlažna staništa u nižem brdskom pojasu

Livanjsko polje - Buško blato, Glamočko polje

Hygroamblystegium fluviatile (Hedw.) Loeske f. spinifolium Mkm.

Hidrofit, na kamenju i drvenoj građi

Livanjsko polje

Dialytrichia mucronata (Brid.) Broth.. Epilit, higrofit Izvor Plive

13

Pritisci na floru mahovina Danas je prisutno mnogo faktora koji ugrožavaju populacije i vrste mahovina na području Bosne i Hercegovine. Mnoge od higrofilnih vrsta se nalaze u sastavu reliktnih kanjonskih zajednica čija su staništa pretrpjela ili se danas nalaze u procesu izgradnje vještačkih akumulacija za potrebe hidroelektrana (na rijekama Drina, Neretva, Pliva). Prvobitna staništa mnogih vrsta su pretrpjela bitne promjene ekoloških uslova (npr. sedreni slapovi Plive kod Jajca). Epifitske vrste su ugrožene opštim procesom degradacije šumskih ekosistema do pretplaninskog pojasa (sječom, sušenjem, požarima, izgradnjom rekreacionih objekata i površina). Diverzitet Pteridophyta U flori papratnjača do sada je utvrđeno 61 vrsta iz 26 rodova koji pripadaju odjelima Equisetophyta, Lycopodiophyta i Polypodiophyta. Osim izražene filogenetičke diferencijacije, papratnjače su i ekološki veoma razdijeljene, tako da mnoge služe kao veoma dobri indikatori kvaliteta ekosistema, te životne sredine. Predstavnici Equisetophyta su vezani za močvarna staništa, na kojima dominiraju vrste iz roda preslice (Equisetum). Močvarna staništa, te vodenjare nastanjuju i izuzetno rijetke paprati, kao što su Salvinia i Marsillea, koje danas čine izuzetne elemente raznovrsnosti i stabilnosti sve ugroženijih močvarnih ekosistema. Posebno vrijedni elementi naših šumskih ekosistema su crvotočine (vrste rodova Lycopodium i Hupersia), koje nastanjuju humozna zemljišta tamnih četinarskih šuma, dok vrste roda Selaginella nastanjuju pukotine ultrabazičnih stijena. Tabela 8. - Diverzitet Pteridophyta

Najvišim stepenom diverziteta odlikuju se rodovi vezani za različita šumska staništa (Dryopteris, Blechnum, Thelypteris, Athyrium, Polystichum, Gymnocarpium). U pukotinama otvorenih i zasjenjenih stijena zastupljene su vrste rodova (Polypodium , Asplenium, Ceterach), na staništima brdskih vriština Pteridium, u zasjenjenim vlažnim šumama Phyllitis, a na travertinskim naslagama uz

slatke i termalne vode Adianthum. Za serpentinsko-peridotitske stijene vezane su vrste Notholaena marantae i Asplenium cuneifolium (tabela xx).

Porodica Rod vrsta Podvrsta hibrid

Lycopodiaceae 4 5 0 0 Selaginellaceae 1 3 0 0 Equisetaceae 1 8 0 1 Adiantaceae 3 4 0 0 Aspleniaceae 1 11 7 0 Blechnaceae 1 1 0 0 Dryopterideaceae 2 9 1 1 Pteridaceae 1 1 0 0 Marsileaceae 1 1 0 0 Ophioglossaceae 2 4 0 0 Polypodiaceae 1 2 0 0 Salviniaceae 1 1 0 0 Thelypteridaceae 3 3 0 0

Woodsiaceae 4 8 0 0

UKUPNO 26 61 8 2

14

Tabela 9. - Vrste Pteridophyta kao indikatori tipova staništa

Tip staništa Vrsta hidrofilna staništa Salvinia natans, Marsillea quadrifolia

močvare i agroekosistemi Equisetum arvense, E. hyemale, E. sylvaticum, E. Telmateia

zasjenjene vlažne šume Phylitis scolopendrium

hrastove šume Gymnocarpium dryopteris

bukove šume Thelypteris phegopteris, Polystichum aculeatum, Dryopteris filix mas, Athyrium filix femina,

cetinarske šume Hupersia selago, Lycopodium clavatum, Blechnum spicant

vegetacija pukotina stijena Ceterach officinarum

Kamenjari Asplenium trichomanes, A. Viride

Pteridophyta imaju važnu ulogu u očuvanju stabilnosti ekosistema mnoge od njih predstavljaju dobre resurse, neke vrste se koriste u ishrani, a druge su od davnina poznate u tradicionalnoj medicini. Pojedine vrste paprati se koriste u kulturama naših naroda u različite svrhe, pa su neke poznate čak i kao sredstvo za tjeranje zlih duhova. Posebna je važnost ovih vrsta u savremenoj etnoterapiji. Crvotočine (Lycopodium) se koriste kod teških oboljenja jetre; podrebnica (Phyllitis) u liječenju sušice; vilina vlas, sleznica (Asplenium) i zlatna parat (Ceterach) u liječenju oboljenja bubrega i mokraćnih puteva; slatka paprat u liječenju šećerne bolesti, a mladi ovršci bujadi (Pteridium) oduvijek su bili sočna proljetna hrana brdskom i gorskom stanovništvu. Pritisci na floru papratnjača Zbog različitih pritisaka na staništa papratnjača (sječa, kamenolomi, zagađenje voda, globalne klimatske promjene praćene kiselim kišama) danas je evidentna ugroženost pojedinih vrsta pa i čitavih rodova. U ovu skupinu spadaju Notholaena maranthe, Asplenium cuneifolium i Selaginella helvetica na starim vulkanskim stijenama, Ceterach javorke, Asplenium lepidum u pukotinama karbonatnih stijena, Asplenium fissum u pukotinama stijena planinskog pojasa, sve vrste roda Lycopodium, Salvinia natans, Marsillea quadrifolia, te vilina vlas Asplenium adianthum nigrum.

Diverzitet Spermatophyta U okviru vaskularne flore Bosne i Hercegovine, sjemenjače su najbrojnije i najraznovrsnije. To su biljke kopnenih staništa, a samo nekoliko ih je prilagođeno na uslove vodene sredine. Ova skupina organizama čini okosnicu živog svijeta Bosne i Hercegovine, te djeluje kao osnovni faktor u oblikovanju pejzažne raznolikosti. U bogatom diverzitetu vaskularne flore su i najznačajniji biološki resursi (privredno važne vrste šumskog drveća, ljekovitih, jestivih, aromatičnih biljaka, biljni genetički resursi i ukrasna flora). Sjemenjače su bile i pokretački faktor etnogeneze, naseljavanja, opstanka i egzistencije bosanskohercegovačkog stanovništva. Na temelju pomenutih bioloških resursa, egzistiraju danas dominantne privredne grane Bosne i Hercegovine. Od esencijalne važnosti za razvoj i prosperitet lokalne, odnosno nacionalne zajednice, su šumarstvo i drvna industrija, farmaceutsko-prehrambena industrija, savremena dijetetika, kozmetologija,

15

proizvodnja voća, povrća i vlakana, te druge privredne djelatnosti koje osnovu nalaze u iskorištavanju bioloških resursa. Zahvaljujući istraživačima flore Bosne i Hercegovine (Beck, Hayek i Karlo Maly) napravljena je solidna osnova za kasnija floristička istraživanja, koja danas rezultiraju sljedećom procjenom diverziteta sjemenjača:

Grafikon 2. - Diverzitet Spermatophyta

Najviši stupanj diverziteta izražen je u razredu Magnoliatae (2 608 vrsta, 943 podvrste i 148 hibrida), te u razredu Liliatae sa 648 vrsta, 135 podvrsta i 16 hibrida. Pododjeljak Coniferophytina sadrži relativno mali broj vrsta (40) i podvrsta (4) kao i hibrida (4). Porodice sa najvišim specijskim diverzitetom su: glavočike, leptirnjače, trave, ružovke, kupusnjače, štitare, usnatice, šaševi, zijevalice, karanfili, ljiljani i ljutići. U okviru ovih porodica je 65 % od ukupnog broja sjemenjača. Bitna karakteristika diverziteta ove skupine ogleda se i u velikom broju porodica predstavljenih sa samo jednim rodom i jednom vrstom (približno 30 % od ukupnog broja vrsta).

260 260

236

196172 166 162

125 122 120 11896 95

0

50

100

150

200

250

300

Astera

ceae

Fabac

eae

Poace

ae

Rosac

eae

Brass

icace

ae

Cichor

iacea

e

Apiac

eae

Lamiac

eae

Cypera

ceae

Scrop

hularia

ceae

Caryo

phylla

ceae

Liliace

ae

Ranun

culac

eae

Grafikon 3. – Porodice sa najvišim specijskim diverzitetom

Coniferophytina porodica: 5 rodova: 15 vrsta: 40

Cycadophytina porodica: 1 rodova: 1 vrsta: 2

Magnoliophytina

Liliatae

porodica: 26 rodova: 178 vrsta: 648

Magnoliatae porodica: 129 rodova: 680 vrsta: 2608

SPERMATOPHYTA porodica: 161 rodova: 874 vrsta: 3298 podvrsta: 1083

16

Tabela 10. - Taksonomski diverzitet Spermatophyta

rod

vrst

a

pod-

vr

sta

hibr

id

Coniferophytina Cupressaceae 4 15 4 3 Ginkgoaceae 1 1 0 0 Pinaceae 7 21 0 1 Taxaceae 1 1 0 0 Taxodiaceae 2 2 0 0 Ukupno 15 40 4 0

Cycadophytina Ephedraceae 1 2 1 0 Ukupno 1 2 1 0

Magnoliophytina Magnoliatae Acanthaceae 1 3 0 0 Aceraceae 1 12 3 2 Acoraceae 1 1 0 0 Actinidiaceae 1 1 0 0 Adoxaceae 1 1 0 0 Aizoaceae 2 4 0 0 Amaranthaceae 1 7 0 0 Anacardiaceae 3 5 0 0 Apiaceae (=Umbelliferae)

60 162 2 0

Apocinaceae 2 3 0 0 Aquifoliaceae 1 1 0 0 Araliaceae 1 1 0 0 Aristolochiaceae 2 4 0 0 Asclepiadaceae 3 5 4 0 Asteraceae ( = Compositae)

72 260 37 11

Balsaminaceae 1 5 0 0 Berberidaceae 3 4 0 0 Betulaceae 2 5 0 2 Bignoniaceae 2 3 0 0 Boraginaceae 21 49 15 0 Brassicaceae (=Cruciferae)

56 172 59 2

Buddlejaceae 1 1 0 0 Buxaceae 1 1 0 0 Cactaceae 1 3 0 0 Callitrichaceae 1 1 3 0 Campanulaceae 8 51 11 1 Cannabaceae 2 2 0 0 Capparidaceae 1 1 0 0 Caprifoliaceae 5 23 2 2 Caryophyllaceae 26 118 67 0

Celastraceae 1 5 0 0 Ceratophyllaceae 1 1 0 0 Cesalpiniaceae 3 3 0 0 Chenopodiaceae 8 21 0 0 Cichoriaceae (= Compositae)

23 166 401 1

Cistaceae 4 11 12 0 Convolvulaceae 4 8 4 0 Cornaceae 1 3 0 0 Corylaceae 3 6 0 1 Crassulaceae 4 19 2 0 Cucurbitaceae 7 10 0 0 Dipsacaceae 7 33 0 0 Droseraceae 1 1 0 0 Ebenaceae 1 2 0 0 Elaeagnaceae 2 2 0 0 Empetraceae 1 1 0 0 Ericaceae 8 13 0 0 Euphorbiaceae 5 41 1 0 Fabaceae (=Leguminosae)

47 260 68 0

Fagaceae 3 11 4 8 Gentianaceae 4 24 3 0 Geraniaceae 3 24 3 0 Globulariaceae 1 3 2 0 Grossulariaceae 1 8 0 0 Haloragaceae 1 2 0 0 Hamamelidaceae 2 2 0 0 Hippocastanaceae 1 2 0 0 Hippuridaceae 1 1 0 0 Hydrangaceae 3 4 0 0 Hydrophyllaceae 1 1 0 0 Hypericaceae (=Guttiferae )

1 9 0 0

Juglandaceae 1 2 0 0 Lamiaceae (= Labiatae)

31 125 72 10

Lauraceae 1 1 0 0 Lentibulariaceae 1 7 0 0 Linaceae 2 13 2 0 Lobeliaceae 1 3 0 0 Loranthaceae 3 3 3 0 Lythraceae 1 4 2 0 Magnoliaceae 2 4 0 1 Malvaceae 7 17 2 0 Meliaceae 1 1 0 0 Menyanthaceae 2 2 0 0 Mimosaceae 1 1 0 0

17

Molluginaceae 1 1 0 0 Moraceae 4 5 0 0 Myrtaceae 1 1 0 0 Nyctaginaceae 2 2 0 0 Nymphaeaceae 2 2 0 0 Oleaceae 6 11 3 2 Oenotheraceae (=Onagraceae)

4 18 2 0

Orobanchaceae 1 20 4 2 Oxalidaceae 1 6 0 0 Paeoniaceae 1 2 0 0 Papaveraceae 7 24 5 0 Parnassiaceae 1 1 1 0 Passifloraceae 1 1 0 0 Phytolacaceae 1 1 0 0 Pittosporaceae 1 1 0 0 Plantaginaceae 1 10 0 0 Platanaceae 1 1 0 1 Plumbaginaceae 3 4 0 0 Polemoniaceae 2 3 0 0 Polygalaceae 1 7 4 0 Polygonaceae 6 37 0 0 Portulacaceae 2 2 0 0 Primulaceae 9 22 2 0 Punicaceae 1 1 0 0 Pyrolaceae 4 6 0 0 Ranunculaceae 19 95 18 0 Resedaceae 1 4 0 0 Rhamnaceae 4 12 3 0 Rosaceae 27 196 30 70 Rubiaceae 5 35 1 0 Rutaceae 4 6 2 0 Salicaceae 2 28 10 8 Santalaceae 2 10 0 0 Sapindaceae 1 1 0 0 Saxifragaceae 2 22 2 1 Scrophulariaceae 24 120 52 19 Simaroubaceae 1 1 0 0 Solanaceae 10 18 2 0 Staphyleaceae 1 1 0 0 Styracaceae 1 1 0 0 Tamaricaceae 1 4 0 0 Tetragoniaceae 1 1 0 0 Thelygonaceae 1 1 0 0

Tiliaceae 1 4 3 2 Thymelaeaceae 2 7 0 0 Trapaceae 1 1 0 0 Tropaeolaceae 1 3 0 0 Ulmaceae 2 7 2 1 Urticaceae 2 5 0 0 Valerianaceae 3 12 3 0 Verbenaceae 2 2 0 0 Violaceae 1 25 8 1 Vitaceae 2 6 2 0

Zannichelliaceae 1 1 0 0 Zygophyllaceae 1 1 0 0 Liliatae Agavaceae 1 1 0 0 Alismataceae 2 4 0 0 Amaryllidaceae 4 9 1 0 Araceae 4 6 0 0 Arecaceae (=Palmae)

2 2 0 0

Butomaceae 1 1 0 0 Cannaceae 1 1 0 0 Commeliniaceae 2 2 0 0 Cyperaceae 10 122 10 0 Dioscoreaceae 1 1 0 0 Hydrocharitaceae 4 4 0 0 Iridaceae 6 22 3 ++ Juncaceae 2 34 14 0 Juncaginaceae 1 3 0 0 Lemnaceae 3 4 0 0 Liliaceae 26 96 2 0 Najadaceae 1 2 0 0 Orchidaceae 23 69 35 7 Potamogetonaceae

2 16 0 3

Poaceae (= Gramineae)

76 236 67 6

Posidoniaceae 1 1 0 0 Ruppiaceae 1 2 0 0 Scheuchzeriaceae 1 1 0 0 Sparganiaceae 1 4 3 0 Typhaceae 1 3 0 0 Zosteraceae 1 2 0 0

ENDEMIČNA FLORA BOSNE I HERCEGOVINE Jedinstveni procesi formiranja geološke podloge, tipova zemljišta, reljefa, ekoklime, te vodnog režima u prošlosti vodili su razvoju jedinstvenog svijeta biljaka na prostoru bosanskohercegovačkih Dinarida. Naglašene izolovanosti pojedinih staništa kao što su klisure i kanjoni većih rijeka, te najviši vrhovi planina rezultirala je razvojem posebnih oblika u flori specifičnih za uže ili šire područje.

18

Sa područja Bosne i Hercegovine neki oblici flore su širili areal prema drugim dijelovima Balkanskog poluotoka. Pojava istovrsnih oblika na Alpama, Karpatima, a posebno Apeninima nesumnjivo potvrđuje tezu o nekadašnjoj povezanosti ovih geografski izolovanih cjelina. Najveća specifičnost BiH flore su brojni paleo- i neoendemi, te tercijerni i glacijalni relikti koji su se zadržali u refugijumima kao što su klisure, kanjoni i planinski cirkovi. Zbog organske osjetljivosti biljnog materijala relativno mali je broj očuvanih paleoendema. U ovoj skupini naročito su poznati predstavnici silikatnih i karbonatnih algi, a iz skupine viših biljaka različiti predstavnici četinara, te drvenastih oblika kao što su breze, lijeska, hrastovi i bukve. Zanimljivo je da u skupini cijanobakterija i algi nisu zabilježeni i do sada opisani endemični oblici na prostoru BiH. To nikako ne znači da u ovom svijetu istinske divljine ne postoje brojne florističke unikatnosti, vezane prije svega za ekološki specifična staništa (planinski izvori, kraška vrela, polupećine, sedrene naslage, termalni izvori, te refugijumi posebno u području starih vulkanskih stijena), koje inače odlikuje endemičnost mahovina, papratnjača, a naročito sjemenjača. Današnje spoznaje iniciraju potrebu hitne revizije i detaljne inventarizacije algi i cijanobakterija. Najveći broj endemičnih oblika (rodova, vrsta, podvrsta i nižih taksonomskih kategorija) utvrđen je u flori viših biljaka, gdje dosadašnje procjene ukazuju na postojanje 450 endemičnih taxa. Novija istraživanja nedvojbeno indiciraju znatno veći broj endema, posebno u okviru rodova koji su još uvijek nedovoljno istraženi kao što je Alchemilla, Potentilla, Rosa, Rubus, Hieracium, Centaurea, Carex, Festuca. Naročitu osobitost flori viših biljaka BiH daju brojni stenoendemi (tabela XX)

Tabela 11. - Stenoendemi Bosne i Hercegovine

Naziv taksona

Rasprostranjenost Prijedlog kategorije

ugroženosti

Acinos orontius (K. Maly) Šilić

Između Konjica i Glavatičeva, oko Glavatičeva, u kanjonu Rakitnice, Đepa kod Konjica, dolina Trešetnice, Vrtaljica, Suhi do, Zlatar, kod Vrbljana, Pirića u okolini Podorašca, kod Špiljana, Bigolja

V

Alyssum moellendorfianum Aschers. ex G. Beck

Dolomitne padine Prenja: dolina Trešanice, između Konjica i Špiljana, Koznik kod Konjica, kod Vrabca, Borak, Galat, Orlov Kuk kod Glavatičeva, pri ušću Rakitnice u Neretvu, Boračko jezero – Glavatičevo

E

Asperula hercegovina Degen

Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Velež R

Barbarea bosniaca Murb. Bosna; endem centralnih Dinarida R Campanula hercegovina Degen & Fiala

Čvrsnica, Prenj, Čabulja, Velež, Plasa R

Centaurea bosniaca (Murb.) Hayek

Vranica, Vitruša, Zec pl., Vukuša pl., Vis kod Kalesije, Tatinica, Ravna pl. V

C. murbeckii Hayek Igman, Plazenica pl., Kupres, Bjelašnica pl. kod Gacka, Velež, Lukomir, Obalj V

Dianthus freynii Vandas Prenj, Čvrsnica Plasa V Edraianthus hercegovinus K. Maly

Čvrsnica R

19

E. niveus G. Beck Vranica, Zec pl., Vitreuša pl. R

Euphorbia gregersenii K. Maly

Dolina Gostović potoka (Kamenica) i njegovih pritoka: Kamenica i Suha, Velež, Borik kod Borovnice, na Tajanu

R

E. hercegovina Beck Zvekuša, padine Zlatara, između Podorašca i Konjica, Suhi do, dolina Ljute kod Bigolja i Pričepe

R

Melampyrum trichocalicinum Vandas

Glogovo pl., klanac Risovca – Aleksin Han kod Jablanice, Pribilje u dolini Rakitnice, u dolini Doljanke kod Doljana, Skok na Prenj pl., Orahovica kod Nemile, Brasina pl., iznad Bijelog polja, klanac Risovca, kod Jablanice, u dolini Rakitnice kod Blaca

V

Minuartia handelii Mattf. Čvrsnica – Veliki Vilinac E Oxytropis prenja (G. Beck) G. Beck in Reichenb. & Reichenb. Fil.

Prenj, Čvrsnica, Vran, Plasa, V

Potentilla heptaphylla L. subsp. velezensis (Beck) Bjelčić

Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Velež, Preslica K

Seseli hercegovinum K. Maly

Karaula, Aleksin han, Prenj, Čvrsnica, Grabovica, Neretva, ušće Dive Grabovice, iznad ušća Drežnice u Neretvu, Glogovo

V

Symphyandra hofmannii Pantocsek

Centralna Bosna: oblast srednjeg toka rijeke Bosne i Vrbasa, Vranica – dolina rijeke Kozice, u blizini Brčkog

-

Thymus richardii Pers. subsp. Richardii

Bliža okolina Konjica : Ljuta, Vrtaljica, Suhi Do, Zlatar i dr.), okolina Podorašca, na dolomitima od Boračko jez. za Glavatičevo, Glavatičevo, kod Dubočana,Visočica iznad Pribilja, Zvekuša pl. Živanjska rijeka, Pričepak, Bigolj

V

Viola beckiana Fiala Smolin kod Žepča, Stolovac između Donjeg Vakufa i Jajca, Između Bugojna i Kupresa, Han Koprivnica, Stožer Plazenica

K

V. prenja G. Beck Prenj K

Prema rasprostranjenosti navedenih stenoendema može se zaključiti da se više od polovine nalazi u Hercegovini i to na planinskom kompleksu Prenj-Čvrsnica-Velež i kanjonu Neretve, kao i kanjonima njenih pritoka. Ovi podaci idu u prilog tvrdnji da se upravo tu nalazi najveći endemski centar Bosne i Hercegovine (Bjelčić & Šilić, 1971). Osim endema isključivo vezanih za bosanskohercegovački teritorij, znatno veći broj je onih čiji areal obuhvata i druga područja Dinarida, te Balkanskog poluotoka. Ipak za većinu njih razvojni centar je neki od refugijuma u Bosni i Hercegovini.

20

21

Pritisci na floru sjemenjača Zbog svoje biološke senzitivnosti, te različitih tipova pritisaka koji traju i vijekovima (intenzivno obešumljavanje, erozija zemljišta, poremećaji vodnog režima, isušivanje, te ekploatacija mineralnih i bioloških resursa) evidentan je i ozbiljan stepen ugroženosti vaskularne flore BiH. Prema procjenama preliminarne liste biljaka za Crvenu knjigu (Šilić, 1992-1995), a cijeneći kriterije Internacionalne unije za konzervaciju biodiverziteta, procijenjeno je da preko 600 taxa (vrsta, podrvrsta, varijeteta i formi ) ima određeni stepen ugroženosti životnog statusa. Ukoliko se uzmu u obzir faktori koji u sadašnjosti ugrožavaju raznolikost živog svijeta općenito, pa tako i komponentu biljnog svijeta, onda se oni mogu svesti na najrazličitije oblike negativnog djelovanja čovjeka na prirodu tj. uticaja antropogenog faktora. Ovaj uticaj se ogleda kroz:

• efekte globalnih klimatskih promjena praćenih kiselim kišama i prekomjernim zagrijavanjem,

• konverziji prirodnih staništa u antropogena, • prekomjernoj deforestaciji, • isušivanju močvarnih staništa, • konverziji šumskih staništa, • prekomjernoj ispaši i eroziji zemljišta u visokoplaninskim područjima, • neuravnoteženoj eksploataciji mineralnih resursa, • invazivnim vrstama koje zauzimaju ekološke niše autohtonih vrsta, • prekomjernoj eksplotaciji privredno važnih vrsta.

Alohtona flora Pod alohtonom florom podrazumijevaju se vrste koje su u ekosisteme BiH dospjele na različite načine iz drugih geografskih područja, a održavaju se u kulturama i dijelom u slobodnoj prirodi. Visok stepen heterogenosti bosanskohercegovačkih staništa otvara životni prostor i za mnoge alohtone vrste. Na osnovu raspoloživih podataka procjenjuje se da se na teritoriju Bosne i Hercegovine nalazi i više od 500 različitih alohtonih vrsta od kojih su se mnoge adaptirale na prirodna staništa. Značajan broj vrsta egzistira samo u kulturi i njihov opstanak zavisi od različitih intervencija i brige čovjeka (mnoge ukrasne vrste, te većina biljnih genetičkih resursa).