2 Aronija Ribizla Kamchatka Ogrozd

8/15/2019 2 Aronija Ribizla Kamchatka Ogrozd

1/20

1

Posljednjih godina na području Bosne i Hercegovine pojavila se nova vrsta jagodastog voća pod nazivom aronija. Međutim, važno je napomenuti daeprocentar jagodastog voća H!H "riut od svog osnivanja proizvodi sadnimaterijal ove izrazito cijenjene vrste jagodastog voća. #a$le, za masovnije %irenjeove vrste u proizvodnji tre&alo je proći ne$oli$o godina, odnosno period do$ seproizvođači ne uvjere u jednostavnost uzgoja iste i viso$u vrijednost njenihplodova 'to$om ()1(. godine $ilogram plodova aronije vrijedio je na trži%tu $oli$odva do tri $ilograma &orovnice, te do deset $ilograma maline*. +re&a naglasiti davećina proizvođača $oji žele zasnovati plantažu aronije jo% uvije$ po enormno

viso$im cijenama na&avlja sadni materijal iz uvoza, ne znajući da postoji domaćaprodu$cija sadnica ove $ulture. #anas, aronija predstavlja jednu od najtraženijih$ultura iz grupe jagodastog voća na području BiH, a najveće proizvodno područ jelocirano je na područ ju op%tine elinac gdje plantaže već ostvaruju rod i gdje seorganizuje prerada njenih plodova u različite vidove prerađevina 'so$, su%eni plod,džem od aronije, su%eni listovi aronije, mljeveni suhi plod i sl.*, ia$o %irom zemljepostoje novozasnovan zasadi iste. -roniju mnogi nazivaju si&irs$om &orovnicom%to je apsolutno pogre%no, prvo %to ista ne pripada amiliji &orovnica, a drugo %to

je ona porje$lom iz /jeverne -meri$e. 0va vrsta jagodastog voća je sasvim sigurno jedna od najperspe$tivnijih $ultura za uzgoj na područ ju BiH, i tre&ala &i &iti diostrategije razvoja voćarstva. ljučne odrednice za navedenu tvrdnju su2 plodoviaronije su jedni od naj&ogatijih namirnica u pogledu sadržaja antio$sidanasa i

izrazito su traženi na trži%tu $a$o u pogledu prerade u različite lje$ovite napit$e,ta$o i $ao svježe i su%eno voće3 tehnologija uzgoja je vrlo jednostavna, odnosno&ilj$a nema pose&nih zahtjeva u pogledu $lime i zemlji%ta, nije s$lona masovnijemnapadu &olesti i %tetočina, te se može uzgajati u e$olo%$i prihvatljivim $onceptimaproizvodnječime zahtjeva manja ulaganja, a ostvaruje viso$u zaradu po jedinicipovr%ine 4a$o je u poglavlju 56rste voća$a $oje pripadaju grupi jagodastog voća7aronija predstavljena, ovdje će &iti nagla%eni određeni a$tori neophodni za uzgojiste. 8eneralno, u terminolo%$om smislu, pod aronijom se podrazumjevaju dvijeizvorne vrste &ilja$a, $ao i njihov meuvrsni hi&rid. /padaju u amiliju ruža'osaceae*, zajedno sa ja&u$om, malinom, jagodom i dr. Prva vrsta crna aronija' -ronia melanocarpa* ili crna opora &o&a je &ilj$a listopadnog grma porije$lom sa

isto$a /jeverne -meri$e. #ruga vrsta predstavlja crvenu aroniju ili crvenu oporu&o&u ' -ronia ar&utiolia * $ojoj nedostaje ne$oli$o poželjnih svojstava crne aronije.9jihov hi&rid 'nastao u$r%tanjem crne i crvene aronije* predstavlja purpurnuaroniju. -roniju ne tre&a poistovjećivati sa gor$om tre%njom 'Prunus virginiana *,$oja je po prirodi &ilj$a ne%to slična aroniji u izgledu, ali njeni listovi, sta&lji$e isjeme sadrže to$sične $olič ine cijanovodonične $iseline. 0&je vrste aronije imajuopore plodove čiji gora$ o$us proizvodi osjećaj gu%enja prili$om $onzumiranja, %toiste čini gotovo nejestivim $ada su sirovi za određene populacije ljudi. a$o &i seiz&jegao nesporazum o$o sličnih zajednič$ih imena, naziv aronija se danasnajče%će $oristi za crnu aroniju, $oja se dominantno $omercijalno uzgaja zaproizvodnju plodova.

Bilj$a crne aronije je izrazito izdržljiva na hladnoću. :vjeta $asno u proljeće čimeiz&jegava većinu proljetnih mrazeva, proizvodi grozdove $remasto &ijelih cvjetovana$on čega uslijede plavo;crni plodovi. #odatna atra$cija aronije je njena pejzažnavrijednost, $oja se ogleda u plamenoj &oji njenih listova u jesen, %to daje prelijep


2/20

(

$ontrast spram tamno o&ojenih plodova. -ronija je veoma pogodna &ilj$a zasadnju na onim parcelama $oje su s$lone eroziji, ili pa$ za sadnju na ru&ovimaterasa u cilju sta&ilizacije istih.

< posljednje vrijeme povećan interes za aronijom ne proizilazi iz atra$tivnogizgleda &ilj$e, već is$ljučivo od hemijs$og sastava njenih plodova. +amnapigmentacija plodova aronije je z&og antocijana i =avonoida prisutnih u

$oncentracijama &esprimjernim u svijetu &ilja$a. < prirodi ove $omponente djelujuna za%titu protiv %tetnih idant svojstava od antocijana i ostalih=avonoida sadržanih u &o&ici. #ovoljno je reći da je aronija jedan od prirodnihizvora najmoćnijih antio>idanata. 4zvje%taji ta$ođe u$azuju da aronija sadržiznačajne $oličine polienola, vitamina i minerala. /o$ od &o&ica aronije dosegao jevidno povećanje upotre&e u prehram&enoj industriji $ao način o&ez&jeđenjaprirodne crvene &oje za proizvode sa sla&om sta&ilnosti &oje. /o$ od aronije može&iti $onzumiran sam ili u mje%avini sa drugim đusevima $ao %to je onaj od ja&u$eili grožđa. < ?vropi mje%avine od so$a aronije se jo% $oriste i za izradu desertnihvina. Bo&ice aronije mogu se $onzervirati $ao cijele ili iz istih e$stra$ovati so$ zaproizvodnju želea i lje$ovitih napita$a.

0pis &ilj$e.

Bilj$a aronije predstavlja vi%egodi%nji listopadni grm $oji u prirodi raste @);1A) cmvisine, a u $omercijalnoj proizvodnji i do (, m. Prirasti se dominantno razvijaju iz$orjenovog vrata, te je najade$vatniji sistem uzgoja u sistemu grmova. #rvenastesta&lji$e aronije su smeđe do sive &oje $ore, $oja $a$o isti stare postaje hrapava.Cistovi su postavljeni naizmjenično duž prirasta na tan$im petelj$ama, ovalno

jajastog su o&li$a,Dno nazu&ljeni duž ru&ova, i &ez malja, odnosno glat$i. #onjapovr%ina lista je svjetlije nijanse zelene &oje u odnosu na gornju. 8ornji centralni

nerv lista ima siću%ne crne žlijezde $oje se naj&olje uočavaju pod lupom. < proljeće&ise$sualni cvjetovi se razvijaju iz pupolja$a i no%eni su u složenim cvastima.Primarni opra%ivači cvjetova aronije su pčele. /va$a složena cvast može imati o$o1( cvjetova ia$o njihov &roj varira u zavisnosti od $ultivara i uslova uzgoja. /va$icvijet se sastoji od pet zao&ljenih latica &ijele &oje, crveno zelene ča%ice i o$o 1Epra%ni$a $oji o$ružuju tuč$ove u sredini. 4zražene antere pra%ni$a su ružičaste&oje. 4a$o je cvijet prilično mali, &ilj$a aronije iste proizvodi u izo&ilju. Periodcvjetanja se odvija $rajem proljeća i traje o$o tri sedmice. 0d sredine do $raja ljetapočinju se ormirati plodovi. +o$om $asnog ljeta, sva$i oplođeni cijet &ivazamjenjen sa plodom crne po$ožice $oji sadrži ne$oli$o sjemen$i, o&ično 1;F.0$ruglaste, veličine od zrna gra%$a do onih $od viso$ož&unaste &orovnicelju&ičasto;crne &o&ice sa$upljeni u grozdove od po 1( $omada, a iste se &eruna$on %to potpuno dozriju, $rajem avgusta ili počet$om septem&ra. Plodovi ia$otehnič$i jestivi veoma su $iselog i gor$og o$usa, te se ne preporučuju za jeloodmah na$on &er&e. Plodovi su veoma sočni, ali se isti na$on dozrijavanja počinjusmežurati. /o$ od istih je tamno purpurne &oje. Greli plodovi aronije su s$loniopadanju na zemlju za $rat$o vrijeme na$on dozrijevanja.

Poslije sazrijevanja plodova li%će aronije postaje svijetlo žuto, narandžasto, ilicrveno to$om jeseni. orjenov sistem aronije se sastoji od drvenastog razgranatogglavnog $orijena, %to istoj daje mogućnost uspjevanja na ne%to lo%ijim zemlji%tima.-ronija se veoma la$o razmnožava. Gelene ili poludrvenaste reznice mogu &itiožiljene u za%tićenim prostorima sa mist sistemom u julu, a u jesen i proljeće može

se izvr%iti razmnožavanje dijeljenjem &o$ora.


3/20

4z&or mjesta

< pogledu iz&ora mjesta aronija preerira parcele $oje su to$om većeg dijela danaizložene punom suncu. Međutim, ista će do&ro uspjevati i na onim mjestima samalo sjene. 9ajveći prinosi se postižu na onim parcelama $oje su potpuno izloženesuncu. asni period cvjetanja '$raj aprila ; početa$ maja* omogućava da iz&jegne%tetu od $asnih proljetnih mrazeva, te je veoma pogodna za sjeverna područja.-ronija se čini da &ude prilično imuna na &olesti i inse$te %to je čini do&rim$andidatom za vrstu rilagođenu organs$oj produ$ciji. -ronija je prilagođena na%iro$ raspon uslova zemlji%ta. 9e$e populacije ove vrste se pojavljuju u područ

jima sa značajnom vlagom, do$ se druge populacije mogu pronaći na iznenađujuće suhim zemlji%tima. 4pa$, teže podnosi su%u. 0ptimalna pH vrijednostzemlji%ta za uzgoj aronije je sla&o $isela 'E;E,E*, ali će ona ta$ođe tolerisati %iro$raspon pH 'F;A,F*. Ga $omercijalnu proizvodnju aronije povoljna su i manje plodna

zemlji%ta, $ao i ona $oja nisu pogodna za uzgoj ostalih vrsta iz grupe jagodastogvoća.

+ehnologija uzgoja

/adni materijal aronije može se na&avit $ao $ontejners$a sadnica ili zreli izdana$golih žila. -$o su u pitanju $ontejners$e sadnice tehni$a sadnje je identična onojnavedenoj za ostale vrste jagodastog voća. < slučaju sadnice tipa zreli izdana$golih žila, istu je potre&no ade$vatno pripremiti prije same sadnje na način opisan

$od ovog tipa sadnice na primjeru sadnje ri&izli i ogrozda. Priprema zemlji%ta isistem uzgoja najsličniji su onom $od crne ri&izle. -ronija se uzgaja u ormi grma,gdje se sadnja &ilja$a unutar reda o&avlja na razma$ 1,);1,( m, te se istimdozvoljava da proizvedu veći &roj izdana$a iz $orijena i na taj način ormiraju%palir, popune praznine između &ilja$a duž reda. azma$ sadnje između redovadeDnisan je prvenstveno opremom $oja će se $oristiti prili$om održavanja zasada,i isti se o&ično $reće od (,F;(,A m 'ovdje voditi računa o mogućnosti ma%ins$e&er&e aronije*. 9a$on sadnje, $ao i $od ri&izli i ogrozda, u cilju stimulisanja razvojanadzemnog sistema i masovnijeg %irenja $orijena preporučuje se pri$raćivanjepostojećih izdana$a na o$o 1F;ta$ cm iznad zemlje. -ronija za uzgoj ne zahtjevanaslon, ali se preporučuje instaliranje sistema za navodnjavanje tipa $ap po $ap.Bilj$a aronije plodonosi već u drugoj godini na$on sadnje, o&zirom da se plodovi

ormiraju na jednu godinu starim prirastima, do$ punu rodnost ista ostvaruje utrećoj ili četvrtoj godini po sadnji. -ronija je relativno produ$tivna vrsta saprinosima $oji se $reću u prosje$u od o$o 1) $g po ž&unu za&ilježenim u ?vropi.Plodovi aronije se uglavnom &eru ručno, ali je ovu radnu operaciju moguće


4/20

sprovesti i ma%inama $oje se $oriste za istu svrhu $od viso$ož&unaste &orovnice.6rhunac sezone &er&e je $raj avgusta do polovina septem&ra. ada je u pitanjuodržavanje zemlji%ta u zasadima aronije, ista podrazumjeva standard, a to je travamalč. edni prostor se zastire ne$im od organs$ih materijala. Preporučuju seorgans$i malč materijali $ao %to su $omadići drveta I sječ$a, lisne stelje ili &orovihiglica i pilote u sloju od F;A cm. ada je u pitanju đu&renje ista povoljno reaguje naujednačene $om&inacije 9P. Prvih godina rezid&a nije potre&na o&zirom da je to

period do $ada &ilj$a aronije u povoljnim uslovima ormira svoju $ro%nju. 0d petegodine provodi se sele$tivna rezid&a $oja podrazumjeva da se u$lone najstarijegrane, najde&lje i održi centar grma otvorenim. Moguća je pojava lisnih u%iju iinse$ata $oji se hrane listovima, ali &ilj$e aronije su toli$o &ujne da %teta od istih$oja na$rat$o zaustavlja rast neće imati negativnog uticaja.

ultivari

ultivari aronije sele$cionisani za produ$ciju plodova su is$ljučivo do vrste crnearonije porije$lom iz /jeverne -meri$e, a sele$cija je izvr%ena u ?vropi. 6ećina$ultivara je samooplodna. 6i$ing, 9ero 'njemač$a sele$cija z&og $rupnih plodova*su uo&ičajeni $ultivari sele$cionisani za superiornu $omercijalnu proizvodnjuplodova. 0drasli grmovi istih dostižu visninu 1,A do (, m sa ) ili vi%e izdana$a po&iljci. -utumn Magic s$oro introdu$ovan od strane


5/20

F

određene visine izvađenu iz matičnog zasada u periodu mirovanja &ilja$a.Pojedinačne sadnice aronije tipa zreli izdana$ golih žila pa$uju se u &untove saodređenim &rojem $omada, o&ično 1);1F.

Presovane ili &alirane sadnice aronije predstavljaju zrele izdan$e golih žila čiji je$orijen upa$ovan u određeni supstrat $oji se potom presuje uz $orijen i omotaspecijalnom olijom. 0vaj tip sadnog materijala aronije namijenjen je $a$o za

$omercijalne proizvođače, ta$o i za voćare ho&iste, odnosno poljoprivredneapote$e i veli$e tržne centre.

Sibirska, kamčatska borovnica, lonicera,kamčatka

/i&irs$a &orovnica je danas jedna od najatra$tivnijih vrsta jagodastog voća, ismatra se veoma do&rom zamjenom za viso$ož&unastu &orovnicu, s o&zirom da zauzgoj ne zahtjeva $isela zemlji%ta. Jednostavno, tamo gdje zemlji%ni uslovi nisupogodni za uzgoj američ$e viso$ož&unaste &orovnice ova nova vrsta predstavljaodličan iz&or ili zamjenu. 4a$o nosi naziv &orovnica ona ne spada u isti rod $aoostale &orovnice, već pripada rodu Conicera porodici $ozo$rvnica ':aprioliaceae*.od Conicera o&uhvata vi%e od ()) različitih vrsta &ilja$a, od $ojih je većinaporje$lom iz sjeverne hemisere, gdje se pojavljuje u prirodnim stani%tima 'divljini*,i njihove orme $reću se od grmoli$ih do onih $oje imaju lozja. Mnoge od ovih vrstasu do&ro poznate $ao ornamentalne &ilj$e 'de$orativne &ilj$e sa nejestivimplodovima*, prvenstveno z&og svojih mirisnih cvjetova. 9e$e Conicera vrste,međutim, od davnina su &ile cijenjene z&og svojih jestivih plodova '&o&ica* injihovih lje$ovitih svojstava, te su isti veomačesto sa$upljani u prirodnimpopulacijama. 6arijeteti ovog roda $oji pripadaju podamiliji :aerulae imaju tamnoplave, jestive plodove $oji podsjeć aju na iste $od &orovnice, i o&uhvataju sljedeće$omercijalno vrijedne vrste2

• Conicera caerulea,• Conicera edulis i• Conicera $amtschatica.

8rupni naziv na engles$om jezi$u za navedene vrste jeste KhoneL&erriesK ili uprevodu medne &o&ice. / o&zirom da su plodovi navedenih vrsta veoma slični&orovnicama po izgledu, često se za iste jednostavno $oristi naziv si&irs$a&orovnica. Poput plodova viso$ož&unaste &orovnice, isti $od ove $ulture &ogati suantio$sidantima i vitaminom :, te se mogu $onzumirati $ao svježi ili $oristiti zapreradu u džemove i žele.< svjets$im o$virima, postoji ne$oli$o uo&ičajenih nazivaza si&irs$u &orovnicu 'prethodno navedene vrste*, prvenstveno spram područ ja,odnosno regija u $ojima je pronađena u prirodnim populacijama, i to2 K Has$ap K Idrevno japans$o ime -inu naroda, ta$ođe onets$i napisano $ao KHas$appuK,KHascapK, KHascupK, te se jo% uvije$ $oristi i danas u Japanu i /jevernoj -merici3KBlue HoneLsuc$leK I opisni prijevod iz usije, %to &i značilo plave orlove$andženo$ti3 K HoneL&errL K I ime $oje je za ovu $ulturu dao jedan rasadničar, iovaj naziv je prilično uo&ičajen u /jevernoj -merici3 K/Neet BerrL HoneLsuc$le K I

staro uo&ičajeno ime iz 1@);tih3 te K?di&le HoneLsuc$le K $a$o je poznata u usiji.Pone$ad se za označavanje ove vrste jagodastog voća upotre&ljavaju sinonimieng. KmaL&errLK i njem. KMai&eereK, ali oni nisu opće prihvaćeni. Postoji ne$oli$oodli$a $oje čine da se si&irs$a &orovnica ističe od svih drugih vrsta voća$a, i to2


6/20

E

• izdržljivost I $a$o je porije$lom iz /i&ira, ona je e$stremno izdržljiva nahladnoću, te ta$o &ilj$a može preživjeti zims$e temperature od ;O:,a njeniotvoreni cvjetovi mogu podnijeti ;O:. 0vo je najranija vrsta voća$a usezoni,čiji plodovi prispjevaju o&ično u periodu $raj maja do sredine juna, tese po$lapaju sa sezonom produ$cije jagode u na%im uslovima, ali ne$adasazrijevaju i ranije u odnosu na nju3

• rano plodono%enje i viso$i prinosi I jedna od naj&itnijih oso&ina ove $ulture

jeste da ona ne zahtjeva period od ne$oli$o godina $a$o &i započelaprodu$ciju plodova. < provedenim studijama &ilj$e si&irs$e &orovnice suprinosile 1 $g plodova u svojoj trećoj godini, a već $g u %estoj. Brzostupanje u rodnost i rana sezona sazrijevanja plodova veoma često si&irs$oj&orovnici dodjeljuje naziv i majs$a ili $amčats$a jagoda3

• jedinstven o$us I si&irs$a &orovnica se po o$usu razli$uje od &ilo $oje drugevrste voća$a. 9e$i porede njen o$us sa &orovnicama, malinama, $upinama,ra&ar&arom, %i&om i crnom ri&izlom.ini se da se o$us razli$uje ovisno odsorte, i on se najče%će poredi sa istim $od &orovnice, ali &ez sjemen$i./jemen$e su slične onim $od $ivija, ta$o da se ča$ i ne osjete prili$om$onzumacije. /i&irs$a &orovnica ima dugu tradiciju uzgoja u usiji

'amčat$a i /i&ir*, ini i Japanu. < ?vropi je manje poz;nata vrsta, a ne%toznačajniji sele$cijs$i uzgoj vr%en je u Poljs$oj. Postoji @ podvrsta, a u ?vropise najče%će uzgajaju Conicera caerulea var. caerulea i Conicera caerulea var.$amtschatica, $oje će &iti i predstavljene u nastav$u te$sta, s o&zirom da odistih eprocentar jagodastog voća proizvodi sadni materijal.

Conicera caerula

je porije$lom iz /i&ira, sjeverne ine i /jevernog Japana. 0na se $omercijalnouzgaja i &ere u o$viru prirodnih populacija z&og svojih plodova u dijelovima ine,na sjeveru ?uroazije, i -ljas$e. #anas postoje rus$i $ultivari ove vrste, ali suta$ođe, poznati i mnogi prirodni varijeteti. 4straživanja u $omercijalne svrhe ove

vrste u usiji se provode od 1@F);tih. 0vo je veoma popularna vrsta jagodastogvoća, ali se za sada ona jo% uvije$ uzgaja na malim povr%inama, i uglavnom uvrtovima, do$ u $omercijalnim plantažama uglavnom ima ulogu opra%ivač a$amčat$e. 0plemenjivači &ilja$a u Japanu su ta$ođe, oda&rali $ultivare ove vrstesa &oljim $valitetom ploda, i isti su danas veoma popularni. 0va vrsta i njeni$ultivari se sada introdu$uju u različite regione ?vrope, i u


7/20

O

produ$uje su speciDčni, naime to su jednistvene &o&ice sa $ojima se te%$o drugislični plodovi mogu porediti. 0$us plodova $amčat$e je između slat$e &orovnice icrvene maline, a spolja%no%ću imaju dosta sličnosti sa istim $od $ivija. #anas jeova vrsta introdu$ovana u različite regione ?vrope i u


8/20

A

m u$oli$o se žele ormirati pojedinačni grmovi, odnosno 1,) m a$o se želi sistemuzgoja orme %palira ili živice. / o&zirom da se radi o stranooplodnoj vrsti tre&avoditi računa prili$om $upovine sadnica da se uzmu dvije različite sorte. < područ

jima gdje ova vrsta raste u prirodi 'usija, Japan i ina* postoji dugogodi%njanarodna primjena pri ateros$lerozi, hipertenziji i gastrointestinalnimporemećajima. 9ovije zdravstvene studije idu u prilog tome, jer njeni plodovi su&ogat izvor vitamina :, antocijanina, proantocijanidina i drugih =avonoida, i imaju

antitu;morgena, antimutagena, antimi$ro&ijs$a, protuupalna i protualergijs$asvojstva.Plodovi si&irs$e &orovnice $oriste se u lje$ovite svrhe dugo vremena zapo&olj%anje cir$ulacije, $a$o &i se smanjio rizi$ od $rvarenja i po&olj%ala stru$tura$apilara. 0ne se ta$ođe, jedu za liječenje želučanih i pro&avnih pro&lema, te se$oriste i $ao toni$ I o$repljujuće sredstvo.

0dlu$a za $omercijalnu proizvodnju vrsta iz grupe jagodastog voća $oje pripadajurodu i&es spp. 'ri&izle i ogrozdi* na prvom mjestu &i tre&ala &iti ru$ovođenadostupnim trži%tem za plodove istih. 0&zirom da se radi o speciDčnim vrstama upogledu plasmana, trži%te &i tre&alo &iti osigurano prije sadnje &ilja$a u zemlji%te.< tom pogledu moguća su dva pristupa2 prodaja svježih plodova i prerada.0&zirom da većina potro%ača nije upoznata sa plodovima ovih vrsta i njihovim$ori%tenjem, a oni $oji pa$ znaju za iste nisu s$loni masovnijoj potro%nji svježih

plodova, prerada u džemove, žele, so$ove i dr. može &iti naj&olji način zais$ori%tavanje ovih vrsta. Međutim, u ?vropi, egzistiraju u značajnoj mjeri o&a tipatrži%ta, i ista jasno mogu u$azati na nerazvijeni trži%ni potencijal na%e zemlje upogledu datih $ultura. +a$ođe, to po$azuje da uzgajivači $oji se nalaze &lizupopulacija ljudi upoznatih sa datim $ulturama mogu imati sigurno trži%te. Prematome, sa sada%nje tač$e gledi%ta proizvodnja ri&izli i ogrozda na cjelo$upnompodruč ju BiH, i u pogledu trži%ta, ima perspe$tivnu &udućnost.


9/20

@

9ajče%će uzgajane vrste ri&izli su evrops$og porije$la, ia$o postoje i mnogeamerič$e vrste. +ipovi ri&izli prema &oji ploda u$ljuč uju sljedeće vrste iste2crvenu, &ijelu, pin$ i crnu. Bilj$e ri&izli su &estrne, a plodovi sitni, 'veličine zrnagra%$a*, sa$upljeni su, i &eru se u grozdovima sličnim onima $od grožđa, naravnodale$o manje veličine.

ultivari mogu &iti razvrstani u ne$oli$o vrsta. 6rste ri&izle $oje se mogu izdvojiti

su2 i&es ru&rum 'najvi%e crvenih ri&izli i ne%to &ijelih*, . Petraeum '&ijela*, .6ulgare 'pin$, &ijela i crvena* i . 9igrum i .


10/20

1)

+emperature iznad F :, održavane za tri ili vi%e dana mogu uzro$ovati da većinaplodova opadne sa &ilj$e, pose&no a$o su isti &lizu aze zrelosti. #jelimič na sjena,malčiranje zemlji%ta i ade$vatna voda su esencijalni a$tori za uzgoj ovih vrstaunutar su%nijih, toplijih područja. -merič$i ogrozdi su vi%e tolerantni na dire$tnusvjetlost, su%u, $ao i tople temperature, nego evrops$i tipovi.Bilj$e ri&izle i ogrozdamogu &iti veoma produ$tivne 'ogrozdi proizvode ,E do ,F $g po &iljci a ri&izla(,(A do ,E $g po &iljci*. Prinosi crne ri&izle su o&ično F) manji. :rvene ri&izle i

ogrozdi dostižu e$onoms$i vrijedan prinos u do godine, a crne ri&izle u do Fgodine. /a &rigom, pažnjom, život plantaža ri&izle je o$o A do 1F godina, aplantaža ogrozda je 1F do () godina. Plodovi sazrijevaju u periodu od ne$oli$osedmica i, u zavisnosti od varijeteta, mogu ostati na &iljci to$om produženogperioda hladnog vremena, dozvoljavajući =e$si&ilniji raspored &er&e.

Izbor mjesta

Ga razli$u od drugih vrsta voća$a, ri&izle i ogrozdi mogu tolerisati djelimičnu sjenu./jeverna do sjeveroistočna e$spozicija je često idealna, o&zirom da će zra$ izemlji%te &iti hladniji i vlažniji, a same &ilj$e za%tićene od dire$tnog sunca.Međutim, potpuna izloženost suncu u hladnijim ili planins$im $limatima je poželjnai vodi $a povećanim prinosima.:ir$ulacija zra$a i $retanje je važno razmatranje$od iz&ora mjesta, $a$o &olesti li%ća mogu predstavljati pro&lem $od većine$ultivara. /toga uzeti u o&zir pravac dominantnih vjetrova i orjentisati redove&ilja$a u pravcu $oji o&ez&jeđuje nesmetanu cir$ulaciju zara$a. i&izle i ogrozdizahtjevaju prosječno 1.)));1.()) sati hladnoće 'sati izloženosti &ilj$e to$om zimena 1,E;O,( : %to ispunjava Dziolo%$u dormantnost* za pre$id mirovanja, ta$o da&ilj$e cvjetaju rano u proljeće. 4z&jegavati $otlins$a, nis$o položena, područ ja gdje$asni proljetni mrazevi mogu povrijediti cvjetove. 4a$o su tolerantne na hladnoću,temperature ispod ;(,(: mogu o%tetiti cvjetove i smanjiti prinose. #odatnaprednost hladnijih, sjevernih padina je sporo zagrijavanje u proljeće i odgađanjemomenta počet$a vegetacije, %to može dodatno smanjiti rizi$ od mraza. Bilj$e

ri&izli i ogrozda imaju plit$o, D&rozno $orjenje, i iste &i tre&ale &iti posađene samona onim mjestima gdje navodnjavanje može &iti o&ez&jeđ eno. 0ne &i tre&ale &itiuzgajane ispod po$rivač a sjene drveća, izvan $on$urencije za vlagom.i&izle iogrozdi su prilično tolerantni na %iro$ radijus zemlji%nih uslova i mogu se uzgajati ina ne%to lo%ijim zemlji%tima. 4pa$, ovim vrstama naj&olje odgovaraju do&ro;drenirana pjes$ovito;ilovasta do ilovasta zemlji%ta, u $ojima je sadržaj organs$ematerije već i od 1, i $oja imaju do&ar $apacitet zadržavanja vode. /adnja nala$im pjes$ovitim ili te%$im glinovitim zemlji%tima tre&ala &i se iz&jegavati, $ao ipodruč ja u $ojima voda stoji za &ilo $oji duži vremens$i period. 0&a tipa, zemlji%tala$%e i teže te$sture mogu &iti po&olj%ana dodavanjem organs$e materije. 4delanapH vrijednost je sla&o $isela, F,F;E,F. /imptomi nedostat$a hranjiva mogu sepojaviti u$oli$o se ove &ilj$e uzgajaju na zemlji%tima sa pH vrijedno% ću većom od

O,).

Priprema zemljita

Pripremu zemlji%ta tre&alo &i započ eti sa is$orjenjavanjem vi%egodi%njih $orova unajvećoj mogućoj mjeri. 0vo se može postići apliciranjem translo$acijs$ihher&icida sredinom do $raja ljeta ili sa intenzivnom o&radom u ade$vatno vrijeme.-naliza zemlji%ta tre&ala &i se provesti za određivanje pH zemlji%ta, nivoa i potre&aosora i $alija. 0vi nutrienti tre&ali &i &iti dodati do umjerenih nivoa. < slučajunis$e vrijednosti pH 'ipod F,F* preporučuje se apli$acija $reča do $ore$cije iste zavrijednost E,1. Gajedno sa $rečom, osor može &iti in$orporiran u jesen3 međutm,

$alijum i nitrogen 'tre&alo &i primjeniti u proljeće, $a$o &i se iz&jegao gu&ita$hranjiva ispiranjem. i&izle i ogrozdi su osjetljivi na hlorid sadržan u $alijumhloridu, ta$o druge orme $alijuma, $ao %to su $alijum sulat, tre&aju &i &iti$ori%tene za navedene vrste. -$o su &ilj$e zasađene u jesen, nitrogen ne &i tre&alo


11/20

11

aplicirati sve do proljeća. i&izle i ogrozdi reaguju do&ro na organs$e dodat$e, $ojipo&olj%avaju aeraciju i drenažu, a ta$ođe povećavaju $apacitet zadržavanja vodeu svim tipovima zemlji%ta. 0rgans$a materija može &iti dodata u jesen ili proljećeprije sadnje. #o&ro zgorjeli stajnja$ ;F tona po dunumu je do&ra opcija, drugipogodni izvori su $onačan $ompost, listovi, istrulo sijeno i slama, isjec$an treset, ilipiljevina. Bilo $oji dodata$ tre&ao &i &iti oslo&ođen od sjemena $orova i inse$ata.9a većim plantažama, usjev za zeleni%no đu&renje ta$ođe može &iti uzgajan i

zaoran za povećanje organs$e materije. #va ili tri usjeva za zeleni%nođu&renjemogu &iti uzgajana to$om jedne vegetacije a$o se prvi usjev posije dovoljno rano.< cvjetanju, zaorati isti, te odmah ponovo zasijati novi. Gims$i usjev 'na primjer,žitarice* tre&ali &i &iti zasijan na$on jesenje pripreme zemlji%ta. 9ajmanje trisedmice prije proljetne sadnje, zims$i usjev za zeleni%no đu&renje tre&ao &i &itispaljen sa her&icidom iili po$o%en i zaoran. Budite sigurni da dis$ ili plug organs$imaterijal zatrpa dovoljno du&o$o u zemlji%ta $a$o &i se osigurala ade$vatnarazgradnja i smanjio gu&ita$. 9a parcelama $oje imaju lo%u drenažu zemlji%ta&ilj$e se mogu posaditi na uzdignute gredice.

Razmak sadnje i sistem !zgoja

azma$ sadnje prvenstveno zavisi od oda&ranog sistema uzgoja 'uzgojne orme&ilja$a*, a zatim i od &ujnosti $ultivara, ha&itusa rasta, plodnosti mjesta, i veličineopreme $oja se $oristi za održavanje plantaže. 8eneralno, crvene, &ijele ri&izle iogrozdi tre&ali &i &iti posađeni ),@ do 1,(( m odvojeno u redovima, do$ izmeđuredova razma$ iznosi minimum (,) do (,F m. :rne ri&izle su &ujnije i tre&alo &ipostaviti razma$ 1,(( do 1,F( m odovojeno u redu a (,F do ,)) m između redova.4z&jegavati prenatrpane, z&ijene, plantaže po%to je ade$vatna cir$ulacija zra$a$ritični a$tor za smanjenje pojave &olesti li%ća. Pristup opreme je ta$ođe važnouzeti u o&zir prije sadnje, i ade$vatan prostor mora ostati između redova $ada su&ilj$e zrelerazvijene.Bilj$e mogu &iti uspostavljene $ao slo&odni grmovi $od gorenavedenog razma$a, ili posađene na veću gustinu za ormiranje %palira I

uo&ičajena pra$sa za proizvodnju crne ri&izle. +reći sistem podrazumjevaodržavanje &ilja$a ri&izli i ogrozda u ormi drveta, odnosno sa centralnim de&lomodređene visine $oje podržava ade$vatan naslon, %to se naziva sistem $ordona ilivit$og vretena, a pose&no je zastupljen u intezivnom $onceptu proizvodnje crveneri&izle i ogrozda.

Razmatranje opraivanja

Po%to su ri&izle i ogrozdi 'osim malog &roja crnih ri&izli* samooplodne, una$rsnoopra%ivanje od strane drugog $ultivara nije potre&no. Međutim, una$rsnoopra%ivanje može rezultirati u $rupnijim plodovima, a time i većim prinosima.Plantaže na većim povr%inama mogu imati $orist od u$ljučenja vi%e $ultivara.Bum&ari i usamljene pčele su najučin$ovitiji opra%ivač i ri&izli i rozda u većinislučajeva z&og njihovog ranog cvjetanja $ada vrijeme je hladnije i medonosnepčele nisu a$tivne.

Sadni materijal

Prili$om $upovine &ilj$e ri&izle i ogrozda tre&ale &i &iti jednu ili dvije godinestarosti, te imati snažno razvijen $orijen. 4ste mogu &iti na&avljena $ao$ontejners$e sadnice ili pa$ $ategorije zreli izdana$ golih žila.


12/20

1(

ao i $od ostalih vrsta jagodastog voća period sadnje za &ilj$e ri&izli i ogrozda jeuniverzalan. Međutim, $ada se planira proljetna sadnja tre&a imati da umu da&ilj$e ri&izli i ogrozda pre$idaju rano period mirovanja, te se ista ne smije provestisuvi%e rano. ada je u pitanju jesenja sadnja ni u $om slučaju poslije iste apliciratiazotna đu&riva $a$o ista mogu smanjiti zims$u izdržljivost. 0sim toga, &ilj$e &itre&ale &iti malčirane za smanjenje uticaja zims$ih mrazeva. +ehni$a sadnje$ontejners$ih sadnica ri&izli i ogrozda identična je onoj $od ostalih vrsta

jagodastog voća. /adnice golih žila prije sadnje potre&no je potopiti u smjesuvode, zemlje, &alege i previ$ura. Prili$om sadnje potre&no je zatrpati &ilj$e ( cmdu&lje nego %to su &ile u rasadni$u.9a ovaj način, doći će do pre$rivanjadva do tri pupolj$a na nižem dijeluizdan$a, %to će podstaći razvijeniji$orjenov sistem i povećati &rojizdana$a. Međutim, iz&jegavatipredu&o$u sadnju. 0%tećene inerazvijene dijelove $orijena tre&alo&i pot$ratiti3 $orjenje tre&a ra%iriti,pre$riti sa zemljom, i pritisnuti čvrsto da se u$lone vazdu%ni džepovi. 9avodnjavati

&ilj$e na$on sadnje za slijeganje zemlji%ta, ali iz&jegavati Qplavljenje vodomQ.9a$on sadnje &ilj$e ri&izle i ogrozda tre&alo &i orezati, pri$ratit, na 1F do () cmiznad zemlje, u zavisnosti od snage rasta, i &ujnosti $orjenovog sistema.

0vo će podstaći razvoj novih izdana$a. od jesenje sadnje, ova rezid&a &i tre&ala&iti odgođena do proljeća. ada je pra$tično, cvjetovi ili &ilo $oji zametnuti plodovitre&ali &i &iti u$lonjeni u godini sadnje. 0vo pomaže &ilj$ama da postanu &oljeuspostavljene i ostvareade$vatan vegetativni porast. 0stale pomotehnič $e radnje,među $ojima i rezid&a zavise od iz&ora uzgojnog sistema, te će iste &itio&ja%njenje u pose&nim poglavljima za sva$u ormu uzgoja u nastav$u te$sta.

Odr"avanje zasada ribizli i ogrozda

Prve godine po sadnji njega mladih &ilja$a ri&izli i ogrozda sastoji se u održavanjuzemlji%ta, đu&renju, navodnjavanju, te ormiranju i održavanju uzgojnog o&li$a.

Odr"avanje zemljita.

0državanje zemlji%ta podrazumjeva ma%ins$u o&radu ili ručno o$opavanje rednogprostora u cilju suz&ijanja $orova. Pri tome, mora se voditi računa da o$opavanjene smije &iti du&o$o, $a$o &i se iz&jeglo o%tećenje $orijena. < cilju la$%egodržavanja rednog prostora slo&odnim od $orova na$on sadnje i to$om $asnijih

godina preporučuje se zastiranje rednog prostora ne$im od organs$ih malčmaterijala 'de$ompozirana piljevina ili $ora četinara, &orove iglice, $ompost i dr.*.Malčiranje pomaže $onzervisanju vlage u zemlji%tu, održavanjem temperatureistog, te suz&ijanju $orova. /loj malča tre&ao &i iznositi F do 1) cm du&ine, sadodatnim godi%njim apli$acijama $oje se tre&aju provoditi da &i se održao željeninivo i nado$nadio materijal potro%en razgradnjom. ao i $od &orovnice, svježi ilinede$ompozirani materijali $ao %to su $omadići drvetasječ$a ili piljevina moguvezati raspoloživi nitrogen $a$o se oni razgrađuju, i dodatna azotna đu&riva iznadpreporučenih $oličina mogu &iti potre&na prili$om uzgoja &ilja$a ri&izli i ogrozda.Gna$ovi nedostat$a nitrogena u$ljučuju žutilo starijih listova i lo% porast. < slučajulo%e održavanog malčiranog rednog prostora glodari se mogu naseliti unutar istogi pričinjavati ogromne %tete &ilj$ama ri&izli i ogrozda, te se isti moraju o&avezno

$ontrolisati prije nastupanja zime. Međuredni prostor se održava u sistemu travamalč. 4sti podrazumjeva sjetvu trava necvjetnica, $oje imaju oso&inu da serazmnožavaju &o$orenjem i ormiraju gusti po$rivač zemlji%ta. 9e smije se


13/20

1

dozvoliti da &usen ovih trava raste F;) cm &lizu rednog prostora $oji seodržavačistim od $orova.

#!brenje.

i&izle i ogrozdi imaju veli$e potre&e za hranjivima, te pozitivno reaguju naredovan program đu&renja. < zavisnosti od nivoa plodnosti zemlji%ta i snage &ilj$e

apli$acija đu&riva može &iti izvr%ena samo jednom i to na počet$u proljeća, ili pa$podijeljena u vi%e navrata da podsta$u &olji rast. Gato %to &ilj$e ri&izli i ogrozdaimaju plita$ $orjenov sistem đu&rivo se može &rzo isprati izvan zone $orijena, te sepreporučuje provesti vi%e apli$acija, pose&no na zemlji%tima la$e te$sture 0&jevrste, ri&izle i ogrozdi, su osjetljivi na hlorid. Prema tome, $ada se aplicira đu&rivosa osnovnim hranjivima 9P voditi računa da je izvor $alijuma $alij sulat radijenego $alijum hlorid. 0stalađu&riva $oja sadrže $alijum, a mogu &iti $ori%tena zaishranu ri&izli i ogrozda su $alij magnezij sulat, a$o je ta$ođe potre&an imagnezijum, te $alij nitrat. Ga dvije godine stare &ilj$e, preporučuje se apliciratipri&ližno 11 do 1) grama 9P đu&riva po &iljci.

Ru&rivo se aplicira u tra$e rednog prostora, ta$o %to se isto ra%iri ispod granaunutar povr%ine $oju po$riva linija crijeva sa $apalj$ama. < plantažama tri godinestarosti, rate đu&riva &i tre&alo malo povećati. etiri godine stare plantaže tre&ale&i primiti 1O) do ((E grama đu&riva po &iljci '1O do ( grama a$tuelnog nitrogenapo &iljci*. < zavisnosti od rasta, do duplo ove rate mogu &iti potre&ne gdje se$oristi svjež malč materijal. /tajnja$ predstavlja naj&olji izvori hranjiva za ri&izle iogrozde, $oje reagiraju do&ro na sporooslo&ađajuće prirodne izvore organs$ognitrogena. 0n &i tre&ao &iti apliciran počet$om proljeća da se dozvoli vrijemeoslo&ađanja hranjiva u zonu $orijena. < principu, neorgans$e dopune nitrogenamogu &iti smanjene za jednu polovinu ili vi%e sa $ori%tenjem stajnja$a. 0&je vrsteđu&riva, stajnja$ i hemijs$e ormulacije hranjiva, aplicirane u ljeto ili počet$om

jeseni mogu učiniti &ilj$e ri&izli i ogrozda podložnim izmrzavanju to$om zime.

$avodnjavanje.

a$o &i postigle zadovoljavajući prinos &ilj$e ri&izli i ogrozdi zahtjevaju o$o (,F cmvode sedmično u periodu od cvjetanja do $raja &er&e. 0vo osigurava do&ar porast,viso$e prinose, i $rupnije plodove. < većini područ ja na%e zemlje, padavine suo&ično neade$vatno raspoređene, a pose&no a$o se malč $oristi, te se morao&ez&jediti sistem za navodnjavanje. #rip ili navodnjavanje $apanjem se preeriranaspram $i%enja, $oje može povećati pro&leme sa &olestima lista. +o$omproduženih su%nih perioda na$on &er&e, &ilj$e &i tre&alo navodnjavati periodičnodo $raja avgusta ili počet$om septem&ra. #odati dovoljno vode da se navlaži

zemlji%te od 1F do () cm, %to dozvoljava da se zemlji%te isu%i ne%to prije ponovnognavodnjavanja. Prili$om navodnjavanja voditi računa da zemlji%te ne postanezasićeno vodom %to može dovesti do gu%enja $orijena ri&izli i ogrozda.

Rezidba

i&zle i ogrozdi se orezuju to$om sezone mirovanja, uglavnom $rajem zime ipočet$om proljeća, %to predstavlja zims$u rezid&u. < određenim sistemima uzgojari&izi i ogrozda, pored zims$e provodi se i ljetna rezid&a, pose&no u slučajuuzgojnog o&li$a tipa $ordona. ezid&a se mora prilagoditi spram plodonosnih$ara$teristi$a datih &ilja$a $od $ojih postoji niz speciDčnosti. Prema tome, tre&aznati da su crvene ri&izle i ogrozdi veoma slični po svojim plodonosnim

$ara$teristi$ama, do$ se crna ri&izla izrazito razli$uje u odnosu na njih. Bilj$ecrvene, &ijele, pin$ ri&izle i ogrozda proizvode većinu svojih plodova na spurovima'$rat$i prirasti $oji nose cvjetove* $oji se nalaze na jednu, dvije ili tri godine starim


14/20

1

izdancima. /purovi smanjuju produ$tivnost sa četvrtom godinom, te stoga, starijiizdanci se u$lanjaju do nivoa zemlje.

$ačin rezidbe kod sistema !zgoja ! grmovima

%rvena, bijela, pink ribizla iogrozdi. od rezid&e ri&izli i ogrozda

za uzgojnu ormu ž&una ili grma, cilj jeda odrasla &ilj$a ima devet dodvanaest glavnih sta&lji$a 'tri do četiriod sva$e različite starosti2 jednu, dvije,i tri godine*. /ve sta&lji$e starije od trigodine tre&ale &i &iti u$lonjene.0va$av način orezivanja se nazivarezid&a na o&novu, i isti će održatiž&unove ri&izli i ogrozda produ$tivnimto$om čitavog perioda trajanja zasada.

aspored orezivanja &ilja$a ri&izlii ogrozda to$om sezone tre&ao &i slijediti ovajo&razac2

• $od sadnje2 na$on sadnje, pri$ratiti priraste na 1F do (F cm visine $a$o &ise podsta$ao rast $orijena i osnovnih izdana$a3

• na$on prve sezone2 to$om $raja zime ili počet$om proljeća, u$loniti sverezom %to &liže nivou zemlje, osim %est do osam naj&ujnijih prirasta.

• na$on dvije sezone2 ostaviti četiri ili pet novih jednu godinu starih prirasta izadržati tri ili četiri izdan$a od dvije godine starosti.

• na$on tri sezone2 ostaviti do izdan$a od novog jednu godinu starograsta, i zadržati po tri ili četiri od ( i godine starosti.

• $asnijih godina2 na$on četvrte i sljedećih godina, u$loniti najstarije izdan$e

i zadržati tri do četiri nova jednu godinu stara prirasta za zamjenu starijihizdana$a $oji se u$lone.

Prili$om orezivanja u ovom sistemu uzgoja potre&no je u$loniti i sve priraste $ojileže &lizu zemlje. Pri$raćivanje vrhova prirasta se ne preporučuje, osim uslučajevima $ada su isti &olesni ili pa$ o%tećeni. +a$ođe, &ilj$e $oje imaju z&ijene i&ujne izdan$e u svom centru moraju se prorijediti ta$o da se otvori njihovaunutra%njost $a$o &i se podsta$lo ormiranje cvjetnih pupolja$a i povećalacir$ulacija vazduha.

%rna ribizla.

:rna ri&izla proizvodi najvi%e plodova na jednu ili dvije godine starim prirastima.0na ne plodonosi na spurovima $ao %to to čine crvene ri&izle i ogrozdi. /nažni

jednu godinu stari prirasti, i dvije i tri godine stare sta&lji$e $oje imaju izo&iljesnažnih jednu godinu starih iz&oja$a su najprodu$tivniji $od crne ri&izle. G&ognjihovog načina plodono%enja, crne ri&izle mogu &iti orezivane na dva vodećanačina. 0va dva metoda orezivanja mogu se primjeniti $a$o za sistem slo&odnihgrmova, ta$o i u %palirs$om sistemu uzgoja.

&etod '. 0vaj način rezid&e crne ri&izle je dosta sličan istom $od crvenih ri&izli iogrozda. 9aime, cilj je da &ilj$e crne ri&izle imaju dvije i tri godine stare izdan$e,zajedno sa istim od jedne godine starosti, sa u$upno 1) do 1F izdana$a po

odraslom, odnosno ormiranom grmu. :rne ri&izle su ne%to vi%e &ujnije od crvenih,stoga je i &roj ostavljenih izdana$a veći.


15/20

1F

svih izdana$a drže jednu godinu stari izdanci.


16/20

1E

se polutrajne grane oda&eru podjedna$o raspoređene duž centralne sta&lji$e ;$ordona. rajem juna sva$e godine, lo%e smje%tene i prenatrpane grane seu$lanjaju ostavljajući priraste sa pet do sedam pupolja$a za ostata$ te$ućesezone. 0stavljeni prirasti sa pet pupolja$a za vrijeme rezid&e u sezoni mirovanjase s$raćuju na dva pupolj$a %to ormira plodonosne spurove.

0grozdi.

0&zirom da njihovi prirasti posjeduju &odlje, &er&a ogrozda prili$om uzgoja usistemu grmova može &iti veoma otežana. / druge strane, uzgoj u sistemu$ordona ili vretena $od ogrozda pruža otvoreniju &ilj$u i njene plodovedostupnijim. < Holandiji, $ordon sistem $od ogrozda podrazumjeva da se oda&ere

jedna grana i trenira uz %tap do visine 1F) do 1A) cm. /amo novi, do&roraspoređeni, srednji veličine prirasti se ostavljaju na $raju sezone vegetacije. <?ngles$oj, ogrozdi u $ordons$om sistemu se uzgajaju na isti način $ao i crveneri&izle.


17/20

1O

otpornost cvijeta tre&aju &iti uzeti u o&zir u područ jima gdje $asni proljetnimrazevi predstavljaju potencijalnu opasnost. 0no %to je najvažnije za toplijapodruč ja jeste relativna tolerantnost na viso$e ljetne temperature, $ao i &olesti iinse$te, te se i to mora uzeti u razmatranje. 0&zirom da na cjelo$upnom prostoruBiH podaci o perormansama pojedinih $ultivara navedenih vrsta su vi%e negoogranič eni, , za početa$ se preporučuje, zasnivanje e$sperimentalnih plantažaprije onih za $omercijalnu proizvodnju.

Sorte ribizli

6ećina crvenih ri&izli su samooplodne, stoga, samo jedan $ultivar je potre&an zaprodu$ciju plodova $od ovih $ultura. od crne ri&izle ovom pitanju tre&a posvetitipose&nu pažnju, o&zirom da su samo noviji $ultivari samooplodni, do$ ostali nisu,ili su pa$ samo djelimično samooplodni, a $od ne$ih sorti plodovi se razvijajuparteno$arpno. Prema tome, ri&izle će sasvim sigurno producirati &olje i većeprinose plodova $ada se u istoj plantaži uzgaja vi%e od jednog $ultivara, %to se u$omercijalnoj proizvodnji preporučuje. < BiH samo mali &roj $ultivara ri&izli jedostupan, o&zirom da samo rasadni$ H!H "ruit proizvodi sadi materijal iste.

Sorte crvene ribizle

%ascade. ultivar rane sezone sazrijevanja. 4ma $rupne plodove, srednje tamno;crvene &oje, sa$upljene u $rat$im grozdovima. Bilj$e su uspravnog rasta, $oji semalo %iri, te srednje &ujnosti i produ$tivnosti. Bo&ice su osjetljive na ožegotine odsunca, i &er&a &i se tra&ala &rzo o&aviti.

*etvan. 6arijetet srednje sezone sazrijevanja porije$lom iz /lovač$e. Bilj$e suveoma veli$e, ro&usne i uspravnog rasta, te se prili$om sadnje unutar redapreporučuje razma$ od minimalno 1,F m. Plodovi su $rupni i sa$upljeni u veomaduge grozdove,često sa (F do ) &o&ica unutar jednog grozda. 0vo je veoma

viso$o prinosni $ultivar, a odli$uje se do&rom rezistentno%ću na sivu plijesan.

Jonkeers van Tets. Popularna rana do srednje rana sorta porije$lom iz Holandije.Plodovi su joj tamno crvene &oje, me$ani, imaju veoma do&ar o$us, a sa$upljeni suu grozdove srednje veličine. Bilj$e cvjetaju rano, i ostvaruju viso$u produ$tivnost.ast ha&itusa nije uniorman. Bilj$e su rezistentne na plijesan i u%i, ali siva plijesanmože &iti pro&lem u produ$ciji plodova za vrijeme vlažnih godina.

Red lake. /orta srednje do $asne sezone sazrijevanja. Plodovi su joj $rupni,čvrsti, svijetlo crveni, i na$iseli. 4ma duge grozdove, te je la$a za &er&u, a &o&iceimaju viso$ sadržaj so$a. Bilj$e su produ$tivne, uspravnog rasta, guste i čvrste.

4sta je osjetljiva na plijesan, te ima malu tolerantnost na mraz. 9a svjets$omtrži%tu la$o je dostupan $ultivar.

Rovada. 0vaj varijetet ima $asnu sezonu sazrijevanja, $rupne plodove $oji susa$upljeni u duge, z&ijene grozdove. 0vo je pouzdan prinosni $ultivar. 0&zirom dacvjeta $asno, mraz predstavlja manji pro&lem nego $od ostalih $ultivara. ultivar$oji je rezistentan na plijesan i druge &olesti lista.

Tatran. Predstavlja varijetet $asne sezone sazrijevanja. 0n je sestrins$a sele$cijadetvana, sa $ojim ima i većinu sličnih $ara$teristi$a. Bilj$e su ro&usne i uspravnograsta. Plodovi su veoma $rupni i sa$upljeni u duge grozdove sa (F;) &o&ica po

jednom. 6eoma viso$o prinosna sorta, rezistentna na plijesan. < azi plodono%enjaizdanci postanu veoma te%$i pod teretom roda, te mogu zahtjevati ne$u podr%$u,naslon. 4 $od njega se preporučuje minimalan razma$ od 1,F m unutar reda.


18/20

1A

+ilder.ultivar srednje do $asne sezone sazrijevanja. Plodovi su mu $rupni, tamnocrvene &oje, na$iseli, i sa$upljeni u veli$e $ompa$tne grozdove. Produ$tivne &ilj$esu veli$e sa upravnim rastom $oji se %iri. 4spoljava rezistentnost na pjegavostlista.&ujne &ilj$e, rasto do 1,A m, a u punu produ$ciju ulaze sa tri godine, apogodne su i za ma%ins$u &er&u. 4muna je na hrđu ri&izle, i ima do&rurezistentnost na pepelnicu.

Tisel. 9ovi $ultivar $oji je potomstvo +itanije. 6eoma je produ$tivan. 9jegoviplodovi sazrijevaju podjedna$o, i u se&i sadrže veoma viso$e nivoe vitamina :. 4sti je imun na hrđu, a ta$ođe i rezistentan na plijesan.

Sorte bijele i pink ribizle

ultivari &ijele i pin$ ri&izle su mnogo teži za pronaći na trži%tu. 4ste rastu iuzgajaju se poput crvenih ri&izli, s tim da imaju manje $iseo, odnosno slađi, i

jedinstven o$us. Plodovi su sitni, &ijele do žuć$aste &oje, i neprozirne dodjelomično providne po$ožice.

+ite Imperial./orta srednje sezone sazrijevanja, i predstavlja jednog od &ijelihvarijeteta $oji je najče%će dostupan, odnosno raspoloživ na trži%tu. 4sti proizvodisitne plodove sa$upljene u duge grozdove, te ostvaruje umjerene prinose. Bilj$eimaju ha&itus $oji se %iri.

-lanka. /orta je $asne sezone sazrijevanja, poznata po viso$im prinosima ipouzdanoj produ$tivnosti. Plodovi su $rupni, neprozirni, zagasito &ijele &oje,sa$upljeni u duge grozdove. Bilj$e su &ujnog rasta $oji se %iri, i la$e su za uzgoj.:vjeta sredinom proljeća.

Pink %ampagne. Plodovi ovog $ultivara su djelimično prozirni i roze &oje, tedo&rog $valiteta i o$usa. Bilj$e su &ujne, uspravnog rasta, i rezistentne na &olesti

lista. Prinosi $oje ostavruje ovaj $ultivar su generalno nis$i.

Prim!s. /orta je $asne sezone sazrijevanja. 4ma &ijele do žuć$asto o&ojeneplodove na uspravnim, snažnim &ilj$ama. Po $valitetu ploda ova sorta je veomaslična &lan$i, stim da su njeni prinosi veoma niži.

Sorte crne ribizle

:rne ri&izle se cijene z&og njihove ja$e arome, o$usa i viso$og sadržaja vitamina:.

-en emond. Prepoznatljive $ara$teristi$e ovog $ultivara su2 ravnomjernosazrijevanje, viso$i prinosi, $rupni,čvrsti plodovi $oji imaju sposo&no da se dugozadrže na grančicama &ez gu&it$a $valiteta, viso$om sadržaj vitamina :, upr$osviso$im nivoima pe$tina. Ha&itus je $ompa$tan i %iri se, te iste imaju do&rutolerantnost na mraz u periodu cvjetanja. Bilj$e imaju promjenljivu rezistentnostspram plijesni, i sla&u rezistentnost na hrđu.

-en Sarek. ultivar rana do srednje sezona sazrijevanja. Poznat je po snažnomzametanju $rupnih plodova, pogodnih za ručnu &er&u, $ao i tolerantnosti napovrede od mraza i hladnoće. Ha&itus &ilj$e je veoma $ompa$tan. Preporučuje se$ao $ultivar za male uzgajivače na ograničenom parcelama zemlji%ta. 4ma malu doumjerenu rezistentnost na hrđu.

-lack September. 6arijetet $asne sezone sazrijevanja. Plod mu je $rupan i čvrst,sa &lagim o$usom. Postiže os$udne prinose, i isti nije rezistentan na hrđu ri&izle.


19/20

1@

%onsort. ultivar rane do srednje sezone sazrijevanja. Plod je srednji do mali sasrednjom čvrstoćom. valitet so$a je lo%. 9ije pogodan za ma%ins$u &er&u. Bilj$esu samooplodne sa pouzdanim zametanjem, ali se procjenjuje da imaju lo%uprodu$tivnosti. ultivar osjetljiv na pjege lista i plijesan, a rezistentan na hrđu.

%oronet i %r!sader. Predstavljaju $ultivare sličnih oso&ina $ao :onsort, ali o&azahtjevaju opra%ivače. Prinosi, $ao i $valiet plodova su lo%i. ezistentni su na hrđu

ri&izle.

Titania. ultivar srednje sezone sazrijevanja. 4sti proizvodi $rupne plodoveviso$og $valiteta, te ta$ođe ostvaruje i viso$e prinose. 0vaj $ultivar ima&ujne&ilj$e, rasto do 1,A m, a u punu produ$ciju ulaze sa tri godine, a pogodne su i zama%ins$u &er&u. 4muna je na hrđu ri&izle, i ima do&ru rezistentnost na pepelnicu.

Tisel. 9ovi $ultivar $oji je potomstvo +itanije. 6eoma je produ$tivan. 9jegoviplodovi sazrijevaju podjedna$o, i u se&i sadrže veoma viso$e nivoe vitamina :. 4sti

je imun na hrđu, a ta$ođe i rezistentan na plijesan.

Sorte ogrozda

-merič$i $ultivari ogrozda su rezistentniji na &olest, produ$tivniji, zdraviji iprilagodljiviji na različite $limats$e uslove nego evrops$i, $oji imaju prednosti uveličini &o&ica, do&roj o&ojenosti i slat$om o$usu istih.

Sorte ogrozda američkog porijekla

%aptivator. 6arijetet $asna sezona sazrijevanja, i isti predstavlja američ$o;evrops$i hi&rid. Plodovi su mu $rupni, pin$ do crvene &oje, suzoli$og o&li$a, islat$og o$usa. Bilj$e su rezistentne na plijesan i imaju ne$oli$o &odlji. 0stvarujeumjerene prinose.

Pi/0ell. ultivar porje$lom iz /jeverne #a$ote. Plodovi su mu srednje veličine,pin$ &oje, sa$upljeni u grozdove, ali ne%to lo%ijeg $valiteta. Bilj$e su &ujne,produ$tivne, imaju ne$oli$o trnova, i izdržljive su. 6arijetet rezistentan na plijesan.Preporučuje se za vrtne situacije, i naj&olji je a$o se $oristi malo prije zrelosti.

Poorman. ultivar rane do srednje sezona sazrijevanja. Plodovi su crveni, srednjeveličine, i ovalnog o&li$a, sazrijevaju to$om dugog perioda, i viso$og su $valiteta.9jihov o$us je svježe slada$. Bilj$e su &ujne i najveće od američ$ih $ultivara,veoma produ$tive, uspravnog rasta, gustih prirasta $oji na se&i nose $rat$etrnove. ultivar $oji je rezistentan na plijesan.

Sorte ogrozda evropskog porijekla

%areless. /orta srednje sezone sazrijevanja. Plod je $rupan, ovalan, svijetlozelene do mliječno &ijele &oje $ada je zreo, sa glat$om providnom po$ožicom.Bilj$e su umjerene &ujnosti, uspravog rasta $oji se %iri. ultivar je veoma osjetljivna plijesan.

%lark. ultivar srednje do $asne sezone sazrijevanja. Plodovi su mu $rupni, crveni,i viso$og $valiteta. Bulj$e su z&ijene, nis$og rasta sa trnovitim granama &lizuzemlje, umjerene &ujnosti i izrazite produ$tivnosti. 6arijetet veoma osjetljiv na

plijesan.1inomački crveni i inomački "!ti. "ins$og porije$la. Plodovi su crveneodnosno zeleno žute &oje. Hinomač$i crveni ima plodove srednje veličine, do$ su


20/20

()

plodovi hinomač$og žutog manji, sitniji. od o&a, po$ožica je $isela, opora, alimeso ploda je slat$o, aromatično i ima veoma do&ar o$us. Bilj$e su $rat$e,umjerene &ujnosti, uspravne i pomalo se %ire. Hinomač$i crveni je vi%e rezistentanna plijesan nego hinomač$i žuti. Prirasti o&a imaju &odlje.

Invicta. /orta srednje sezone sazrijevanja. 4ma $rupne svijetlo zelene plodove sa&lagim o$usom. 0vaj $ultivar se $oristi za preradu, gdje on o&ez&jeđuje &oju i

o$us. Bilj$e su &ujne i produ$tivne, a prirasti imaju &rojne &odlje. ezistentnost naplijesan je do&ra, ali ne i na lisne pjege.

PO$U*2 S2*$O3 &2T4RIJ22.

eprocentar jagodastog voća H!H "riut proizvodi sadni materijal veli$og &roja$ultivara ri&izli i ogrozda sljedećih $ategorija2 kontejnerske sadnice, sadnimaterijal kategorije zreli izdanak goli "ila i presovane ili baliranesadnice.

ontejners$e sadnice ri&izli i ogrozda dolaze $ao pojedinačne sadnice u

sa$sijama, ili pa$ u polietilens$im vrećicama, naravno u zavisnosti od zahtjeva$upca, ali i od namijene proizvoda.

5ontejnerske sadnice ribizli i ogrozda ! saksijama podrazumjevajuu$orjenjene, razvijene, jednu godinu stare &ilj$e sa listovima, dva ili vi%e izdana$a,uo&ičajeno visine (F;) cm, sa $orijenom $oji se razvija u sa$siji prečni$a @ cm izapremine ),@ l. 9avedene sadnice se proizvode $a$o za $omercijalne plantaže,ta$o i za voćare ho&iste, odnosno sve one $oji žele izvr%iti sadnju u periodu izvan$lasične sezone jesen I proljeće. < zavisnosti od zahtjeva $upca ovaj tip sadnogmaterijala ri&izli i ogrozda može &iti upa$ovan u sa$sije veće zapremine, i naravno$ao dvo ili trogodi%nje &ilj$e. +a$ođe, za ri&izle i ogrozde proizvodimo $ontejners$esadnice $ao zelene 'to$om sezone vegetacije* i dormantne &ilj$e 'u periodu

mirovanaj vegetacije*.

Proizvedeni sadni materijal ri&izli i ogrozda $oji se prodaje u veli$im tržnimcentrima i poljoprivrednim apote$ama, pored $ontejners$e sadnice u sa$sijiprečni$a @ cm, dolazi i $ao $ontejners$a sadnica upa$ovana u crne polietilens$evrećice. 0vaj tip sadnog materijala dominira za ovu namjenu prvenstveno izrazloga nemogućnosti redovnog zalijevanja u prodajnim centrima, te ade$vatnasmjesa supstrata i zapa$ovana vrećica omoguć avaju &ilj$ama da se &ezzalijevanja u životu održavaju dva mjeseca. 0vo nije $lasična $ontejners$asadnica, već jedno prelazno rje%enje između sadnice golih žila i iste, s o&zirom da

je $orijen upa$ovan u ade$vatan supstrat, a da nadzemni dio predstavlja zreli

izdana$ golih žila, $oji može na se&i imati ili ne razvijene pupolj$e.Sadni materijal ribizli i ogrozda kategorije zreli izdanak goli "ila podrazumjeva &ilj$u golog $orijena '&ez supstrata* čiji nadzemni sistem čine dvaili tri jednogodi%nja izdan$a određene visine izvađen iz matičnog zasada u periodumirovanja &ilja$a. Pojedinačne sadnice ri&izli i ogrozda tipa zreli izdana$ golih žilapa$uju se u &untove sa određenim &rojem $omada, o&ično 1);1F.

Presovane ili balirane sadnice ri&izli i ogrozda predstavljaju zrele izdan$egolih žila čiji je $orijen upa$ovan u određeni supstrat $oji se potom presuje uz$orijen i omota specijalnom olijom. 0vaj tip sadnog materijala ri&izli i ogrozdanamijenjen je $a$o za $omercijalne proizvođače, ta$o i za voćare ho&iste, odnosno

poljoprivredne apote$e i veli$e tržne centre.

Documents

2 Aronija Ribizla Kamchatka Ogrozd