Click here to load reader

2-2-14 Propusti mostova

  • View
    57

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nacrt smjernice

Text of 2-2-14 Propusti mostova

  • ROAD DIRECTORATE Public Company

    FEDERATION OF B&H REPUBLIC OF SRPSKA ROADS

    RS-FBiH/3CS - TA IN IMPROVEMENT AND PREPARATION OF ROAD STANDARDS

    PROJEKTIRANJE MOSTOVA I KONSTRUKCIJA NA PUTEVIMA KNJIGA 2, DIO 2

    PROJEKTANTSKA SMJERNICA 2.2.14

    P R O P U S T I

    Ljubljana, __________

  • 2

    U V O D

    Propusti su objekti koji slue za prelaz saobraajnica preko vodenih prepreka (jaraka, potoka, kanala). Upotrebljavaju se za prelaz ivotinja, pjeaka i manjih vozila ispod saobraajnica u pojedinanoj ili kombinovanoj namjeri. Po definiciji se svrstavaju u manje raspone do 5,0 m. Putevi vieg ranga, posebno autoputevi, razdvajaju prirodne cjeline i urbane prostore radi ega se namee vea upotreba propusta ispod saobraajnica za razliite namjene. Na naim putevima ima cca 2.000 objekata i 1500 propusta.

    Propusti prestavljaju veliku grupu objekata koji, radi velike duine i injenice da razdvajaju trup puta, imaju veliki uticaj na izbor tehnologije graenja, stabilnost trupa puta i uslove upotrebe. Iz navedenih razloga treba ovim objektima posvetiti posebnu panju kod konstruisanja i temeljenja.

    Propusti su u prolosti graeni kao kratki objekti sa manjim otvorima, a njihova namjena je iskljuivo bila za proticanje vode. Prvenstveno su se izvodili kao cjevasti, ploati ili u obliku svoda. Radili su se iz razliitih materijala. Prvi propusti su bili drveni, poslije kameni, betonski, elini i armiranobetonski. Sada se propusti rade izkljuivo kao armiranobetonske konstrukcije.

  • 3

    SADRAJ 1. PREDMET PROJEKTANTSKE SMJERNICE ....... 4 2. REFERENTNI NORMATIVI ... 4 3. ZNAENJE IZRAZA ... 4 4. PODLOGE ZA PROJEKTOVANJE PROPUSTA ... 5 5. ODREIVANJE TIPA PROPUSTA, VELIINE OTVORA I VISINSKOG POLOAJA U ODNOSU NA NIVELETU PUTA 5 5.1 Cjevasti propusti 6 5.2 Sanduasti propusti .. 11 5.3 Propusti u obliku svoda . 11 6. KONSTRUISANJE PROPUSTA .. 16 6.1 Temeljenje ...... 16 6.2 Popreno dilatiranje ...................................................... 16 6.3 Armiranje . 17 6.4 Prelazne ploe ...................................... 18 6.5 Odvodnjavanje i izolacija ... 18 6.6 Obloga za zatitu dna .. 19 6.7 Ulazni i izlazni dio ,,,,,,,,.......... 19 7. ODREIVANJE OPTEREENJA I STATIKA ANALIZA PROPUSTA ..... 20 8. USLOVI ZA IZGRADNJU PROPUSTA . 21

  • 4

    1. PREDMET PROJEKTANTSKE SMJERNICE

    Propusti su znaajni i esto upotrebljavani elementi puteva i autoputeva. Osnovna namjena smjernice je pomo i davanje osnovnih smjernica i detalja za izbor pravilnog koncepta, konstruisanja i projektovanja propusta. Posebno je obraen dio koji se odnosi na pravilnu pripremu podloga za projektovanje propusta. U poglavlju konstruisanja propusta obraeni su svi detalji koji se odnose na temeljenje, popreno dilatiranje, armiranje, odvodnjavanje i izolaciju. Data su i upustva za oblikovanje dna kao i ulaznog i izlaznog dijela propusta. Sa grupisanjem po tipovima, otvorima, dimenzijama i nainom konstruisanja, smjernica prua korisna upustva strunjacima iz vodoprivrede, projektantima i izvoaima propusta. Sa ograniavanjem minimalnih svijetlih otvora, u zavisnosti od duine, olakava se pregled i odravanje propusta. 2. REFERENTNI NORMATIVI Projektovanje, graenje i odravanje propusta oslanja se, kao i svi ostali objekti, na velikom broju propisa, standarda i smjernica. Neki od njih su obavezni, dok se neki upotrebljavaju samo kao preporuke. Slovenija, kao mlada drava, jo uvijek nema u cjelosti pripremljene i usvojene propise. Zato se jo uvijek upotrebljavaju odreeni propisi iz bive Jugoslavije, meunarodni ISO propisi i standardi, standardi Evropske unije i propisi nekih evropskih drava (Njemaka, Austrija, vajcarska). Opti propisi za graevinarstvo i graenje u cjelosti, te propisi za materijale, proraun i konstruisanje, koji se upotrebljavaju pri projektovanju, izgradnji i odravanju propusta su slijedei:

    - Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton (sl. list SFRJ br. 11/87)

    - Pravilnik o tehnikim mjerama i uslovima za projektovanje i izvoenje betonskih i armiranobetonskih konstrukcija u sredinama izloenim agresivnom dejstvu vode (Sl. list SFRJ t. 32/70)

    - Odredbe o obaveznom atestiranju cementa (Sl. list SFRJ br. 34/85)

    - Odredbe o obaveznom atestiranju dodataka betonu (Sl. list SFRJ br. 34/85)

    - Pravilnik o tehnikim normativima za projektovanje i izvoenje radova kod temeljenja graevinskih objekata (Sl. list SFRJ br. 15/90).

    Propisi za projektovanje, graenje, eksploataciju i odravanje puteva: - Zakon o javnim putevima - Pravilnik o tehnikim normativima i temeljnim

    uslovima koje moraju ispunjavati javni putevi i njihovi elementi izvan naselja u pogledu sigurnosti prometa (Sl. list SFRJ br. 35/81 i 45/81).

    Za optereenje propusta upotrebljavaju se slijedei propisi:

    - Pravilnik o tehnikim normativima za odreivanje optereenja na mostovima (Sl. list SFRJ br. 1/91)

    - DIN 1072, Mostovi na putevima, pretpostavljenja optereenja iz decembra 1985 godine

    - EN 1991 EC1, osnove projektovanja i optereenja konstrukcija.

    3. ZNAENJE IZRAZA

    Sigurnosna visina je najmanja razdalja izmeu najvie mogue kote nivoa vode i najnie kote donje ivice konstrukcije. Hidraulika propusnost je najvea mogua koliina vode koja moe protei kroz propust u jedinici vremena. Svijetla irina je horizontalni razmak izmeu zidova propusta. Svijetla visina je vertikalni razmak izmeu obloge dna propusta i gornje ploe ili svoda propusta. Pokriva je debljina nasipa i gornjeg stroja kolovoza puta iznad gornje ploe ili svoda propusta. Popreno dilatiranje znai prekid konstrukcije u poprenom smjeru tako da se omoguavaju nezavisna pomjeranja i zaokretanja oba dijela konstrukcije.

  • 5

    Nelinearna diferenna slijeganja su razliita slijeganja po uzdunoj osi propusta. Prelazna ploa je armiranobetonska ploa izraena na spoju nasipa sa objektom koja sprijeava pojavu visinske razlike izmeu kolovoza na objektu i kolovoza na nasipu. Ugao unutranjeg trenja prestavlja omjer napona na smicanje i efektivnih normalnih napona. Modul stiljivosti ili modul preoblikovanja je vrijednost koja oznaava deformabilnost ugraenog materijala. Odreuje se na osnovu nagiba krivulje optereenja (slijeganja koje se odreuje ispitivanjem pomou ploe). 4. PODLOGE ZA PROJEKTOVANJE

    PROPUSTA Projektovanje propusta kao i projektovanje ostalih objekata na putevima oslanja se na putne, geodetske, geoloko-geomehanike i hidroloko-hidrotehnike podloge. Sadraj podloga koje su potrebne za kvalitetno projektovanje propusta mora biti u skladu sa zahtijevima DG.2.2.1. Hidroloko-hidrotehnike podloge moraju sadravati mjerodavne protone koliine vode, hidrauliki proraun nivoa vode za te protone koliine i sigurnosnu visinu do dojnje ivice konstrukcije za normalni popreni presjek propusta. U podlogama mora biti propisan oblik propusta, hrapavost i nain izrade dna propusta. Osim toga moraju sadravati poprene profile i uzduni profil regulacije vodotoka u podruju propusta. Gornja povrina propusta uvijek mora biti slobodna, to je garancija da u propustu nikada nee doi do pojave pritiska vode. Pored toga mora biti osigurana i sigurnosna visina. Hidraulika propusnost se odreuje pomou Manningove jednaine za odreivanje brzine proticanja:

    32

    21

    g)

    OS

    (*I*nl

    =v m/s

    i

    S*v=Q m3/s

    Oznake u jednainama znae: v prosjena brzina u profilu (m/s ng Manningov koeficient hrapavosti I nagib energije proticanja nagib dna propusta (tg ugla nagiba; npr. I = 0,025) S presjek proticanja vode (m2) O pokvaeni obim presjeka proticanja (m) Q koliina proticanja (m3/s) Koeficient hrapavosti ng zavisi od visine izboina neravnine. U donjem pregledu su dane okvirne vrijednosti za pojedine vrste obloga:

    Vrsta obloge Koeficient hrapavosti ng

    beton 0.025 0.013

    lomljeni kamen u betonu bez fuga (slika 6.8) 0.029 0.020

    lomljeni kamen u betonu sa fugama

    0.030 0.025

    sloeni lomljeni kamen u betonu sa dubokim fugama (slika 6.9)

    0.050 0.030

    fino sloeni lomljeni kamen sa glatkom povrinom

    0.040 0.030

    hrapavi ili lomljeni kamen 0.060 0.040 Maksimalne vrijednosti brzine u prirodi ne prelaze v = 6 m/s. Kod brzina iznad v = 3 m/s treba uzeti u obzir redukciju radi pojave vrtloga i ozraivanja. Brzine do v = 3 m/s treba smatrati kao realne, za brzine v = 3 6 m/s su rezultati ugodniji od realnih te ih upotrebljavamo za ocjenjivanje, za brzine iznad v = 6 m/s treba izabrati kvalitetniji nain proraunavanja. Ako propust slui za prolaz pjeaka, ivotinja ili manjih vozila, onda treba uzeti u obzir i dodatne uslove propisane u prostornim, urbanistikim ili saobraajnim podlogama. 5. ODREIVANJE TIPA PROPUSTA,

    VELIINE OTVORA I VISINSKOG POLOAJA U ODNOSU NA NIVELETU PUTA

    Kod privremenih i manjih vodotoka treba teiti ka rjeenjima kod kojih je propust okomit na saobraajnicu bez obzira to u nekim sluajevima treba izvriti korekciju toka propusta. Prema obliku poprenog presjeka propusti se dijele na:

  • 6

    - cjevaste - sanduaste - propusti u obliku svoda

    Izbor tipa ovisi prije svega od visine nasipa u profilu u kome se nalazi propust i od koliine vode koja treba da otie. Ako propust ima druge namjene, onda je izbor tipa zavisan od saobraajnih zahtjeva. Svijetli otvor propusta (irina i visina) zavisi od koliine vode koja treba da proe kroz propust i od uzdunog pada dna propusta. Koliinu proticanja vode odreuje mjerodavna institucija u hidroloko-hidrotehnikim uslovima koji su zasnovani na hidrolokim podacima i hidraulikom proraunu. Cjevasti propusti se upotrebljavaju kao melioracijski kanali za odvod meteornih voda te za odvodnjavanje prirodnih vodotoka kroz nasipe ija je visina vea od 3,0 m (u izuzetnim sluajevima vea od 1,0 m) gdje to doputaju hidrauliki i dinamiki uslovi. Sanduasti propusti se upotrebljavaju kod vodotoka kod kojih treba obezbijediti proticanje veih koliina vode sa sorazmjerno malim visinama pokrivaa koji se kree od 0,40 do 5,0 m. Upotrebljava se i u sluajevima kada je mala visinska razlika izmeu nivelete puta i niveleta vodotoka. Kada su u pitanju vee koliine vode i vee debeline pokrivaa, obino vee od 3,0 m, onda se upotrebljavaju propusti oblika svoda ili parabolini propusti. Zbog velikih pritisaka zemlje, ovakav oblik propust je najekonominiji. U izuzetnim sluajevima mogu se upotrijebiti i kada je debljina pokrivaa vea od 1,0 m.

    Slika 5.1: Primjer rjeenja propusta sa dvije cijevi U sluajevima kada treba obezbijediti proticanje veih koliina vode, a razlika izmeu nivelete ceste i vodotoka je mala i ne dozvoljava

    upotrebu propusta veih otvora, mogu se upotrijebiti dvije ili vie paralelno ugraenih okruglih cijevi (slika 5.1).

    Visinski poloaj propusta moe biti sa veom ili manjom debljinom pokrivaa iznad njega. U principu treba izbjegavati visinski poloaj propusta kod kojih konstrukcija dolazi u nivou kolovoza ili se preko konstrukcije ugrauje sloj asfalta. Minimalna debljina pokrivaa (nasip ili tampon) iznad propusta je 40 cm. Svijetla visina propusta treba da je tolika da, pored ve navedenog, omoguava njegovo ienje. Radi toga prenik cjevastoga propusta ne smije biti manji od 100 cm, ako su u pitanju propusti do 15,0 m duine. Ako je duina propusta od 15,00 do 30,00 m onda prenik ne smije biti manji od 150 cm. Propusti ija duina prelazi 30,00 m moraju imati minimalni prenik od 200 cm. Svijetla visina i irina sanduastih i parabolinih propusta ne smiju biti manji od 200 cm. Samo sanduasti propusti krai od 15,0 m mogu imati svijetlu visinu i irinu 150 cm. 5.1 Cjevasti propusti Samo ime kae da su cjevasti propusti sastavljeni od cijevi, sa poprenim presjekom u obliku kruga. Okrugli presjek i glatka unutranja povrina utiu na veu propusnost radi ega su cjevasti propusti sa hidraulikog stanovita jako povoljni. Kod propusta sa velikim uzdunim nagibom i teoretskim brzinama vode koje su vee od 10 m/sec, potrebno je izvesti oblogu dna od lomljenog kamena u betonu ili drugom materijalu (odporan beton sa vlaknima) sa ime se sprijeava pojava bruenja njegovog dna. Ovakve obloge mogu se izvesti samo kod propusta iji je promjer vei od 150 cm. Cjevasti propusti se obino izrauju iz prefabrikovanih tipskih cijevi koje mogu biti sa ili bez armature, ali beton mora biti vodonepropustan.

    Obino se izrauju sa promjerom 100, 150 i 200 cm, ali su u opticaju i meudimenzije sa promjerom 110, 140, 180, 210 i 240 cm. Da li e tipske prefabrikovane cijevi (armirane ili nearmirane) biti obloene sa betonom zavisi od visine pokrivaa nasipa iznad propusta, poloaja ugraivanja u nasipu, irokom odkopu (irina odkopa pri dnu je vea od 3 cijevi) ili rovu

  • 7

    (irina odkopa pri dnu je manja od 3 cijevi) te od saobraajnog optereenja na kolovozu. Minimalna visina pokrivaa iznad cjevastih propusta je 100 cm. Manje debljine nisu dozvoljene, poto je raznos saobraajnih optereenja mali pa su ova optereenja previe koncentrisana. Na slikama 5.2 i 5.3 prikazani su primjeri dispozicije cjevastog propusta otvora 100 cm ( 150 cm) i 200 cm. U poprenim presjecima prikazana je varijanta sa betonom obloenim i neobloenim cijevima (obbetonirane i neobbetonirane cijevi). Poto se cjevasti propusti upotrebljavaju za manje vodotoke, onda su i njihovi otvori manji to ima za posljedicu tee odravanje i ienje. Uvijek treba nastojati da su popreni presjeci tako veliki da se normalno mogu izvoditi radovi na odravanju i ienju. Radi toga cjevasti propusti moraju imati odgovarajui promjer koji u mnogome zavisi i od same duine objekta.

  • 8

  • 9

    Slika 5.2: Tlocrt i uzduni presjek cjevastog propusta otvora 100, 150 i 200 cm.

  • 10

    Slika 5.3: Popreni presjeci i pogled cjevastog propusta sa obetoniranim i neobetoniranim cijevima

  • 11

    5.2 Sanduasti propusti Nosiva konstrukcija je sastavljena iz zatvorenog sanduastog armirano-betonskoga okvira sa svijetlim rasponom (otvorom) od 2,00 do 5,00 m. Elementi okvira mogu biti montani kao prefabrikovani dijelovi betonirani u betonari po segmentima ili sa betoniranjem na licu mjesta u monolitnoj izradi.

    Slike br. 5.4 i 5.5 prikazuju primjere dispozicije sanduastih propusta otvora 3,00 / 2,50 m. I kod ovoga tipa propusta treba obezbijediti normalan pregled i ienje objekta radi ega minimalni svijetli otvor iznosi 1,5 m. U zavisnosti od situacije i potrebe, sanduasti propusti mogu imati visinu i do 7,00 m. Treba izbjegavati situacije kod kojih se kolovoz nalazi neposredno na ploi propusta. Ovakav visinski poloaj propusta se dozvoljava samo u izuzetnim sluajevima. Minimalna visina pokrivaa (nasip i tampon) iznad ploe je 40 cm. Kod sanduastih propusta irine 2,0 m, visina se kree od 1,50 do 3,50 m. Debljina zidova i ploe mora biti jednaka ili vea od 25 cm. U sluajevima kod kojih se vodonepropusnost obezbijeuje sa ugraivanjem vodonepropusnog betona, po principu bijelih kada onda debljina zidova i ploe mora biti 30 cm. Visina pokrivaa moe varirati od 0,40 do 5,0 m. Sanduasti propusti sa irinom 3,0 m imaju visinu od 2,00 do 5,00 m. Debljine zidova i ploe moraju biti jednake ili vee od 30 cm. Pri ovakvim propustima pokriva iznad ploe varira od 0,40 5,00 m. Propusti irine 4,00 m mogu imati visinu od 2,50 do 6,00 m. Debljina zidova i ploe treba da je vea od 35 cm. Visina pokrivaa iznad propusta kree se u granicama izmeu 0,40 i 4,00 m. Ako je objekat temeljen u materijalu dobre nosivosti koji omoguava manju irinu temelja, onda je u ovakvim sluajevima opravdana primjena trakastog temeljenja. Kod propusta irine 5,00 m i visine od 3,00 do 7,00, debljina zidova i ploe mora biti jednaka ili vea od 40 cm. Visina pokrivaa varira od 0,40 do 3,00 m. Ako su visine nasipa vee, bolje je upotrijebiti paraboline propuste. I kod propusta ove irine, temeljenje se obavlja na trakastim temeljima pod uslovom da to dobra nosivost tla doputa.

    5.3 Propusti u obliku svoda

    Kod ovih propusta nosiva konstrukcija je sastavljena iz temeljne ploe i gornjeg dijela u obliku svoda. Gornji dio moe imati oblik kruga, parabole, bilo koje druge krivulje ili kombinacije vie krivulja. Veza temeljne ploe i svoda moe biti vrsta upeta ili pomou zglobova ugraenih u dnu svoda. Koja e se veza primijeniti zavisi od izabrane tehnologije izgradnje objekta (montana ili monolitna). Na slikama br. 5.6 i 5.7 prikazani su nacrti dispozicije propusta u obliku svoda sa otvorom 2,00 / 2,00 m. Svijetla irina i visina propusta u obliku svoda, varira izmeu 2,00 i 5,00 m. Debljina svoda treba da je jednaka ili vea od 20 cm, ako propusti u obliku svoda imaju visinu i irinu 2,0 odnosno 3,0 m. Kod propusta sa svijetlom irinom i visinom od 4,0 m, debljina svoda mora biti jednaka ili vea od 25 cm. Minimalnu debljinu svoda od 30 cm imaju propusti irine i visine od 5,0 m.

  • 12

    Slika 5.4: Primjer dispozicije sanduastog propusta otvora 3,00 / 2,50 m sa paralelnim krilima

  • 13

    Slika 5.5: Pogled B-B, popreni presjek C-C sanduastog propusta iz slike 5.4 sa detaljom obloge dna sanduastog propusta

  • 14

    Slika 5.6: Primjer dispozicije propusta u obliku svoda otvora 2,00 / 2,00 m

  • 15

    Slika 5.7: Pogled B-B, popreni presjek C-C za varijantu montane izgradnje propusta iz slike 5.6 sa detaljom spoja montanog svoda i temeljne ploe

  • 16

    6. KONSTRUISANJE PROPUSTA 6.1 Temeljenje

    Dno temelja odnosno temeljne ploe obino je odreeno sa niveletom vodotoka, niveletom puta ili pjeake staze koje prolaze kroz propust. Propusti po pravilu imaju plitko temeljenje. Ako se uzme u obzir, da su propusti u veini sluajeva ugraeni ispod nasipa, onda se propust slijee zajedno sa nasipom, radi ega se njihovo plitko temeljenje u potpunosti opravdava. Propust se po pravilu ne smije temeljiti u nasip. Temelji moraju biti u prirodno raenom terenu. Posebno su nepoeljni primjeri kod kojih se dio propusta temelji u nasipu, a dio u raenom prirodnom terenu. Ako se takvi sluajevi ne mogu izbjei, onda treba preduzeti neophodne mjere u nasipu i konstrukciji radi spreavanja razliitih veliina slijeganja. Na ulaznom i izlaznom dijelu propusta treba predvidjeti zatitne pragove za spreavanje erozije temelja. Kod cjevastih propusta, koji su fundirani na dobro nosivom tlu i kod kojih ne postoji opasnost erozije, nisu potrebni temelji po cijeloj duini propusta nego ih izvodimo samo na ulaznom i izlaznom dijelu. Ako su u pitanju slabo nosiva tla, konstrukciju propusta oslonimo na deblji sloj betona, a cijevi se obetoniraju. Propusti sanduastog oblika, sa svijetlim otvorima 2,00 i 3,00 m, uvijek se temelje na temeljnoj ploi bez obzira jesu li u pitanju slabo ili dobro nosiva tla. Propusti sanduastog oblika, sa svijetlim odprtinama 4,00 i 5,00 m, mogu se temeljiti na ploi ili trakastim temeljima to zavisi od nosivosti temeljnog tla. Propusti u obliku svoda moraju se uvijek temeljiti na ploi. Dno propusta moe imati manji ili vei uzduni nagib koji je odreen projektom ureenja vodotoka ili vodoprivrednim smjernicama, a isti su u skladu sa uslovima iz vodoprivredne saglasnosti. Uzduni nagib ne smije biti manji od 0,5 %. Temelji propusta su glatki, ako uzduni nagib nije vei od 5 %. Ako je uzduni nagib vei od 5% i manji od 15 % onda se mora dojnja povrina temelja izvesti u obliku stepenica (slika 6.1). Ako je uzduni nagib propusta izmeu 15 i

    30 % onda treba na svakih 2,0 do 3,0 m izgraditi poprene pragove za sidranje (slika 6.2).

    Slika 6.1: Stepenasta izrada temelja propusta za nagibe od 5 15 %

    Slika 6.2: Izrada temelja propusta za nagibe 15-30 % 6.2 Popreno dilatiranje

    Izvoenje poprenih spojnica zavisi od duine objekta, visine nasipa iznad objekta i od karakteristika temeljnoga tla (prije svega stiljivosti). Poprene spojnice treba izvoditi kod propusta veih duina koji su betonirani na licu mjesta. Treba nastojati da poprenih spojnica ima to manje. Sa statikim proraunom treba odrediti unutranje koliine i u podunom smjeru i odrediti potrebnu podunu armaturu. Posebnu panju treba posvetiti poprenim spojnicama kod cjevastih propusta koji se izrauju iz prefabrikovanih cijevi te kod propusta u obliku sanduka ili svoda koji se izrauju iz montanih elemenata. Detalji obrade poprenih spojeva za propuste izraene iz montanih cijevi prikazani su na slici 6.3.

  • 17

    Slika 6.3: Detajl spoja kod propusta iz montanih cijevi A: za 100 cm ( 150 cm) B: za 200 cm

    Poprene spojnice treba izvoditi i u sluajevima kada se radi o slojevima razliitih debljina i vrijednosti slijeganja, odnosno kod svih sluajeva gdje se oekuju diferenna slijeganja. Slika 6.4 prikazuje detalje spojeva izmeu montanih elemenata za propuste sanduastoga oblika.

    Slika 6.4: Detalj spoja kod montanih sandu- astih ili propusta u obliku svoda

    Detalj obrade poprene spojnice, kod monolitno izvedenih sanduastih i propusta u obliku svoda, prikazan je na slici 6.5. Pod A prikazan je sluaj, kada je trak za zaptivanje ugraen u sredini zida koji je komplikovaniji za izvoenje, prije svega oplate i armature. Pod B prikazan je sluaj takozvane trake za oplatu.

    Slika 6.5: Detajl izrade zaptivanja spojeva kod monolitno izvedenih sanduastih i propusta u obliku svoda 6.3 Armiranje

    Armiranje treba izvoditi u skladu z DG 2.2.1. Koliinu i vrstu armature treba dokazati sa statikim proraunom. Posebnu panju treba posvetiti detaljima i zatitnom sloju betona koji su najvaniji za duinu trajanja objekta. Radi toga zatitni sloj mora biti 5 cm sa unutranje i vanjske strane. Kod cjevastih propusta 100 i 150 cm armatura se ugrauje u sredini debljine cijevi, a slui za preuzimanje optereenja pri transportu i montai kao i za preuzimanje optereenja od svjeeg zatitnog betona oko cijevi. Armatura obloenog betona mora preuzeti teinu nasipa i saobraajno optereenje. Prefabrikovane cijevi 200 cm su armirane sa dvostrukom armaturom po itavom obodu. Mogu

  • 18

    biti armirane sa jednostrukom armaturom koja ima promjenljivi poloaj uz ugraivanje dodatne armature u suprotnoj zoni.

    Slika 6.6: Princip armiranja sanduastog propusta Ako se u prefabrikovanu cijev ne moe ugraditi armatura pri njenoj izradi, onda takvu cijev treba obloiti sa betonom. U ovakvim sluajevima armatura se izvodi na isti nain kao to je to opisano kod cijevi 100 i 150 cm. Sluaj armiranja sanduastih propusta prikazan je na slici 6.6, a armiranje propusta u obliku svoda prikazan je na slici 6.7.

    Slika 6.7: Princip armiranja propusta u obliku svoda

    6.4 Prelazne ploe

    Kod propusta u obliku cijevi i svoda ne upotrebljavaju se prelazne ploe. Kod sanduastih propusta prelazne ploe treba projektovati u skladu sa DG 2.2.8. U izuzetnim sluajevima u kojima se zavrni sloj kolovozne konstrukcije nalazi odmah na konstrukciji, a preko objekta prolazi put nieg reda onda se moe prelaz sa kolovoza puta na kolovoz objekta izvesti na nain koji je prikazan u DG 2.2.8, pod uslovom da je objekat temeljen na dobrom tlu i nasip nije visok. U sluaju da preko objekta prelazi autoput (bez pokrivaa), ako je objekat temeljen u slabo nosivom tlu, ili se iznad objekta nalazi visok nasip onda treba izvesti prelazne ploe prema upustvima iz smjernice DG 2.2.8. U obinim primjerima u kojima je debljina pokrivaa 40 cm i vie, prelaz sa kolovoza propusta na kolovoz puta treba izvesti prema upustvima iz smjernice DG 2.2.8. Ovi sluajevi su najpovoljniji. 6.5 Odvodnjavanje i izolacija

    Kod neobetoniranih cjevastih i propusta u obliku svoda, voda otie sa konstrukcije veoma brzo radi samog oblika poprenog presjeka. Kod obetoniranih cjevnih i sanduastih propusta potrebno je obezbijediti oticanje vode sa gornje povrine pomou primjernog podunog i poprenog nagiba. Obino se to obezbjeuje sa krovnim nagibom gornje ploe objekta (min. 2,5 %). Da bi se sprijeilo skupljanje vode uz objekat, radi ega mogu nastupiti dodatni hidrostatiki pritisci, mora se izgraditi filterski sloj i omoguiti brzo oticanje vode iza zalea objekta. Ako se dno temelja nalazi u vodopropusnom tlu dovoljno je da se filterski sloj direktno povee sa vodopropustnim tlom. Ako se temelj nalazi u vodonepropusnom tlu onda treba, po duini objekta, izvesti drenau. Radi spreavanja uticaja vlage treba konstrukciju svakoga propusta zatititi. Gornja povrina se zatiti sa klasinom "crnom" hidroizolacijom. Vodonepropusnost zidova, donje ploe i krila postie se izradom vodonepropusnog betona.

  • 19

    Neobetonirane cjevaste propuste i propuste u obliku svoda u cjelini te gornju povrinu sanduastih i obbetoniranih cjevastih propusta treba zatiti na uticaj vlage sa hidroizoalcijom koja se sastoji iz jednoslojnih varenih bitumenskih traka koje se na odgovarajui nain zatite od mehanikih oteenja. Kod neobetoniranih cjevastih propusta i propusta u obliku svoda zatita se izvodi sa epastim plastinim folijama ili drenanim tkaninama. Kod sanduastih i obbetoniranih cjevastih propusta kod kojih je gornja povrina ravna zatita se izvede sa zatitnim betonom debljine 10 cm armiranim sa mreama Q 133 ( 4,6 mm / 10 cm). Najvanije mjere koje treba preduzeti za obezbijeenje vodonepropusnosti su slijedee: - konstruktivne mjere: (radni spojevi, dilatacije,

    predviena mjesta pojave pukotina) - namjenske tehnoloke mjere za beton - paljiva izrada povezana sa odgovarajuim i

    dovoljno dugim periodom njegovanja svjeeg betona

    - ogranienje pukotina sa 0,25 na 0,2 mm sa ugraivanjem odgovarajue armature.

    I pored obezbijeenja vodonepropusnosti zidova po principu "bijelih kada" potrebno je, na mjestima vertikalnih radnih spojeva i dilatacija, izvesti dodatnu hidroizolaciju iz bitumenskih traka irine 1,0 m (0,5 m lijevo i desno od spoja).

    6.6 Obloga za zatitu dna Zatitno oblaganje dna propusta izvodi se radi obezbijeenja boljeg hidrualinog profila kod manjih koliina proticanja i radi zatite od erozije Obloga moe biti iz kamena u betonu ili samog betona koji je otporan na habanje (vlaknasti beton, agregat iz eruptivnog kamena).

    Hrapavost obloge zavisi od podunog nagiba propusta. Kod nagiba do 5 % obloga moe biti glatka, ili su fuge izmeu kamenja ispunjene do vrha sa betonom (slika 6.8). Ako se nagib kree izmeu 5 i 15 % onda fuge, izmeu pojedinih kamenja treba da budu duboke od 5 do 15 cm (slika 6.9). Ako se poduni nagib kree izmeu 15 i 30 % onda oblik i nain izrade treba prilagoditi hidrauliko-hidrotehnikim uslovima odvojeno za svaki pojedini sluaj. Propusti sa nagibom veim od 30 % se ne izvode. Obloga je obino u obliku trapeza ije stranice pri dnu imaju nagib 1 : n. Oblik obloge je propisan od ovlatene institucije kroz hidroloko-hidrotehnike smjernice.

    Zatitna obloga propusta se produava, na uzvodnoj i nizvodnoj strani za po 5,0 m radi postizanja dodatne sigurnosti protiv erozije. Ova obloga se zakljuuje sa poprenim pragom na isti nain kao to je to opisano kod zatite temelja propusta.

    Slika 6.8: Zatitna obloga dna propusta za nagibe do 5 %

    Slika 6.9: Zatitna obloga dna propusta za nagibe 5-15 %

    Kod cjevastih propusta obloga nije potrebna jer sam oblik propusta obezbjeuje dodar protok vode i kod manjeg nivoa vode. Iz ovoga se izuzimaju sluajevi kod kojih nastupaju velike protone brzine kao to je to opisano u poglavlju 5.1.

    6.7 Ulazni i izlazni dio Uzvodne (gornje) i nizvodne (donje) dijelove propusta treba zakljuiti sa obadvije strane pomou krila koja moraju biti konstruisana tako, da obezbijeuju to bolje usmjeravanje vode u propust, to bre oticanje vode iz njega i kvalitetno spreavanje osipanja pokosa u korito vodotoka.

  • 20

    Gornja ploa, odnosno eoni zid zavrava se sa rubnim vijencem kod sanduastih, zasvedenih i cjevastih propusta 200 cm. Ovaj vijenac obezbijeuje efikasno odvodnjavanje padine iznad objekta i istovremeno sprijeava osipanje nasipa preko ruba objekta u korito rijeke. Na slici 6.10 prikazan je primjer rjeenja rubnog krajnjeg vijenca kada je visina pokrivaa iznad ploe vea od cca 40 cm.

    Slika 6.10: Detalj izrade rubnog vijenca

    Slika 6.11: Detalj zavretka cjevastog propusta 100 cm ( 150 cm)

    Kod manjih cjevastih propusta krila zamjenjuje glava koja se izvede u nagibu kosine nasipa, kao to je prikazano na slici 6.11.

    7. ODREIVANJE OPTEREENJA I STATIKA ANALIZA PROPUSTA

    Optereenja i uticaje od optereenja treba uzeti u obzir prema smjernici DG 2.2.1.

    Statika analiza propusta izvodi se u skladu s naelima koji vae i za ostale objekte.

    Kod izvoenja statike analize treba uzeti u obzir slijedea optereenja: - vlastitu teinu - vertikalni pritisak zemlje - horizontalni pritisak zemlje - saobraajno optereenje - uticaj slijeganja

    Vlastita teina se uzima u obzir na isti nain kao i kod ostalih objekata. Kod propusta sa visokim zasipom, vlastita teina ima mali uticaj na unutranje koliine. Najvanije i najtee je odrediti prave vrijednosti vertikalnih pritisaka zemlje. Oni zavise od visine nasipa, vrste materijala (specifina teina, ugla unutranjega trenja i modula stisljivosti), te od toga je li objekat ukopan u raeni teren i kakav ima poloaj u nasipu. Horizontalni pritisak zemlje zavisi od istih faktora kao i vertikalni. Pri proraunu horizontalnih i vertikalnih pritisaka, kod propusta sa visokim nasipima, mogu nastupiti razlike veliina sa faktorom 2 u zavisnosti od metode prorauna (Terzaghi Birbaurmer). Zato treba sa puno panje izabrati metodu, a u svakom sluaju izvriti kontrolu sa najmanje dvije metode. Kod statike analize propusta optereenje od saobraaja uzima se u obzir na isti nain kao i kod drugih objekata, ali sa tom razlikom da se njegov uticaj na propust prenosi preko nasipa. Radi toga treba uzeti u obzir raznos optereenja koji zavisi od karateristika materijala i poloaja propusta u nasipu. Uticaj slijeganja treba provjeriti prije svega u podunom smjeru objekta. U koliko su diferenna slijeganja tako velika, da ih konstrukcija ne moe preuzeti, onda treba predvidjeti poprene spojnice dilatacije po duini objekta.

  • 21

    8. USLOVI ZA IZGRADNJU PROPUSTA

    Cjevasti propusti se iskljuivo grade od prefabrikovanih cijevi, armiranih ili nearmiranih, sa ili bez betonske obloge. Sanduasti i zasvedeni propusti mogu biti izgraeni kao monolitni na licu mjesta ili sastavljeni iz montanih elemenata. Izbor naina izgradnje zavisi od obima, organizacije izvoaa te udaljenosti tvornice montanih elemenata od lokacije objekta. Izbor naina gradnje u mnogome zavisi i od veliine poprenog presjeka propusta. Kod velikih presjeka montana gradnja nije pogodna zbog oteanog transporta i montae velikih i tekih elemenata. Nain izbora gradnje umnogome zavisi od geolokih prilika. Ako geoloke prilike zahtijevaju gustu primjenu poprenih spojnica dilatacija, onda je opravdana upotreba montane gradnje pod uslovom da su ispunjeni uslovi navedeni u prethodnoj taki. Posebnu brigu treba posvetiti obradi spojnica kod objekata koji se grade iz montanih elemenata. Propusti sa manjim otvorima i u niskim nasipima se grade na taj nain da se izgraeni nasip prokopa i ugradi propust. Ako su propusti veih otvora i ugrauju se u visoke nasipe, onda se prvo izgrade objekti, a nakon toga nasipi. Zatrpavanje propusta se izvodi istovremeno sa obadvije strane u slojevima po 30 cm koji se paljivo komprimiraju sa lakim srestvima.