Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, XXX
[…](2013) XXX draft
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Napomena o tumačenju Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, o izmjeni
direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i
2006/32/EZ
Članak 15.: Pretvorba, prijenos, odnosno transport i distribucija energije
COURTESY TRANSLATION OF SWD(2013) 450 FINAL
1
Sadržaj
A. UVOD ............................................................................................................................................... 2
B. NOVE ULOGE ZA RAZLIČITE SUDIONIKE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU ENERGIJE I NOVE
SUDIONIKE. ............................................................................................................................................. 3
B1. Nacionalna rgulatorna tijela za energetiku ........................................................................... 3
B2. Operatori prijenosnog sustava (OPS) i operatori distribucijskog sustava (ODS) .................. 5
B3. Novi sudionici, uključujući agregatore ................................................................................... 7
C. KRITERIJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA TARIFE MREŽE I REGULACIJU .................................... 8
C1. Osiguravanje poticaja za uvođenje pametnih mreža ............................................................ 9
C2. Kriteriji energetske učinkovitosti za tarife elektroenergetske mreže ................................ 10
D. MJERE ZA OMOGUĆAVANJE I RAZVOJ ODGOVORA NA POTRAŽNJU ............................................................ 11
D1. Uloga nacionalnih regulatornih tijela, OPS-ova i ODS-ova ................................................. 13
D2. Učinkoviti cjenovni signali .................................................................................................... 13
D3. Pristup tržištu, sudjelovanje i transparentnost ................................................................... 14
E. ENERGETSKA UČINKOVITOST U RADU I DIZAJNU INFRASTRUKTURE ZA PLIN I ELEKTRIČNU ENERGIJU ................ 15
F. DRUGE POVEZNICE S UNUTARNJIM TRŽIŠTEM ENERGIJE ............................................................ 16
2
ČLANAK 15.: PRETVORBA, PRIJENOS ODNOSNO TRANSPORT I DISTRIBUCIJA ENERGIJE
A. UVOD
1. Direktiva o energetskoj učinkovitosti1 (dalje u tekstu: „Direktiva” ili „DEU”) i paket o
unutarnjem tržištu energije (dalje u tekstu: „IEM” ili „Treći paket”)2 čine cjelinu i uzajamno
se dopunjuju, posebno po pitanju promicanja učinkovite mreže električne energije i plina te
doprinosa poboljšanoj sigurnosti opskrbe.
2. Mehanizmi za promicanje energetske učinkovitosti u mrežnim tarifama, regulaciji i radu
mreže i za uklanjanje prepreka odgovoru na potražnju navedeni su u Trećem paketu i
dopunskom zakonodavstvu3 i u Direktivi o energetskim uslugama (dalje u tekstu i „DEUS”)4,
koja će 5. lipnja 2014. DEU-om biti stavljena izvan snage.
3. Cilj je članka 15. DEU-a o pretvorbi, prijenosu odnosno transportu i distribuciji te povezanih
priloga XI. i XII. u najvećoj mjeri poboljšati učinkovitost infrastrukture i promicati odgovor
na potražnju. Glavne obveze za države članice iz članka 15. jesu osigurati:
- po pitanju mrežnih tarifa i regulacije,
da nacionalna regulatorna tijela vode računa o energetskoj učinkovitosti pri provedbi
regulatornih zadataka navedenih u direktivama 2009/72/EZ i 2009/73/EZ,
da se ukinu poticaji u tarifama prijenosa odnosno transporta i distribucije koji su štetni za
cjelokupnu učinkovitost (uključujući energetsku učinkovitost) elektroenergetskog sustava
ili onih koji mogu onemogućiti sudjelovanje u odgovoru na potražnju na tržištima
uravnoteženja ili prilikom nabave pomoćnih usluga,
da tarife dobavljačima omogućuju poboljšanje sudjelovanja potrošača u učinkovitosti
sustava, uključujući odgovor na potražnju, ovisno o nacionalnim okolnostima, i
da propisi o mreži i mrežne tarife ispunjuju kriterije energetske učinkovitosti iz Priloga
XI., uzimajući u obzir smjernice i kodekse razvijene na temelju Uredbe (EZ) br.
714/20095.
- po pitanju odgovora na potražnju,
da nacionalna regulatorna tijela potiču izvore na strani potražnje, kao što je odgovor na
potražnju, da osim u nabavi sudjeluju i na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima,
da se potiče pristup odgovoru na potražnju i njegovo sudjelovanje na tržištima
uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava tako da se definiraju tehnički ili ugovorni
načini za promicanje sudjelovanja u odgovoru na potražnju na takvim tržištima,
uključujući sudjelovanje agregatora.
1 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni
direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315,
14.11.2012., str. 1. 2 Direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ, uredbe (EZ) br. 713/2009, 714/2009 i 715/2009.
3 Uredba o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije i predložena Uredba o smjernicama za
transeuropsku energetsku infrastrukturu. 4 Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj
potrošnji i energetskim uslugama, SL L 114, 27.4.2006., str. 64. 5 Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za
prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003, SL L 211,
14.8.2009., str. 15. – 35.
3
da, podložno zahtjevima koji se odnose na sigurnost i pouzdanost mreže, operatori
visokoučinkovite kogeneracije mogu ponuditi usluge uravnoteženja i druge operativne
usluge, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, i
da pri ispunjavanju zahtjeva za usluge uravnoteženja i pomoćne usluge, operatori
prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava, postupaju prema pružateljima
odgovora na potražnju, uključujući agregatore, na nediskriminirajući način (navedeno
podliježe tehničkim ograničenjima svojstvenim upravljanju mrežama).
- u radu i dizajnu infrastrukture za plin i električnu energiju,
da nacionalna regulatorna tijela, u okviru Direktive 2009/72/EZ i uzimajući u obzir
troškove i koristi svake mjere, osiguravaju poticaje za mrežne operatore da poboljšaju
energetsku učinkovitost,
da su detaljno objašnjena i objavljena pravila koja se odnose na rangiranje različitih
prioriteta pristupa i odašiljanja dodijeljenih u njihovim elektroenergetskim sustavima, i
da se provodi procjena i poboljšanje energetske učinkovitosti u dizajnu i radu
infrastrukture za plin i električnu energiju.
4. Članak 15. uključuje odredbe koje se primjenjuju isključivo na električnu energiju (članak 15.
stavak 1. zadnji podstavak i povezani Prilog XI.), pravila koja se odnose na rangiranje
prioritetnog pristupa visokoučinkovitoj kogeneraciji i odašiljanja iz visokoučinkovite
kogeneracije (članak 15. stavak 5.) i njezin doprinos uravnoteženju i drugim operativnim
uslugama (članak 15. stavak 6.) te na odgovor na potražnju (članak 15. stavak 8.). Ostale
odredbe članka 15. stavaka 2., 3. i 4. jednako se primjenjuju na plin i električnu energiju.
5. Ovom se napomenom osiguravaju dodatne informacije o provedbi mjera iz DEU-a koje se
odnose na nove zahtjeve o kriterijima energetske učinkovitosti za regulaciju energetske mreže
i tarifa, odgovor na potražnju i energetsku učinkovitost u dizajnu mreže i radu infrastrukture
za plin i električnu energiju. U svakom se odjeljku najprije posebno navode relevantne
odredbe iz Trećeg paketa, a zatim se objašnjava kako su člankom 15. one dopunjene novim
obvezama. U napomeni se navode novi zahtjevi uključeni u zakonodavstvo te nove uloge i
obveze država članica, nacionalnih regulatornih tijela (NRT) i operatora.
6. Cilj je ove napomene davanje smjernica državama članicama o tome kako primjenjivati
članak 15. DEU-a. U ovoj napomeni navode se stajališta Komisije, ne mijenjaju se pravni
učinci Direktive i ne dovodi se u pitanje obvezujuće tumačenje članka 15. koje daje Sud.
B. NOVE ULOGE ZA RAZLIČITE SUDIONIKE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU ENERGIJE I NOVE
SUDIONIKE
B1. Nacionalna regulatorna tijela za energetiku
7. U Trećem paketu (članak 3. stavak 11. Direktive o električnoj energiji6 i članak 3. stavak 8.
Direktive o plinu7) utvrđeno je da radi promicanja energetske učinkovitosti države članice ili,
kada je država članica tako predvidjela, regulatorno tijelo „snažno preporučuje da
6 Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje
tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ, SL L 211, 14.8.2009., str. 55. 7 Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje
tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ, SL L 211, 14.8.2009., str. 94.
4
elektroenergetska poduzeća optimiziraju uporabu električne energije, na primjer pružanjem
usluga upravljanja energijom, razvijanjem inovativnih formula za formiranje cijena ili
uvođenjem inteligentnih sustava mjerenja ili napredne mreže, ako je potrebno”.
8. Poticaj je tim snažniji zbog općih ciljeva i zadataka nacionalnih regulatornih tijela, koja su
odgovorna za promicanje konkurentnog, sigurnog i ekološki održivog unutarnjeg tržišta
električne energije/plina, uzimajući u obzir dugoročne ciljeve (članak 36. točka (a) Direktive
o električnoj energiji, članak 40. točka (a) Direktive o plinu). Relevantni dugoročni ciljevi su
europski ciljevi u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji,
energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova. U članku 36. Direktive o
električnoj energiji i članku 40. Direktive o plinu navedeni su opći ciljevi nacionalnih
regulatornih tijela. Posebne dužnosti i ovlasti koje države članice moraju dodijeliti
nacionalnim regulatornim tijelima navedeni su uglavnom u članku 37. Direktive o električnoj
energiji i članku 41. Direktive o plinu. Navedene odredbe čine cjelinu i treba ih tumačiti u
međusobnoj povezanosti: pri provedbi svojih dužnosti i ovlasti, nacionalno regulatorno tijelo
mora slijediti opće ciljeve dodijeljene nacionalnim regulatornim tijelima8.
Glavne dužnosti nacionalnih regulatornih tijela uključuju:
Dužnosti u vezi s tarifama za pristup mrežama za prijenos i distribuciju; određivanje
ili odobravanje tarifa za prijenos i distribuciju ili njihovih metodologija, u skladu s
transparentnim kriterijima;
Dužnosti u vezi s razdvajanjem: osiguravanje da između djelatnosti prijenosa,
distribucije, ukapljenog prirodnog plina, skladištenja i opskrbe ne postoje unakrsne
subvencije;
Dužnosti u vezi s općim praćenjem energetskih poduzeća: osiguravanje da operatori
prijenosnog sustava i distribucijskog sustava i (prema potrebi) vlasnici sustava, kao i
elektroenergetska poduzeća, ispunjavaju svoje obveze na temelju ove Direktive i
drugog relevantnog zakonodavstva Europske unije, uključujući u pogledu
prekograničnih pitanja;
Dužnosti u vezi sa zaštitom potrošača: pomoć pri osiguravanju, zajedno s drugim
odgovarajućim tijelima, učinkovitosti i provedbe mjera za zaštitu potrošača,
uključujući onih predviđenih u Prilogu I. (direktivama o električnoj energiji i plinu);
objavljivanje preporuka, najmanje na godišnjoj razini, u vezi s usklađenošću cijena
opskrbe s člankom 3. (direktiva o električnoj energiji i plinu); osiguravanje pristupa
podacima o potrošnji kupaca.
9. U članku 15. DEU-a dodani su posebni ciljevi i dužnosti u cilju ostvarivanja energetske
učinkovitosti, prema kojima države članice moraju osigurati da nacionalna regulatorna tijela
za energetiku pri obavljanju svojih regulatornih zadataka određenih u Direktivi o električnoj
energiji i Direktivi o plinu vode računa o energetskoj učinkovitosti s obzirom na njihove
odluke o radu infrastrukture za plin i električnu energiju.
10. Nadalje, člankom 15. stavkom 8. DEU-a utvrđeno je da države članice moraju osigurati da
nacionalna regulatorna tijela potiču izvore na strani potražnje, kao što je odgovor na
potražnju, da osim u nabavi sudjeluju i na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima.
8 Za dodatna objašnjenja općih ciljeva, dužnosti i ovlasti regulatornih tijela, pogledati napomenu o tumačenju
Direktive 2009/72/EZ i Direktive 2009/73/EZ „Regulatorna tijela”,
(http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/interpretative_notes/doc/implementation_notes/2010_01_21_the_regu
latory_authorities.pdf).
5
11. Pored toga, iz uvodne izjave 45. DEU-a proizlazi da bi države članice trebale osigurati da
nacionalna regulatorna tijela za energetiku usvoje integrirani pristup koji uključuje
potencijalne uštede u sektorima opskrbe energijom i krajnje potrošnje.
B2. Operatori prijenosnog sustava (OPS) i operatori distribucijskog sustava (ODS)
12. U Trećem paketu su definirani glavni zadaci OPS-ova i ODS-ova. Člankom 12. Direktive o
električnoj energiji (i člankom 13. Direktive o plinu) o zadacima OPS-ova predviđeno je da
oni moraju biti odgovorni za osiguranje sigurnog, pouzdanog i učinkovitog prijenosnog
sustava. U kontekstu takvog elektroenergetskog sustava, u članku 12. točki (d) Direktive o
električnoj energiji navodi se da OPS-ovi moraju biti odgovorni za osiguravanje dostupnosti
svih nužnih pomoćnih usluga9, uključujući one koje se pružaju kao odgovor na potražnju.
13. Pomoćne usluge su komercijalne usluge koje operatori sustava (OPS-ovi i ODS-ovi)
nabavljaju od korisnika mreže. Nabava pomoćnih usluga jedan je od alata koji operatorima
sustava omogućuje osiguravanje sigurnosti opskrbe i kvalitete usluga elektroenergetskog
sustava. Dostupnost odgovarajućih ugovornih i tehničkih struktura u sklopu pomoćnih usluga
potrebna je za sudjelovanje u odgovoru na potražnju. Odgovor na potražnju obično pruža istu
uslugu kao i proizvodnja. Kako bi se omogućilo i potaknulo njegovo sudjelovanje, potrebna
su operativna i pravila o sudjelovanju.
14. U članku 25. Direktive o električnoj energiji i članku 25. Direktive o plinu utvrđeni su zadaci
ODS-ova i navedeno je da oni svoje zadatke moraju obavljati uz dužnu pažnju prema
energetskoj učinkovitosti. U skladu s člankom 25. stavkom 7. Direktive o električnoj energiji,
ODS-ovi pri planiranju razvoja distribucijske mreže moraju razmotriti mjere energetske
učinkovitosti/upravljanja potrošnjom ili distribuiranu proizvodnju koja može zamijeniti
potrebu za dogradnjom ili zamjenom elektroenergetskog kapaciteta. U tom kontekstu,
člankom 2. stavkom 29. Direktive o električnoj energiji definirano je da „energetska
učinkovitost/upravljanje potrošnjom znači globalan ili integrirani pristup usmjeren na
utjecanje na količinu i vremenski raspored potrošnje električne energije radi smanjivanja
potrošnje primarne energije i vršnih opterećenja davanjem prednosti ulaganjima u mjere
energetske učinkovitosti ili drugim mjerama kao što su ugovori o upravljanoj potrošnji, pred
ulaganjima u povećanje proizvodnih kapaciteta, ako prethodni predstavljaju najučinkovitiju i
najekonomičniju opciju, vodeći računa o pozitivnom utjecaju na okoliš smanjenja potrošnje
energije i s time povezanim aspektima sigurnosti opskrbe i troškova distribucije”.
Pravila prioritetnog pristupa i odašiljanja za visokoučinkovitu kogeneraciju
15. Člankom 15. stavkom 5. DEU-a dopunjuje se Treći paket dodavanjem obveze (uz nekoliko
izuzetaka) OTS-ovima i ODS-ovima u cilju osiguravanja prijenosa i distribucije električne
energije iz visokoučinkovite kogeneracije davanjem prioritetnog ili zajamčenog pristupa
mreži i prioritetnog odašiljanja, ako su zaduženi za dispečiranje (odnosno u onim državama
članicama u kojima se koristi takav sustav odašiljanja). Navedene se odredbe temelje na
9 U skladu s člankom 2. stavkom 17. Direktive o električnoj energiji, „pomoćna usluga” znači usluga potrebna
za pogon prijenosnog ili distribucijskog sustava. Jednako tako, člankom 2. stavkom 14. Direktive o plinu,
„pomoćne usluge” su definirane kao sve usluge potrebne za pristup prijenosnim mrežama, distribucijskim
mrežama, objektima za ukapljeni prirodni plin (UPP) i/ili objektima za skladištenje, i njihov rad, uključujući
uravnoteženje opterećenja, miješanje i ubrizgavanje inertnih plinova, ali ne uključujući objekte rezervirane
isključivo za operatore prijenosnih sustava koji obavljaju njihove funkcije.
6
članku 8. Direktive o kogeneraciji, kojim se već zahtijeva prioritetno odašiljanje za OPS-ove,
ali ne i za ODS-ove, te ga proširuju. Pravima prioritetnog pristupa i odašiljanja električne
energije iz visokoučinkovite kogeneracije ne dovode se u pitanje prava prioritetnog pristupa i
odašiljanja električne energije iz obnovljivih izvora predviđena člankom 16. stavkom 2.
Direktive 2009/28/EZ10 o promicanju obnovljivih energija i člankom 15. Direktive o
električnoj energiji o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom i
potrebi za osiguranjem kontinuiteta opskrbe toplinskom energijom. Pored ovih obveza, OTS-
ovi i ODS-ovi moraju udovoljiti zahtjevima utvrđenim u Prilogu XII. DEU-a (o zahtjevima
energetske učinkovitosti za operatore prijenosnih sustava i operatore distribucijskih sustava).
Kogeneracija se promiče kao jedan od glavnih oblika distribuirane proizvodnje koji može
unaprijediti energetsku učinkovitost i u mrežama, zbog svoje blizine potrošačima. Nadalje,
zahtjev prioritetnog pristupa mreži je novi zahtjev. Navedeni bi se prioritet trebao
primjenjivati samo na visokoučinkovitu kogeneraciju, odnosno kogeneraciju kojom se
osiguravaju uštede primarne energije od najmanje 10 % u odnosu na referentne vrijednosti za
odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije u skladu s Prilogom II. Direktivi11.
Dogradnja i jačanje mrežnih pravila u Direktivi o kogeneraciji za električnu energiju iz
visokoučinkovite kogeneracije usmjereni su na održavanje jednakosti između električne
energije iz visokoučinkovite kogeneracije i električne energije iz obnovljivih izvora energije
nakon jačanja mrežnih pravila u pogledu potonjih u Direktivi o obnovljivoj energiji12.
16. Pravila o davanju prednosti električnoj energiji iz visokoučinkovite kogeneracije nastala su
stoga iz potrebe da se osigura kontinuitet opskrbe toplinskom energijom, kako je navedeno u
članku 15. stavku 5. Prioritetno odašiljanje električne energije iz visokoučinkovite
kogeneracije potrebno je radi operativnih ograničenja s kojima se operatori visokoučinkovite
kogeneracije susreću, jer kada proizvode toplinsku energiju za svoje potrošače toplinske
energije oni istodobno moraju proizvoditi i električnu energiju kako bi ostvarili uštede
primarne energije. Prema tome, kada trebaju osigurati kontinuiranu opskrbu toplinskom
energijom, ograničena im je fleksibilnost u prilagodbi proizvodnje električne energije.
Operatori kogeneracija također često ne biraju kada će proizvoditi električnu energiju, jer
prate potrebe potrošača toplinske energije za osiguranjem pare za kemijska i industrijska
postrojenja ili za sustave centraliziranog grijanja za hladnog vremena. U takvim okolnostima,
mreža bi trebala primiti njihovu električnu energiju tako da se omogući njihov rad u
kogeneracijskom pogonu. Svako smanjenje njihove sposobnosti za proizvodnju električne
energije moglo bi dovesti do značajnog gubitka učinkovitosti, što bi bilo porazno za svrhu
kogeneracije. Zbog tih razloga, ako operatori kogeneracija trebaju biti na usluzi potrošačima
toplinske energije, trebali bi moći i isporučivati električnu energiju u mrežu i imati prednost
pred drugim izvorima električne energije koji su manje učinkoviti ili su fleksibilniji.
17. Stoga, prema pravu EU-a, i električna energija iz obnovljivih izvor i električna energija iz
visokoučinkovite kogeneracije imaju, pod određenim uvjetima, pravo na prioritetno
10
Direktiva 2009/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz
obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ, SL L 140,
5.6.2009., str. 16. – 62. 11
Izračun električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije mora pratiti metodologije izračuna u Prilogu I., uz
primjenu detaljnih smjernica utvrđenih Odlukom Komisije 2008/952/EZ i referentnih vrijednosti učinkovitosti za
odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije utvrđenih Provedbenom odlukom Komisije 2011/877/EU
(vidi članak 14. stavak 10. i Prilog I. zadnji stavak). 12
Vidi napomenu o tumačenju mrežnih pravila za visokoučinkovitu kogeneraciju za proizvodnju toplinske
energije u članku 8. Direktive 2004/8/EZ o promicanju kogeneracije (SWD/2012/13), dostupnu na:
http://ec.europa.eu/energy/efficiency/cogeneration/doc/2012swd0013.pdf.
7
odašiljanje. Ograničenja prioritetnog pristupa i odašiljanja mogu se primijeniti kada je to
potrebno za održavanje pouzdanosti i sigurnosti mreže i osiguranje njezina sigurnog rada.
18. U navedenom kontekstu jednakih prava prioritetnog pristupa i odašiljanja za električnu
energiju iz obnovljivih izvora i električnu energiju iz visokoučinkovite kogeneracije, nastaje
potreba za definiranjem operativnih uvjeta za provedbu ovih različitih prava prioritetnog
pristupa i odašiljanja. Stoga se DEU-om od država članica zahtijeva da osiguraju jasno i
detaljno objašnjenje i objavljivanje pravila koja se odnose na rangiranje različitih prava u
njihovim elektroenergetskim sustavima u svjetlu potrebe za održavanjem operativne
sigurnosti i stabilnosti mreža, odnosno u slučaju sukoba dvaju ili više prava pristupa ili
odašiljanja jednakog prioriteta.
19. Zbog svojstava nekih obnovljivih izvora energije, koji nisu uvijek dostupni s jednakim
intenzitetom (kao što je energija vjetra ili sunčeva energija) i ograničenog stupnja razvoja
tehnologija skladištenja električne energije proizvedene iz ovih različitih izvora, države
članice moraju u svakom slučaju osigurati da prioritetni pristup ili odašiljanje za energiju iz
različitih izvora energije nisu ometani. Razlikovanje električne energije iz promjenjivih i
nepromjenjivih obnovljivih izvora temelji se na njihovim fizičkima svojstvima i objektivno je.
Za druge vrste električne energije iz obnovljive energije i visokoučinkovite kogeneracije, koje
sve imaju prioritet, države članice mogu uspostaviti druga rangiranja.
Odgovor na potražnju
20. U kontekstu zahtjeva za države članice da promiču pristup odgovoru na potražnju i njegovo
sudjelovanje, DEU-om se predviđa (članak 15. stavak 8.) da države članice moraju od
nacionalnih regulatornih tijela ili od OPS-ova ili ODS-ova, ako se to zahtijeva na temelju
njihovih nacionalnih regulatornih sustava, tražiti da potiču pristup odgovoru na potražnju i
njegovo sudjelovanje na tržištima uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava. Navedeno
iziskuje objašnjenje, a po potrebi i izmjene, tehničkih i ugovornih zahtjeva sudjelovanja na
tim tržištima, npr. minimalni zahtijevani kapacitet, vrijeme i trajanje aktivacije odgovora na
potražnju, obavijest o vremenu za aktivaciju itd., na način prikladan za sudjelovanje na strani
potražnje. Promicanje pristupa odgovoru na potražnju i njegova sudjelovanja trebalo bi
uključivati i odredbe namijenjene uređenju odnosa između relevantnih sudionika, naročito
između pružatelja usluga odgovora na potražnju (npr. agregatori ili poduzeća za uštede
energije) i stranaka odgovornih za uravnoteženje13. Navedeno može biti uključeno u tehničke
ili ugovorne sporazume ili sve druge postupke sudjelovanja te dodatno definirano i usklađeno,
uzimajući u obzir buduće kodekse o mreži razvijene u skladu s Uredbom (EZ) br. 714/2009.
B3. Novi sudionici, uključujući agregatore
Nastavljajući se na definicije iz Trećeg paketa (npr. OPS-a ili ODS-a), u Direktivi se upućuje
na druge sudionike na tržištu energije, kao što su pružatelji usluga potražnje, a u članku 2.
stavku 4. „agregator” je definiran kao pružatelj usluga potražnje koji kombinira više
kratkotrajnih opterećenja potrošača za prodaju ili dražbu na organiziranim tržištima
energije. Uloga agregatora i njihovo sudjelovanje u odgovoru na potražnju dodatno su
objašnjeni u članku 15. stavku 8., u kojem se navodi da, podložno tehničkim ograničenjima
svojstvenim upravljanju mrežama, pri ispunjavanju zahtjeva za usluge uravnoteženja i
13
Stranke odgovorne za ravnotežu ili uravnoteženje odgovorne su za prikupljanje podataka o stanju opskrbe
energijom i planirane potrošnje energije s bilo kojim brojem generatora ili opterećenja u svojem području
ravnoteže.
8
pomoćne usluge OPS-ovi i ODS-ovi moraju prema agregatorima i drugim pružateljima
odgovora na potražnju postupati na nediskriminirajući način i u skladu sa svojim tehničkim
mogućnostima. Što se tiče pristupa odgovoru na potražnju radi sudjelovanja na tržištima
uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava, člankom 15. stavkom 8. utvrđuje se da
tehničke specifikacije za sudjelovanje na ovim tržištima moraju uključivati sudjelovanje
agregatora14.
21. Kod nekih je vrsta kogeneracije moguć način rada na temelju kojeg je moguće, tehnički i
gospodarski, osigurati fleksibilnu proizvodnju i skladištenje. Navedeni operatori kogeneracija,
uključujući operatore mikrokogeneracije, trebali bi moći sudjelovati na tržištima
uravnoteženja, uključujući odgovor na potražnju. Treba proširiti tehničke specifikacije za
sudjelovanje na tržištu uravnoteženja, rezervi i dodatnih usluga radi sudjelovanja nekih vrsta
postrojenja za kogeneraciju u skladu s člankom 15. stavcima 6. i 8.
22. Ukratko, države članice moraju poduzeti sljedeće:
1. Osigurati da nacionalna regulatorna tijela pri provedbi njihovih regulatornih
zadataka vode računa o energetskoj učinkovitosti te da potiču izvore na strani
potražnje, kao što je odgovor na potražnju, da osim u nabavi sudjeluju i na
veleprodajnim i maloprodajnim tržištima.
2. Osigurati jasna i transparentna pravila o rangiranju različitih prioriteta pristupa u
njihovim elektroenergetskim sustavima, čime se OTS-ovima i ODS-ovima omogućuje
da (a) jamče prijenos i distribuciju električne energije iz visokoučinkovite
kogeneracije; (b) daju prioritetni ili zajamčeni pristup mreži i (c) daju prioritetno
odašiljanje, ako su zaduženi za dispečiranje.
3. Zahtijevati od nacionalni regulatornih tijela, ili ako se to zahtijeva na temelju
njihovih nacionalnih regulatornih sustava, da definiraju tehničke načine za
sudjelovanje u odgovoru na potražnju na tržištima uravnoteženja, rezervi i drugih
usluga sustava. Takve tehničke specifikacije moraju uključivati sudjelovanje
agregatora i potencijalnih sudionika iz postrojenja za kogeneraciju.
C. KRITERIJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA TARIFE MREŽE I REGULACIJU
23. Direktivom o električnoj energiji (članak 37. stavak 1. točka (a) i članak 37. stavak 6.)
predviđa se da nacionalna regulatorna tijela imaju dužnost određivati ili odobravati tarife za
prijenos ili distribuciju ili njihove metodologije, u skladu s transparentnim kriterijima.
Prilikom provođenja tih zadataka, nacionalna regulatorna tijela trebala bi uzeti u obzir
dugoročne, granične, izbjegnute troškove mreže zbog distribuirane proizvodnje i mjera za
upravljanje potrošnjom, istovremeno poštujući da je Direktivom (članak 37. stavak 6. točka
(a)) predviđeno da te tarife ili metodologije moraju omogućiti da se potrebna ulaganja u
mreže izvrše tako da se tim ulaganjima omogući osiguravanje održivosti mreža. Člankom 37.
stavkom 8. iste Direktive utvrđuje se da pri određivanju ili odobravanju tarifa ili metodologija
te pravila za usluge uravnoteženja, regulatorna tijela moraju osigurati da OPS-ovi i ODS-ovi
14
Međunarodna agencija za energiju navodi da „agregacija” fleksibilnih izvora energije znači da treća osoba
prikuplja i provodi portfelj fleksibilnih izvora energije i radi s njihovom kombinacijom kao fleksibilnog izvora
na tržištu energije, kao što je ukupno tržište prodaje električne energije. Agregator može tržištu ponuditi i
agregirane fleksibilne izvore za rezerve sustava ili kao pomoćne usluge operatorima distribucijskih energetskih
mreža. Pojam virtualno postrojenje za proizvodnju električne energije ima otprilike isto značenje kao i agregacija
izvora distribuirane energije („Integracija upravljanja potražnjom, distribuirana proizvodnja, obnovljivi izvori
energije i skladišta energije. Izvješće o postojećem stanju”).
9
dobiju odgovarajuće poticaje, kako kratkoročne tako i dugoročne, za povećanje učinkovitosti,
poticanje integracije tržišta i sigurnosti opskrbe te podršku povezanim istraživačkim
aktivnostima. Iz teksta direktiva o električnoj energiji i plinu proizlazi da je dužnost
nacionalnih regulatornih tijela određivanje ili odobravanje ne samo tarifa za mreže ili njihovih
metodologija, nego i metodologija za izračun ili utvrđivanje uvjeta za priključivanje i pristup
nacionalnim mrežama, pružanje usluga uravnoteženja i pristupa prekograničnim
infrastrukturama.
24. Člankom 10. stavkom 1. Direktive o energetskim uslugama državama članicama su nametnute
obveze o energetski učinkovitim tarifama i regulaciji, kojima se traži ukidanje poticaja u
tarifama prijenosa i distribucije koji nepotrebno povećavaju količinu distribuirane ili
prenesene energije. Pored toga, njime se državama članicama daje mogućnost nametanja
obveze pružanja javnih usluga u vezi s energetskom učinkovitosti poduzećima koja posluju u
sektorima električne energije. Ovom odredbom Direktive o energetskim uslugama podupiru
se regulatorni poticaji kojima se potiču dobici po energetskom učinku i umanjuje potreba za
ulaganjem u opterećenja, kao i ukidanje poticaja koji se temelje na količini, što je odmak od
modela količine prema modelu kvalitete i učinkovitosti.
25. Na temelju DEU-a kriteriji energetske učinkovitosti ugrađuju se u oblikovanje tarifa mreže i
regulaciju. Iz sadržaja uvodne izjave 45. i članka 15. stavka 1. također proizlazi da bi u
kontekstu kontinuiranog uvođenja pametnih mreža države članice trebale osigurati da
nacionalna regulatorna tijela osiguraju da mrežne tarife i propisi potiču poboljšanje energetske
učinkovitosti, npr. osiguravanjem poticaja za stavljanje usluga sustava na raspolaganje
korisnicima mreža. Poboljšanja energetske učinkovitosti uključuju olakšavanje sudjelovanja
na strani potražnje, na primjer na tržištima rezervi. Mogući poticaj može biti uključivanje
poticaja u mrežne tarife kako bi se nagradila fleksibilnost, na primjer značajnim snižavanjem
naknade za kupce koji smanje svoje opterećenje za vrijeme vršnog opterećenja i preusmjere
ga u vrijeme izvan vršnog opterećenja. Jednako tako i prilagodba tehničkih standarda za
sudjelovanje na tržištima rezervi na način kojim se ne povećava mrežna naknada. Za poticanje
sudjelovanja tako fleksibilnih opterećenja može biti potrebno izmijeniti postojeći regulatorni
okvir, na primjer metodologiju mrežne tarife, kako bi se izbjeglo isključivanje fleksibilnih
opterećenja iz tržišta uravnoteženja, a korisnici potaknuli na preoblikovanje svojih profila
opterećenja u skladu s potrebama mreže.
C1. Osiguravanje poticaja za uvođenje pametnih mreža
26. Zajedničko je političko stajalište da se regulatorne i tržišne strukture trebaju prilagoditi
razvoju obnovljive energije, elektrifikaciji potražnje (posebice prijevoza), uvođenju pametnih
mreža i općenito potrebi povećanja fleksibilnih kapaciteta. Izvori fleksibilnosti mogu
uključivati izvore na strani potražnje, distribuiranu proizvodnju i energiju iz kogeneracije i
skladištenje.
27. Direktivom o električnoj energiji države članice se potiču na uvođenje pametnih mreža, koje
treba graditi tako da se potiču decentralizirana proizvodnja i energetska učinkovitost. Radna
skupina za pametne mreže (RSPM)15 predložila je da bi trebalo donijeti zajedničke kriterije
kako bi se državama članicama pomoglo pri procjeni troškova i koristi od mjera potrebnih za
15
Radnu skupinu za pametne mreže osnovala je krajem 2009. Europska komisija (EK). U protekle tri godine
Radna skupina je postigla konsenzus o politici i regulatornim smjernicama za razvoj pametnih mreža. Radna
skupina za pametne mreže također je izdala ključne preporuke za normizaciju, zaštitu i sigurnost podataka o
kupcima.
10
uvođenje pametnih mreža. RSPM je predložio da bi se ti kriteriji trebali temeljiti na
mjerljivim pokazateljima, kao što su poboljšana energetska učinkovitost i uštede energije ili
niži računi zbog boljih povratnih informacija od kupaca. U tom su kontekstu 2012.16 osigurani
smjernice i savjeti za provedbu analize troškova i koristi projekata pametnih mreža.
28. DEU-om se utvrđuje da države članice moraju osigurati da nacionalna regulatorna tijela za
energetiku putem razvoja mrežnih tarifa i propisa i uzimajući u obzir troškove i koristi svake
mjere osiguraju poticaje za OPS-ove i ODS-ove da korisnicima mreže (npr. proizvođačima
električne energije, poduzećima za maloprodaju, potrošačima, vlasnicima skladišta,
agregatorima) stave na raspolaganje usluge sustava i time im omoguće iskorištavanje
potencijala pametnih mreža za energetsku učinkovitost (članak 15. stavak 1.).
29. Budući da pojam nije definiran DEU-om, potrebno je odlučiti kako se tumači pojam „usluge
sustava”. Člankom 2. stavkom 18. Direktive o električnoj energiji „korisnik sustava”
definiran je kao „fizička ili pravna osoba koja isporučuje u prijenosni ili distribucijski sustav
ili iz njega preuzima električnu energiju”. S obzirom na navedeno, bilo bi razborito zaključiti
da za potrebe DEU-a pod pojmom „usluge sustava” treba podrazumijevati sve što se odnosi
na isporuke u prijenosni ili distribucijski sustav ili mrežu, sve što se iz sustava ili mreže
preuzima i na održavanje uravnoteženja sustava, odnosno da opskrba odgovara potražnji.
Navedeno bi moglo uključivati i pomoćne usluge opskrbe, kao i sve usluge sustavu kojima se
pridonosi povećanju njegove učinkovitosti i/ili manjoj potrošnji na organiziranim tržištima
električne energije. Ove usluge mogu uključivati odgovor na potražnju, upravljanje
potražnjom, upravljanje distribuiranom proizvodnjom, decentralizirano skladištenje i druge
takve usluge. Usluge sustava mogu pružati OPS-ovi ili ODS-ovi od korisnika mreže, u skladu
s njihovim tehničkim mogućnostima.
30. DEU-om je utvrđeno da se mrežnim tarifama i regulacijom mreže OPS-ovima i ODS-ovima
ili poduzećima za maloprodaju energije ne smije onemogućiti nuđenje ili stavljanje na
raspolaganje, kao usluge sustava, na „organiziranim tržištima električne energije”17 mjere
navedene u Prilogu XI. stavku 2. za:
i. Preusmjeravanje opterećenja krajnjih kupaca iz vremena vršnog opterećenja u
vrijeme izvan vršnog opterećenja (uzimajući u obzir raspoloživost obnovljive
energije, energije iz kogeneracije i distribuirane proizvodnje energije;
ii. Poticanje kupaca na smanjenje potražnje;
iii. Skladištenje energije, ili
iv. Priključivanje i dispečiranje električne energije iz distribuirane proizvodnje
električne energije.
31. Komunikacijom Komisije o pametnim mrežama18 i popratnim radnim dokumentom za osoblje
o definicijama, očekivanim uslugama, funkcionalnostima i koristima pametnih mreža19
,
osigurani su slični primjeri usluga koje se osiguravaju u pametnim mrežama, kao što je
integracija izvora distribuirane energije (obnovljiva proizvodnja električne energije, kako
16
Referentno izvješće Zajedničkog istraživačkog centra „Smjernice za provedbu analize troškova i koristi
projekata pametnih mreža”, 2012. (http://ec.europa.eu/energy/gas_electricity/smartgrids/smartgrids_en.htm). 17
Za potrebe ove odredbe, pojam „organizirana tržišta električne energije” uključuje izvanburzovna tržišta i
burze električne energije za trgovanje električnom energijom, kapacitete, usluge uravnoteženja i pomoćne
usluge u svim vremenskim okvirima, uključujući terminska tržišta, tržišta za dan unaprijed i tržišta za isti dan. 18
„Pametne mreže: od inovacije do uvođenja”, (COMM(2011) 202, završna verzija. 19
SEC(2011) 463 završna verzija.
11
male tako i velike razine, toplinske pumpe, električna vozila i skladištenje), čime se kupcima
omogućuje promjena njihova ponašanja u skladu s cijenom i signalima o opterećenju ili
promiče aktivno sudjelovanje svih sudionika na tržištu električne energije putem promicanja
programa odgovora na potražnju.
C2. Kriteriji energetske učinkovitosti za tarife elektroenergetske mreže
32. Što se tiče električne energije, člankom 15. stavkom 1. od država članica se zahtijeva da
osiguraju usklađenost propisa o mreži i mrežnih tarifa s kriterijima iz Priloga XI. (o
„Kriterijima energetske učinkovitosti za regulaciju energetske mreže i za tarife
elektroenergetske mreže”).
33. U tom smislu, mrežne tarife moraju odražavati smanjenje troškova u mreži ostvareno na
temelju upravljanja potražnjom, odgovora na potražnju i distribuirane proizvodnje električne
energije. To znači da nacionalna regulatorna tijela pri određivanju ili odobravanju tarifa ili
metodologija za izračun tarifa moraju uzeti u obzir te smanjene troškove (i dobitke po
učinku).
34. Kogeneracijom, kao i distribuiranom proizvodnjom, mogu se osigurati značajna poboljšanja
učinkovitosti putem izbjegnutih mrežnih gubitaka. Države članice mogu stoga smanjivanjem
pristojbi za priključenje i uporabu sustava poticati smještanje visokoučinkovite kogeneracije u
blizini područja potražnje.
35. Člankom 15. stavkom 4. dopunjuju se članak 15. stavak 1. i Prilog XI. stavak 1. i 2.
zahtjevom za ukidanje mrežnih tarifnih stopa za prijenos/transport i distribuciju koje su štetne
za ukupnu učinkovitost (uključujući energetsku učinkovitost) proizvodnje,
prijenosa/transporta, distribucije energije te opskrbe njome. Za to je potrebno ocijeniti tarife s
obzirom na njihovu učinkovitost, uključujući energetsku učinkovitost, i ukinuti tarife ili
elemente tarifa koji su štetni za učinkovitost. Navedeno bi, na primjer, značilo provjeriti šalje
li oblik tarife cjenovne signale koji potiču veću, a ne manju potrošnju ili je usmjeren na
fiksne, a ne na volumetrijske naknade kojima se ne potiče energetska učinkovitost kupaca.
Nadalje, odgovor na potražnju je način za iskorištavanje potencijala za energetski učinkovitu
uporabu energetskih infrastrukturnih sredstava te stoga poticaji u tarifama i propisima trebaju
odražavati signale za uštedu električne energije ili optimalno iskorištavanje energetske
infrastrukture proizašlo iz povećanog sudjelovanja na strani potražnje, uključujući odgovor na
potražnju.
36. Ponavljajući članak 10. stavak 2. DEUS-a, člankom 15. stavkom 3. DEU-a predviđeno je da
države članice mogu dopustiti komponente programa i strukture tarifa sa socijalnim ciljem za
prijenos/transport i distribuciju energije iz mreže, uz uvjet da se svi narušavajući učinci na
prijenosni/transportni i distribucijski sustav svedu na minimum i da nisu nerazmjerni
socijalnom cilju.
37. Ukratko, države članice moraju poduzeti sljedeće:
1. Osigurati da nacionalna regulatorna tijela za energetiku osiguraju poticaje za OPS-ove
i ODS-ove da korisnicima mreže (npr. proizvođačima električne energije, poduzećima
za maloprodaju, potrošačima, vlasnicima skladišta, agregatorima) stave na
raspolaganje usluge sustava i time im omoguće iskorištavanje potencijala pametnih
mreža za energetsku učinkovitost.
12
2. Osigurati usklađenost mrežnih tarifa i propisa o mreži s kriterijima energetske
učinkovitosti iz Priloga XI. te da odražavaju uštede troškova u mrežama ostvarene
upravljanjem potražnjom, odgovorom na potražnju i distribuiranom proizvodnjom.
3. Osigurati ukidanje mrežnih tarifnih stopa za prijenos ili transport i distribuciju koje su
štetne za ukupnu učinkovitost, uključujući energetsku učinkovitost, proizvodnje,
prijenosa ili transporta, distribucije energije te opskrbe njome.
D. MJERE ZA OMOGUĆAVANJE I RAZVOJ ODGOVORA NA POTRAŽNJU
38. Odgovor na potražnju može se definirati20 kao promjena načina uporabe električne energije
kod krajnjih kupaca u odnosu na njihov uobičajeni ili postojeći model potrošnje kao odgovor
na tržišne signale, kao što su promjenjive cijene električne energije s obzirom na vrijeme ili
poticajna plaćanja, ili kao odgovor na prihvaćanje ponuđene cijene kupca, pojedinačne ili
zbrajanjem, radi prodaje smanjenja potražnje po cijeni s organiziranih tržišta električne
energije. Cilj takvih tržišnih signala je potaknuti promjenu (povećanje ili smanjenje) uporabe
električne energije i optimizirati uporabu i uravnoteženje mreža i proizvodnju i potrošnju
električne energije, na primjer smanjenjem potrošnje za vrijeme vršnog opterećenja ili
olakšavanjem integracije električne energije iz promjenjivih obnovljivih izvora energije i
mikro-proizvodnje. Iako se ponekad razlikuju različite vrste odgovora na potražnju (npr. na
strani kupaca ili industrije, ugovori na temelju cijene/opterećenja ili poticajni ugovori, itd.),
odgovor na potražnju uključuje sve namjerne izmjene modela potrošnje električne energije
kod krajnjih kupaca kojima je cilj izmijeniti vrijeme, razinu trenutačne potražnje ili ukupnu
potrošnju električne energije.
39. U Direktivi je pojmom „odgovor na potražnju” obuhvaćen odgovor na potražnju koji je
rezultat kako inovativnog određivanja cijena radi poticanja krajnjih kupaca na promjene
potrošnje tako i preusmjeravanja opterećenja kod npr. industrijskih kupaca ili putem
agregatora.
40. Odgovor na potražnju u središtu je razvoja pametnih mreža i učinkovitijeg upravljanja
mrežama koje će one donijeti. Moguće je i treba poticati inicijative za odgovor na potražnju i
bez pametne mreže.
41. Mehanizmi za uklanjanje prepreka odgovoru na potražnju utvrđeni su u Direktivi o električnoj
energiji i DEUS-u. Na njih se nadovezuje DEU i dodatno ih razrađuje, promicanjem pristupa
odgovoru na potražnju i njegova sudjelovanja na tržištu te uklanjanjem postojećih prepreka.
Uvodne izjave 44. i 45. glase:
’44. „Odgovor na potražnju važan je instrument za poboljšanje energetske učinkovitosti
jer se njime potrošačima ili trećim osobama koje su oni imenovali daje puno više
mogućnosti za poduzimanje mjera u vezi s informacijama o potrošnji i obračunu te time
20
Vidi na primjer definiciju Međunarodne agencije za energiju koja glasi „odgovor na potražnju i odgovor na
strani potražnje su programi i aktivnosti osmišljeni za poticanje kupaca na promjenu njihovog modela uporabe
električne energije, uključujući vrijeme i razinu potražnje električne energije, obuhvaćajući sve oblike
opterećenja i ciljeve kupaca. Odgovor na potražnju uključuje stope ili cijene s obzirom na vrijeme uporabe i
dinamičke stope ili cijene, programe pouzdanosti, kao što je neposredna kontrola opterećenja uređaja i
opterećenje koje se može trenutno prekinuti, kao i druge tržišne mogućnosti za promjene potražnje (kao
nadmetanje na strani potražnje)“ („Integracija upravljanja potražnjom, distribuirana proizvodnja, obnovljivi
izvori energije i skladišta energije. Izvješće o postojećem stanju”).
13
osigurava mehanizam za smanjenje ili preusmjeravanje potrošnje, što za posljedicu ima
uštede energije u krajnjoj potrošnji i, zahvaljujući optimalnijoj uporabi mreža i
proizvodnih sredstava, u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije.”
‘(45) „Odgovor na potražnju može se temeljiti na odgovorima krajnjih kupaca na
cjenovne signale ili na automatizaciji zgrade. Trebalo bi poboljšati uvjete odgovora i
pristup odgovoru na potražnju, uključujući za male krajnje potrošače. Države članice bi
stoga trebale osigurati, uzimajući u obzir stalni razvoj pametnih mreža, da nacionalna
regulatorna tijela za energetiku pomoću mrežnih tarifa i propisa mogu potaknuti
poboljšanje energetske učinkovitosti i poduprijeti dinamično određivanje cijena za mjere
odgovora na potražnju krajnjih kupaca. Trebalo bi osigurati integraciju tržišta i jednake
prilike za ulazak na tržište za izvore na strani potražnje (opterećenje opskrbe i potrošača)
i proizvodnju. Pored toga, države članice trebale bi osigurati da nacionalna regulatorna
tijela za energetiku usvoje integrirani pristup koji uključuje potencijalne uštede u
sektorima opskrbe energijom i krajnje potrošnje.”
42. Člankom 15. stavkom 8. Direktive daje se ovlaštenje nacionalnim regulatornim tijelima za
poticanje odgovora na potražnju, zahtijeva od operatora mreže – OTS-ova i ODS-ova – da pri
ispunjavanju zahtjeva za usluge uravnoteženja i pomoćne usluge postupaju prema
pružateljima odgovora na potražnju (kako pojedinačnim kupcima tako i trećim osobama koje
djeluju u ime skupina kupaca agregirano) na nediskriminirajući način te osigurava da se
definiraju prikladni tehnički i ugovorni načini za sudjelovanje u odgovoru na potražnju na
tržištima uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava.
D1. Uloga nacionalnih regulatornih tijela, OPS-ova i ODS-ova
43. Člankom 15. stavkom 8. utvrđuje se da države članice moraju osigurati da nacionalna
regulatorna tijela potiču izvore na strani potražnje, uključujući odgovor na potražnju, da osim
u nabavi sudjeluju i na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima. Za navedeno je potrebno
osmisliti pravila za rad i sudjelovanje, kako bi se omogućila nabava fleksibilnosti s tržišta.
Također je potrebna prilagodba pravila za priključivanje na mrežu i pristup mreži za izvore na
strani potražnje, kako bi se zadovoljila potreba za fleksibilnošću. Izvori na strani potražnje
odnose se na cijeli niz kupaca ili izvora koji se temelje na kupcima, kao što je odgovor na
potražnju, distribuirana proizvodnja ili energetska učinkovitost krajnje potrošnje, čime se
smanjuju potrebe za energijom.
44. Operatori mreža – OPS-ovi i ODS-ovi – moraju osigurati da su usluge uravnoteženja i druge
operativne usluge uključene u proces nadmetanja za usluge koji je transparentan i
nediskriminirajući. Države članice moraju također osigurati da OPS-ovi i ODS-ovi prema
pružateljima odgovora na potražnju, uključujući agregatore potražnje, postupaju na
nediskriminirajući način i u skladu sa svojim tehničkim mogućnostima (članak 15. stavak 8.).
D2. Učinkoviti cjenovni signali
45. Direktivom o električnoj energiji utvrđuje se da, radi promicanja energetske učinkovitosti,
države članice ili, kada je neka država članica tako predvidjela, regulatorno tijelo moraju
preporučiti da elektroenergetska poduzeća optimiziraju uporabu električne energije, na
primjer razvijanjem inovativnih formula za formiranje cijena.
14
46. Učinkoviti cjenovni signali važni su za poticanje učinkovite uporabe energije i odgovora na
potražnju. U tom kontekstu, u uvodnoj izjavi 45. se navodi da bi države članice trebale
osigurati da nacionalna regulatorna tijela za energetiku mogu osigurati da mrežne tarife i
propisi podupiru dinamično određivanje cijena za mjere odgovora na potražnju krajnjih
kupaca.
47. Nadalje, i pored mjera opisanih u odjeljku C2., Prilogom XI. upućuje se na različite
mogućnosti za mrežne i maloprodajne tarife kojima se podupire dinamično određivanje cijena
za odgovor na potražnju, kao što su:
a) Tarife s obzirom na vrijeme uporabe, kojima se cijene električne energije utvrđuju za
određeno vremensko razdoblje i unaprijed su poznate;
b) Određivanje cijena u vrijeme kritičnog opterećenja, čime se zahtijeva da cijene s
obzirom na vrijeme uporabe budu ustvari za određene dane vršnog opterećenja, ako
cijene mogu odražavati trošak proizvodnje električne energije i/ili nabave na razini
veleprodaje;
c) Određivanje cijena u realnom vremenu, što se naziva i „dinamično određivanje cijena”,
pri čemu se cijene električne energije mogu mijenjati iz sata u sat, a izuzetno i češće, i
d) Popusti u vrijeme vršnog opterećenja, koji su novčane nagrade u zamjenu za
sudjelovanje na tržištu.
48. U skladu s člankom 15. stavkom 4., države članice moraju osigurati ukidanje onih poticaja u
tarifama prijenosa/transporta i distribucije koji bi mogli onemogućiti sudjelovanje u odgovoru
na potražnju na tržištima uravnoteženja ili prilikom nabave pomoćnih usluga.
D3. Pristup tržištu, sudjelovanje i transparentnost
49. Kako je objašnjeno u odjeljku C, člankom 15. stavkom 8. utvrđuje se da izvori na strani
potražnje, kao što je odgovor na potražnju, osim u nabavi sudjeluju i na veleprodajnim i
maloprodajnim tržištima. U uvodnoj izjavi 45. navodi se i da bi trebalo osigurati integraciju
tržišta i jednake prilike za ulazak na tržište za izvore na strani potražnje i proizvodnju.
Navedeno uključuje kako uklanjanje mogućih regulatornih prepreka tako i izravnije
intervencije radi osiguranja sudjelovanja strane potražnje. Sudjelovanje u odgovoru na
potražnju na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima moguće je i putem agregatora.
50. Na temelju Direktive o električnoj energiji, države članice moraju osigurati mogućnost
osiguranja mjera za energetsku učinkovitost/upravljanje potrošnjom putem natječajnog
postupka ili bilo kojeg postupka istovjetnog u smislu transparentnosti i nediskriminacije, na
temelju objavljenih kriterija. Ovom je Direktivom također predviđeno da bi operatori
prijenosnog sustava trebali olakšati sudjelovanje krajnjih kupaca i njihovih agregatora na
tržištima rezervi, uravnoteženja i drugih pomoćnih usluga/usluga sustava. Navedena
mogućnost natječajnog postupka za novi kapacitet ili mogućnost odabira mjera za energetsku
učinkovitost ili potražnju priznata je i u Direktivi o energetskim uslugama (kao i u prethodnoj
Direktivi o električnoj energiji iz 2003.).
51. DEU-om se utvrđuje da je pristup tržištu za odgovor na potražnju potrebno omogućiti jasnim
mrežnim i tržišnim pravilima. U skladu s time, člankom 15. stavkom 8. utvrđuje se da države
članice moraju promicati pristup odgovoru na potražnju i njegovo sudjelovanje na tržištima
uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava.
15
52. U tom smislu, države članice se moraju pobrinuti da se definiraju tehnički načini za
promicanje sudjelovanja odgovora na potražnju na tržištima uravnoteženja, rezervi i drugih
usluga sustava, uključujući sudjelovanje agregatora. To u praksi može značiti osiguranje
detaljnog opisa natječajnih specifikacija i natječajnog postupka – ili bilo kojeg istovjetnog
postupka sudjelovanja – koje treba pratiti. Navedeni postupci sudjelovanja temeljit će se na
tehničkim ili operativnim zahtjevima tržišta uravnoteženja, rezervi i drugih usluga sustava te o
mogućnostima odgovora na potražnju. Time se nastoji zajamčiti postojanje tehničkih pravila i
zahtjeva na temelju kojih odgovor na potražnju može biti uključen u uravnoteženje i druge
usluge sustava. Mogući primjeri tehničkih načina za promicanje sudjelovanja odgovora na
potražnju mogli bi uključivati jasne podatke o minimalnom agregiranom kapacitetu nužnom
za sudjelovanje, osnovnu metodologiju mjerenja, najdulje trajanje aktivacije odgovora na
potražnju, vrijeme aktivacije potražnje, obavijest o vremenu za aktivaciju odgovora na
potražnju, učestalost aktivacije odgovora na potražnju, zahtjeve o sankcijama, vremenski
okvir trajanja natječaja, dostatno dugačko trajanje ugovora radi poticanja punog angažmana,
mogućnost nuđenja pozitivnog ili negativnog kapaciteta, kao i jasne podatke o razmjeni
informacija, ako su aktivirani kapaciteti odgovora na potražnju, između trećih osoba (npr.
agregatora) i dobavljača.
53. Ovisno o zahtjevima nacionalnog regulatornog sustava, države članice mogu od nacionalnih
regulatornih tijela ili operatora prijenosnih sustava i operatora distribucijskih sustava
zahtijevati da u bliskoj suradnji s pružateljima usluga potražnje i potrošačima definiraju
tehničke načine za sudjelovanje na tržištima.
54. Ukratko, države članice moraju ispuniti sljedeće obveze:
1. Osigurati da nacionalna regulatorna tijela za energetiku potiču izvore na strani
potražnje, uključujući odgovor na potražnju, da osim u nabavi sudjeluju i na
veleprodajnim i maloprodajnim tržištima.
2. Podložno tehničkim ograničenjima svojstvenim upravljanju mrežama, osigurati da
OPS-ovi i ODS-ovi postupaju prema pružateljima odgovora na potražnju, uključujući
agregatore, na nediskriminirajući način i u skladu sa svojim tehničkim mogućnostima.
3. Podložno tehničkim ograničenjima svojstvenim upravljanju mrežama, poticati pristup
odgovoru na potražnju i njegovo sudjelovanje na tržištima uravnoteženja, rezervi i
drugih usluga sustava zahtijevajući da se definiraju tehnički ili ugovorni načini za
promicanje sudjelovanja odgovora na potražnju na tržištima uravnoteženja, rezervi i
drugih usluga sustava, uključujući sudjelovanje agregatora.
4. Osigurati ukidanje onih poticaja u tarifama prijenosa/transporta i distribucije koji bi
mogli onemogućiti sudjelovanje u odgovoru na potražnju na tržištima uravnoteženja
ili prilikom nabave pomoćnih usluga.
E. ENERGETSKA UČINKOVITOST U RADU I DIZAJNU INFRASTRUKTURE ZA PLIN I
ELEKTRIČNU ENERGIJU
55. Direktivom se od država članica zahtijeva da energetsku učinkovitost uvrste u dizajn i rad
infrastrukture za plin i električnu energiju.
56. Države članice moraju osigurati da nacionalna regulatorna tijela u svojim odlukama o radu
infrastrukture za plin i električnu energiju vode računa o energetskoj učinkovitosti (članak 15.
stavak 1.).
16
57. Države članice moraju također osigurati da operatori mreža poduzimaju inicijative za
poboljšanje učinkovitosti dizajna i rada infrastrukture. Do lipnja 2015. moraju osigurati
procjenu potencijala za energetsku učinkovitost njihovih infrastruktura za plin i električnu
energiju te utvrđivanje mjera i ulaganja za uvođenje troškovno učinkovitih poboljšanja
energetske učinkovitosti u mrežnu infrastrukturu, uključujući rokove njihova uvođenja
(članak 15. stavak 2.). Pri procjeni se može provjeriti ravnoteža koja će se postići između
iskorištavanja punog potencijala za veću fleksibilnost unutar mreže distribuirane proizvodnje i
izvora na strani potražnje (koji će većim dijelom biti priključeni na distribucijske mreže niske
i srednje naponske razine) i optimizacije mreže, uključujući smanjene mrežne gubitke i
jačanje mreže. To bi moglo zahtijevati novi pristup dizajnu mreže, uz dugoročno planiranje
kojim se na odgovarajući način u obzir uzima doprinos na strani potražnje osiguravanju
prikladnosti proizvodnje električne energije.
58. U skladu s člankom 15. stavkom 2., procjenom iz prethodnog stavka moraju se posebno
provjeriti potencijali za energetsku učinkovitost u vezi s prijenosom odnosno transportom,
distribucijom, upravljanjem opterećenjem, interoperabilnošću te priključivanjem na
postrojenja za proizvodnju energije, uključujući mogućnosti pristupa za mikrogeneratore (za
dizajn i rad infrastrukture kako za plin tako i za električnu energiju). Procjenom se stoga
mogu ispitati optimalna uporaba energetske infrastrukturne imovine, mjere poboljšane
energetske učinkovitosti i sudjelovanja na strani potražnje kao i nadograđena ili
modernizirana infrastruktura za smanjenje tehničkih i operativnih gubitaka, što bi zauzvrat
moglo omogućiti smanjenje potrebe za ulaganjem u novu infrastrukturu. Dodatni se primjeri
mogu pronaći u vezi s kogeneracijom i mrežama centraliziranog grijanja i hlađenja, vozilima
na prirodni plin, optimizacijom i unaprijeđenom automatizacijom i praćenjem mreža.
59. Ukratko, države članice moraju ispuniti sljedeće obveze:
1. Osigurati da operatori mreža poduzimaju inicijative za poboljšanje učinkovitosti
dizajna i rada infrastrukture.
2. Do lipnja 2015. osigurati provedbu procjene energetskih potencijala njihovih
infrastruktura za plin i električnu energiju te utvrđivanje mjera i ulaganja za uvođenje
troškovno učinkovitih poboljšanja energetske učinkovitosti u mrežnu infrastrukturu,
uključujući rokove njihova uvođenja.
F. DRUGE POVEZNICE S UNUTARNJIM TRŽIŠTEM ENERGIJE
Pri provedbi članka 15. Direktive o energetskoj učinkovitosti države članice, nacionalna
regulatorna tijela i operatori mreže trebali bi poznavati kodekse mreže koji se razvijaju radi
provedbe zakonodavstva o unutarnjem tržištu energije, a posebno one o radu sustava,
priključenju potražnje i uravnoteženju.