&(17$5=$32'8=(71,â792=$*5(%9XNRWLQLYLüHYD … 2.pdf · 0.3. SliŁnosti i razliŁitosti meðu pojmovima - pothvat, poslovni plan, investicijski projekt i investicijska studija U

CENTAR ZA PODUZETNIŠ

TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

0. PRISTUP PLANIRANJU I POSLOVNOM PLANU PODUZETNIKA


0.1. Zašto planirati poslovanje

Planiranje poslovanja organiziran je i logièan odabir bitnih podataka o namjeravanom pot-hvatu, te njihovo ureðenje i analiza s ciljem minimiziranja pogrešaka. Svakako, pogreške se ni-kada ne mogu potpuno izbjeæi, ali mo�ete smanjiti njihov broj. Poslovni je plan vrlo va�an, jerna jednome mjestu sadr�i i istièe sve bitne sastavnice vašeg pothvata.

Poznajete li sastavnice poslovnog plana i razumijete li ih? Koje su sastavnice poslovnogplana najznaèajnije za uspjeh vašeg pothvata? Raspoznajete li, primjerice, razliku izmeðu pro-fitabilnosti i likvidnosti?

Primjer 0.1. Profitabilnost i likvidnost

• Drvotokar ima obrtnièku radionicu. Dugogodišnje iskustvo i brojne kupce s osiguranim pla-smanom. Posluje profitabilno, tj. ukupni prihodi su mu veæi od ukupnih rashoda. Do sada se ni-je susreo s problemom likvidnosti.

• Novim ulaganjem namjerava proširiti djelatnost. Ima vlastita novèana sredstva za financiranjenabave nove opreme. Poveæanje opsega proizvodnje, meðutim, znaèi i poveæanje nabave odre-ðenih vrsta drva. U skladu s dosadašnjim iskustvom poznato mu je da nabavke plaæa u rokovi-ma do 30 dana.

• Da bi zadr�ao svoje sadašnje kupce i osvojio nove, mora ostati konkurentan i prihvatiti dosadaš-nje uvjete plaæanja kupaca. Oni mu sada plaæaju ispostavljene raèune u rokovima do 60 dana.

• Drvotokar zna da æe mu trebati dodatna obrtna sredstva za financiranje nabave drva zbog pove-æanog opsega proizvodnje. Bez dodatnih obrtnih sredstava neæe moæi plaæati dodatne nabavke.

• O tome se brine u svom poslovnom planu. S procjenom o potrebnim dodatnim sredstvima odlaziu banku i zahtjeva odobrenje kredita za obrtne potrebe.

• Premda samo jedna stavka - ulaganje u obrtna sredstva - ipak je sastavnica poslovnog plana.Da tako nije uradio, drvotokar bi se susreo s problemom likvidnosti.

• Ostao bi profitabilan, a postao nelikvidan. U svom poslovnom planu zanemario bi stavku ula-ganja u obrtna sredstva. Unatoè profitabilnom poslovanju, posao bi mu mogao propasti zbognelikvidnosti.

Planiranje je:

• svjesna akcija usmjerena prema racionalnoj uporabi raspolo�ivih resursa• predviðanje buduæih dogaðaja• smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena i sredstava• raspored konkretnih aktivnosti u skladu s uvjetima u okru�enju• temelj prilagodbe tr�išnim, tehnološko-tehnièkim, organizacijskim i financijskim uv-

jetima u poslovanju• mjera za usporedbu uèinkovitosti vlastitoga rada.

U sukladu s reèenim, planiranje mora biti praktièno, a ne deklarativno, s mjerljivim uèin-cima, a ne s obeæanjima. Razvidno za partnere i izvodljivo za poduzetnike.

1

Profitabilnost

Planiranje

Likvidnost


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

2

0.2. Što je poslovni plan

Poslovni plan je dokument koji sadr�i cjelovito i potanko razraðeno obrazlo�enjeo ulaganjima u posao s ocjenom oèekivanih uèinaka i varijantnih rješenja za riziène situacije,što ih donosi buduæe vrijeme.

U doba masovne uporabe raèunala i realnih moguænosti projekcija buduæih po-slovnih dogaðaja èesto se zaboravlja da je poduzetništvo mnogo starije, te da su i prije postojaliposlovni planovi. Manje detaljni, mo�da nenapisani, ali ipak planovi.

Pod nazivom poslovnog plana ipak se razumijeva pisani dokument s analizom bit-nih èimbenika poslovanja i razvitka, te pokazateljima oèekivane uèinkovitosti. Razlièitog jeopsega i ovisi o razlièitim obilje�jima pothvata. Buduæi da je svaki pothvat osobit, jednoznaènoodreðenje sadr�aja, oblika i opsega poslovnog plana ne postoji. Postoje tek okvirni standardikoji ga èine prepoznatljivim, razumljivim i praktièno prihvatljivim.

Opæa obilje�ja poslovnog plana jesu:

• poslovni je plan va�an dokument koji poma�e uspjehu u poslu• njegova izrada zahtijeva vrijeme i sredstva, ali ih i štedi• poma�e poduzetniku pri potankom analiziranju njegovih ideja• usmjerava izvedbene aktivnosti osobito va�ne za poèetak samostalnog poslovanja• utvrðuje mjerljive uèinke koji su osnovica za potvrdu opravdanosti ulaganja, te

ulo�enih napora vlasnika i mened�era• dokumentira pregovaraèku sposobnost pothvata, tj. privlaèi potencijalne partnere i

omoguæuje br�u realizaciju kreditnih zahtjeva• va�an je ne samo zbog prezentacije partnerima i financijerima veæ i zbog provjere

opravdanosti pothvata sa stajališta poduzetnika.

Poslovni se plan izraðuje zbog potrebe utvrðivanja konkretnih ciljeva. Temelj jeza provjeru i naknadnu promjenu planiranih velièina. On nije sredstvo za iskazivanje vlastitogznanja o pothvatu.

Svaki pothvat, i mali i veliki, zahtijeva izradu poslovnog plana. Pravi poslovniplan razvidno prezentira bitne, i to mjerljive uèinke koji se oèekuju od pothvata. Dobar poslov-ni plan odreðuje aktivnosti izvršitelja, praktièan je, te lako razumljiv i manje struènim ljudima.

Malo je onih koji su pripravni èitati opse�ne poslovne planove, neovisno o tomeje li rijeè o partnerima, bankarima, maned�erima ili dr�avnim agencijama.Vrijednost poslov-nog plana kao pisanog dokumenta mjeri se stupnjem njegove izvodljivosti i realnosti oèekiva-nih uèinaka, a ne opsegom i vanjskim izgledom.

Plan se rabi za brzu i jednostavnu komunikaciju s okru�enjem, partnerima, finan-cijerima i onima koji su ukljuèeni u njegovu izvedbu u realnom gospodarstvenom �ivotu. Nitkoneæe investirati u vaš pothvat ako nemate razraðen poslovni plan. On je temeljna informacija ivaša realna “pregovaraèka sposobnost”. Temelj je provjere vaših poduzetnièkih ideja. Plan nijedeklaracija, veæ provedivi plan aktivnosti i provjereno predviðanje oèekivane uèinkovitosti po-slovnog pothvata, tj. dobiti od ulo�enih sredstava i vremena.

Ako ste odluèili odustati od svojega poslovnog pothvata, odlièno! I to je odluka,jer je avanturizam stran poduzetništvu. Za svoje ulo�eno vrijeme, znanje i novac vjerojatno oè-ekujete neki pozitivni rezultat, primjerice, dobit mjerljivu u novcu. Stoga uvijek razmišljajte oalternativi, o varijantama, o drugim moguænostima. Mo�da vas negdje drugdje èeka neka boljaprilika.


O poslovnomplanu


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

0.3. Sliènosti i razlièitosti meðu pojmovima - pothvat, poslovni plan,investicijski projekt i investicijska studija

U odnosima s partnerima i financijerima va�na je jasnoæa izrièaja. Ona je tijesnopovezana s kategorijskim sustavom. Uporaba terminologije ponekad zbunjuje. Stoga vam seskreæe pozornost na sliènosti i razlike nekih, u praksi najèešæe rabljenih pojmova.

Pothvat i investicijski projekt imaju obilje�je skupa razlièitih aktivnosti koje suusmjerene prema ostvarenju nekog cilja. Pothvat mo�e imati èistu poslovnu oznaku, primjeri-ce, veæe iskorištenje postojeæeg kapaciteta ili racionalizaciju troškova bez bitnih tr�išnih, teh-nološko-tehnièkih i organizacijskih promjena. Znaèi bez bitno poveæanih novih ulaganja. Inve-sticijski projekt redovito znaèi nova ulaganja, bilo da su poèetna, bilo da su dodatna.

Poslovni plan i investicijska studija su dokumenti koji potanko obrazla�u struktu-ru i tijek izvedbenih aktivnosti. Rabe se kao temelj donošenja poslovnih i investicijskih odluka.

Meðutim, ma koliko je va�no rašèistiti znaèenje pojmova, još je va�nije razumjetinjihov sadr�aj. Praksa je pokazala da se dijelovi sadr�aja u spomenutim dokumentima ispreple-æu. Nerijetko je teško razluèiti poslovni plan od investicijske studije. Razlog je tome u èinjenicišto i jedan i drugi dokument zahtijeva prikupljanje i obradu identiènog skupa podataka i identi-èan metodološki okvir.

Pothvat mo�e biti poslovni i investicijski. Poslovni plan mo�e sadr�avati i èestosadr�i dio koji se odnosi na investiranje. Zato je nepotrebno za taj dio izraðivati i zasebnu inve-sticijsku studiju. U oba se dokumenta vodi briga i o prostornom i o vremenskom horizontu. Teš-ko je, dakle, jednoznaèno normirati pojam, a da se ne poremeti kreacija. U praktiènom se radune cijeni oblik veæ sadr�aj.

Stoga je puno va�nije znati pripremiti i izraditi takve dokumente koji su temeljpraktiène poduzetnièke akcije, ma kakva im imena pridjeljivali. Identièno ishodište glede po-dataka i vrlo slièan metodološki pristup raða isprepletenost sadr�aja. No za praktiène potrebeva�na je i suglasnost, dogovor o pojmovima. Time se smanjuju zabune, skraæuje vrijeme komu-niciranja s partnerima i financijerima, te ubrzava realizacija poduzetnièke ideje. Sadr�aj doku-menta je va�niji od naziva.

Buduæi da je za male i srednje poduzetnike poslovni plan vrlo èesto i plan investi-ranja, ovdje se poduzetnièki pothvat strukturno, analitièki i praktièno razraðuje kao investicij-ski projekt. Naziv dokumenta poslovni plan valja prihvatiti kao dogovor mo�da i zbog popular-nosti rijeèi business plan. Pritom skreæemo pozornost na èinjenicu da poslovne planove izraðu-ju ne samo mali i srednji, poèetnici, nastavljaèi i ponavljaèi, veæ i vrlo veliki gospodarstvenisubjekti, korporacije i poslovni konglomerati.

Uzimajuæi u obzir potrebe razvidnosti i punog razumijevanja u komunikaciji s ok-ru�enjem, te vodeæi brigu o svrsi izrade prepoznatljivog dokumenta za poslovno i razvojnoodluèivanje, rijeè poslovni plan rabi se ovdje da bi oznaèila sljedeæe:

• Poslovni plan je dokument koji sadr�ajno obraðuje manje poduzetnièke pothvate, s projekcija-ma za kraæa razdoblja i manjim iznosima potrebnih sredstava, te razradom informacijske osno-vice pothvata za poduzetnike poèetnike, ali i za one, koji nastavljaju i proširuju svoje postojeæeposlovanje uz uvjete bez dodatnih ulaganja i s njima.

Navedenu definiciju poslovnog plana valja prihvatiti kao dogovor, poštujuæisvrhu i uvjete primjene takvog dokumenta u tr�išnoj komunikaciji s partnerima, financijerima idr�avom. Zato vama predla�emo da svoj “planski dokument” nazovete poslovnim planom.

3


Pothvat

Investicijskiprojekt

Poslovni plan


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

0.4. Sadr�aj poslovnog plana

Poslovni je plan dokument sa zavidnim sta�om u teoriji i praksi. To znaèi da ne tre-ba otkrivati “toplu vodu”, osobito u uvjetima kada se cijeli svijet u gospodarstvenom i svakomdrugom pogledu oznaèava globalnim selom. Potreban je, dakle, prepoznatljiv sadr�aj u praktiè-nom radu i susretima s domaæim i stranim partnerima. Rijeè je o potrebnom minimumu razvid-nih podataka koji su sadr�ajno usmjereni prema dokumentiranoj provjeri oèekivanih uèinaka,neovisno o izradi, provjeravanju ili donošenju odluke na temelju takvog dokumenta.

Stoga se i naglašava va�nost razumijevanja temeljne strukture sadr�aja, a ne po-sebnosti, koje svaki poslovni plan po naravi ima. Još bi veæa pogreška bila utvrðivati sadr�ajtakvog dokumenta kao “neizbje�ni” propis i normirani obrazac za popunjavanje. Iskustvo po-kazuje da je posljedica “propisivanja” birokratizacija i moguænost izgovora za neuèinkovitost.Tumaèenje propisa mo�e biti i biva varijantno. Pravo je rješenje pribjegavanje temeljnom stan-dardu. Standardu prepoznatljivom i domaæim i stranim partnerima i financijerima, standardukao okviru s moguænošæu kreativnog doprinosa u pripremi i izradi poslovnih planova za dijelo-ve koji imaju specifièna obilje�ja jednog pothvata.

Buduæi da se o poslovnom planu i njegovoj izradi potanko govori u nastavku, ov-dje se navodi samo njegov temeljni sadr�aj èiji su standardni dijelovi:

1. SA�ETAK POSLOVNOG PLANA2. INFORMACIJA O PODUZETNIKU - INVESTITORU3. ANALIZA TR�IŠTA4. TEHNOLOŠKO-TEHNIÈKA ANALIZA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA5. LOKACIJSKA ANALIZA6. FINANCIJSKA PRIPREMA7. OCJENA UÈINKOVITOSTI I OSJETLJIVOSTI

Pretpostavlja se da imate ideju. Poznata vam je tehnološka i lokacijska osnovicavašeg pothvata. Raspola�ete i s prvim procjenama bitnih financijskih velièina. Prema iskustvuposlovni je plan uputno izraðivati najmanje u dva, pa i više koraka.

Ambiciozan po svom sadr�aju, poslovni plan zahtijeva dobru pripremljenost te va-šu informiranost i znanje o pothvatu. To znanje ne mora biti izvedbeno, ali mora biti svakakopoduzetnièko znanje i sposobnost.

Prvi, probni poslovni plan izradite s globalnom procjenom temeljnih fizièkih i fi-nancijskih velièina. S tim u svezi va�no je sljedeæe:

1. objasniti svrhu pothvata2. analizirati moguænosti prodaje proizvoda i usluga3. identificirati glavne kupce i prodajne cijene4. procijeniti ulaganja u graðevinske objekte i opremu5. identificirati glavne dobavljaèe i nabavne cijene;6. procijeniti prihode i troškove7. utvrdite minimalni stupanj iskorištenja kapaciteta.

Ako ste u toj probnoj fazi rada zakljuèili da se isplati izraditi pravi poslovni plan,ulo�ite vrijeme i novac. Izradite poslovni plan sami ili uz pomoæ konzultanta. To nemojte nika-da prepustiti samo konzultantu, jer æe to onda biti njegov, a ne vaš poslovni plan. Uvijek imajte

4


Sadr�ajposlovnog plana

Probniposlovni plan


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

ulogu subjekta i kreatora, a ne samo financijera specifiènih konzultantskih usluga. Rezultati æebiti puno bolji. Vi æete plan i pripremati i izvoditi. Vi ionako snosite sav rizik.

0.5. Kako napisati poslovni plan

U pisanju poslovnog plana valja slijediti njegovu temeljnu sadr�ajnu strukturu.Pritom je iznimno va�no da se ne robuje formalnom izgledu i naèinu pisanja u završnom tekstudokumenta. Prevelika formalnost i profesionalni rjeènik mogu zamagliti sadr�ajne karakteristi-ke. Isto tako, kruto propisani obrasci i nastojanje na njihovu “jedinstvenom” sadr�aju i naèinuobrade pridonosi birokratizaciji izrade poslovnog plana ili investicijske studije, što pak sman-juje slobodu i kreativnost. Nepotrebno se troši vrijeme i novac. To ne znaèi da sadr�aj poslov-nog plana ili investicijske studije mo�e biti proizvoljan.

Svaki plan mora sadr�avati jednu ideju koja se obrazla�e. Pritom se ustraje na jed-nostavnosti i razvidnosti. Izra�avajte se jednostavnim jezikom. Poezijom se bavite u slobodnovrijeme, a znanstvenim se rjeènikom slu�ite pri pisanju znanstvenih radova. Elementarna znan-ja su prijeko potrebna, ali i ona se mogu prezentirati jednostavno, razumljivo i vama i vašimpartnerima. Ne zaboravite da vi izraðujete plan konkretnih gospodarstvenih aktivnosti. Viobrazla�ete mjerljive fizièke i financijske velièine. Govorite o razdobljima, o graðevinskim ob-jektima, strojevima, kamatama i broju uposlenih. Nema tu tajni. Postoji samo rizik. Zbog njegase i pišu planovi. Što jednostavnije i kraæe, kako bi i rizik bilo lakše procijeniti.

0.6 Namjena ovoga poslovnog plana za poduzetnike

Cjelokupni sadr�aj ovoga poslovnog plana za poduzetnike usmjeren je na sljedeæe:

• objasniti pristup pripremanju i ocjeni poslovnih planova i investicijskih studija za male i srednjepothvate u samostalnom poduzetništvu

• prezentirati i uputiti korisnika na elementarna znanja iz podruèja• usmjeriti male i srednje poduzetnike na samostalni rad pri izradi poslovnih planova i investicij-

skih studija• uputiti male i srednje poduzetnike na suradnju s konzultantima u situacijama kada se to ocijeni

prikladnim• standardizirati izradu dokumenata za ocjenjivanje prihvatljivosti poslovnih planova i investicij-

skih studija malih i srednjih poduzetnika tijekom podnošenja zahtjeva za kreditno financiranje• uzeti u obzir razlièita stajališta sudionika procesa planiranja poslovanja i razvitka, tj. poduzetni-

ka, poslovnih partnera i banaka.

Dobre namjere ne moraju znaèiti i konaèni uspjeh. Isticanje namjene pojašnjenjeje i prednosti i nedostataka svakog naputka, pa i ovoga poslovnog plana za poduzetnike. Lakšeje drugima dijeliti savjete nego sebi samome. Lakše je druge uèiti, nego sam raditi. Realna upo-raba i praktièna provjera poslovnog plana za poduzetnike jedina je mjera njegove vrijednosti.

Stoga vam preporuèujemo da kritièki prihvatite ono što vam se nudi. Vi i vaš prak-tièan rad jedino mogu opravdati dobre namjere i oèekivanu uporabnu vrijednost poslovnog pla-na za poduzetnike. Sve inaèe ostaje samo na tumaèenju stvarnosti. Budite strpljivi i uporni. Po-kušajte! Sadr�aj ovog poslovnog plana za poduzetnike mo�e vam pritom pomoæi.

5


Namjena plana


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

6

0.7. Kako je strukturiran sadr�aj poslovnog plana za poduzetnike

U skladu s namjenom i prihvaæanjem realnih oèekivanja tijekom uporabe poslov-nog plana za poduzetnike, naglašava se njegova temeljna podjela na ove dijelove:

1. vodiè za izradu poslovnog plana i investicijske studije2. obrasci za upis i obradu podataka3. upitnici za samoprovjeru moguænosti i sposobnosti4. praktièni primjeri5. softver.

Vodiè je kombinacija konceptualnih pojašnjenja i praktiènih uputa. Strukturiran jetako da vam pojasni temeljna obilje�ja poduzetništva, te vas uputi u praktiènu izradu dokumenataza provjeru vaše poduzetnièke namjere, a da se pritom izbjegne nekritièko nastojanje na formal-nom sadr�aju. Naglasak je na razjašnjavanju bitnih sastavnica poslovnog plana i investicijskogprojekta.

Dio vodièa dakle ima karakteristike konceptualnih pojašnjenja. Usmjerenje naprimjenu znanja, meðutim, zahtijeva ilustraciju izrade pojedinih dijelova poslovnog plana i inve-sticijske studije. Zato je u sadr�aj vodièa ugraðen primjer iz prakse. Primjer se postupno razvijatijekom izlaganja pojedinih dijelova sadr�aja u vodièu, cjelovit je i ilustrira praktiène raèunskepostupke s provjerljivim odnosima fizièkih i financijskih velièina. Vodièu je pridru�eno i kazalobitnih pojmova, kako biste se mogli njime lakše koristiti i bolje razumjeti rabljenu terminologiju.

U drugom dijelu poslovnog plana naveden je skup standardiziranih obrazaca. Oniolakšavaju razumijevanje sadr�ajne i raèunske logike pri izradi poslovnog plana i investicijskestudije. Obrasci su ilustracija naèina preglednog prikazivanja i ureðivanja podataka u spomenu-tim dokumentima. Pritom se još jednom naglašava, ne shvaæajte ih kao zakonski sankcionirane“formulare” koji se jednostavno popunjavaju potrebnim podacima. Više ih uzimajte kao prepoz-natljivi standard, koji olakšava komunikaciju s partnerima. O vašoj konkretnoj prilici ovisi i prak-tièna primjena obrazaca tijekom izrade poslovnih planova i investicijskih studija. Obrasci su dak-le preporuka, a ne obveza.

Treæi dio poslovnog plana nudi vam dva zanimljiva upitnika kao pomoæ za samo-provjeru vaših osobnih poslovnih i razvojnih moguænosti i sposobnosti. Kao i mnogi takvi slièniupitnici, neæe vam dati nerizièan odgovor. No kada ih primijenite i na temelju bodovanja sebeprovjerite, dobit æete prvu informaciju koja nije za odbaciti. Mo�da vas ona ohrabri, a mo�da vasupozori? Tome su upitnici i namijenjeni. Da pomognu, a ne da daju odgovore koji se prihvaæajubez priziva. Ionako u poduzetništvu vi odluèujete. Zato se i nazivate poduzetnikom.

Primjenjljivost poslovnog plana poduzetnika osobito je naglašena u èetvrtom dijelukoji sadr�i 4 praktièna primjera iz prakse (pekar, uzgoj ovaca, internistièka ambulanta i ronilaèkibrod). To je skup izraðenih poslovnih planova (investicijskih studija) iz razlièitih djelatnosti. Onisu izravna primjena metodoloških i raèunskih postupaka, tj. odreðeni dokaz da je to zaista i mo-guæe uz praktiènu ilustraciju - kako. Preporuka je: svoju im pozornost posvetite tek onda kadabudete dobro svladali materiju iz vodièa za izradu poslovnog plana. Svaka od “isprièanih prièa”bit æe vam tada mnogo razvidnija, a prije toga provjereno i prikupljeno znanje dodatno potvrðeno.

Peti dio poslovnog plana poduzetnika je softver za izradu poslovnog plana i inve-sticijske studije. On vam omoguæuje besplatnu igru s razlièitim varijantama vašeg pothvata,bolju informiranost o pothvatu uz razlièite pretpostavke tr�išnih, tehnoloških, organizacijskih i

Softver


Vodiè

Obrasci

Upitnici

Primjeri


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Admin

Pravokutnik

financijskih prilika, daje vam veæu sigurnost pri odluèivanju. Vjerojatno æe vas i zabaviti, autrošeno vrijeme višestruko vratiti boljim, detaljnijim i sigurnijim stavom o vašem pothvatu.

Navedeni sadr�aj poslovnog plana poduzetnika usklaðen je s namjerom Ministar-stva gospodarstva Republike Hrvatske da vodi aktivnu politiku poticanja razvitka malog i sred-njeg poduzetništva.

Uzimajuæi u obzir konkretne prilike, ovim se poslovnim planom poduzetnika na-stoji usvojiti praktièna znanja i njihove primjene te izraditi standardizirane dokumente zauèinkovitu komunikaciju izmeðu poduzetnika i financijera. Pritom se istièu rijeèi dobro-voljnost i preporuka, a ne zakonski nametnuta obveza.

Prihvaæanje ili neprihvaæanje svakako ovisi o poduzetniku i o onome tko izraðujeposlovni plan ili investicijsku studiju. Istièe se autoritet znanja, njegove primjenjljivosti i prak-tiènosti. Praksa æe to potvrditi ili opovrgnuti, promijeniti i poboljšati.

Prvi je korak uraðen. Na redu je provjera preporuka i uputa. Radom svakako.Stoga uèinite napor i pokušajte.

0.8. Kako valja rabiti poslovni plan za poduzetnike

Poslovni plan za poduzetnike osobita je knjiga. Po èemu? Usmjerena je na po-duku i praktiènu primjenu odreðenog znanja. Nitko vam ne brani uporabu te knjige onako kakovama odgovara i kako ga Vi prihvaæate. Poslovni plan poduzetnika je i ureðen tako da se ne mo-ra èitati ni studirati od poèetka. To je vaš slobodni izbor. No skreæemo vam pozornost na to, dauèinkovita uporaba poslovnog plana poduzetnika ovisi o razini vašeg predznanja.

Veæe predznanje obraðene problematike u poslovnom planu poduzetnika omogu-æuje vam br�e razumijevanje napisanog te izravan prijelaz na uporabu programske podrške -softvera. No i u takvim vam se prilikama preporuèuje da pri uporabi te knjige dobro razmislite isami sebi odgovorite na jednostavno pitanje: Prepoznajete li napisano, ili to što je napisano veæznate? Razlika je velika izmeðu toga dvoga. Osim toga, mo�da vas neki od dijelova dodatnoponuka i omoguæi nove spoznaje o napisanoj problematici poslovnog i razvojnog planiranja.

Slabije predznanje prisilit æe vas na postupnije ovladavanje problematikom i nadodatnu vje�bu na temelju praktiènih primjera. Uèinite napor i postupno ovladajte za vas no-vim znanjima. Ne �urite odmah na obrasce ili uporabu programske podrške. Proèitajte i onajdio koji vam se mo�da uèini kao samo teoretski okvir. Konceptualno razumijevanje olakšat æevam praktiènu primjenu. S tim u svezi osobito je va�no pravilno razumjeti sadr�aj te poruke ipraktiène naputke o izradi poslovnog plana ili investicijske studije. Sami prosudite koji su tonajva�niji dijelovi bez kojih i vaš poslovni plan ili investicijska studija nisu cjeloviti. Ne zabo-ravite da poslovni plan ili investicijsku studiju izraðujete najprije zbog sebe, a tek onda zbogpartnera i financijera kojima æete ih predstaviti.

Izrièito se naglašava da ovdje nije rijeè o zakonski sankcioniranom postupkupripremanja poslovnih planova ili investicijskih studija. Posebnost svakoga poslovnog pla-na ili investicijske studije ne mo�e se uoblièiti u potpuno jednake oblike koje valja ispunitikao najobiènije obrasce. Poslovni planovi i investicijske studije su dokumenti koji nastajuna temelju promišljanja. To nisu skupine obrazaca za prijavu na natjeèaj. Oni su promišlje-no obrazlo�enje osobite poduzetnièke akcije. Stoga je u poslovnom planu poduzetnika rijeèo uvrije�enom standardu, prepoznatljivom, uporabljivom i prihvatljivom razlièitim kori-snicima, neovisno o tome, jesu li to potencijalni partneri, banke ili dr�avne institucije, do-maæi ili strani subjekti.

7


Prepoznati i znati


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Konzultant


Premda se u ovom poslovnom planu poduzetnika nude na uporabu standardizira-ni obrasci, rabite ih kao usmjerenje, pomoæ i olakšanje tijekom pripremanja i izrade poslovnihplanova i investicijskih studija. Mo�da æete i vi sami u njima nešto promijeniti, dodati ili oduze-ti. Mnogo toga ovisi o obilje�jima vašeg pothvata koji obraðujete.

Uzimajuæi u obzir konkretne prilike, primjerice, vi mo�ete ocijeniti preambicioz-nim analizu po mjesecima poslovnog plana, ali takav analitièki pristup mo�ete u nekim drugimprilikama ocijeniti iznimno va�nim. Situacija s potpunim samofinanciranjem razlièita je, prim-jerice, od situacije u kojoj se predviða kombinacija vlastitih i tuðih izvora financiranja. Svedakle ovisi o konkretnim obilje�jima vašeg pothvata. Budite kreator, a ne samo formalni izvo-ðaè radova. Brinite se samo o tome da sve bitne sastavnice vašeg poslovnog plana ili investicij-ske studije budu obuhvaæene u dokumentu. Koje su to sastavnice, objašnjeno je u vodièu.

Još rijeè dvije o uporabi poslovnog plana za poduzetnike. Kada niste sigurni u neš-to što dr�ite va�nim, obratite se za pomoæ konzultantu.

Neskloni pisanju, zatra�ite konzultantovu uslugu. Ta usluga košta. Ako je kvalitet-na, isplati se. Što više vi uradite sami, konzultant æe trebati manje vremena i novca. Ponekad jekonzultant neizbje�an. Nastojte da bude svrsishodno iskorišten. On odlazi, a vi ostajete.

Još jednom naglašavamo temeljni naèelni stav: ne oslanjajte se samo i iskljuèivona konzultante, jer æe to biti onda njihov pothvat, a ne vaš. Kvalitetnu konzultantsku usluguvrijedi platiti, ali vas konzultant ne mo�e zamijeniti kao poduzetnika. Poduzetnièki rizik je vaš.Stoga budite u pothvatu od poèetka do kraja. Izradite poslovni plan ili investicijsku studiju samiili s konzultantom. Nazoèni pri izradi, lakše æete i uèinkovitije ostvariti planirano.

8

0.9. Kako i zašto koristiti software

Posebni dio ove knjige je korisnièki software pod nazivom “Poslovni plan poduzetnika”(skraæeno PPP), verzija 1,0. Nalazi se na CD-mediju. Jednostavan je i mo�e se aktivno rabiti selementarnim poznavanjem rada s raèunalima.

Pa�ljivo proèitajte upute o naèinu instaliranja Softvera na vaše raèunalo. Softver se dr�i sa-stavnim dijelom knjige. Izraðen je na tragu suvremenih stremljenja i opremanja knjiga sliènihobilje�ja, i meðu prvima se u hrvatskoj praksi pojavljuje kao sustavnica takve struène literature.

Buduæi da je sastavni dio Softvera i pojašnjenje naèina njegove uporabe, ovdje se navodesamo njegove temeljne sastavnice. Softver ima temeljni izbornik s ovim opcijama:

w Unosw Izvještajiw Pomoæ

Izbor opcije Unos znaèi da �elite unositi podatke o novom planu/projektu ili mijenjati iobnavljati podatke u veæ upisanom planu/projektu. Unos podataka ima sljedeæu strukturu po-dizbornika:

Temeljni parametriProizvodni programDirektni troškovi


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Admin

Pravokutnik

1. VI I VAŠ POTHVAT


U daljnjem tekstu navode se temeljne odrednice vašega poèetnièkog poduzetniš-tva. Pritom je osobito naglašeno vlastito preispitivanje o razlozima, pretpostavkama i uvjetimauspješne izvedbe vašega prvog pothvata. Sa�et u izrièaju, tekst je usredotoèen na niz pitanja ko-ja sebi postavljate i na koja odgovarate. Nakon toga donosite pozitivnu ili negativnu odluku. Inegativna odluka je odluka, ponekad vrijednija od pozitivne. Rijeè je, naime, o odluci na temel-ju koje slijedi izvedba ili odustajanje. Mo�da vam vlastito preispitivanje neæe biti dostatno. Po-tra�ite konzultanta. Provjerite sami sebe. Smanjit æete moguæe negativne uèinke. Jeste li neštopropustili? Ako niste, ili mislite da niste, krenite s izvedbenim aktivnostima. U svakom pogleduprivlaèi vas oèekivani uspjeh. Da, uspjeh je samo vaš, ali i rizik kao neizbje�na sastavnica po-duzetnièkog pothvata. Ako ste spremni, dobro došli na tr�išnu utakmicu!

1.1. Koji su moguæi razlozi vaše poduzetnièke odluke

Razmišljate o poduzetništvu? Odluèujete se za njega? Zašto? Provjerite da li te-meljite svoju odluku na jednom od navedenih razloga ili na više njih:

1. Nezadovoljni ste sadašnjim poslom2. Nezaposleni ste3. Bez prihoda ste4. Posjedujete neku realnu imovinu, novac, koji se nadate profitabilno iskoristiti5. Uoèili ste pozitivne primjere poèetnièkog poduzetništva u okru�enju6. Nagovorili su vas prijatelji7. Netko vam je ponudio priliku8. Èuli ste da postoje povoljni krediti za poduzetnike poèetnike9. Jednostavno �elite biti sam svoj gospodar u poslu koji samostalno vodite i sa-

mostalno odluèujete o njemu10. Veæ imate tvrtku, ali namjeravate poveæati opseg poslovanja ili promijeniti

djelatnost.

Odmjerite odgovore na postavljena pitanja o razlozima vaše zainteresiranosti zapoduzetništvom. Svaki odgovor na jedno od pitanja posljedica je odreðenih okolnosti, ali krije izamku pojednostavljenog usmjerenja, tj. poduzetništva kao jedinog rješenja. Mo�da odgovornije u poduzetništvu, uspijete li naæi novi posao kod nekoga drugog s kojim bi bili zadovoljni ilimalo prièekati da se uopæe zaposlite. Nemate li nikakvih prihoda, kako æete uopæe zapoèeti svojvlastiti posao? Je li vam dovoljan nagovor vaših prijatelja ili upitna ponuda nekoga drugog? Po-voljni krediti ne znaèe ništa ako nemate vlastitu ideju, pa ni poticaj koji ste dobili analizirajuæipozitivne primjere iz Vašeg okru�enja.

11

Razlozi zapoduzetništvo


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

1.2. Što je poduzetništvo

Upravo reèeno, nije obeshrabrivanje, veæ neizravno upozoravanje na slo�enostprilika koje Vas oèekuju u namjeri da postanete poduzetnik. Zadovoljavanje odreðenih kriteri-ja, utvrðenih pravila ponašanja u okru�enju i realne spremnosti na rizike opæe su pretpostavkeza bilo kakav poèetak i razmišljanja o poduzetništvu. Rijeè je, dakako, o nekim karakteristika-ma poduzetništva, koje valja poznavati, razumjeti i s punom odgovornošæu prihvatiti.

ŠTO JE PODUZETNIŠTVO?

Poduzetništvo je izazov. Prilika za provjeru vlastitih sposobnosti. Poduzetništvo je pu-ni nadzor nad rezultatima vlastita rada. Poduzetništvo je vlastita sloboda, materijalna iduhovna. Poduzetništvo je dokaz nazoènosti u okru�enju i isticanje izvanprosjeènosti. Nopoduzetništvo se ne dogaða samo za sebe i samo po sebi. Ostvaruje se i izvodi u zadanimuvjetima, prema utvrðenim pravilima, u susretu s drugima. Mjesto takvih susreta realne,�ivotne provjere je tr�ište. Stoga se poduzetništvo i mo�e nazvati provjerom vlastite uèin-kovitosti od samostalnog nastupa na tr�ištu

Tr�ište je otvoreno igralište veæ puno aktivnih igraèa. Stalno se popunjava novima.Oni dolaze, hoæe i nastoje odigrati ono najbolje što znaju ili tek misle da znaju. Vi ste je-dan iz armije novih. Ukljuèite se slobodno u igru, ali ne zaboravite, pravila su odreðena.

Dakako, nije rijeè o zabavnoj igri, veæ napornoj, tr�išnoj utakmici. Osvojiti prvu na-gradu, pobijediti, cilj je svakog igraèa. I vi to namjeravate. Neki su zadovoljni i utješnomnagradom. Jeste li i vi na to spremni? Neki, jednostavno, odustanu, a neki hrabro poku-šavaju nastupiti nekoliko puta. Nema jamstva za vaše prethodno svrstavanje u jednu odtriju skupina. Tr�ište æe vas o tome izvijestiti tek naknadno.

Svaki nastup na tr�išnoj utakmici ispunjen je nadom u pozitivni rezultat, pobjedu. I viimate pravo na to. Izostane li pobjeda, slijedi poraz. Neriješenih rezultata nema. Utvrditipojam pobjede i poraza, meðutim, nije tako jednostavno. Mo�da je ostvarenje profitapobjeda? A koliki profit znaèi pobjedu? U kojem razdoblju i s koliko ulo�enih sredstava?Financijski izra�eni gubitak je ipak poraz, osobito kada je izvjestan i u buduæim razdob-ljima. Pogrešno je, meðutim, razmišljati, da je na taj naèin utvrðeni poraz konaèno raz-rješenje. Iz poraza se mo�e puno nauèiti. Iskustvo je potvrdilo, naime, da oni koji se nepojavljuju prvi put, veæ drugi, treæi, ili peti put kao novi poduzetnici, imaju veæu vjerojat-nost uspjeha. Da bi se smanjila tegoba višekratnog pokušaja, potrebno je dobro se pripre-miti prije svakog pothvata. Uradite to i vi!

1.3. Jeste li pripravni za svoj prvi pothvat

Pitanje je jednostavno, ali opæenito. Odgovor nije. U tome je niz skrivenih potpi-tanja na koja vi sami sebi morate odgovoriti prije nego što se upustite u rizike samostalnog po-duzetništva. Rijeè je o vašim objektivnim moguænostima i sposobnostima da prihvatite rizike,te da s razumijevanjem utvrdite prednosti i nedostatke poduzetništva. I jedno i drugo su njegovesastavnice.

Imate ideju i razmislili ste o razlozima ulaska u svoj pothvat. Prije njegove razra-de, razmislite, primjerice, o sljedeæem:

12


Poduzetništvo


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

1. Koja je razina vaše opæe i posebne naobrazbe?2. Jeste li sigurni u svoje znanje o proizvodu/usluzi kao sto�ernom elementu vašeg

pothvata?3. Što znate o tr�ištu i konkurenciji za vaš proizvod/ uslugu, njegovim kupcima i do-

bavljaèima?4. Posjedujete li potrebna tehnološko-tehnièka znanja za pothvat koji planirate?5. Poznajete li osnove obraèunskog sustava?6. U kojoj mjeri poznajete zakonske propise koji odreðuju okvire vašeg pothvata?7. Kakve su vaše organizacijske sposobnosti i jeste li ih bilo kada isprobali u gospo-

darstvenom �ivotu?8. Jeste li skloni riziku, bje�ite li od njega ili ga prihvaæate kao mjerljivu sastavnicu

svoga pothvata?9. Èini li vam se analiza objektivnih uvjeta i èimbenika u vašem pothvatu nepo-

trebnim trošenjem vremena i novca?10. Jeste li skloniji optimistièki usmjerenom emotivnom oèekivanju da “na kraju sve

æe biti dobro”?11. Jeste li pripravni objektivno provjeravati vlastitu poduzetnièku uèinkovitost tijekom

izvedbe svog pothvata?12. Mo�ete li bez osobitih stresova priznati vlastite pogreške, prihvatiti ih kao popratnu

pojavu, ispraviti ih i nastaviti dalje?13. Imate li dovoljno optimizma i vjere suoèiti se s nepredviðenim i nepredvidivim, ali

uz ulo�eni trud, savladivim problemima?14. Vidite li cilj vašeg pothvata samo u novcu ili ga dr�ite korisnim sredstvom i do-

kazom vaše uèinkovitosti?15. Jeste li skloni razmišljati unaprijed i planirati svoje aktivnosti kako biste ih lakše

proveli u djelo ili vjerujete svom instinktu?

Niz potpitanja vama je tek usmjerenje na objektivno propitivanje vlastite priprav-nosti za samostalnu poduzetnièku akciju. Ne namjeravamo objektivizirati vaše psihofizièkesposobnosti i odgovoriti vam potvrdno ili nijeèno - da ili ne. Nije rijeè o nekom osobitom testu sbodovanjem. Vaši odgovori bit æe dostatni za prvu samoanalizu. U svijetu poduzetništva, kojivas oèekuje, bit æe malo emocija. Ponekad, pa i èesto bit æe i emotivnih stresova. Odgovori napostavljena pitanja moraju vam pomoæi smanjiti neugodna iznenaðenja.

Ulazak u poduzetništvo zahtijeva visoku razinu objektivnosti prema sebi samo-me. Prva mjera vaše sposobnosti je opæa i posebna naobrazba koju posjedujete. Osobito o tr�iš-tu, tehnološko-tehnièkim uvjetima, ekonomsko-financijskim elementima, zakonskim propisi-ma i organizaciji. Nije dovoljno imati sredstva, primjerice, novac. Ako vi ne znate i ne mo�ete,jer nemate struènih znanja, netko æe drugi morati odraditi va�ne tehnièke, financijske i organi-zacijske poslove pri izvedbi pothvata. To košta. Razmislite! Isplati li se za svaki dio potrebnogposla platiti konzultanta ili se potruditi i sam obaviti odreðene poslove. Ionako morate ovladatimnogim znanjima. Inaèe od vašega stvarnog poduzetništva neæe biti ništa. Izgubit æete mnogeprednosti koje ono nosi. Ostat æete samo financijer, a kreaciju æete ostaviti drugima. A poduzet-ništvo u svom temelju jest upravo kreacija.

Postavljena pitanja sadr�e neizravnu poruku. Vaša se pripravnost mjeri vašom spo-sobnošæu prihvaæanja rizika s mjerom i odgovornošæu. Od vas se tra�i optimizam i pregalaštvo,ali bez emotivnog podcjenjivanja objektivnih èimbenika. Predla�emo vam planski pristup pro-blemima u poduzetništvu i stalnu provjeru vlastite uèinkovitosti u tome.

13


Nije lako bitipoduzetnik


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Optereæenost novcem kao jedinim ciljem poduzetništva potrebno je smanjiti namjeru dokaza o uèinkovitosti. Jednom je reèeno da se “meðu gospodom razgovara samo o po-slu, a novac se podrazumijeva”. Briga oko novca treba biti dakle briga oko uèinkovitosti vašegpothvata. Novac jest i ostaje samo “korisno sredstvo” za nova dokazivanja u novim pothvati-ma.

1.4. Koje su prednosti, a koji nedostaci poduzetništva

Vaša odluka o zapoèinjanju samostalnog poduzetništva temelji se na pozitivnom oè-ekivanju boljega sutra. Pozitivno razmišljanje jedan je od preduvjeta uspjeha u poduzetništvu.Obratite pozornost na to da vas poduzetnièki zanos ne zavede. Osim vrlo va�nog “pobjednièkogmentaliteta”, zadr�ite objektivni odmak od nerealnih oèekivanja. Prihvatite sliku svog okru�enjai sebe u boji. Crno-bijelo razmišljanje je najveæa pogreška u poduzetništvu. Poduzetništvo, nai-me, ne donosi samo pozitivne uèinke. Ono ima i svojih “troškova” - nedostataka. Provjerite svojuodluènost i njihovom analizom. Bit æete spremniji i elastièniji u izvedbi. S manje neugodnih izne-naðenja. Dulje æete izdr�ati i biti uèinkovitiji. Pritom vam mo�e pomoæi pregled odabranog brojaprednosti i nedostataka samostalnog poduzetništva, naveden u Tablici 1.1.

Tablica 1.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI SAMOSTALNOG PODUZETNIŠTVA

PREDNOSTI - KORISTI NEDOSTACI - TROŠKOVI

1. Samostalno poduzetništvo stvara temeljno zado-voljstvo u spoznaji da ste u svom poslu gospodarsamom sebi, te da sukladno prilikama samostalnodonosite odluke

1. Ponekad ote�ano, ali i nu�no prihvaæanje realno-sti da u svim aktivnostima nemate potpunu slobo-du akcije

2. Ostvarenu dobit slobodno raspodjeljujete za proši-renje svoga posla ili za poveæanje štednje za miro-vinu

2. Kupac vaših proizvoda i usluga, kojem se prilago-ðavate i prema kojem usmjeravate svoje aktivnostivrlo je èesto vaš “poslovni gospodar”

3. Slobodno mo�ete prodati dijelove svoje imovine ilicijeli posao

3. Dr�ava vam odreðuje pravila poslovnog ponašanjai zahtijeva od Vas da plaæate porez, pa se mo�eteosjeæati sputanim

4. Ostvarenom dobiti mo�ete se koristiti i za poveæan-je osobne potrošnje

4. Dobavljaèi vam takoðer mogu uvjetovati ponašanje,osobito “dobavljaèi novca” -bankari

5. Premda nenovèano izra�eno, va�no je vaše moguæezadovoljstvo u spoznaji da kreirate posao i za dru-ge, a ne samo za sebe

5. Vaše poduzetnièke ambicije mogu biti ogranièene,a time i sloboda, zbog nedovoljnih sredstava - ma-terijalnih i novèanih

6. Ugled u okru�enju s aktivnim odnosom prema lo-kalnoj zajednici mo�e vam donijeti i nemjerljive imjerljive koristi

6. Poduzetništvo æe od vas, osobito u poèetku, zahtije-vati dug i naporan dan i sedmodnevni radni tjedan

7. Samostalno poduzetništvo mo�e se voditi kao obi-teljski posao, pa se time stvara mjera optimumaprivatnog i profesionalnog.

7. Profesionalni i privatni �ivot æe Vam èesto biti neodvo-jivi jedan od drugog, pa æete trebati puno razumije-vanje obitelji i privatne okoline.

Veliku va�nost treba pridavati razumijevanju i pozitivnih i negativnih strana poduzetniš-tva. Poduzetništvo se ne zbiva samo u sebi. Ono je okrenuto prema okru�enju. U okru�enju sudrugi. O drugima ovisi i vaš uspjeh. Njihovi su kriteriji ponašanja i rada razlièiti. Budite strplji-

14



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

vi i objektivni. Budite svoji, ali se uvijek brinite i o svom okru�enju. Ono vam je i moguænost iogranièenje.

Kada je rijeè o pozitivnim stranama poduzetništva, sve se temelji na vašoj samo-stalnosti pri odluèivanju, neovisno o tome je li ono uvjetovano ili nije. Ionako su sve vaše odlu-ke optimalne ili bi trebale to biti. Nikad “maksimalne” ili “minimalne”. Èinjenica da ste sam se-bi gospodar temelj je samostalnosti u poduzetništvu, jer ste za sve dobro i loše sami odgovorni.Iz te samostalnosti odluèivanja izviru mjerljive i nemjerljive koristi. Dobit je mjerljiva, svaka-ko. Njome se mo�ete koristiti za razlièite potrebe, primjerice, poboljšati osobni standard,ulo�iti u proširenje svog posla, novi posao ili èak kupiti neki drugi. Mo�ete jednostavno štedjetiza ono vrijeme kada neæete biti poduzetnièki aktivni. Te�e mjerljive, ali ponekad velike koristipoduzetništva mogu biti podizanje vašeg ugleda u okru�enju, opæeg zadovoljstva i slobode prirasporeðivanju slobodnog vremena. Namjeravate li organizirati svoje poduzetništvo kao obi-teljski posao, prilika vam je dosegnuti ravnote�u profesionalnog i privatnog sadr�aja �ivota.

Pozitivne karakteristike samostalnog poduzetništva, meðutim, ovise znatnim dije-lom o shvaæanju i prihvaæanju njegovih negativnih strana, tj. ogranièenja. Samostalnost priodluèivanju nije dakle apsolutna veæ relativna. U okru�enju ste usmjereni na kupce vaših proiz-voda/usluga. Oni su svojevrsni “gospodari” vašeg vremena i energije. Bez njih ne postojite.Njima se prilagoðavate. S temeljnom svrhom, dakako, ostvariti dobit kao dokaz vlastite podu-zetnièke uèinkovitosti. Ne zaboravite na dr�avu. Ona vam poma�e da se bavite poduzetništvomu organiziranom okru�enju s utvrðenim pravilima ponašanja. Ona, meðutim, za to tra�i nakna-du. Sigurno je da vam porezi nisu simpatièni, ali su realnost. Mo�da æete se morati brinuti o do-bavljaèima sirovina i materijala, premda ste vi njihov kupac, pa se oni brinu i o vama. No kadaje rijeè o bankama, briga i ogranièenja postaju još veæi. O vašoj spremnosti da prihvatite realnaogranièenja zbog nedostatka vlastitih sredstava, te nu�nost da radite naporno cijeli tjedan, ovisii vaš poduzetnièki uspjeh. Ako nije rijeè o obiteljskom poslu, za vaše poduzetnièke obveze tre-bat æete imati trajnu podršku obitelji i privatne okoline. Bez toga vam mo�e stradati privatni�ivot.

Ako i postoji poruka koja bi se temeljila na “obojenoj” slici poduzetništva suva�avanjem i dobrih i loših strana, ona bi se mogla sa�eti u jednoj rijeèi - prilagodba. Prilagod-ba usmjerena cilju i dokazu uèinkovitosti. Bez napora i ulaganja nema uèinka, nema dobiti. Bezhrabrih odluka nema uspjeha. A poznato je da se odluèivanje smatra jednom od najte�ih ljud-skih aktivnosti. Osobito kada donositelj odluke sam snosi i sve njezine posljedice. Kako god bi-la samostalna, prava odluka je uvijek uvjetovana, tj. optimalna. Donosi se s namjerom ostvari-vanja cilja u zadanim ogranièenjima. Kada se to prihvati kao sastavnica poduzetnièkog svjeto-nazora, smanjuju se pogreške i poveæava uèinkovitost. Neka to bude i vaše temeljno usmjeren-je.

1.5. Za vaš je pothvat prijeko potrebna odreðena dokumentacija. Znate li koja?

Nekoliko je puta istaknuto da �ivite u okru�enju i da mu se trebate prilagoðavati.Osobito tada kada ne mo�ete sami financirati ulaganja u vašem pothvatu. Primorani ste tra�itipartnere i nuditi svoju ideju, svoj poslovni plan ili investicijski projekt. Trebate pronaæi onepartnere koji imaju sredstva koja vama nedostaju i voljni su s vama uæi u poduzetnièki rizik.

Nije to samo onaj partner koji s vama dijeli i dobro i zlo u pothvatu, tj. vaš pravisuulagaè. Partner je i banka koja vas financira. Vi imate ideju i �elite je razmijeniti za novac. Utoj namjeri razmislite o ovim pitanjima:

29


Pozitivne stranepoduzetništva

Negativne stranepoduzetništva


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

1. Je li vaša ideja prihvatljiva i partnerima?2. Jesu li oni spremni ulo�iti svoja sredstva u vaš pothvat bez pisanih dokaza o nje-

govoj oèekivanoj uèinkovitosti?3. Biste li vi to uradili sami da ste na njihovom mjestu?4. Vjerojatno biste i vi zahtijevali suvislo i provjerljivo pojašnjenje ideje, poslov-

nog plana ili investicijskog projekta, zar ne?

Unatoè postojanja malih razlika od partnera do partnera, od banke do banke, isku-stveno je utvrðen odreðeni broj dokumenata koji se uvijek tra�i u situacijama partnerstva, a oso-bito za kredite i garancije financijskih institucija. Pregled takvih dokumenata naveden je u ta-blici 1.2.

Tablica 1.2. Potrebni dokumenti za kredit i garancije

SUBJEKTI

DOKUMENTI

FIZIÈKE OSOBE PRAVNE OSOBE

poèetnici veæ posluju poèetnici Veæ posluju

A. STATUSNI DOKUMENTI

1. Domovnica (za poljoprivrednike) X - - -

2. Obrtnica/Povlastica X X - -

3. �ivotopis i profesionalni razvitak X - - -

4. Potvrda o neka�njavanju X X - -

5. Dokaz o statusu prognanika/stradalnika X X - -

6. Registracija trgovaèkog društva X - X X

7. Obavijest DZS-a o razvrstavanju X X X X

8. Potpisni kartoni - - X X

B. EKONOMSKO-FINANCIJSKI DOKUMENTI

9. Zahtjev za odobrenje kredita X X X X

10.Bilanca i raèun dobiti i gubitka - - - X

11.Porezna prijava - X - -

12.Bon 1 i Bon 2 - - - X

13.Struktura ulaganja u zadnjoj godini - X - X

14.Poslovni plan/Investicijski program X X X X

15.Mišljenje poslovne banke o Planu/Programu X X X X

C. GARANCIJSKI DOKUMENTI

16.Cjeloviti zemljišno-knji�ni izvadak za nekretninu X X X X

17.Ovjerena procjena vrijednosti nekretnine/pokretnine X X X X

18.Polica osiguranja nekretnine/pokretnine vinkulirana u korist banke X X X X

19.Kreditna sposobnost jamca X X - -

20.Potreban broj akceptnih naloga i mjenica - X - X

D. PROVEDBENI DOKUMENTI

21.Zahtjev za korištenje kredita X X X X

22.Raèuni, predraèuni, privremene situacije X X X X

16


Dokumenti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Mo�da ste iznenaðeni brojem dokumenata? Mo�da vam nije razumljiva njihovaprava svrha? Mo�da vas struktura i broj dokumenata upozoravaju na slo�enost formal-no-pravne procedure? No je li baš tako?

Nitko ne sumnja u vaše dobre namjere. Ali vi niste jedini na “listi èekanja”. Bisteli vi bez provjere o svrsi ulaganja i oèekivanim uèincima nekome drugome dali svoj novac irazmijenili ga za poduzetnièku ideju o kojoj ne znate mnogo ili ništa? Ako je ideja profitabilna ina temelju podataka provjerljiva, te ako je u prihvatljivom intervalu rizika, doæi æe do razmjene.Partneru ideja, a vama novac.

U tome odnosu nije neva�an odgovor na pitanje: Tko je poduzetnik? Vi kao podu-zetnik morate dokumentirati svoj formalno-pravni status partneru. O tome ovisi i njegov pri-stup ideji koju nudite. Nije svejedno jeste li poèetnik ili veæ poslujete. Jeste li u tra�enju partner-stva fizièka ili pravna osoba? Osam navedenih statusnih dokumenata èine prosjeèni standard.Pri potankoj analizi njihove strukture bit æe vam razvidno da takve dokumente zapravo imate ilida ih mo�ete lako pribaviti kad vam zatrebaju.

Ako su statusni dokumenti ti koje uglavnom zahtijeva banka, ekonom-sko-financijski dokumenti su va�ni i za ostale partnere. Pritom ima veliku ulogu poslovni planili investicijski program, koji je temelj vaše pregovaraèake sposobnosti. Ako veæ poslujete, vri-jedi i dokumentacija kojom potvrðujete svoj potencijal i uèinkovitost iz prošlog razdoblja. Bi-lanca i raèun dobiti i gubitka mogu vam biti dodatni dokaz opravdanosti vašeg pothvata. Nekavam to ne pravi probleme, osim ako vaše prošlo poslovanje nije bilo pozitivno. Pa i tada jeva�no podastrijeti takve dokumente zbog razvidnosti i potpune partnerove informiranosti. Naprošlosti se ne gradi buduænost, ali ona mo�e upozoriti i pouèiti. Nova ideja razraðena u po-slovnom planu ili investicijskom projektu mo�e u tome pogledu oznaèiti put prema ozdravljen-ju i novom razvitku.

Ekonomsko-financijski dokumenti, meðutim, nisu dostatna podloga za pozitivnufinancijsku odluku vašeg partnera. Iako on mo�e s razumijevanjem prihvatiti vašu ideju, on se�eli i dodatno osigurati za rizike pothvata. Stoga od vas opravdano zahtijeva i garancijske doku-mente. Razvidno je dakle da dobro razraðen poslovni plan ili investicijski projekt i dobri rezul-tati u prošlom razdoblju nisu dovoljni. Potrebne su i dokumentirane garancije. Sve za sluèaj akošto poðe loše. Imate prednost ako posjedujete nekretninu ili pokretninu, ako imate i pouzdanejamce i financijsku moguænost izdavanja akceptnih naloga (ako veæ poslujete). Ako ste poèet-nik, bit æe lakše uz vlastitu nekretninu ili s dodatnim troškom bankarske garancije.

Kada stignete do provedbene dokumentacije, veæ imate odobren novac. “Procedu-ra” je za vas praktièno završila. Vaš zahtjev za korištenje kredita i potvrda njegove namjene natemelju raèuna samo su izvedbeni dokumenti u vremenu svrhovitog ulaganja sredstava uvašem pothvatu.

Što mislite o potrebnim dokumentima? Zahtijeva li se “prevelik broj papira”? Pita-te se, mo�da, zašto “toliko komplikacija”? Pa vi imate najbolje namjere, odlièan poslovni planili projekt. Zar netko sumnja u to pa vas provjerava i na nepotrebnim detaljima?

Uvijek se mo�e odgovoriti poznatom uzreèicom da je “i put do pakla poploèan do-brim namjerama”. Ne ljutite se na “nepotrebno administriranje”. Ono je svrhovito. Uvijekimajte na umu da niste jedini i sami. Mo�da poneki od dokumenata i jest višak, ali æe vas u prak-si netko tra�iti i neke dodatne dokumente. Ne odustajte od svog pothvata samo zbog toga.

Razmislite o dokumentima koji se od vas zahtijevaju. Nisu oni takvog znaèenjada se, uz malo napora, ne bi mogli prikupiti i obraditi. Sjetite se i èinjenice da u odnosu premapartneru niste potpuni gospodar situacije. Vi, dakako, uvijek mo�ete odustati. To neæete uraditiako imate profitabilni poslovni plan ili investicijski projekt.

17


Statusnidokumenti

Ekonomsk-finan-cijski dokumenti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Analizom potrebne dokumentacije utvrdit æete naposljetku da se sastoji od broj-nih, ali lako pribavljivih dokumenata. Razvidno je da æe se sve temeljiti na poslovnom planu iliinvesticijskom projektu. Taj dokument je ono što vi sami ili uz pomoæ konzultanta morate tekizraditi. Svi ostali dokumenti, zapravo veæ postoje. Oni su zakonski utvrðeni, prepoznatljivi istandardni. Potrebno ih je samo prikupiti. Hoæete li ih uzeti iz vlastite evidencije o dosadašnjemposlovanju ili zamolbom iz Zavoda za platni promet ili Katastra, neva�no je. Svi se dokumentimogu nabaviti uz malo utrošenog vremena. Bolje ih je unaprijed pripremiti, nego nepotrebnotrošiti vrijeme za nabavu svakog pojedinaènog. I kada biste to htjeli, situaciju ne mo�ete promi-jeniti. Što prije prihvatite nu�nost, prije æete biti slobodni. Poduzetništvo nije potupna veæ uv-jetna sloboda.

1.6. Je li vam razvidna va�nost pripreme vašeg pothvata i nu�nost izrade poslov-nog plana

Konceptualni pristup poduzetništvu je iza vas. Vaša namjera o ulasku u samostal-no poduzetništvo temelji se na racionalnim razlozima i dr�ite je opravdanom. Prihvaæate temel-jne svjetonazorske postavke poduzetništva. Uzimate ga kao izvorište koristi, ali spremni ste ina troškove koje ono izaziva. Imate ideju i poèetna sredstva. Pozitivno mislite s pravom mje-rom optimizma. Ne bojite se kušnji i neuspjeha. Namjeravate provjeriti vlastite sposobnosti.

Preostaje vam konkretan rad na razradi vašega poduzetnièkog pothvata, tj. izradaposlovnog plana ili investicijskog projekta, njegova ocjena i predstavljanje partnerima te vašeodluèivanje i izvedba. S tim u svezi va�no je odgovoriti na sljedeæa izvedbeno usmjerena pitanja:

1. Kako se pripremiti za poduzetnièki pothvat?2. Kako smjestiti poduzetnièki pothvat u prostor i vrijeme?3. Kako pomiriti poduzetnièku ambiciju s objektivnim i subjektivnim ogranièen-

jima?4. Kako pripremiti poslovni plan ili investicijski projekt kao temeljni dokument za

poduzetnièku odluku?5. Koje su temeljne fizièke i financijske sastavnice poslovnog plana ili investi-

cijskog projekta?6. Kako ocijeniti oèekivanu uèinkovitost poslovnog plana ili investicijskog projekta?7. Što je potrebno znati o poduzetništvu da bi se pri izvedbi plana ili investicijskog

projekta postigli oèekivani pozitivni uèinci?8. Što je to uopæe pozitivan uèinak?9. Je li to samo i jedino profit?

10. Kako s najmanje napora provjeriti samog sebe, obaviti generalnu probu prijenastupa na tr�ištu i pred partnerima?

Iako se u prvi tren mo�e èiniti da su navedena pitanja opæenita, ona zahtijevajupraktiène odgovore. Rijeè je o razradi sastavnica poslovnog plana ili investicijskog projekta.Razrada mora biti kvalitativno i kvantitativno te provjerljivo i pregledno izvedena, a prema do-maæem i meðunarodnom standardu prepoznatljiva. Ona mora biti u razlièitim prilikama i zarazlièite partnere prihvatljiva što ubrzava i pojednostavljuje komunikaciju s okolinom. Upravoo tome bit æe više rijeèi u nastavku.

18



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Analizom potrebne dokumentacije utvrdit æete naposljetku da se sastoji od broj-nih, ali lako pribavljivih dokumenata. Razvidno je da æe se sve temeljiti na poslovnom planu iliinvesticijskom projektu. Taj dokument je ono što vi sami ili uz pomoæ konzultanta morate tekizraditi. Svi ostali dokumenti, zapravo veæ postoje. Oni su zakonski utvrðeni, prepoznatljivi istandardni. Potrebno ih je samo prikupiti. Hoæete li ih uzeti iz vlastite evidencije o dosadašnjemposlovanju ili zamolbom iz Zavoda za platni promet ili Katastra, neva�no je. Svi se dokumentimogu nabaviti uz malo utrošenog vremena. Bolje ih je unaprijed pripremiti, nego nepotrebnotrošiti vrijeme za nabavu svakog pojedinaènog. I kada biste to htjeli, situaciju ne mo�ete promi-jeniti. Što prije prihvatite nu�nost, prije æete biti slobodni. Poduzetništvo nije potupna veæ uv-jetna sloboda.

1.6. Je li vam razvidna va�nost pripreme vašeg pothvata i nu�nost izrade poslov-nog plana

Konceptualni pristup poduzetništvu je iza vas. Vaša namjera o ulasku u samostal-no poduzetništvo temelji se na racionalnim razlozima i dr�ite je opravdanom. Prihvaæate temel-jne svjetonazorske postavke poduzetništva. Uzimate ga kao izvorište koristi, ali spremni ste ina troškove koje ono izaziva. Imate ideju i poèetna sredstva. Pozitivno mislite s pravom mje-rom optimizma. Ne bojite se kušnji i neuspjeha. Namjeravate provjeriti vlastite sposobnosti.

Preostaje vam konkretan rad na razradi vašega poduzetnièkog pothvata, tj. izradaposlovnog plana ili investicijskog projekta, njegova ocjena i predstavljanje partnerima te vašeodluèivanje i izvedba. S tim u svezi va�no je odgovoriti na sljedeæa izvedbeno usmjerena pitanja:

1. Kako se pripremiti za poduzetnièki pothvat?2. Kako smjestiti poduzetnièki pothvat u prostor i vrijeme?3. Kako pomiriti poduzetnièku ambiciju s objektivnim i subjektivnim ogranièen-

jima?4. Kako pripremiti poslovni plan ili investicijski projekt kao temeljni dokument za

poduzetnièku odluku?5. Koje su temeljne fizièke i financijske sastavnice poslovnog plana ili investi-

cijskog projekta?6. Kako ocijeniti oèekivanu uèinkovitost poslovnog plana ili investicijskog projekta?7. Što je potrebno znati o poduzetništvu da bi se pri izvedbi plana ili investicijskog

projekta postigli oèekivani pozitivni uèinci?8. Što je to uopæe pozitivan uèinak?9. Je li to samo i jedino profit?

10. Kako s najmanje napora provjeriti samog sebe, obaviti generalnu probu prijenastupa na tr�ištu i pred partnerima?

Iako se u prvi tren mo�e èiniti da su navedena pitanja opæenita, ona zahtijevajupraktiène odgovore. Rijeè je o razradi sastavnica poslovnog plana ili investicijskog projekta.Razrada mora biti kvalitativno i kvantitativno te provjerljivo i pregledno izvedena, a prema do-maæem i meðunarodnom standardu prepoznatljiva. Ona mora biti u razlièitim prilikama i zarazlièite partnere prihvatljiva što ubrzava i pojednostavljuje komunikaciju s okolinom. Upravoo tome bit æe više rijeèi u nastavku.

18



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Nude li se jeftini krediti, provjerite da li oni koji nude povoljne uvjete uopæe imajunovca. Uvjeti sami po sebi ne znaèe ništa. Jeste li pomislili na nu�no, minimalno vrijeme odo-brenja i praktiènog iskorištenja kredita? Pojavljuju li se uz redovne kamate i neki dodatni troš-kovi kredita? Dakle, brzina, ali oprez!

Jeste li pripravni za poduzetnièki izazov? Razmislite o popisu osobina dobrog po-duzetnika i uloga koje on mora odigrati u svom pothvatu. Dakako, ako namjerava biti uèinko-vit. U nastavku se navodi izbor temeljnih osobina:

TEMELJNE ZNAÈAJKE DOBROG PODUZETNIKA

1. Komunikator sa sposobnošæu uspostave brzih kontakata s ljudima

2. Integrator razlièitih aktivnosti usmjerenih prema jednom cilju, tj. uspjehu pothvata

3. Planer i donositelj poslovnih i razvojnih odluka

4. Organizator i kreator organizacije u pothvatu

5. Inovator u podruèju tr�išne promocije, tehnoloških i organizacijskih rješenja

6. Osoba koja rješava probleme, a ne tu�i se na njih

7. Voða i savjetnik sebi i ostalima

8. Uèitelj drugima i uèenik drugih u poslovnom okru�enju

9. Zaštitnik i odvjetnik u odnosima koji se pojavljuju unutar pothvata

10. Osoba koja razumije meðuovisnost, ljudske karaktere i zagovara toleranciju

11. Osoba koja svaku aktivnost usmjerava prema postizanju ukupnog rezultata

12. Osoba koja je uzor ponašanja, a njezino dr�anje izvor je stabilnosti pothvata

13. Osoba koja stilom upravljanja odaje sigurnost

14. Osoba koja se prilagoðava promjenama na tr�ištu

15. Osoba koja se brine o smanjenju troškova i poveæanju prihoda

16. Osoba koja prihvaæa rizik i odgovornosti, ali je tra�i i od drugih.

Ocjenjujete li navedene osobine i uloge dobrog poduzetnika u pothvatu preidealni-ma? Jesu li one daleko od vaših moguænosti postizanja takvog sklada razlièitih osobina uporno-sti, samodiscipline i tolerancije, uèenja i znanja?

Prihvatite ih kao usmjerenje. Razmislite o tome mo�ete li im se pribli�iti ili veæ po-sjedujete veæinu njih. Budite objektivni prema sebi i drugima. Ovaj vam poslovni plan za podu-zetnike daje priliku za prethodnu samoprovjeru sposobnosti. Napor se isplati. Pokušajte!

20



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

2. KAKO DONIJETI OPTIMALNU PODUZETNIÈKU ODLUKU


U temelju poduzetništva je odluèivanje, tj. odluke o poèetku, redovnom poslovan-ju, razvoju pa i o prestanku, tj. odustajanju od poduzetništva. Proces odluèivanja nije jedno-smjeran. Meðuovisnost brojnih èimbenika zahtijeva njihovu pa�ljivu analizu. Rezultat analizedaje osnovicu za donošenje odluke. Nerijetko je rijeè o obnavljanju analitièkog postupka, kakobi se dodatno smanjili rizici.

Poduzetnièka odluka je usmjerena prema buduænosti. Neizvjesnost je njezina ne-odvojiva sastavnica. Stoga se najèešæe i opravdano tvrdi da je poduzetnièko odluèivanje jednaod najte�ih i najodogovornijih gospodarstvenih aktivnosti. Sve dobro, ali i sve loše što slijedina temelju poduzetnièke odluke, pridjeljuje se njezinom donositelju - poduzetniku.

Shema 2.1. ilustrira proces donošenja poduzetnièke odluke s temeljnim pojmovi-ma koje valja imati na umu da bi donesena odluka sadr�avala najmanji stupanj rizika.

Shema 2.1. Proces optimiranja poduzetnièke odluke

Poduzetnièka ambicija je odraz motivacije i uvjerenja poduzetnika da je u priliciprihvatiti tr�išni izazov i rizik. Dakako, i vi imate poduzetnièku ambiciju. Svojim pothvatom�elite potvrditi vlastita oèekivanja. Imate nadu, imate uvjerenje, ambiciozni ste. To, meðutim,nije dovoljno.

Novi ste poduzetnik, ali niste sami. Ulazite u tr�išno okru�enje s utvrðenim pravi-lima ponašanja. Tr�išna utakmica zahtijeva dobru pripremu. Svoju poduzetnièku ambiciju tre-bate provjeriti analizom objektivnih i subjektivnih èimbenika.

Pri razmišljanju o poduzetništvu bitno je uzeti u obzir vlastite moguænosti i spo-sobnosti. Vaše moguænosti su objektivno odreðene raspolo�ivom imovinom, stvarima i nov-cem. Ogranièene su prodajnim i nabavnim tr�ištem, tj. kupcima i dobavljaèima, tuðim izvori-

21

Odluèivanje

Ambicija

OgranièenjaCENTAR ZA PODUZETNIŠ

TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

ma financiranja i zakonskim uvjetima. O vašim sposobnostima, tj. steèenom znanju, poduzet-nièkoj energiji i optimizmu, ovisi znaèaj moguæih subjektivnih ogranièenja. Optimizam je do-bar, ali se u gospodarstvenom �ivotu usmjerava kao pozitivna energija na realnost. Drugim rije-èima, to je optimum.

Tek nakon što ste provjerili uèinak objektivnih i subjektivnih ogranièenja na vašupoduzetnièku ambiciju, krenite u akciju. Pothvat æete pribli�iti ostvarenju poduzetnièke ideje.Donesite odluku i praktièno izvedite svoj pothvat.

Sve je to lakše reæi nego uèiniti. Opæenite rijeèi ambicije, moguænosti, sposob-nosti i akcije nedovoljno su operativne. O praktiènoj primjeni navedenih pojmova u svezi sprocesom donošenja poduzetnièke odluke bit æe više rijeèi u nastavku. No pribli�avajuæi sepraktiènim napucima i detaljnom sadr�aju poslovnog plana ili investicijskog projekta, kaotemeljnih dokumenata za odluèivanje o pothvatu, veæ se u procesu pripreme odluke istièuovi koraci:

1. Prikupljanje podataka

2. Dijagnoza stanja i ocjena potencijala

3. Prognoza i oèekivani uèinci

4. Odluèivanje i politika

Iz navedenih, opæih koraka u razradi poduzetnièkog pothvata i procesa odluèivan-ja, razvidna je planska karakteristika procesa. Planska provjera poduzetnièke ambicije minimi-zira rizike. Planski pristup je naèin optimiranja. S tim u svezi istièu se sljedeæa va�na naèela:

• Što je vaš poduzetnièki plan bolji i oèekivani uspjeh vašeg pothvata je izvjesniji

• Što je vaš poduzetnièki plan analitièki bolje razraðen, lakša je njegova praktièna izvedba i vašapoduzetnièka prilagodba nepredvidivim promjenama u gospodarstvenom okru�enju

• Što je vaš poduzetnièki plan detaljnije obrazlo�en, br�i je i jednostavniji put do potencijalnihpartnera, kupaca i dobavljaèa, a navlastito financijera.

22



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

3. VA�NOST PROSTORNE I VREMENSKE KOMPONENTE POSLOVNOG PLANA

3. VA�NOST PROSTORNE I VREMENSKE KOMPONENTEPOSLOVNOG PLANA

Poslovni se plan smješta u konkretan prostor i vrijeme. Za te dvije karakteristikeposlovnog plana rabe se nazivi prostornog i vremenskog horizonta.

Znate da vaš poslovni plan u izvedbenom pogledu znaèi smještaj proizvodnje iposlovanja na odreðenoj adresi, proizvodnom i poslovnom prostoru. Vaši potencijalni kupci idobavljaèi imaju odreðenu zemljopisnu distribuciju.

Nasuprot tome, vjerojatno ne razmišljate o svom poduzetnièkom pothvatu kaovrlo kratkoroènoj aktivnosti, veæ ga usmjeravate razvojno. Vaš poslovni plan, dakle, kao pisanidokument i osnovica za donošenje poduzetnièke odluke, dinamièka je evidencija i analiza po-slovnih dogaðaja.

Vaša je briga da prihvatite spomenute dvije karakteristike poslovnog plana i nji-ma prilagodite pripremu i obradu odgovarajuæih podataka.

Shema 3.1. istièe skup pojmova i ilustrira naèin ureðivanja podataka u poslovnomplanu. Cilj je takvog pristupa da se izrada poslovnog plana standardizira, pojednostavi i dazadr�i preglednost dokumenta. Time se olakšava i ubrzava komunikacija s potencijalnim par-tnerima u poduzetništvu, financijerima i ostalim zainteresiranim subjektima tijekom izvedbe-nih aktivnosti.

Shema 3.1. Vijek projekta i struktura podataka

STRUKTURA

PODATAKA

RAZDOBLJA VIJEKA

POSLOVNOG POTHVATA OSTATAK PROJEKTA

ANALITIÈKA ISINTETIÈKA STRUKTURA

1. PRIMICI

FIZIÈKI I FINANCIJSKI PODACI

1. Stalna sredstva

2. IZDACI

3. NETO PRIMICI 2. Obrtna sredstva

IZVEDBA

POTHVATA

PROBNA

PROIZVODNJA

REDOVNO

POSLOVANJE

UKUPNI VIJEK POSLOVNOG PLANA

23

Vrijeme i prostor


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Iz sheme 3.1. razvidno je da osobitu pozornost valja obratiti preglednosti struktu-re podataka i njihovu dinamièkom rasporedu po razdobljima vijeka poslovnog plana. Kadarazraðujete poslovni plan, vi analizirate buduæe “poslovne dogaðaje”. Buduænost je tijesno po-vezana s neizvjesnošæu i rizicima. Praktièni, iskustveni razlozi upuæuju vas na to da predviðan-je buduænosti valja vremenski ogranièiti. To se vrijeme zove vijek poslovnog plana ili investi-cijskog projekta.

• Vijek poslovnog plana ili investicijskog projekta je odreðeno vrijeme u kojem se evidentiraju ianaliziraju svi “poslovni dogaðaji” u svezi s vašim poslovnim planom ili investicijskim projek-tom. To je ono vrijeme u sklopu kojeg se oèekuju prihvatljivi gospodarski uèinci kao rezultatulaganja.

Vijek projekta se ne mo�e odrediti jednoznaèno. S time u svezi morate imati naumu utjecaj sljedeæih èimbenika na vaš poslovni plan ili investicijski projekt:

• trajanje potra�nje za vašim proizvodima i uslugama• trajnost le�išta sirovina• trajnost stalnih sredstava• prostorna ogranièenja pri širenju poslovanja• tehnološko-tehnièki napredak• pojava konkurencije ostalih poduzetnika• pojava novih investicijskih prilika.

Poštujuæi navedene èimbenike i analizirajuæi njihov pojedinaèni i oèekivani uèi-nak odreðujete vijek poslovnog plana ili investicijskog projekta. Pritom najveæu pozornostobratite najva�nijem ogranièavajuæem èimbeniku. To mogu biti, primjerice, ogranièeno vrije-me potra�nje za vašim proizvodom/uslugom, brz tehnološki napredak u vašoj djelatnosti ili po-java jake konkurencije koju oèekujete u buduænosti.

Što je analitièki vijek poslovnog plana kraæi, to je i izvjesnost oèekivanih rezulta-ta u poslovnom planu veæa. No to ne znaèi da biste trebali izbjegavati du�a razdoblja planiranja,primjerice, srednjoroèna. Dinamiène tr�išne promjene, pojava konkurencije i tehnološki napre-dak neizvjesniji su za planiranje na dulji rok. Pouzdanost dugoroènog plana opada. Oèekivaniuèinci imaju veæi stupanj rizika. Na mnoga praktièna pitanja ne mogu se dati bezuvjetni odgo-vori. Iskustvo je pokazalo da analitièki vijek poslovnog plana ili investicijskog projekta ne bitrebao biti du�i od pet godina.

Poslovni se plan mo�e dinamièki analizirati prema razlièitim razdobljima utvrðe-nog vijeka. To mogu biti godine, ali i neka kraæa razdoblja. Kada je rijeè o dinamièkoj analizipoèetnièkog pothvata, preporuèujemo vam kombinaciju mjeseènih i godišnjih razdoblja u vije-ku poslovnog plana ili investicijskog projekta. Prvu godinu analitièki razradite, primjerice,mjeseèno, tromjeseèno ili polugodišnje. Ostala razdoblja vijeka projekta mogu biti godine. Ta-kav se kombinirani pristup rabi u nastavku pri razradi pojedinih dijelova poslovnog plana ili in-vesticijskog projekta.

Sve navedeno još je uvijek na razini okvira i temeljne poduzetnièke filozofije.Koliko god se to èinilo preopæenitim, naglašava se va�nost razumijevanja realnog sadr�aja ipraktiènih aktivnosti, koje èine taj okvir. Na iduæim stranicama upoznat æete se i s konkret-nim sadr�ajima pojedinih dijelova poslovnog plana ili investicijskog projekta. Nakon togapostat æe razvidnije, zašto su veæ na poèetku tako jako naglašene “polazne osnove” i nasto-janje na njima.

24

3. VA�NOST PROSTORNE I VREMENSKE KOMPONENTE POSLOVNOG PLANA

Vijek projekta

Razdobljeprobnog plana


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

4. FIZIÈKI I FINANCIJSKI ASPKETI U PRIPREMI POSLOVNOG PLANA - KONCEPT

4. FIZIÈKI I FINANCIJSKI ASPKETI U PRIPREMI POSLOVNOG PLANA --KONCEPT

Veæ je naglašeno da pri provjeravanju svoje poduzetnièke ambicije prikupljate ianalizirate podatke va�ne za vaš pothvat. Podaci više nisu konceptualno razmišljanje, veæ mjer-ljive velièine. Njihovom kombinacijom i usporedbom stvara se informacijska osnovica, a pre-glednim ureðenjem i dokumentacijska osnovica za odluèivanje.

Vaš pothvat mo�e biti mali po ambiciji, ulo�enim sredstvima, prostornom i vre-menskom horizontu. Mo�da mo�ete na trenutak pomisliti da nastojanje na velikim rijeèima in-formacijske i dokumentacijske osnovice nije potrebno. No i mali poduzetnièki pothvat temeljise na provjeri polaznih podataka. Njihov broj mo�e biti i jest malen u malim pothvatima, alizavrjeðuje pa�ljivost i sustavnost kao i u prilikama visokih poduzetnièkih ambicija.

Shema 4.1. ilustrira termeljnu podjelu informacijske osnovice poslovnog plana iliinvesticijskog projekta, s razlikovanjem njezinog fizièkog i financijskog dijela.

Pod fizièkim aspektima treba razumijevati dio informacijske osnovice, koji jeusmjeren na istra�ivanje i analizu, u fizièkim jedinicama mjere mjerljivih i na temelju doku-mentiranih izvora informacija, provjerljivih podataka.

Obrada fizièkih aspekata u poduzetnièkom planu trebala bi biti polazište. Iz she-me 4.1. je razvidno da je rijeè o analizi prodajnog i nabavnog tr�išta, tehnološko-tehnièkoj ana-lizi i analizi lokacije.

Svaka od navedenih analitièkih cjelina ima svoj konkretni i praktiènoj izvedbiusmjeren sadr�aj. Analizom fizièkih aspekata potrebno je naime, odgovoriti na konkretna pi-tanja iz podruèja poslovanja i razvitka, a ona se mogu sa�eti ovako:

1. ŠTO? Struktura proizvoda i usluga poduzetnièkog pothvata

2. KADA? Vrijeme izvedbe i poslovanja u poduzetnièkom pothvatu

3. KOLIKO? Kolièina proizvoda i usluga u poduzetnièkom pothvatu

4. KAKO? Tehnološko-tehnièka i organizacijska izvedba poduzetnièkog pothvata

5. GDJE? Mjesto i prostor izvedbe i poslovanja u poduzetnièkom pothvatu

Kada pokušate odgovoriti na postavljena pitanja, nastojte da odgovori budu prov-jerljivi, tj. da imaju prihvatljiv stupanj pouzdanosti. Razmislite o izvorima informacija kojecrpite u tu svrhu. Buduæi da je ovaj dio pripreme poslovnog plana ili investicijskog projekta radna konkretnim podacima, mo�ebitne pogreške se kasnije te�e ispravljaju. Osobito zato, što sufinancijski aspekti samo druga strana medalje onih fizièkih aspekata.

25

Fizièki aspekti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Shema 4.1. Fizièki i financijski aspekti pripreme pothvata

Financijski aspekti u pripremi poslovnog plana ili investicijskog projekta samo sufinancijski izraz podataka prikupljenih tijekom analize fizièkih aspekata. Razlièite mjerne jedi-nice fizièkih podataka potrebno je, naime, zbog usporedbe, svesti na zajednièku mjeru, a to sufinancijske velièine. To se posti�e uporabom cijena za vrednovanje. Pritom se izrijekom nagla-šava da se u prvom koraku analize za ocjenu profitabilnosti koriste

• TR�IŠNE CIJENE BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

26


Financijskiaspekti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

U drugom koraku, pri ocjenjivanju likvidnosti poduzetnièkog pothvata, proraèu-nom obrtnih sredstava uzimaju se u obzir i porezna optereæenja. No o tome nešto više u dijelukoji obrazla�e ocjenu uèinkovitosti.

Iz navedene strukture financijskih aspekata razvidan je sadr�aj dokumenta koji semo�e nazvati poslovnim planom. Taj je dokument temelj za donošenje poduzetnièke odluke.Sadr�i sve bitne dijelove koji omoguæuju odgovor na središnje pitanje opravdanosti poduzetni-èkog pothvata, a to je velièina oèekivane dobiti nakon oporezivanja ili simbolièki izra�eno

A. UKUPNI PRIHODI

B. UKUPNI RASHODI

C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A. - B.)

D. POREZ NA DOBIT (C. x 0,35)

E. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (C. - D.)

Vaša se poduzetnièka ambicija temelji na odreðenom predznanju. Prepoznajetepojmove prihoda, rashoda, poreza i dobiti. To, meðutim, nije dovoljno. Praktièno znanje o to-me, kako obaviti provjerljiv proraèun pojedinih stavaka i kako ocijeniti uèinkovitost pothvata uodnosu prema ulo�enim sredstvima preduvjet je i vaše pripremljenosti za analitièku i izvedbe-no usmjerenu razradu pothvata, donošenje odluke i izlazak na tr�ište.

27



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

5. ZAŠTO JE ANALIZA TR�IŠTA POLAZIŠTE U RAZRADI VAŠEG POTHVATA

5. ZAŠTO JE ANALIZA TR�IŠTA POLAZIŠTE U RAZRADI VAŠEGPOTHVATA

I vama je kao poduzetniku iskustveno razvidno, a to je u skladu i s konceptom po-duzetništva, da bez tr�išnog priznanja vaših poduzetnièkih napora niste ostvarili cilj. Priznanjedobivate na prodajnom tr�ištu prodajom svojih proizvoda i usluga. To je poèetak analize.

No jeste li zaboravili da postoji i nabavno tr�ište? Da bi nešto proizveli, naime,proizvod ili uslugu, potrebno je kupiti sirovine, materijal, robu, pa i rad drugih. Prodajno tr�ištevam je izvor prihoda, a nabavno stvara troškove. Prejednostavno? Mo�da.

Shema 5.1. pokazuje temeljnu terminologiju i odnose pojedinih dijelova poslov-nog ciklusa u analizi tr�išta, a polazište je u praktiènoj razradi i proraèunu prihodne i rashodnestrane poslovnog plana ili investicijskog projekta.

Shema 5.1.Struktura analize tr�išta

28


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tr�ište je mjesto gdje sve zapoèinje i završava. Pripremajuæi svoj pothvat obratitepozornost na cjelinu poslovnog ili reprodukcijskog ciklusa. Najlakše ga je razumjeti kao me-ðuovisne odnose ulaznih i izlaznih velièina tijekom odreðenog vremena. Shema 5.2. ilustriraspomenutu cjelinu.

Shema 5.2. Reprodukcijski ciklus i tr�ište

ULAZ

(INPUTI)

PROIZVODNJA

(POSLOVANJE)

IZLAZ

(OUTPUTI)

nabava prodaja

REPRODUKCIJSKI CIKLUS

vrijeme

Rijeè ciklus rabi se s naglaskom na kru�nom kretanju proizvodnih èimbenika, nji-hovoj pretvorbi iz sirovina, materijala i rada - inputa u proizvode i usluge - outpute, èijom seprodajom dobiva novac, a za novac dobiven od prodaje kupuju se novi inputi i obnavlja proiz-vodnja, tj. poslovanje.

5.1. Opravdava li prodajno tr�ište vaš pothvat

Pri pripremanju vlastitoga poslovnog plana ili investicijskog projekta, analiziraj-te najprije prodajno tr�ište. Ono æe vam biti prvi dokaz oèekivane prihvatljivosti vašeg pothva-ta. Bitne sastavnice vašeg proizvoda ili usluge, koje namjeravate ponuditi tr�ištu i o kojima vo-dite brigu, jesu:

• vrsta• namjena• karakteristike.

O navedenim elementima ovisi i struktura analize, tj. izbor onih podataka i njiho-ve kombinacije koji æe potvrditi opravdanost vaše poduzetnièke ambicije. Vrsta, namjena i ka-rakteristike proizvoda ili usluge meðusobno su povezane. Rijeè je o kvalitativnim obilje�jimaproizvoda ili usluga. O njima ovisi prodajno tr�išno usmjerenje glede utvrðivanja skupine ku-paca, njihove zemljopisne distribucije, trajnosti potra�nje, komplementarnosti i supstituciji

drugim proizvodima ili uslugama te konkurenciji.

29


Poslovni ciklus

Inputi i outputi

Sastavniceproizvoda


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 5.1. Namjena proizvoda 1

Mali poduzetnik - poèetnik namjerava proizvoditi kozje mlijeko. To je jedna vrst pro-izvoda. Kada je rijeè o namjeni, razumljiva je pomisao na skupinu prehrambenih proiz-voda. Ali, to nije dovoljno.

Proizvedeno mlijeko, èak i s osobinom èistoga konzumnog mlijeka, valja doraditi, auz viši stupanj ambicije i preraditi u druge mlijeène proizvode. Mali poduzetnik je odluè-io proizvoditi, a ne preraðivati mlijeko. Kozje mlijeko je njegova vrsta proizvoda, a nam-jena mlijeka je reprodukcijska.

Mlijeko kupuje mljekarnica, a mali se poduzetnik navlastito brine o uvjetima ispo-ruke mlijeka mljekarnici. Mljekarnica ima odreðene zahtjeve glede osobina kozjeg mli-jeka, tj. stupnja masnoæe, jer mlijeko plaæa po jednoj masnoj jedinici, te isporuèenih koli-èina, jer nastoji optimalno iskoristiti svoje proizvodne kapacitete.


Mali poduzetnik - poèetnik namjerava ulo�iti svoja sredstva u pakiraonicu topljenogsira u listiæima. Kada je rijeè o vrsti, to je za njega proizvodna usluga, jer topljeni sir ku-puje, re�e na listiæe i u odreðenim paketiæima prodaje kupcima.

Namjena njegove proizvodne usluge je krajnja potrošnja, a osobine su utvrðenetr�išnim, potrošaèkim i promid�benim standardom koji veæ postoji na tr�ištu.


Mali poduzetnik - poèetnik usmjerava svoj poduzetnièki pothvat na davanje intelek-tualnih usluga - voðenja knjigovodstva drugima, malim poduzetnicima. Vrsta proizvodaje èista knjigovodstvena usluga. Namjena je razumljiva, ali se ne mo�e jednoznaènoutvrditi, primjerice, kao krajnja ili reprodukcijska potrošnja. Uzimajuæi u obzir osobineove intelektualne usluge, koja je najveæim dijelom odreðena meðunarodnim raèunovod-stvenim standardom, rijeè je o poslovnoj - “reprodukcijskoj” namjeni.

Kada ste utvrdili vrstu, namjenu i osobine proizvoda i usluge u vašem poslovnomplanu ili investicijskom projektu, potrebno je analizirati postojeæu ponudu i potra�nju u sklopuprodajnog tr�išta. Time se dobiva procjena onoga dijela tr�išta na koji vi sa svojim pothvatommo�ete raèunati.

U primjeru 5.1. ilustrirana je situacija koja ima osobine “poznatog kupca”. Akoste u takvoj prilici, oèekivana kolièina prodanih proizvoda ili usluga je veæ unaprijed odreðena.Vrlo vjerojatno su to i jediniène prodajne cijene. Procjena potra�nje za proizvodom, tj. kolièinanjegove prodaje jednaka je reprodukcijskim potrebama sirovine - kozjeg mlijeka za preradu umljekarnici.

U primjerima 5.2. i 5.3. proizvodnja usluga je za “nepoznatog kupca”. Ima li vašpothvat takva obilje�ja, procjena potra�nje i kolièina prodaje na koju mo�ete raèunati i vi uveli-ke je slo�enija. Morali biste obaviti anketu, intervjue s potencijalnim kupcima ili se jednostav-

Kupci

30


Namjenaproizvoda

Ponuda

Potra�nja


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

no obratiti odgovarajuæem konzultantu za pomoæ zbog minimiziranja tr�išnih rizika u prodajivaših usluga.

Izbjegavajte optimistièka predviðanja temeljena na “osjeæaju” i nepotvrðena obe-æanja. Kada god ste u prilici, pokušajte dobiti pismena oèitovanja o namjerama kupaca, oèeki-vanim kolièinama, cijenama i ostalim uvjetima prodaje na koja potencijalno pristaju. Pritom sepotrudite i obavite procjenu raspona oèekivanih kolièina i cijena u prodaji vaših proizvoda iliusluga. Utvrdite njihove maksimalne, vjerojatne i minimalne velièine. Bit æe vam to temelj zaanalizu osjetljivosti vašeg poslovnog plana ili investicijskog projekta u izmijenjenim tr�išnimprilikama.

Da bi procjena dijela prodajnog tr�išta, na koje vi raèunate, bila potpuna, osobitase pozornost pridaje vijeku proizvoda, tj. njegovoj tr�išnoj i tehnološkoj zastarjelosti. Ilustra-cija tog problema vidi se u shemi 5.3.

Shema 5.3. Vijek proizvoda i vrijeme ulaska na tr�ište

MOGUÆA

NOVA

PONUDA

MOGUÆA NOVA

PONUDA

POSTOJEÆA

PONUDA

(konkurencija)

MOGUÆA NOVA

PONUDA

POSTOJEÆA

PONUDA

(konkurencija)

t-1 t-2 t-3

Razdoblje uvoðenja Razdoblje zrelosti Razdoblje zastare

Vijek proizvoda

Vijek proizvoda ovisi o vrsti, namjeni i njegovim obilje�jima. Mo�e biti ograniè-en tehnološkim, tr�išnim i ekonomsko-financijskim èimbenicima te njihovom kombinacijom.

31


Opreznapredviðanja

Vijek proizvoda


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tehnološka zastara proizvoda je najrazumljivija. U tome pogledu istièe se va�nost tehnološkognapretka. Tehnološki napredak, naime, mo�e uèiniti “stare” proizvode “novima”. Pritom jeuvijek va�no odgovoriti na pitanje:

• U kojem je razdoblju svog vijeka proizvod iz vašega poslovnog plana ili investicijskogprojekta?

O odgovoru na postavljeno pitanje ovisi i utvrðivanje analitièkog vijeka vašegaposlovnog plana ili investicijskog projekta. Vremenski ste u najboljoj poziciji tada kada se vašproizvod uvodi na tr�ište. Uz poveæani napor u svezi s promid�bom, te provjerenom kvalitetomi uporabnom vrijednosti, mo�ete iskoristiti cijeli vijek proizvoda, tj. poveæati izvjesnost uèin-kovitosti vašeg pothvata. Ulazak na tr�ište s proizvodom koji je u razdoblju zrelosti smanjujevam promid�bene napore, ali skraæuje iskoristivo vrijeme i naglašava potrebu veæe konkuren-tnosti. Razmislite! Ima li ikakva smisla ulaziti na tr�ište s proizvodom koji je u razdoblju zasta-re!

Kada je rijeè o odnosu proizvoda i tr�išta, valja razlikovati postojeæe tr�ište od no-vog tr�išta. Kombiniranjem spomenutih obilje�ja dobiva se odreðena matrica odnosa proizvo-da i tr�išta, ilustrirana shemom 5.4.

Shema 5.4. Odnos proizvoda i tr�išta

PROIZVOD/TR�IŠTE POSTOJEÆE TR�IŠTE NOVO TR�IŠTE

POSTOJEÆI PROIZVOD ♦ Postojeæi se proizvod nudi na po-stojeæem tr�ištu.

♦ Postojeæi se proizvod nudi nanovom tr�ištu.

NOVI PROIZVOD ¨ Novi se proizvod nudi na posto-jeæem tr�ištu.

¨ Novi se proizvod nudi na novomtr�išt.

Planirate li proizvodnju veæ postojeæeg proizvoda s namjerom da ga prodajete naveæ postojeæem tr�ištu, najva�niji zadatak bit æe vam promid�ba, konkurentno udovoljavanjecijenama i ostalim uvjetima prodaje, èak i uz pretpostavku da postoji kolièinski nezadovoljenapotra�nja. Ne zaboravite, naime, da ste novi na tr�ištu. Red je da se i dobro predstavite, zar ne?Rijeè je, dakle, o vašoj sposobnosti - subjektivnom èimbeniku hoæete li imati uspjeha ili ne.Mnogo toga svakako ovisi i o tome kako æete organizirati proizvodnju i kakvi æe vam biti proiz-vodni troškovi.

Više obeæava situacija u kojoj planirate izaæi na postojeæe tr�ište s idejom da po-stojeæi proizvod tehnološki i uporabno uèinite novim proizvodom. A mo�da je rijeè o zaista no-vom proizvodu, potra�nja kojeg se tek treba razviti. Poznato je da potra�nju za proizvodima nestvaraju samo kupci, veæ i ponuðaèi.

Proizvod iz vašega poslovnog plana ili investicijskog projekta mo�e postojati, alivi ga namjeravate nuditi na novim tr�ištima. To je prilika za provjeru vaših marketinških spo-

32



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

sobnosti. Poznajete li ta nova tr�išta? Koja su to tr�išta? Je li to isto tr�ište s još neosvojenimskupinama kupaca ili je rijeè o njihovom novom prostornom rasporedu, primjerice, izvozu? Uovoj situaciji je lakša strana proizvod, jer je poznat, a te�a tr�ište, jer se tek mora istra�iti, tj.osvojiti.

Najbolju perspektivu vašem poslovnom planu ili investicijskom projektu dajekombinacija novog proizvoda na novom tr�ištu. Sve koristi prvog mogu biti vaše. No ta je kom-binacija i najriziènija s vjerojatno visokim troškovima prezentacije i upoznavanja tr�išta s no-vim proizvodom. U toj æe kombinaciji biti osobito va�no razlo�iti kupcima temeljna obilje�janovog proizvoda. Bit æe vam potrebno vrijeme uvoðenja na tr�ište, ali æete uspješnim ulaskomostvariti i najveæe uèinke.

5.2. Jeste li zanemarili analizu nabavnog tr�išta

Analiza nabavnog tr�išta slijedi analizu prodajnog tr�išta. Znaèajke proizvodnje itehnološko-tehnièki, lokacijski te organizacijski uvjetovane potrebe za inputima bitne su sa-stavnice te analize. Nemojte zanemariti ovu ulaznu stranu poslovnog procesa! Osobitava�nost nabavnog tr�išta je u dijelu proraèuna obrtnih sredstava, koja ovise o znaèajkama inpu-ta, uvjetima nabave, dinamici isporuke i dinamici plaæanja dobavljaèa.

Analiza nabavnog tr�išta je glede kolièina i kvalitativnih znaèajki inputa zadana.Fizièki aspekti poslovanja, tj. tehnološko-tehnièka, lokacijska i organizacijska rješenja unapri-jed zahtijevaju odreðenu kolièinu i kvalitetu inputa.

Varijantnost se pojavljuje u izvoru najpovoljnijih dobavljaèa, glede rokova isporuke, kva-litete, cijena i rokova plaæanja.

Primjer 5.4. Planiranje nabave sirovina

Mali poduzetnik poèetnik planira ulo�iti sredstva u proizvodnju stoène hrane za tovsvinja. Opredijelio se za proizvodnju pet vrsta hrane u razlièitim razdobljima tova. Sva-ki se proiozvod, tj. hrana proizvodi u odreðenoj kolièini gotove smjese. Proizvode, tj.hranu prodavat æe poznatom kupcu - trgovaèkoj tvrtki.

Tehnološko-tehnièkim rješenjem utvrðeni su normativi potrošaka deset temeljnihsirovina za svaki od pet proizvoda. Umno�ak kolièine proizvodnje i normativa potroškapojedinih sirovina podatak je o kolièini nabave sirovina. Kolièina i kvaliteta sirovinasu, dakle, zadane, a varijantna “poduzetnièka igra” ostaje s nabavnim cijenama i osta-lim uvjetima isporuke sirovina.

Tehnološko-tehnièki uvjeti proizvodnje uvjetuju, dakle, procjenu kolièine nabavei kvalitetu sirovina. No analiza nabavnog tr�išta znaèajnim se dijelom temelji i na analizi loka-cije, organizacije proizvodnje i zakonskim uvjetima zaštite okoliša. Spomenuti su èimbeniciosobito va�ni pri procjeni troškova nabave. Nabavne cijene ovise ne samo o temeljnoj cijenidobavljaèa veæ i o prijevoznim troškovima, troškovima èuvanja sirovina i njihovoj unutrašnjojproizvodno-organizacijskoj manipulaciji. Proraèun ulaganja u obrtna sredstva nije moguæ bezove analize.

33


Nabavno tr�ište

Uvjetovanostnabave


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Temeljni je cilj svega reèenog skrenuti vašu pozornost na oprez pri izradi procje-na o moguæem opsegu prodaje vaših proizvoda i usluga, ispravnoj procjeni nabave potrebnihinputa te provjerljivosti podataka s kojima opravdavate vaš poslovni plan ili investicijskiprojekt.

5.3. Ogranièava li vas proizvodni kapacitet tr�išno i zašto

Utvrðivanje moguæeg opsega plasmana proizvoda i usluga iz vašega poslovnogplana ili investicijskog projekta, a to znaèi i fomiranje ukupnog prihoda, ne ovisi samo o slo-bodnom dijelu prodajnog tr�išta. Tehnološko-tehnièki uvjeti izvedbe vašeg pothvata mogu bitiogranièeni. Elastiènost proizvodnih kapaciteta èesto je zadana. A njihova iskorištenost temeljje racionalizacije troškova. Ne zaboravite da su tehnološko-tehnièki i organizacijski uvjeti po-lazište za analizu potrebnih inputa. O njima, dakle, ne ovisi samo optimiranje plana prodaje,veæ i još više, plana nabave.

• Kada utvrðujete opseg prodaje outputa i nabave inputa, vi zapravo usklaðujete tehno-loško-tehnièke uvjete s ekonomskim i financijskim uvjetima. Kako?

Shema 5.4. pokazuje odreðeni skup informacija koje je potrebno poznavati da bise mogla odrediti prihvatljiva procjena kolièine prodaje proizvoda ili opsega poslovanja, testruktura i kolièine potrebnih sirovina, materijala, usluga i rada za tako definiranu kolièinuproizvodnje i opseg poslovanja.

Obratite osobitu pozornost na rijeè usporedba. Tehnološko-tehnièki uvjeti uvašem pothvatu mogu biti vrlo neelastièni. Primjerice, zbog tehnološko-tehnièkih razloga vimorate:

• raspolagati odreðenim proizvodnim i poslovnim prostorom• nabaviti odreðenu opremu i alate• uposliti odreðenu strukturu i broj djelatnika,

a to mo�e biti proizvodni kapacitet koji je u usporedbi s utvrðenim opsegom prodaje izanalize prodajnog tr�išta

• manji• veæi.

34


Optimalnikapacitet


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Shema 5.4. Utvrðivanje moguæeg plasmana proizvoda i usluga

Primjerice, ne postoji takva oprema koje bi udovoljila optimumu proizvodnje iprodaje, tj. manjim proizvodnim kapacitetima, a za veæi kapacitet je potrebno ulo�iti i puno višesredstava. U prvoj varijanti, tj. manjoj moguænosti prodaje od proizvodnje, nastaje neracional-nost zbog manjeg iskorištavanja kapaciteta. U drugoj varijanti, tj. veæoj moguænosti prodaje odproizvodnje, gubi se dio moguæeg plasmana proizvoda. Kakve su vaše ambicije? Razmišljate liveæ u ovom trenutku o velièini ulaganja, troškovima proizvodnje i propuštenim tr�išnim prili-kama?

Ako vam je analiza prodajnog tr�išta pokazala moguæi opseg plasmana, usporedi-te dobiveni podatak s tehnološko-tehnièkim kapacitetom i organizacijskim uvjetima proizvod-nje. Tek onda kada prihvatite razliku koja eventualno postoji izmeðu navedena dva podatka,utvrdite:

• oèekivani opseg prodaje• strukturu asortimana• kolièine prodaje

35


Optimumproizvodnje i

prodaje


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

• prodajne cijene• uvjete prodaje• popis kupaca.

Utvrðeni opseg prodaje temelj je i za potanku analizu potrebnih inputa, tj. zautvrðivanje sljedeæih podataka s nabavnog tr�išta:

• strukture inputa• kolièine nabave• nabavnih cijena• uvjeta nabave• popisa dobavljaèa.

To je logièno. Svaki proizvod i usluga zahtijeva odreðenu strukturu tehnološko-tehnièke opremljenosti prostorom, opremom i alatima, te potroške sirovina, materijala, uslugadrugih, vašeg rada i rada vaših djelatnika. Ulazna strana reprodukcijskog ciklusa posljedica jeodabrane strukture proizvoda.

• Oèekivani opseg prodaje, kao optimum tr�išnih prilika i tehnološko-tehnièkih uvjeta proiz-vodnje i poslovanja je, dakle, polazište ne samo za proraèun ukupnog prihoda veæ i za pro-raèun troškova poslovanja.

Kao što je iz sheme 5.4. razvidno, nije više rijeè o konceptualnim elementima po-slovnog plana ili investicijskog projekta. Rijeè je o vrlo potanko razraðenim podacima o sva-kom proizvodu i usluzi te njihovim kolièinama, prodajnim cijenama, uvjetima prodaje i kupci-ma kojima se namjeravaju prodavati. Isto vrijedi i za ulaznu stranu reprodukcijskog ciklusa, tj.inpute. O inputima æe više rijeèi biti u dijelu koji se odnosi na tehnološko-tehnièke i organiza-cijske uvjete izvedbe poslovnog plana. Ovdje se taj problem istièe zbog razumijevanja cjeline itijesne meðuovisnosti koja postoji izmeðu moguæeg opsega prodaje i utvrðivanja strukture ikolièine potrebnih inputa.

5.4. Kako urediti podatke o opsegu prodaje u vašem poslovnom planu

Pošto ste prihvatili tehnološko-tehnièka i organizacijska rješenja glede moguæegopsega prodaje u vašem poslovnom planu ili investicijskom projektu, mo�ete obaviti i konkre-tan proraèun kolièina prodaje proizvoda i usluga. Buduæi da je ovdje rijeè još uvijek o fizièkimaspektima planiranja, opseg prodaje potrebno je izraziti u prirodnim mjernim jedinicama mjerei to tako, kako je uèinjeno u tablici I/1 (vidjeti Prilog I).

Podaci o kolièinama navode se po razdobljima vijeka poslovnog plana ili investi-cijskog projekta. Iz tablice I/1 (vidjeti Prilog I) razvidno je da vam se predla�e ureðenje i prika-zivanje odgovarajuæih podataka za prvu godinu poslovanja po mjesecima, dok su preostala trirazdoblja godišnja.

Rijeè je o preporuci, a ne o propisanom pravilu. Korisnost takvog pristupa je više-struka, osobito za poduzetnike poèetnike. To je dobra analitièka osnovica za njih same, ali i po-tanko informiranje potencijalnih i ostalih partnera te financijera o poslovnom planu ili investi-cijskom projektu. Financijeri su osobito osjetljivi na provjerljivu osnovicu u dijelu prodajnog

36


Podaci snabavnog tr�išta


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

tr�išta. Takav analitièki pristup, osim toga, i vas “tjera” na potankost pri planiranju i odraz je vi-šeg stupnja pouzdanosti korištenih podataka.

Za svaki proizvod i uslugu iz vašega poslovnog plana ili investicijskog projektapotrebno je navesti i njihove prodajne cijene. To su tr�išne prodajne cijene bez poreza na pro-met ili poreza na dodanu vrijednost. Jediniène prodajne cijene i kolièine proizvoda i usluga te-meljni su podaci potrebni za proraèun ukupnog prihoda po razdobljima vijeka vašega poslov-nog plana ili investicijskog projekta. Stoga je osobito va�no brinuti se o pouzdanosti podatakakoje rabite i predstavljate kao što je to uèinjeno u tablici I/1 (vidjeti Prilog I)

• Plan prodaje proizvoda i usluga izraðujete za sebe, a ne za banku ili nekog drugog, pa dobrorazmislite, mo�ete li zaista prodati toliko proizvoda i usluga po planiranoj, jediniènoj pro-dajnoj cijeni.

5.5. Zbog èega je va�an marketing

Pod marketingom se razumijeva niz aktivnosti usmjerenih prema istra�ivanju iobradi tr�išta. Pritom je osobito naglašeno prodajno tr�ište, kupci i konkurenti. Cilj je vašihmarketinških aktivnosti da svoje kupce privolite na kupnju vaših proizvoda i usluga, da ihzadr�ite što dulje i da se oduprete konkurenciji. S tim u svezi va�no je:

1. ponuditi kvalitetne proizvode i usluge koji mogu zadovoljiti potrošaèke potrebe inavike kupaca u krajnjoj potrošnji (nepoznati kupci) ili tehnološko-tehnièkezahtjeve kupaca u reprodukcijskoj potrošnji (poznati kupci),

2. utvrditi takve prodajne cijene koje su kupci spremni platiti za ponuðeneproizvode i usluge, tj. voditi elastiènu politiku prodajnih cijena,

3. odrediti naèin distribucije proizvoda i usluga da što lakše i uz što manje troškovebudu dostupni kupcima,

4. organizirati prodajnu promid�bu vlastitih proizvoda i usluga s naglaskom nanjihovim prednostima glede kvalitete, rokova isporuke, prodajnih cijena i uvje-ta plaæanja.

Navedene elemente marketinga valja razumjeti u cjelini i njihovoj povezanosti.Tek njihovom kombinacijom postiæi æete zadovoljavajuæe uèinke.

Primjer 5.5. Va�nost promid�be

Lijeènik s višegodišnjim iskustvom odluèio je ulo�iti sredstva u opremanje vlastiteambulante opæe lijeènièke prakse. Svoju poduzetnièku priliku temelji na struènoj ospo-sobljenosti, vlastitom prostoru za ambulante te povoljnoj lokaciji u središtu gusto na-seljene gradske èetvrti. Ne sumnja u kvalitetu svojih lijeènièkih usluga. Poznavajuæiprosjeène prodajne cijene takvih usluga, utvrðuje svoje cijene kao konkurentne i paci-jentima prihvatljive. No pritom zanemaruje promid�bu.

37


Prodajne cijene

Marketing

Promid�ba


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 5.6. Makrolokacija i troškovi prijevoza

Poduzetnik poèetnik namjerava ulo�iti sredstva u proizvodnju jagodièastog voæa.Preraðivaèi iskazuju veliku, kvalitetom i kolièinom nezadovoljenu potra�nju jagodièa-stog voæa. Pritom poduzetnik stavlja naglasak na naèela proizvodnje zdrave hrane.

Premda nema vlastitog iskustva u toj proizvodnji, svoj pothvat temelji na vrlo plod-nom zemljištu, koje je nasljedio od oca. Njegov je brat in�injer poljoprivrede. Pripra-van je pomoæi u projektiranju voænjaka i organizaciji proizvodnje. Poduzetnik ima iodreðena sredstva za financiranje dijela ulaganja u prvi nasad i opremu. Dodatnasredstva namjerava namiriti bankarskim kreditom.

Ispitivanje zemljišta i mikrolokacijski uvjeti temelj su predviðanja visokih urodakvalitetnoga jagodièastog voæa. Poduzetnik misli da to omoguæuje i elastiènu politikuprodajnih cijena. Dr�i ih neupitnim i preraðivaèima prihvatljivim.

Poduzetnik, meðutim, zaboravlja na makrolokaciju svoga novog voænjaka i troško-ve prijevoza, koje mu preraðivaèi kupci �ele odbiti od prodajne cijene. Trgovaèka kuæa,pak, zahtijeva previsoku mar�u, tj. smanjenje proizvodne cijene.

Iz navedenih primjera je razvidno da i vi u svom pothvatu morate dobro razmislitio svakoj sastavnici marketinga posebno o njihovu kombiniranom uèinku istodobno. Takav ana-litièki postupak, dakle, uzima u obzir ne samo tr�išne veæ i tehnološko-tehnièke i lokacijskeèimbenike. Marketing ne poèinje ni ne završava analizom tr�išta. To je koncept usmjeren pre-ma optimiranju cjelokupnog poslovanja, rezultat kojeg je potvrda na tr�ištu, tj. prodani i napla-æeni proizvodi i usluge.

• U svijetu razvijene tehnologije i varijantnih tehnièkih rješenja sve je lakše proizvoditi, a svete�e prodati. To ovisi o uspješnoj prilagodbi kupcima, glede kvalitete, cijene i ostalih uvjetaprodaje proizvoda i usluga. Postojeæa i nova konkurencija drugih samo su dodatni pritisakna vašu uèinkovitost. Nije stoga èudno što se kupac naziva “kraljem”, pa mu obratite osobi-tu pozornost.

Kada obrazla�ete svoj prodajni plan, potrudite se i izradite popis vaših potencijalnihkupaca. Pridijelite im kolièine prodaje po svakom proizvodu i usluzi. Pribavite njihova pi-sma namjere, pisana oèitovanja o spremnosti na kupnju. Ako su to nepoznati kupci, prim-jerice, namjeravate se baviti maloprodajom �ive�nih namirnica, izvedite proraèun broja ku-paca i njihove kupovne moæi na temelju broja stanovnika. Uzmite u obzir lokacijske èimbe-nike i eventualnu konkurenciju. Sigurnost u uspjeh æete poveæati, rizike izvedbe smanjiti ilinakon toga i odustati od svoga namjeravanog pothvata. I to je prava odluka ako se izvedbauèini upitnom. Pokušajte s neèim drugim, manje riziènim.

38


Lokacija

Popis kupaca


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

6. RAZRADA TEHNOLOŠKO - TEHNIÈKIH I ORGANIZA- CIJSKIH UVJETA U POSLOVNOM PLANU

6. RAZRADA TEHNOLOŠKO - TEHNIÈKIH I ORGANIZA- CIJSKIH UVJETAU POSLOVNOM PLANU

Potanka razrada tehnološko-tehnièkih i organizacijskih uvjeta temelj je za pro-raèun potrebnih ulaganja i oèekivanih troškova poslovanja. Pritom nema konceptualne razlikeizmeðu proizvodnje proizvoda i proizvodnje usluga. Za obje vrste poslova potrebno je zado-voljiti neke uvjete.

Primjer 6.1. Èimbenici organizacije

Proizvodnja stolica od bukovine zahtijeva odgovarajuæu proizvodnu opremu i alate, ausluge maloprodaje izlo�bene police, rashladne škrinje i posebni sitni inventar. U obaposlovna procesa postoji i odgovarajuæa organizacija, premda je u prvom uvjetovana višetehnologijom, a u drugom promid�benim nastupom.

Shema 6.1. sadr�i bitne podatke koje trebate prikupiti u analizi tehnološ-ko-tehnièkih i organizacijskih uvjeta proizvodnje i poslovanja.

Shema 6.1. Struktura tehnološko-tehnièkih podataka

39

Tehnološko--tehnièki podaci


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Osobine proizvoda i usluga - outputa bitno utjeèu na izbor tehnologije i tehnièkihrješenja. Takav pristup još jednom istièe presudnu va�nost analize outputa u pripremi poduzet-nièkog pothvata te izradi poslovnog plana ili investicijskog projekta. Odabrano tehnološ-ko-tehnièko rješenje ishodište je za utvrðivanje fizièkih podataka o proizvodnji i poslovanju.

To su podaci o strukturi stalnih sredstava, kolièina potrebnih sirovina, materijala irada - inputa, te vremenu proizvodnje i instaliranim kapacitetima. Fizièki podaci iz analize teh-nološko-tehnièkih rješenja polazište su financijskih proraèuna potrebnih ulaganja u stalna sred-stva i troškova poslovanja. No to su veæ sastavnice financijskog plana. O tome se brinite nakonšto ste potanko razradili taj dio informacijske osnovice.

6.1. Poznajete li tehnološko-tehnièke karakteristike proizvodnje

Vrlo je korisno da i vi sami dobro poznajete osobine tehnološko-tehnièkih uvjetaproizvodnje i poslovanja. Poduzetnièki rizik je vaš. Bit æe manji, što je vaše poznavanje tih oso-bina veæe. To, meðutim, nije prijeko potreban uvjet za uspješnu izvedbu vašeg pothvata. Nopobrinite se da vam netko iz struke u tome pomogne i odgovori na va�na pitanja iz tehnološ-ko-tehnièke analize.

Opis tehnologije i tehnièkih uvjeta njezine primjene bitna je sastavnica te analize.Sami ili uz pomoæ struènjaka:

• prouèite varijantne tehnologije• informirajte se o potencijalnim dobavljaèima i nabavnim cijenama• analizirajte ogranièenja u njezinoj primjeni i razinu zastarjelosti• usporedite zahtijevanu kvalitetu i oèekivanu kolièinu proizvodnje proizvoda sa zadanim

tehnološkim moguænostima• odabrano tehnološko rješenje neka vam poslu�i kao osnovica polazne varijante u vašem po-

slovnom planu ili investicijskom projektu.

Navedeni koraci nisu uvijek prijeko potrebni. Ponekad vam je tehnološko rješen-je unaprijed zadano. Vaše dobro poznavanje tehnologije, provjerena pozitivna iskustva drugihili struèni savjeti mogu biti osnovica vašega prethodnog i neupitnog odabira tehnološkogrješenja za izvedbu.

Ako to nije tako, potrebno je napraviti financijski proraèun primjene svakog vari-jantnog rješenja. Ono rješenje koje se poka�e financijski najprihvatljivijim razradite kao svojuizvedbenu varijantu. O tome æe biti više rijeèi u financijskoj pripremi i ocjeni pothvata, tj. po-slovnog plana ili investicijskog projekta.

6.2. Jeste li sastavili popis stalnih sredstava

Tehnièka rješenja u primjeni odabrane tehnologije mogu biti razlièita. Ona seopæenito nazivaju materijalnim preduvjetima proizvodnje i poslovanja. Ponekad je teškorazlikovati tehnologiju kao skup znanja od tehnièkih rješenja kao naèina primjene tehnologije.Stoga nije neuobièajeno da dobavljaèi tehnologije budu i dobavljaèi sredstava za njezinuprimjenu. Situacija je tada puno jednostavnija.

40


Opis tehnologije

Varijantnarješenja CENTAR ZA P

ODUZETNIŠTVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Neovisno o tome, vaš je zadatak da tijekom pripremanja poduzetnièkog pothvata,tj. izrade poslovnog plana ili investicijskog projekta sastavite popis potrebnih stalnih sredstava.Rijeè je o sredstvima koja se mogu svrstati u ove skupine:

1. ZEMLJIŠTA

2. GRAÐEVINSKI OBJEKTI

3. OPREMA

4. DUGOGODIŠNJI NASADI

5. OSNOVNO STADO

6. OSNIVAÈKA ULAGANJA

7. OSTALA STALNA SREDSTVA

U svakoj od navedenih skupina mo�e se pojaviti nekoliko pojedinaènih stalnihsredstava.

• U skupini zemljišta mogu biti oranice, ali i pašnjaci, graðevinska parcela i kolni put. U skupinigraðevinskih objekata navodi se uredski prostor, proizvodna hala, staja i sabirni bazen otpad-nih voda. Oprema mo�e biti skupina tokarskih strojeva, namještaj, osobna raèunala i rovoko-paèi. Pod dogogodišnjim nasadima razumijevaju se voænjaci i vinogradi, a osnovno stado (uproizvodnji jaja mo�da je preciznije reæi osnovno jato) èini reproduktivni dio stoke (peradi), ko-ja se rabi za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja. U osnivaèka ulaganja ubrajaju se svi investicijskiizdaci koji nastaju tijekom izvedbe projekta, primjerice, troškovi projektiranja, naobrazbe dje-latnika, troškovi graðevinske dozvole, takse i doprinosi ako se izravno ne mogu pridru�iti jednojvrsti stalnog sredstva, veæ imaju obilje�je zajednièkog troška. U ostala stalna sredstva ubrajajuse sva ostala sredstva, koja ne pripadaju u jednu od ostalih šest kategorija, primjerice, knjige,èasopisi, umjetnièka djela i tome slièno. U tu skupinu mogu se ubrojiti i troškovi kupnje licenci-je i know-howa.

• U raèunovodstvenoj terminologiji rabi se izraz dugotrajna imovina za oznaèavanje onihsredstava, èiji je uporabni vijek dulji od godine dana. Mo�da susretnete i termin osnovnasredstva. Neka vas to ne zbuni. Rijeè je o istom sadr�aju. Naziv stalna sredstva ovdje sezadr�ava kao primjeren, premda ne treba robovati ni tom nazivu. Sadr�aj je va�niji.

Razlikovanje pojedinih stalnih sredstava nije va�no samo glede njihove praktièneuporabe. Njihova nabavna vrijednost osnovica je za proraèun amortizacije. Iznos amortizacijedio je poslovnih rashoda i odbija se od porezne osnovice. O tome više u financijskoj pripremiposlovnog plana ili investicijskog projekta.

Velièina poduzetnièkog pothvata ne mora biti tijesno povezana s vrstom i brojemstalnih sredstava. Mali projekti mogu imati više skupina stalnih sredstava nego veæi.

41


Stalna sredstva

Amortizacija


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer: 6.2. Skupine stalnih sredstava

Poduzetnik �eli ulo�iti sredstva u sadnju manjeg vinograda. Za to mu je potrebnozemljište, odreðeni broj sadnica, motokultivator s pripadajuæom opremom i alatima.Manji graðevinski objekt, èiji je vlasnik, mora proširiti i prilagoditi za potrebe priruènogskladišta. Buduæi da nema dovoljno vlastitih sredstava za financiranje ukupnih ulagan-ja, a i zbog toga da dobije pravi uvid u isplativnost svog pothvata, mora ulo�iti i dio sred-stava u izradu investicijske studije. Premda mali, pothvat sadr�i èak pet skupina stalnihsredstava, tj. zemljište, graðevinski objekt, opremu, dugogodišnje nasade i osnivaèkaulaganja.

Svako stalno sredstvo nabavljajte od odreðenog dobavljaèa. Kada èak i potankoznate što vam je potrebno od stalnih sredstava, razmislite još jednom. Mo�ete li sigurno odgo-voriti na ova pitanja:

1. Postoji li više dobavljaèa istoga stalnog sredstva?2. Hoæete li stalno sredstvo uvesti ili nabaviti od domaæeg dobavljaèa?3. Koliko je vremena potrebno od zakljuèivanja kupoprodajnog ugovora do ispo-

ruke?4. Kolika je temeljna cijena stalnog sredstva?5. Jeste li uva�ili troškove carine, poreza, prijevoza, monta�e te vrijeme probnog

pogona?6. Kakva je situacija sa servisiranjem i rezervnim dijelovima?7. Kakvi su uvjeti plaæanja i osiguranja?

O odgovorima na ova pitanja ovisi i kasniji financijski plan nabave stalnih sredsta-va te posebni novèani tokovi s time u svezi.

• Mo�da veæ imate jedno od potrebnih stalnih sredstava. Procijenite njegovu vrijednost sami iliuz pomoæ struènjaka. To je dio vašeg vlastitog predujma. To je vaše ulaganje. Ono ima vrijed-nost i potrebno ju je ukljuèiti u vrijednost ukupnih ulaganja.

6.3. U èemu je va�nost normativa utroška inputa

Odabrana tehnološko-tehnièka i organizacijska rješenja uvelike utjeèu i nautroške inputa. Utrošci su nerijetko vrlo potanko utvrðeni normativima, tj. kolièini sirovina,materijala i rada po jedinici proizvoda i usluge.

Kada ste u takvoj prilici da vam tehnološko-tehnièki i organizacijski uvjeti predo-dreðuju normative, pomno�ite normativ s planskom kolièinom proizvoda i dobit æete ukupnukolièinu potrošnje svakog inputa za svaki proizvod i uslugu.

Zato je vrlo va�no obratiti pozornost na proraèun kolièina potrebnih inputa. Toznaèi da trebate raspolagati s ovim podacima iz tehnološko-tehnièke i organizacijske analize:

42


Nabava stalnihsredstava

Normativ utroška


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

• strukturom potrebnih materijalnih inputa - sirovina, materijala, energije• kvalifikacijskom strukturom i brojem djelatnika• normativima kolièinskih potrošaka svakog inputa po jednom proizvodu i usluzi• strukturom vanjskih usluga drugih.

Kada ukupne kolièine pojedinog inputa pomno�ite s njemu pripadajuæom nabav-nom cijenom, dobit æete proraèun ukupnih troškova u financijskom dijelu vašeg poslovnog pla-na ili investicijskog projekta.

Za razlièite pothvate razlièita su tehnološko-tehnièka rješenja i razlièiti potrebniinputi. Ponekad podaci o normativima potrošaka ne postoje ili ih je nepotrebno analizirati takokako je to prethodno objašnjeno. Vi odluèite hoæete li sami ili uz pomoæ struènjaka, iskustvenoili dodatnom analizom obaviti nu�ne procjene.

Potrudite se da takve procjene ne završe u neargumentiranom, i to samo financi-jskom vrednovanju inputa. Kad god je to moguæe na temelju strukture potrebnih inputa oslonitese u prvom koraku na procjene njihova fizièkog potroška. Uporabom odgovarajuæih nabavnihcijena, lako æete izraèunati pripadajuæe financijske velièine.

• Ne zaboravite! Inputi imaju svoje kvalitativne i kolièinske osobine. One se ne mijenjaju.Mogu se promijeniti njihove nabavne cijene, a to znaèi i troškovi. Troškovi su temelj za ocje-nu financijske uèinkovitosti poslovnog plana ili investicijskog projekta, te analizu osjetljivo-sti na promjenu visine troškova. U takvom dodatnom proraèunu, dakle, mijenjate samo je-dan parametar, tj. cijenu, pa je analiza br�a i jednostavnija

Primjer 6.3. Praktiènost normativa i proraèun ukupne potrošnje inputa

U poduzetnièkom pothvatu brizganja plastiènih èepova, potrošak elektriène energijeza odreðenu kolièinu proizvoda procijenjen je s 5.000 kWh. Jedan kWh plaæa se 0,5 kn,što znaèi troškove elektriène energije u iznosu 2,500 kn.

Nastupilo je poveæanje cijene elektriène energije za 10%. Kolièinski potrošak ostao jeisti, ali su troškovi porasli za 250 kn i sada iznose 2,750 kn za utvrðenu kolièinu proizvoda.

Sve je jednostavno kada postoji samo jedan proizvod. Mo�da kolièinski nije ni potre-ban poseban proraèun o potrošku elektriène energije. No ako se na istoj brizgalici proiz-vodi više razlièitih proizvoda, s razlièitim normativima utroška, bit æe i razlièita ukupnapoveæanja troškova za svaki proizvod. Ako se to ne zna, gubi se temelj za formiranje poli-tike prodajnih cijena. Va�no ili ne? Prosudite sami!

Iz prethodnog izlaganja razvidna je va�nost tehnološko-tehnièke i orgnizacijskeanalize. Ona je temeljni izvor podataka o ulaznoj strani vašeg poslovnog plana ili investicijskogprojekta. Uvjetuje strukturu i kolièine inputa, a na izlaznoj strani pokazuje vam proizvodni (po-slovni) kapacitet i njegovu elastiènost. Polazište je za utvrðivanje cijene koštanja i optimiranjetroškova.

Premda va�na, analiza tehnološko-tehnièkih i organizacijskih rješenja nije i do-statna. S tim u svezi analizi lokacije pothvata potrebno je takoðer obratiti odgovarajuæu pozor-nost.

43


Odabirnormativa

Ukupnapotrošnja inputa


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

7. JE LI ANALIZA LOKACIJE UVIJEK BITAN ÈIMBENIK

Lokacija i tr�ište


Èak i onda kada vam se pitanja lokacije uèine suvišnima, razmislite dobro. O loka-ciji vašeg pothvata ovisi mnogo mjerljivih uèinaka, prihoda i troškova. Smještaj proizvodnihobjekata, skladišnog, uredskog i prodajnog prostora ima svoje fizièke znaèajke. Za odreðenudjelatnost lokacija je èak toliko va�na, da postaje središnji dio analize poduzetnièkog pothvata.Shema 7.1. vam mo�e pomoæi pri razumijevanju va�nosti lokacijske analize u poduzetnièkompothvatu.

Shema 7.1. Lokacija u tr�išnom okru�enju i infrastruktura

Kao i tehnološko-tehnièka analiza, i lokacija je u središtu tr�išnog okru�enja. Ra-zumno je zakljuèiti da blizina prodajnog tr�išta smanjuje troškove distribucije, kao što i blizinaraspolo�ivih materijalnih inputa i rada smanjuje troškove njihove nabave. No i znaèajke samelokacije mogu biti njezine prednosti i nedostaci. Uz pretpostavku da za vaš pothvat imate naumu odreðenu lokaciju, pokušajte odgovoriti na ova pitanja:

1. Mo�e li se za potencijalnu lokaciju dobiti lokacijska dozvola?2. Postoje li zakonska ogranièenja za vaš pothvat glede zaštite okoliša?3. Kolika je cijena graðevinske dozvole, te eventualnih poreza i doprinosa s tim u

svezi?4. Postoje li na lokaciji infrastrukturni prikljuèci vode, struje, kanalizacije i

prometnica?5. Koliki su vaši troškovi distribucije proizvoda i usluga do prodajnog tr�išta - ku-

paca?6. Postoje li problemi nabave sirovina, materijala?7. Stanuju li djelatnici u blizini lokacije ili svakodnevno putuju na posao?8. Kakva je porezna politika na razini jedinice lokalne samouprave?

44


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Odgovori na postavljena pitanja podaci su vrlo va�ni u proraèunu financijskih uèi-naka odabrane lokacije. O prihvatljivosti lokacije mo�e se, dakle, govoriti tek nakon izvedenihfinancijskih proraèuna i usporedbom s nekom alternativnom lokacijom, ako nije rijeè o podu-zetnièkom pothvatu ovisnom o lokaciji.

Primjer 7.1. Izbor varijantne lokacije pothvata

Poduzetnik je in�injer strojarstva. Pru�a mu se prilika da za inozemnog kupca proiz-vodi sitnu metalnu galanteriju potrebnu u proizvodnji automobilskih dijelova. Vlasnik jegraðevinske parcele 600 m2. Na njoj je izgraðen objekt, trenutaèno u ruševnom stanju.Za planiranu proizvodnju zahtijeva popriliènu adaptaciju. Prikljuèci vode, struje i knali-zacije veæ su u objektu. Lokacija je uz samu meðugradsku prometnicu. Buduæi da je lo-kacija uredno uvedena u zemljišnim knjigama, ima i visoku tr�išnu vrijednost. Blizinagradske aglomeracije èini je povoljnom glede prijevoznih putova, a i polukvalificiranidjelatnici putuju na posao javnim gradskim prijevozom. Prenamjena objekta zahtijevadodatne troškove ne samo projektiranja veæ i graðevinske dozvole te komunalnih dopri-nosa.

Poduzetnik je izradio proraèun troškova za osposobljavanje lokacije planiranoj upo-rabi. Troškovi su mu se uèinili visoki. No tada je saznao za moguæe varijantno lokacijskorješenje.

U drugoj opæini, na podruèju koje je gospodarski slabije razvijeno, izraðen je planrazvoja malog poduzetništva. Novim poduzetnicima nude se neizgraðena graðevinskazemljišta bez izravnih infrastrukturnih prikljuèaka, osim meðugradske ceste, na deseto-godišnju uporabu bez naknade. Uvjet je da se poduzetnik ugovorom obve�e na sufinanci-ranje infrastrukture, tj. prikljuèaka vode i struje. Opæina se obvezala da æe sama riješitiproblem kanalizacije. Za dvije godine planirana je i plinofikacija te nove industrijske zo-ne. Graðevinske dozvole izdaju se u roku sedam dana. Troškovi graðevinske dozvole iostali doprinosi manji su za polovicu od gradskog prosjeka. Porezna optereæenja ni�a suza 20%.

Poduzetnik je usporedio ukupne troškove za alternativno lokacijsko rješenje.Odluèio se za drugu lokaciju u slabije razvijenoj opæini.

Visoki troškovi graðevinske dozvole i ostalih doprinosa u blizini gradske aglomeraci-je, te brzina njezina pribavljanja na drugoj lokaciji išli su u prilog takvoj odluci. Pozitiv-na razlika je dostatna za sufinanciranje infrastrukturnih prikljuèaka vode i struje.Troškovi adaptacije objekta na prvoj lokaciji isti su kao i troškovi izgradnje novog objek-ta na drugoj. Graðevinska operativa je slobodnih kapaciteta i konkurentnih cijena.Proizvodnja metalne galanterije podnosi više troškove prijevoza, a planirani broj po-lukvalificiranih radnika bit æe zapravo novozaposleni iz te opæine.

Poduzetnik namjerava promijeniti i naèin financiranja. Proraèunom je utvrðeno daæe prodajom lokacije u vlasništvu dobiti dovoljno sredstava ne samo da privede novu lo-kaciju svrsi, veæ i da isfinancira ulaganja u izgradnju objekta i kupnju opreme. Koristitæe se bankarska sredstva samo za financiranje obrtnih sredstava. Umjesto planiranih40%, smanjit æe svoje kreditno zadu�enje na 10% poèetkom poslovanja.

45


Alternativnelokacije


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Èinjenica je da tehnološki napredak mnoge poslove èini lokacijski neovisnima.Osobito kada je rijeè o proizvodnji razlièitih malih komponenata veæeg proizvoda, koji svojomvrijednošæu mogu podnijeti i više prijevozne troškove.

No lokacija mo�e biti i uvjetovana. To ovisi o vrsti djelatnosti i vrsti proizvodnje.Prerada prirodnih resursa, primjerice, gline, gipsa, kvarcnog pijeska ili prirodnog kamena uvjetu-je lokaciju proizvodnih kapaciteta na mjestu njihova le�išta, tj. u blizini inputa. Uslu�ne djelatno-sti, primjerice ugostiteljstvo, hotelijerstvo i trgovina, lokacijski su ovisne o blizini kupaca.

• Pa�ljivo razmislite o lokaciji vašeg pothvata. Odluka o lokaciji je i va�na marketinška odlu-ka. Odaberite onu koja je najbolje usmjerena prema vašem prodajnom tr�ištu, a uvjetujenajmanje troškove privoðenja svrsi i proizvodoj uporabi.

46


Uvjetna lokacija


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

8. POZNAJETE LI ZAKONSKE PROPISE KOJI SE ODNOSE NA VAŠ POTHVAT

8. POZNAJETE LI ZAKONSKE PROPISE KOJI SE ODNOSE NA VAŠPOTHVAT

Priprema poduzetnièkog pothvata razumijeva i poznavanje zakonskih propisa stim u svezi. O naèinu formalno-pravnog ustroja vašeg pothvata ovisi i niz ostalih propisa koji seodnose na vaše buduæe poslovanje.

Jeste li se odluèili za samostalni obrt ili obrt u partnerstvu s nekim drugim? Hoæeli æe vaš pothvat biti izveden u sklopu društva s ogranièenom odgovornošæu, èiji ste vi jedinivlasnik, ili i to namjeravate izvesti s jednim ili s nekoliko partnera?

Mo�da veæ znate odgovor. No bilo bi dobro da u prvom koraku razmišljate samo opothvatu, neovisno o tome kako æete ga pravno uokviriti. Kada utvrdite temeljne odrednicesvog pothvata i na temelju razraðenoga poslovnog plana ili investicijskog projekta potvrditenjegovu uèinkovitost i realno izvoðenje, razmislite i o alternativnom formalno-pravnom ustro-ju.

Odabrani formalno-pravni ustroj ima niz razlièitih posljedica. Rijeè je o slje-deæim elementima vašeg pothvata:

• osnivaèki troškovi registracije• minimalno potrebni osnivaèki kapital• odgovornost za obveze• porezi i doprinosi• kreditna sposobnost• raspodjela dobitka i pokrivanje gubitka.

Ako je vaš pothvat na temelju poslovnog plana ili investicijskog projekta veæ uprvoj ocjeni uèinkovitosti prihvatljiv za izvedbu, nastojat æete na tome da u njemu ostanete sa-mi. No nemojte zaboraviti da i partnerstvo ima svoje prednosti, a to su:

• više partnera znaèi i lakše prikupljanje veæeg iznosa sredstava za financiranje pothvata• više partnera više zna i mogu generirati pozitivne multiplikativne uèinke• više partnera ima priliku stvarati i više poslovnih kontakata• mo�da je i pothvat prevelika ambicija samo za jednoga• zašto se tr�išni i poslovni rizici u cjelini ne bi podijelili.

O izboru formalno-pravnog ustroja odluèite i na temelju vlastitih sposobnosti iprovjere stupnja rizika za vaš pothvat. Mo�da vam je zaista dovoljno da jednostavno platite po-vremene savjetnièke usluge iz podruèja obraèunskog sustava, poreznog sustava, zakona o za-pošljavanju, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, zakona o platnom prometu i drugim.

• Mo�da ne potanko, ali bitne elemente zakonskih propisa morate znati. Bez toga neæete moæisami za sebe prirediti pouzdanu pripremu i ocjenu vašeg pothvata. Posavjetujte se s konzul-tantima. Troškovi njihovih usluga mogu vam se višestruko isplatiti.

47

Formalno-pravnioblik

poduzetništva

Samostalno ilis partnerom ?


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Ako vam se pothvat èini jednostavnim, pokušajte odgovoriti, primjerice, na ovapitanja:

1. Kolika je carina na uvezena stalna sredstva, sirovine i materijale i kako seobraèunava?

2. Kako se obraèunava porez na dodanu vrijednost?3. Kako se obraèunavaju plaæe?4. Kako se obraèunava amortizacija?5. Kako se izraèunava dohodak i dobit prije oporezivanja?6. Kakva je razlika izmeðu dohotka i dobiti prije oporezivanja?7. Kako se raèuna porez na dohodak, a kako porez na dobit?8. Što vam se priznaje kao porezna olakšica?9. Kolika je stopa poreza na dobit?10. Što su to zaštitne kamate, kada se obraèunavaju i kako?11. Kakve su uvozne i porezne olakšice ako ula�ete svoja sredstva u podruèja od po-

sebne skrbi?

Nedoumica glede odgovora i na jedno od navedenih pitanja èini vas nesigurnim.Mnogo je lakše nešto poduzeti u fazi pripreme, nego tijekom izvedbe ispravljati propušteno.Poznavanje zakonskih propisa ishodište su i za alternativna formlano-pravna rješenja ustrojavašeg pothvata i organizacije poslovanja. Vodite brigu o tome i ne poènite s izvedbom prije ne-go što ste potpuno razumjeli posljedice.

48

8. POZNAJETE LI ZAKONSKE PROPISE KOJI SE ODNOSE NA VAŠ POTHVAT

Zakonski okviri


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

9. ŠTO JE ZAPRAVO POTREBNO ZNATI O FINANCIJSKOJ PRIPREMI POTHVATA

9. ŠTO JE ZAPRAVO POTREBNO ZNATI O FINANCIJSKOJ PRIPREMIPOTHVATA

Financijsku pripremu i ocjenu uèinkovitosti valja razumjeti kao postupak preraèu-navanja fizièkih velièina u financijske velièine. Za primjenu odgovarajuæih analitièkih postu-paka potrebni su odreðeni podaci. Oni su veæ prikupljeni u prethodnim fazama rada. Rijeè je opodacima iz tr�išne, tehnološko-tehnièke i lokacijske analize te analize formalno-pravnih znaè-ajki. Spomenuti podaci su najèešæe fizièke velièine koje se meðusobno razlikuju, pa ih je po-trebno svesti na zajednièku mjeru.

To se posti�e pomoæu jediniènih, prodajnih i nabavnih cijena. Za dio financijskepripreme, meðutim, neæe biti moguæe uvijek povezivati fizièke velièine i njima pripadajuæeprodajne i nabavne cijene. Tada se obavljaju financijske procjene takvih velièina, prihoda itroškova.

Shema 9.1. sadr�i strukturu vrsta i naèin proraèuna temeljnih sastavnica financij-skog dijela pripreme poslovnog plana ili investicijskog projekta.

Shema 9.1. Vrste i naèin proraèuna u financijskoj pripremi

VRSTE PRORAÈUNA NAÈIN PRORAÈUNA

1. PRIHODIkolièine prodanih proizvoda, robe i usluga mno�e se s nji-ma pripadajuæim prodajnim cijenama, a njihov je zbrojukupni prihod

2. STALNA SREDSTVAza svako stalno sredstvo utvrðuje se njegova nabavna cije-na, a zbroj nabavnih vrijednosti financijski je iznosukupnih ulaganja

3. MATERIJALNI TROŠKOVIkolièine sirovina, materijala, robe, energije i drugih mate-rijalnih inputa mno�e se s njihovim nabavnim cijenama

4. VANJSKE USLUGE DRUGIHbroj usluga mno�i se s njihovim nabavnim cijenama ili sepravi iskustvena procjena toga dijela ukupnih troškovaposlovanja

5. NEMATERIJALNI TROŠKOVI financijska procjena

6. AMORTIZACIJAumno�ak nabavne vrijednosti stalnog sredstva i njemu pri-padajuæe stope amortizacije podijeljen sa 100

7. TROŠKOVI RADAbroj djelatnika mno�i se s njihovim bruto plaæama, a nji-hov zbroj ukupni je financijski iznos plaæa

8. IZVORI FINANCIRANJA usklaðivanje planiranih ulaganja s izvorima financiranja

9. RAÈUN DOBITI I GUBITKAod prihoda se oduzimaju rashoda, a razlika je dobit(doho-dak) na koji se obraèunava porez na dobit

10. OBRTNA SREDSTVAposeban proraèun ulaganja temeljen na strukturi troškovai dana vezanja sredstava

49

Financijskapriprema


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Vrste proraèuna posebna su analitièka izvješæa, a izraðuju se kao pregledni tabliè-ni prikazi. Pritom se vodi briga ne samo o strukturnom veæ i o dinamièkom prikazivanju poda-taka po razdobljima vijeka poslovnog plana ili investicijskog projekta. O tome je veæ bilo rijeèiu dijelu koji obrazla�e utvrðivanje vijeka projekta i opæim naèelima prikazivanja podataka uposlovnom planu ili investicijskom projektu.

Iz naèina proraèuna navedenog u shemi 9.1. razvidno je da je rijeè o opæim pravili-ma. Ona vrijede za odgovarajuæu vrstu proraèuna, neovisno o tome obavlja li se proraèun samoza jedno ili više razdoblja vijeka projekta. Bitno je da se u proraèunu postigne suglasje fizièkihvelièina te njihovih prodajnih i nabavnih cijena za razdoblja praktiènog proraèuna.

Kada ste u fazi financijske pripreme poslovnog plana ili investicijskog projekta,rabite konkretne brojeve s konkretnim proraèunima ureðenima u pregledne tabliène prikaze.Oni vam slu�e da izradite dokumentacijsku osnovicu za ocjenu uèinkovitosti. Nakon toga do-nosite odluku o izvedbi pothvata ili odluku da od njega odustajete. Mo�da se ipak vratite u ana-lizu alternativnih tehnološko-tehnièkih i lokacijskih rješenja, smanjite prodajnu ambiciju iliopseg poslovanja.

Kao što je reèeno, kombinacije financijskih velièina ureðuju se u niz preglednih ta-blica. Tablice se mogu opæenito nazivati financijskim izvješæima. Takva izvješæa mogu biti višeili manje analitièki razraðena. To ovisi o karakteristikama pothvata, njegovoj slo�enosti i brojupodataka

Iza vas su, dakle, tr�išna, tehnološko-tehnièka i lokacijska analiza. Pru�a vam seprilika da veæ u sklopu financijske pripreme dobijete prve podatke o oèekivanoj uèinkovitostivašeg pothvata. Stoga vam još jednom skreæemo pozornost na temeljne parametre u financij-skom proraèunu. To su ukupne fizièke velièine i njima pripadajuæe prodajne i nabavne cijene.Smanjite rizik pogreške provjeravajuæi ih ne samo tijekom prikupljanja veæ i prilikom završeneizrade financijskih izvješæa. Kako izraditi navedena izvješæa u financijskoj pripremi, obraz-lo�eno je u nastavku.

9.1. Kako proraèunati oèekivani ukupni prihod u poslovnom planu

U skladu s veæ utvrðenim pravilom proraèuna ukupnog prihoda navedenom u she-mi 9.1., za svaki proizvod i uslugu izraèunat æete ukupni prihod prema sljedeæem jednostavnomobrascu:

UKUPNI PRIHOD = KOLIÈINA PRODAJE x PRODAJNA CIJENA

Kada ste za svaki proizvod i uslugu izraèunali njima odgovarajuæe ukupne priho-de, zbrojite ih. Dobit æete velièinu ukupnog prihoda za sve proizvode i usluge. Prika�ite ih takokako je to ilustrirano u tablici I/2 (vidjeti Prilog I)

Iz strukture ukupnog prihoda navedenog u tablici I/2 (vidjeti Prilog I) razvidna jenjegova opæa podjela na proizvode (za proizvodnu djelatnost), trgovaèku robu (za trgovaèkudjelatnost) i usluge (za uslu�nu djelatnost). Ovisno o djelatnosti u kojoj namjeravate izvesti vašpothvat, mo�ete imati samo jednu skupinu ili èak i samo jedan proizvod kao temelj formiranjaukupnog prihoda. Moguæe su i njihove kombinacije.

50


Analitièkaizvješæa

Ukupni prihod CENTAR ZA PODUZETNIŠ

TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 9.1. Formiranje ukupnog prihoda

Grafièki tehnièar vlasnik je veæe obiteljske kuæe. U razizemlju se nalazi slobodniprstor koji se mo�e prenamijeniti za poslovnu uporabu. Posjeduje, dakle, znanje i prostorza grafièku djelatnost. Namjerava proizvoditi tri vrste ukrasnih papirnih vreæica (A, B iC) s odgovarajuæim prodajnim cijenama 2,0; 3,5 i 5,5 kn za jednu vreæicu. Istra�ivanjetr�išta je pokazalo da se mogu oèekivati sezonske oscilacije u prodaji. Tome je prilagoðeni plan prodaje, i to na naèin prezentiran u tablici P.9.1.1.

Tablica P.9.1.1. Plan prodaje ukrasnih vreæica

- u komadima

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E Prodajna

cijena u knI - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. VREÆICA - A 20.000 14.000 24.000 58.000 58.000 58.000 58.000 2,00

2. VREÆICA - B 10.000 10,000 10.000 30.000 30.000 30.000 30.000 3,50

3. VREÆICA - C 22.000 12.000 26.000 60.000 60.000 60.000 60.000 5,50

Podaci o oèekivanim kolièinama prodaje pomno�eni s odgovarajuæim prodajnim ci-jenama daju izvješæe o oèekivanom ukupnom prihodu, koje je prikazano u tablici P.9.1.2.

P.9.1.2. Formiranje ukupnog prihoda ukrasnih vreæica

- u kn

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E

I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. VREÆICA - A 20.000 14.000 24.000 58.000 58.000 58.000 58.000

2. VREÆICA - B 10.000 10,000 10.000 30.000 30.000 30.000 30.000

3. VREÆICA - C 22.000 12.000 26.000 60.000 60.000 60.000 60.000

4. UKUPNO 196.000 129.000 226.000 551.000 551.000 551.000 551.000

Planom prodaje samo triju vrsta vreæica utvrðen je ukupni godišnji prihod 551.000kn. Prodajne cijene u proraèunu su bez poreza na promet. Ukupni je prihod po se-zonskim razdobljima razlièit. O tome se vodi briga u proraèunu troškova i procjeni po-trebnih obrtnih sredstava po razdobljima vijeka pothvata, poslovnog plana ili projekta.

Buduæi da raspola�e s dovoljno prostora ne samo za proizvodnju i skladištenje mate-rijala i gotovih proizvoda veæ i za otvaranje maloprodaje poduzetnik namjerava otvoriti imaloprodaju svojih proizvoda. S tim u svezi nastojat æe proširiti prodajni asortiman kom-plementarnom trgovaèkom robom, tj. ukrasnim papirom i ukrasnim vrpcama. Ukrasnipapir prodaje se u arcima, a vrpce u metrima. Ukrasni papir i vrpce imaju široku lepezudizajna i kvalitete. No za potrebe proraèuna ukupnog prihoda, poduzenik se koristi pro-sjeènom prodajnom cijenom za svaku skupinu trgovaèke robe, tj. ukrasnog papira ivrpci. U skladu s obavljenom analizom tr�išta poduzetnik izraðuje plan prodaje na slièan

51



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

naèin kao i za proizvode, tj. ukrasne vreæice. Podaci o planu prodaje ukrasnog papira ivrpci navedeni su u tablici P.9.1.3.

P.9.1.3. Plan prodaje ukrasnog papira i vrpci

- u arcima i metrima

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E Prodajna


1. UKRASNI PAPIR 8.000 4.000 12.000 24.000 24.000 24.000 24.000 3,50

2. UKRASNE VRPCE 10.000 6.000 12.000 28.000 28.000 28.000 28.000 1,5

Podaci o oèekivanim kolièinama prodaje ukrasnih papira i vrpci, pomno�eni s odgo-varajuæim prodajnim cijenama dio su ukupnog prihoda od prodaje trgovaèke robe, a uzi-majuæi u obzir i prodaju vlastitih proizvoda, mijenja se struktura i velièina ukupnog pri-hoda. Izvješæe o promijenjenom ukupnom prihodu dano je u Tablici P.9.1.4

P.9.1.4. Formiranje ukupnog prihoda vreæica, papira i vrpci

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

A. PROIZVODI 196.000 129.000 226.000 551.000 551.000 551.000 551.000

1. VREÆICA - A 40.000 28.000 48.000 116.000 116.000 116.000 116.000

2. VREÆICA - B 35.000 35.000 35.000 105.000 105.000 105.000 105.000

3. VREÆICA - C 121.000 66.000 143.000 330.000 330.000 330.000 330.000

B. TRGOVAÈKA ROBA 43.000 23.000 60.000 126.000 126.000 126.000 126.000

4. UKRASNI PAPIR 28.000 14.000 42.000 84.000 84.000 84.000 84.000

5. UKRASNE VRPCE 15.000 9.000 18.000 42.000 42.000 42.000 42.000

C. UKUPNO 239.000 152.000 286.000 677.000 677.000 677.000 677.000

Planom prodaje triju vrsta vreæica, trgovaèke robe - ukrasnih papira i vrpci, utvrðenje ukupni godišnji prihod u iznosu 677.000 kn. Prosjeèna je prodajna cijene dviju vrstatrgovaèke robe bez poreza na promet, a sezonski razlièite kolièine prodaje i ukupnog pri-hoda uva�avaju se zbog plana narud�bi robe od dobavljaèa i minimiziranja potrebnihobrtnih sredstava.

Usporedbom planiranoga proizvodnog kapaciteta s moguænostima prodaje vlastitihproizvoda poduzetnik je utvrdio da bi uz vlastitu proizvodnju mogao obavljati i odreðenbroj tiskarskih usluga. U razgovorima s potencijalnim korisnicima- kupcima njegovihtiskarskih usluga, procijenio je da broj potencijalnih sati usluga za druge i nije zanema-riv dio ukupnog prihoda. Rijeè je o procijenjenom fondu 900 radnih sati na godinu, i toèak ravnomjerno rasporeðenom u razdobljima vijeka poslovnog plana. Neto cijena jed-

52



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

nog sata je 90 kn. Ukljuèujuæi i dio ukupnog prihoda s proraèunom prodanih proizvod-nih usluga, poduzetnik mo�e izraditi i završno izvješæe o formiranju ukupnog prihoda nanaèin kako je to prikazano u tablici P.9.1.5.

P.9.1.5. Formiranje ukupnog prihoda od prodaje vreæica, papira, vrpci i usluga

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

A. PROIZVODI 196.000 129.000 226.000 551.000 551.000 551.000 551.000

1. VREÆICA - A 40.000 28.000 48.000 116.000 116.000 116.000 116.000

2. VREÆICA - B 35.000 35.000 35.000 105.000 105.000 105.000 105.000

3. VREÆICA - C 121.000 66.000 143.000 330.000 330.000 330.000 330.000

B. TRGOVAÈKA ROBA 43.000 23.000 60.000 126.000 126.000 126.000 126.000

4. UKRASNI PAPIR 28.000 14.000 42.000 84.000 84.000 84.000 84.000

5. UKRASNE VRPCE 15.000 9.000 18.000 42.000 42.000 42.000 42.000

C. TISKARSKE USLUGE 27.000 27.000 27.000 81.000 81.000 81.000 81.000

D. UKUPNO 266.000 179.000 313.000 758.000 758.000 758.000 758.000

Planom prodaje triju vrsta vreæica, trgovaèke robe - ukrasnih papira i vrpci, tepru�anjem tiskarskih usluga utvrðen je ukupni godišnji prihod u iznosu 758.000 kn. Toje vrijednost prodaje, koja postaje temelj kasnije ocjene uèinkovitosti.

Pri procjeni ukupnog prihoda mo�da æete naiæi i na problem utvrðivanja jedinicemjere. Namjeravate li otvoriti konzultantsku tvrtku, susrest æete se s problemom utvrðivanjaopsega poslovanja. To bi mogao biti godišnji broj sati rada. No koliki je to iznos? Hoæete li svojukupni prihod striktno vezati za broj potrošenih radnih sati i njegovu prodajnu cijenu ili æetebroj radnih sati i njegovu cijenu prilagoðavati svakom konkretnom konzultantskom poslu. Toovisi i o prilikama na specifiènom tr�ištu konzultantskih usluga.

Na slièan problem naiæi æete pri procjeni ukupnog prihoda u prodaji trgovaèke ro-be, primjerice �ive�nih namirnica. Teško izbrojiv broj robe, i to od razlièitih dobavljaèa s razli-èitim nabavnim cijenama, stvara vam tehnièke probleme u proraèunu. Prevelik je broj podatakai prevelik napor potreban za potanku analizu. U takvim situacijama pribjegnite grupiranju pro-izvoda, izboru reprezentanata i njihovih prosjeènih prodajnih cijena. Bit æe to dovoljno za po-trebnu procjenu ukupnog prihoda i pouzdana osnovica za ocjenu uèinkovitosti poslovnog planaili investicijskog projekta. Nesigurnost se uklanja analizom osjetljivosti.

53


Jedinice mjere


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

9.2. Zašto najprije proraèun ulaganja u stalna sredstva, a ne izvori financiranja

U pripremanju poduzetnièkog pothvata vrlo se èesto polazi od izvora financiran-ja, tj. slijedi se naèelo “koliko novca toliko muzike”. Izvori financiranja su svakako va�nakomponenta pothvata. No u temeljnom pristupu poduzetništvu trebalo bi poznatu uzreèicu pro-mijeniti u pitanje “koliko je novca potrebno za odreðenu vrstu muzike?”.

Posao oko pripreme poduzetnièkog pothvata i izrade poslovnog plana ili investi-cijskog projekta, ne mora biti ni zamoran niti skup. Priprema se i obavlja zato da bi se optimira-la odluka. Priprema ne znaèi izvedbu. Negativna odluka mo�e biti djelomièna. Mo�e se odnosi-ti na segmente tr�išta prodaje ili nabave, na elemente tehnološkog rješenja ili lokacije. Mo�e bi-ti i negativna glede raspolo�ivih izvora financiranja. Optimiranje, meðutim, razumijeva anali-zu poduzetnièke ambicije u zadanim uvjetima i pod razlièitim ogranièenjima. Izvori financi-ranja mogu biti samo jedno od njih.

Premda se mnogi od koraka u pripremi poduzetnièkog pothvata i izradi poslov-nog plana ili investicijskog projekta meðusobno isprepleæu i obavljaju èak usporedno, u naèelubi trebalo najprije utvrditi koliko vam sredstava treba, a tek onda tra�iti one najpovoljnije izvo-re financiranja. Profitabilna poduzetnièka ideja poveæava vjerojatnost pribavljanja i tuðih sred-stava za financiranje. Ostavite stoga zatvaranje financijske konstrukcije za kasnije.

U proraèunu ulaganja u stalna sredstva, nabavna vrijednost je polazni koncept.On je statièki i valja ga razlikovati od dinamièkog pristupa, koji uzima u obzir dinamièki raspo-red trošenja sredstava za njihovu nabavu.

Primjer 9.2. Utvrðivanje nabavne vrijednosti tiskarskog stroja

Za proizvodnju ukrasnih vreæica poduzetnik namjerava nabaviti novi tiskarski stroj.Primio je ponudu stranog dobavljaèa na iznos 50.000 DEM. Za uvoz tiskarskog strojapotrebno je platiti 15% carine, a ostali ovisni troškovi prijevoza i osiguranja procijenjenisu na 2% dobavljaèke vrijednosti stroja. Monta�u stroja treba platiti domaæoj specijalizi-ranoj tvrtki u iznosu 18.000 kn. Poduzetnik obavlja proraèun nabavne vrijednosti tiskar-skog stroja zbrajajuæi sve troškove koji su povezani s nabavom, i to prema tablici P.9.2.1.

Tablica P.9.2.1. Nabavna vrijednost tiskarskog stroja

STRUKTURA Iznos u kn

1. Fakturna vrijednost stroja 180.000

2. Carina 27.000

3. Ovisni troškovi 3.600

4. Monta�a 18.000

5. NABAVNA VRIJEDNOST 228.600

Ukupna nabavna vrijednost pribavljenog i za tiskanje pripremljenog stroja iznosi228.600 kn. Poduzetnik je devizni dio nabavne vrijednosti preraèunao u protuvrijednostu kunama po kupovnom teèaju 1 DEM = 3,6 kn.

54


Financijskakonstrukcija


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 9.3. Izrada novèanog toka za nabavu tiskarskog stroja

Poduzetnik procjenjuje da æe izvedbu svoga pothvata obaviti tijekom posljednjegtromjeseèja u godini. U tom razdoblju nabavlja i tiskarski stroj. Prema ponudi stranogdobavljaèa, obvezan je platiti 80% vrijednosti stroja odmah nakon zakljuèenja ugovora,a 20% nakon monta�e i provjere funkcionalnosti na mjestu proizvodnje. Carinu i ostaleovisne troškove plaæa pri uvozu stroja, a troškove monta�e nakon obavljenih poslova spe-cijalizirane tvrtke za monta�u. Uvjeti plaæanja tiskarskog stroja mijenjaju statièki pristupu proraèunu nabavne vrijednosti, što je razvidno iz podataka navedenima u tabliciP.9.3.1.

• U ovom proraèunu zanemaruje se obraèunavanje poreza na dodanu vrijednost, jer on ne ulaziu nabavnu vrijednost stalnog sredstva, a ilustracija je usmjerena prema provjeri profitabilnosti.Meðutim, glede likvidnosti, iznimno je va�no brinuti se i o toj stavci novèanog toka tijekom na-bave stalnog sredstva. O tome više u ocjeni likvidnosti.

Tablica P.9.3.1. Novèani tok nabave tiskarskog stroja

- u kunama

STRUKTURA/MJESECI X. XI. XII. UKUPNO

1. Fakturna vrijednost 144.000 - 36.000 180.000

2. Carina - - 27.000 27.000

3. Ovisni troškovi - - 3.600 3.600

4. Monta�a - - 18.000 18.000

5. U K U P N O 144.000 - 84.600 228.600

Toèno je, da nabavna vrijednost tiskarskog stroja i prema statièkom i prema dinamiè-kom pristupu iznosi 228.600 kn. Novèani tok nabave, meðutim, pokazuje da se cijela vri-jednost ne mora platiti odmah. To se poduzetniku uèinilo vrlo va�nim, jer za dio ukupnihulaganja namjerava anga�irati i bankarska sredstva. Jasno mu je da nije svejedno kadasu mu potrebna i za koju svrhu trebaju. Dobro zna da novac ima cijenu. Pri zatvaranju fi-nancijske konstrukcije o tome æe voditi osobitu brigu.

Primjer 9.4. Struktura i dinamika ukupnih ulaganja u stalna sredstva

Tiskarski poduzetnik je prikupio sve podatke o ukupnim ulaganjima u stalna sred-stva za svoju proizvodnju i maloprodaju ukrasnog papira, vreæica, vrpci. U ukupna ula-ganja u stalna sredstva ukljuèio je tr�išnu protuvrijednost svoga poslovnog prostora,troškove njegove adaptacije, te ostala ulaganja u pomoænu opremu, alate, osobno raèu-nalo, namještaj, projektiranje, dozvole i doprinose. Uva�io je dinamiku trošenja sredsta-va za nabavu, tj. plaæanje dobavaljaèa, sastavio novèani tok nabave svih stalnih sredsta-va i uredio ga u tablici P.9.4.1.

55



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.4.1. Novèani tokovi nabave stalnih sredstava za novu tiskaru

- u kunama

STRUKTURA/MJESECI X. XI. XII. UKUPNO

1. Graðevinski objekti 288.000 45.000 30.000 363.000

1.1. Postojeæi prostor 288.000 - - 288.000

1.2. Dogradnja - 45.000 30.000 75.000

2. Oprema 144.000 - 158.920 302.920

2.1. Tiskarski stroj 144.000 - 88.920 232.920

2.1.1. Fakturna vrijednost 144.000 - 36.000 180.000

2.1.2. Carina - - 27.000 27.000

2.1.3. Ovisni troškovi - - 3.600 3.600

2.1.4. Monta�a - - 18.000 18.000

2.1.5. Interkalarne kamate - - 4.320 4.320

2.2. Pomoæna oprema - - 25.000 25.000

2.3. Alati - - 12.000 12.000

2.4. Osobno raèunalo - - 8.000 8.000

2.5. Namještaj - - 25.000 25.000

3. Osnivaèka ulaganja 25.000 35.000 - 60.000

3.1. Projektiranje 25.000 - - 25.000

3.2. Dozvole i doprinosi - 35.000 - 35.000

4. UKUPNO (1+2+3) 457.000 80.000 188.920 725.920

Kada je rijeè o dinamièkom pristupu, uvijek se vodi briga o trošenju sredstavapotrebnih za plaæanje avansa ili raèuna dobavljaèa i plaæanja poreza na dodanu vrijednost. Di-namika trošenja ne mora, biti, a redovito ni nije, jednaka fizièkim uèincima u svezi s pribavljan-jem stalnog sredstva.

Oba su pristupa va�na u pripremi poduzetnièkog pothvata, te razradi poslovnogplana ili investicijskog projekta. Proraèunom nabavne vrijednosti dobit æete osnovicu za obra-èun amortizacije. Razradom dinamike trošenja sredstava utvrdit æete koliko vam treba finan-cijskih sredstava i kada vam ona trebaju za plaæanje ugovorene nabave. Novèani su tokovi,osim toga, polazište u dinamièkoj analizi uèinaka vašeg pothvata, tj. poslovnog plana ili inve-sticijskog projekta.

Iako se o izvorima financiranja govori tek u nastavku, veæ vam i ovdje moramoskrenuti pozornost na jedan od elemenata koji mogu poveæati nabavnu vrijednost vašega stal-nog sredstva. Dodatni izdatak mo�e se pojaviti onda kada se dio ulaganja financira kreditom. Skreditom nisu povezane samo kamate u vrijeme njegove otplate, veæ i neki troškovi koji nastajuu vrijeme korištenja bankarskog kredita. Ako se toèno zna koje se stalno sredstvo financira kre-ditom, svi troškovi iz vremena korištenja kredita pribrajaju se ostalim sastavnicama njegovenabavne vrijednosti. Ako ste se koristili kreditom za financiranje nekoliko razlièitih stalnihsredstava, preporuèujemo vam da takve troškove oznaèite osnivaèkim ulaganjima. O tome neš-to više u dijelu o izvorima financiranja i obveze prema njima.

56


Trošenjesredstava

Korištenjekredita


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

• Za svako stalno sredstvo razradite njegovu strukturu i dinamiku po sastavnicama nabavnevrijednosti. To æe vam biti temelj za zatvaranje financijske konstrukcije te konaèno utvrði-vanje nabavne vrijednosti s ukljuèenim troškovima kredita u vrijeme njegova korištenja.Tablica I/3 (vidjeti Prilog I) ilustrira naèin kako se to radi.

9.3. Ne podcjenjujte proraèun troškova poslovanja - mo�e li se bez njih

Iskustvo pokazuje da se troškovima poslovanja ne posveæuje uvijek dovoljnopozornosti. Proraèun troškova je temelj za utvrðivanje cijene koštanja proizvoda i usluga, atime i formiranja prodajnih cijena. Njihova potanka razrada omoguæuje analizu moguæih racio-nalizacija, tj. zamjene skupljih za jeftinije sirovine, materijale i usluge. Bez proraèuna troškovateško je odrediti i potrebe za obrtnim sredstvima.

Pri proraèunu troškova poslovanja vratite se veæ postavljenim pitanjima o pozna-vanju tehnološko-tehnièkih, organizacijskih i lokacijskih karakteristika vašeg pothvata. Što jeviši stupanj provjerljivosti proraèuna troškova, to je i manji rizik da ste podcijenili ili èak i za-boravili neke od troškova poslovanja. Pritom morate slijediti podjelu troškova na ove skupine:

1. Materijalni troškovi

2. Nabavna vrijednost robe

3. Usluge

4. Nematerijalni troškovi

5. Plaæe

6. Financijski rashodi

Ovisno o znaèajki pothvata, struktura troškova u svakoj navedenoj skupini bit æerazlièita. Drugaèija je struktura troškova u proizvodnoj djelatnosti u usporedbi s uslu�nom ilitrgovaèkom djelatnošæu.

Materijalni troškovi obuhvaæaju troškove za nabavljene sirovine i materijal, sitniinventar, rezervne dijelove, energiju, gorivo i mazivo. Osobitu pozornost posvetite nabavnojvrijednosti trgovaèke robe, ako je vaš pothvat u djelatnosti trgovine. Usluge mogu biti proiz-vodne i neproizvodne, tj. netko za vas mo�e doraðivati vaše proizvode, obavljati promid�bu ilivoditi knjigovodstvo. Ne zanemarite skupinu nematerijalnih troškova, tj. troškove zakupa, osi-guranja i dnevnica za slu�bena putovanja. O plaæama djelatnika i o vašoj osobno vjerojatno ste isami veæ razmišljali.

U proraèunu troškova poslovanja pokušajte svaki trošak odrediti kao sljedeæi umno�ak:

UKUPNI TROŠAK = KOLIÈINA UTROŠKA x NABAVNA CIJENA

Kolièina utroška sirovina i materijala pa èak i usluga odreðuje se na temelju nor-mativa. Oni ovise o tehnološko-tehnièkim, organzacijskim, pa i lokacijskim obilje�jima pot-hvata. Ukupnu kolièinu utroška pomno�ite s nabavnom cijenom. Dobit æete ukupni trošak zaanalizirani input - sirovinu, materijal, uslugu.

No ne mo�ete uvijek izvesti takav proraèun, jer se neki od troškova izra�avaju sa-mo u financijskim iznosima. To su najveæim dijelom troškovi usluga i nematerijalni troškovi.

57


Troškoviposlovanja

Materijalnitroškovi

Usluge

Nematerijalnitroškovi


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Kamate na kredite se i ne mogu drugaèije izraziti veæ kao financijski iznosi. To su financijskirashodi. U takvim prilikama uzmite u obzir one elemente koji vam poma�u da obavite proraè-un. Primjerice, koliko iznosi zakupnina iz ugovora o zakupu poslovnog prostora ili osigurninaiz ugovora o osiguranju opreme i djelatnika, te koji je obraèunani iznos kamata u planu otplatekredita.

Plaæe djelatnika i svoju plaæu izraèunat æete tako da za svakog djelatnika i sebeutvrdite pripadajuæu bruto plaæu i sve plaæe zbrojite. Ovisno o tome kako plaæate djelatnike, dali prema vremenu ili prema uèinku, pomno�it æete jediniènu plaæu s brojem djelatnika i dobitiprecizniju procjenu troška plaæa. U prvim analizama pothvata, trošak plaæa proraèunajte takoda pomno�ite jediniènu mjeseènu bruto plaæu s brojem radnika i uredite tako kako je to pokaza-no u tablici I/4 (vidjeti Prilog I).

Primjer 9.5. Proraèun ukupnih direktnih materijalnih troškova za tiskanje

Tiskarski poduzetnik dobro poznaje tehnologiju tiskanja. U skladu s primijenjenimtehnološko-tehnièkim rješenjem utvrðuje strukturu potrebnih inputa za proizvodnju vre-æica i poštivajuæi normative troškova utvrðuje njihove ukupne kolièine. Analizom vari-jantnih nabavnih cijena odreðuje i pripadajuæe prosjeène tr�išne cijene za jedinicu sva-kog inputa, tj. papira, boje i ploèa. Ureðuje podatke na naèin prikazan u tablici P.9.5.1.

Tablica P.9.5.1. Kolièine direktnih materijala u proizvodnji vreæica

- u mjernim jedinicama

RAZDOBLJA

STRUKTURAMjernajedinica

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E Nabavna


1. PAPIR kg 2.010 1.310 2.330 5.650 5.650 5.650 5.650 8,00

2. BOJE kg 64 41 74 179 179 179 179 74,00

3. PLOÈE kom 106 70 122 298 298 298 298 48,00

Primjer 9.6. Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika

Svojim pothvatom tiskarski poduzetnik namjerava uposliti tri nova djelatnika razlièi-tih kvalifikacija. Oni zajedno s njim èine èetiri djelatnika s punim radnim vremenom ujednoj smjeni. Buduæi da posjeduje radno iskustvo i informiran je o prosjeènim plaæamaza svaku radnu kvalifikaciju, priprema podatke za proraèun plaæa kao dijela ukupnihtroškova. Podatke o tome navodi na naèin prikazan u tablici P.9.6.1.

58


Kamate

Plaæe


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.6.1. Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika

- broj djelatnika

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E Mjeseèna

plaæa u knI - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. VKV TISKAR 1 1 1 1 1 1 1 7.500,00

2. PKV DJELATNIK 1 1 1 1 1 1 1 5.000,00

3. PRODAVAÈ 1 1 1 1 1 1 1 5.000,00

4. DIREKTOR 1 1 1 1 1 1 1 7.500,00

5. U K U P N O 4 4 4 4 4 4 4 -

Osobitu pozornost obratite na trošak jediniène plaæe. On se odreðuje kao zbroj ne-to plaæe i njoj pripadajuæih poreza i doprinosa. O tome koliki su ti doprinosi i kako se obraèuna-vaju proèitajte u zakonskim propisima ili upitajte struènog konzultanta.

• Namjeravate li svoj pothvat formalno-pravno izvesti u sklopu trgovaèkog društva, ukupnitroškovi vaše plaæe, tj. neto plaæe te poreza i doprinosa ujedno su i dio ukupnih troškova kojise priznaju prije utvrðivanja dobiti za oporezivanje. Ako je rijeè o obrtu, u troškove poslo-vanja priznaju se samo troškovi poreza i doprinosa iz vaše plaæe i na vašu plaæu. Vaša netoplaæa dio je vašeg dohotka na koji æete naknadno platiti i porez na dohodak.

Kada obavite proraèun troškova po svim navedenim skupinama, uredite ih takokako to pokazuje tablica I/5 (vidjeti Prilog I)

Primjer 9.7. Proraèun ukupnih troškova poslovanja

Proraèun ukupnih troškova poslovanja tiskarski poduzetnik obavlja kao kombinaci-ju proraèunanih izravnih troškova sirovina i materijala te financijskih procjena ostalihtroškova. Buduæi da ima pouzdanu osnovicu za proraèun troškova papira, boje i ploèa,mno�enjem ukupnih kolièina tih materijala s pripadajuæim cijenama (tablica P.9.5.1.),dobiva financijske iznose kao sastavnicu ukupnih materijalnih troškova.

Ostali su troškovi financijske procjene koje se djelomièno temelje na procjeni ukup-ne kolièine energenata i njima pripadajuæih nabavnih cijena, te nabavnim cijenamatrgovaèke robe, usluga drugih i nematerijalnih troškova.

Troškovi plaæa izraèunani su kao zbroj umno�aka bruto plaæe za svakog od èetiri dje-latnika za 12 mjeseci rada u godini.

Podatke ureðuje kao u tablici P.9.7.1.

59



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.7.1. Struktura troškova poslovanja

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. Materijalni troškovi 41.048 21.810 45.676 107.534 107.534 107.534 107.534

1.1. Papir 16.080 10.480 18.640 45.200 45.200 45.200 45.200

1.2. Boje 4.480 2.870 5.180 12.530 12.530 12.530 12.530

1.3. Ploèe 7.500 3.360 5.856 14.304 14.304 14.304 14.304

1.4. Struja i voda 43.000 3.000 7.500 18.000 18.000 18.000 18.000

1.5. Plin 5.500 1.000 5.500 12.000 12.000 12.000 12.000

1.6. Ostali materijal 2.400 1.100 3.000 5.500 5.500 5.500 5.500

2. Nabavna vrijednost robe 19.000 10.000 27.000 56.000 56.000 56.000 56.000

2.1. Ukrasni papir 14.000 7.000 21.000 42.000 42.000 42.000 42.000

2.2. Ukrasne vrpce 5.000 3.000 6.000 14.000 14.000 14.000 14.000

3. Usluge 7.000 4.000 7.000 15.000 15.000 15.000 15.000

4. Nematerijalni troškovi 8.000 6.000 8.000 22.000 22.000 22.000 22.000

5. Plaæe 100.000 100.000 100.000 300.000 300.000 300.000 300.000

D. UKUPNO 175.048 148.810 187.676 500.534 500.534 500.534 500.534

U proraèunu troškova poslovanja obratite pozornost na njihove razlièite karakteri-stike. S time u svezi odgovorite na ova pitanja:

1. Mo�e li se analizirani trošak pridijeliti pojedinaènom proizvodu?2. Je li analizirani trošak promjenjljiv ili stalan u odnosu prema opsegu poslovanja?

Mo�ete li toèno odrediti koji su troškovi izravno povezani s odreðenim proizvo-dom rijeè je o direktnim troškovima. Ako to ne mo�ete, posrijedi su indirektni troškovi. Va�noje razlikovati ih ako je vašim pothvatom predviðena proizvodnja više proizvoda i usluga.

Pri utvrðivanju jediniène cijene koštanja va�no je znati koji od troškova izravnopripadaju kojem proizvodu zato da se uprosjeèivanjem ne bi opteretili istim troškovima ostali.Indirektne troškove pripisat æete svakom proizvodu i svakoj usluzi na temelju nekog kriterija.Primjerice, udjela kolièine proizvoda u ukupnoj proizvedenoj kolièini ili udjela njegovih direk-tnih troškova u ukupnim direktnim troškovima.

Izraèunat æete jediniènu cijenu koštanja proizvoda i usluga tako da direktnim troš-kovima pribrojite indirektne troškove. Na temelju proraèunane cijene koštanja, te uzimanjem uobzir prilika na prodajnom tr�ištu i konkurencije, utvrdite odgovarajuæu prodajnu cijenu.

Preciznost takvog proraèuna olakšat æe voðenje politike prodajnih cijena pojedi-nih proizvoda i usluga. U poduzetnièkim pothvatima samo s jednim proizvodom takvo razliko-vanje nije nu�no. Svi troškovi, naime, moraju se pokriti nakon prodaje samo toga jednog proiz-voda.

Razlikovanje troškova prema njihovoj promjenjljivosti u odnosu prema stupnjuiskorištenja kapaciteta, tj. opsega poslovanja va�no je u pothvatima s više proizvoda ili samo sjednim proizvodom.

60


Direktni troškovi

Indirektnitroškovi

Cijena korištenja


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Poveæavaju li se troškovi s poveæanjem opsega poslovanja, onda imaju karakteri-stiku promjenjljivih - varijabilnih troškova. To su, primjerice, materijalni troškovi i proizvod-ne usluge. Ako troškovi ostaju isti neovisno o opsegu poslovanja, onda imaju karakteristikustalnih - fiksnih troškova. To su primjerice, nematerijalni troškovi zakupa poslovnog prostora,troškovi osiguranja ili kamate na bankarski kredit.

9.4. Što je s proraèunom amortizacije i što ona znaèi u poslovanju

Kada ste svojim pothvatom predvidjeli ulaganje u stalna sredstva, znali ste da onaneæe trajati vjeèno. Oprema, pa i graðevinski objekti imaju ogranièeno uporabno vrijeme. Na-kon odreðenog vremena postaju neuporabljiva. Moraju se zamijeniti ili dodatnim ulaganjemobnoviti za tehnološko-tehnièki racionalnu i financijski isplativu uporabu. S vremenom, dakle,stalna sredstva gube svoju vrijednost. Proraèun amortizacije odnosi se na taj vrijednosni otpisstalnih sredstava. Istièe se vrijednosni otpis, jer i polovna stalna sredstva imaju uporabnu vri-jednost, ali im je proizvodna i financijska uèinkovitost smanjena.

�elite li obaviti proraèun amortizacije, morate raspolagati s dva temeljna podatka,a to su:

1. nabavna vrijednost stalnog sredstva2. godišnja stopa otpisa izra�ena u postocima.

Buduæi da ste se veæ upoznali s naèinom proraèuna nabavne vrijednosti, potrebanvam je podatak o godišnjoj stopi otpisa vrijednosti stalnog sredstva. Pritom se koristite zakon-ski utvrðenom stopom otpisa, kako bi vam raèun dobiti i gubitka ujedno bio i porezna osnovica.Pomno�ite nabavnu vrijednost sa stopom otpisa i dobiveni iznos podijelite sa 100, tj.

IZNOS AMORTIZACIJE = NABAVNA VRIJEDNOST STALNOG SREDSTVA x STOPA OTPISA/100

Kada ste izraèunali amortizaciju za svako stalno sredstvo, podatke uredite kao utablici I/6 (vidjeti Prilog I).

Tablica I/6 (vidjeti Prilog I) izraðena je s podjelom vijeka pothvata na mjesece uprvoj godini, što znaèi da se u takvim prilikama prikazivanja podataka navode mjeseèni iznosiamortizacije. Kao što je veæ istaknuto, u vašem poslovnom planu mo�ete se koristiti i samo go-dišnjim razdobljima. U njima æete, dakako, prikazati godišnje iznose amortizacije.

Tablica I/6 (vidjeti Prilog I) upuæuje na skupine stalnih sredstava zbog opæenito-sti. U strukturi stalnih sredstava i njihove nabavne vrijednosti mo�ete postupiti isto tako ili na-vesti svako pojedinaèno stalno sredstvo koje je sastavnica vašega poslovnog plana ili investi-cijskog projekta.

Buduæi da je vijek vašeg pothvata, poslovnog plana ili projekta redovito kraæi odvremena potpune otpisanosti stalnih sredstava, pojavljuje se ostatak njihove vrijednosti.Oduzmite otpisanu vrijednost od nabavne vrijednosti i dobit æete bilanènu vrijednost stalnihsredstava krajem vijeka poslovnog plana ili investicijskog projekta. Bit æe vam orijentir mo-guæe vrijednosti ostatka pri njegovoj eventualnoj prodaji.

61


Varijabilni ifiksni troškovi

Proraèunamortizacije

Ostatakvrijednosti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 9.8. Proraèun amortizacije i ostatak vrijednosti stalnih sredstava

U skladu s nabavnim vrijednostima stalnih sredstava, te njima pripadajuæim godišn-jim stopama otpisa, tiskarski poduzetnik sastavlja plan amortizacije i proraèun ostatkavrijednosti stalnih sredstava i ureðuje ga u tablici P.9.8.1.

Tablica P.9.8.1. Plan amortizacije i ostatak vrijednosti stalnih sredstava

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURANabavnavrijednost

Stopaotpisa

Prva godina (mjeseci) OSTALE G O D I N E Ostatak

vrijednostiI - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. Graðevinski objekti 363.000 4,00 4.840 4.840 4.840 14.520 14.520 14.520 14.520 8,00

2. Oprema 302.920 10,00 10.097 10.097 10.0978 30.292 30.292 30.292 30.292 74,00

3. Osnivaèka ulaganja 60.000 20,00 4.000 4.000 4.000 12.000 12.000 12.000 12.000 48,00

4. U K U P N O 725.920 - 18.937 18.937 18.938 56.812 56.812 56.812 56.812 441.860

Proraèunani iznos amortizacije ima obilje�je poslovnog rashoda. Buduæi da je po-slovni rashod, smanjuje iznos dobiti prije oporezivanja, što je tijesno povezano sa zakonskimpropisima. Oni, naime, odreðuju obraèun amortizacije stalnih sredstava do maksimalno dopuš-tene godišnje stope otpisa.

Postoji i vrijednosno ogranièenje glede prava na amortizaciju. Nabavna vrijed-nost mora prelaziti zakonom utvrðeni iznos. Zato se ta sredstva i nazivaju stalnim sredstvimakoja se amortiziraju. Iznos amortizacije obraèunava se i smanjuje osnovicu za obraèun porezana dobit. Porez je manji. No obraèunani iznos amortizacije ostaje na vašem �iroraèunu. S timiznosom slobodno raspola�ete. Mo�ete ga iskoristiti za financiranje, tj. za:

• kupnju novoga stalnog sredstva• zamjenu postojeæega stalnog sredstva• obnovu postojeæega stalnog sredstva• otplatu bankarskog kredita za stalna sredstva• financiranje dijela investicija u obrtna sredstva.

Amortizacija je, dakle, obraèunska velièina - nenovèani izdatak. Ima znaèajku po-reznog štita. Odluka o namjeni tog dijela slobodnih novèanih sredstava dio je vaše financijskepolitike. Ne zaboravite, meðutim, da potrošak sredstava amortizacije za jednu od namjena zna-èi i nedostatak sredstava za ostale namjene.

9.5. Jesu li vam poznati izvori financiranja ili ih tek namjeravate pribaviti

Nerijetko se o izvorima financiranja zna puno više na samom poèetku pripreman-ja pothvata i izrade poslovnog plana ili investicijskog projekta. To nije loše, ali to nije ni pre-duvjet uèinkovitosti. Još jednom valja naglasiti da se pripremajuæi poslovni plana ili investici-jski projekt mora brinuti najprije o ulaganjima, a zatim o izvorima financiranja.

62


Stopa otpisa

Porezni štit


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Meðuovisnost svih sastavnica pripreme nameæe potrebu istovremenog rada narazlièitim dijelovima poslovnog plana ili investicijskog projekta. Praktièan rad i ima takva obil-je�ja. Isticanje redoslijeda - prvo ulaganja pa onda izvori - naèelnog je znaèenja. Va�nost tak-vog pristupa, meðutim, potrebno je spoznati u ideji da æe “dobar poslovni plan ili investicijskiprojekt uvijek naæi svoje financijere”. Mo�da æe to nerealno zazvuèati u uvjetima ogranièeneponude slobodnih sredstava i njihove visoke cijene - kamata. No pritom nije rijeè samo o viso-koprofitabilnom poslovnom planu ili investicijskom projektu, u kojem se svi financijski teretimogu prebaciti na kupca. Rijeè je i o naèelu koje zahtijeva potanko planiranje i visok stupanjracionalizacije ostalih troškova poslovanja.

9.5.1. Koliko vam je potrebno financijskih sredstava i za koju namjenu

Kada se odluèujete na svoj poduzetnièki pothvat, vjerojatno najprije razmišljate oraspolo�ivim financijskim sredstvima. Vlastitim, svakako, ali i o onima koje biste mogli pozaj-miti pa iz oèekivane dobiti u vašem pothvatu vratiti svome vjerovniku. To je razumljivo i prih-vatljivo. Veæ smo istaknuli da se dijelovi poduzetnièkog pothvata, tj. poslovnog plana ili inve-sticijskog projekta mogu istodobno obraðivati i pripremati. Struktura podataka i njihova meðu-ovisnost to i zahtijevaju. Primjerice, proraèun investicija u stalna sredstva povezuje se s izvori-ma financiranja. Njihovom stalnom usporedbom posti�e se optimum velièine ulaganja i struk-ture izvora.

Preporuèuje se da se prihvati koncept ocjene uèinkovitosti pothvata neovisno o iz-vorima financiranja i da se na temelju pokazatelja uèinkovitosti potra�e najjeftiniji izvori finan-ciranja. Mo�e vam se uèiniti da je to tek teoretski pristup. No jeste li se ikad upitali:

1. Koliko mo�ete izgubiti ako svoj pothvat u cjelini podredite trenutaènom ogra-nièenju izvora financiranja?

2. Jeste li potpuno i potanko informirani o svim moguænostima financiranja?3. Jeste li svoju ideju ponudili nekom potencijalnom suulagaèu?4. Jeste li prenaglasili jeftina dr�avna sredstva, namjena kojih je i financiranje

vašeg pothvata?

Svrha planskog pristupa u pripremi poduzetnièkog pothvata i jest u tome da sekao poslovni plan ili investicijski projekt ponudi financijskom tr�ištu. Na njemu æete za svojuideju dobiti ponudu financijskih sredstava i uvjeta uz koje ih mo�ete dobiti. Bitno je, dakle, daje vaša ponuda atraktivna, tj. da vaš pothvat “obeæava” profitabilnost i prihvatljiv rizik. Teškoæete moæi postavljati uvjete, pa ih prihvatite onakve kakvi jesu. Lakše æete ih prihvatiti ako jevaš pothvat dovoljno profitabilan. Ta æe vam profitabilnost omoguæiti uredno vraæanje financij-skih obveza prema kreditorima a i vama æe ostati zadovoljavajuæi dio dobiti.

Raspola�ete li s dovoljno vlastitih sredstava za samofinanciranje, ne zaboraviteda i vaša sredstva imaju cijenu. Umjesto u svoj poduzetnièki pothvat, vlastita sredstva mo�eteulo�iti u neki drugi pothvat, primjerice, u kupnju dionica ili ih oroèiti u banci. Iznos koji gubite,jer ste ulo�ili sredstva u svoj pothvat, a ne u neki drugi, cijena je vaših sredstava. Dakle, vaš pot-hvat mora imati višu stopu profitabilnosti nego što je to stopa profitabilnosti nekog drugog pot-hvata u koji bi eventualno ulagali.

63


Optimiziranjefinancijske

konstrukcije

Profitabilnost icijena sredstava


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

• Razvidno vam je da posuðena sredstva imaju svoju cijenu. Ona je izravno mjerljiva, ugovorenai plaæa se u skladu s uvjetima iz ugovora o kreditu. Vaša vlastita sredstva, meðutim, isto takoimaju cijenu. Ona nije mjerljiva izravno, veæ tek neizravno. Ta je cijena izgubljeni dobitak kojiste mogli ostvariti ulaganjem vlastitih sredstava u neki drugi projekt. Primjerice, ako je kamat-na stopa na oroèena sredstva u banci 8% na godinu, najmanja stopa profitabilnosti vašega po-duzetnièkog pothvata što ste ga u cjelini financirali vlastitim sredstvima, mora biti 8%.

Kada ste utvrdili iznose ukupnih ulaganja, vrijeme je da zatvorite financijsku kon-strukciju. Pritom mo�ete odabrati jedan od ovih izvora financiranja ili njihovu kombinaciju:

1. Vlastita sredstva

2. Zajednièka ulaganja

3. Zakup (lizing);

4. Kredit.

Vlastita su sredstva nasigurniji i najstabilniji izvor financiranja. Uvijek su raspo-lo�iva i nemaju izravnu obvezu vraæanja. No imate li ih dovoljno za financiranje ukupnih ula-ganja?

• Osim novca, pod izvorom financiranja mogu se razumijevati i drugi pojavni oblici sredstavaosim novca. Primjerice, graðevinski objekt, poslovni prostor, strojevi, alati, vozila, pa iznanje u vidu patenta. Vlasništvo nad takvim oblicima sredstava daje im obilje�je vlastitihizvora financiranja. Obratite pozornost na takav pristup, jer biste mogli podcijeniti vlastitiulog imajuæi na umu samo eventualne obveze prema tuðim izvorima financiranja.

Zajednièka ulaganja, zakup i kredit tuði su izvori financiranja. Prednost je u to-me što ih u ponudi ima više, a nedostatak, jer nose sa sobom i izravnu obvezu vraæanja, osimzajednièkih ulaganja koja razumijevaju razmjerno snošenje rizika. Financijske obveze na te-melju zakupa i kredita ne ovise o uèinkovitosti pothvata i kao fiksni trošak mogu vam znaèitiveliko optereæenje.

Prihvatljiva je vaša ambicija da budete “sam svoj gospodar”. Ne bi trebalo, meðu-tim, izbjegavati i zajednièka ulaganja s ostalima. Ugovorom riješeni odnosi meðu partnerimaosnovica su “èistih raèuna”, te meðusobnih obveza i prava. I vi i vaš partner, naime, nemate sa-mo prava, veæ i obveze. Partnerstvo, dakle, ima i svoje prednosti. To je raspodjela rizika u ovis-nosti o pojedinaènim ulozima sredstava u pothvat. Zajednièko je ulaganje oblik samofinanci-ranja. Razlika je u tome što nije rijeè samo o jednom, veæ o dvojici ili nekoliko partnera. Nemaizravnog troška sredstava kao kod kredita i postoji podjela rizika.

Mo�da ste nešto èuli o zakupu stalnih sredstava - lizing. I to je jedan od naèina fi-nanciranja ulaganja. Pritom mo�ete koristiti se obiènim zakupom bez prelaska vlasništva stal-nog sredstva na vas, ili financijskim zakupom kojim stalno sredstvo prelazi u vaše vlasništvo.Financijski zakup ima sva obilje�ja kredita.

Krediti su èest oblik financiranja poduzetnièkih pothvata. Neovisno o tome jesu lito krediti dobavljaèa, privatne pozajmice, krediti dr�avnih agencija ili bankarski krediti, svi oniimaju sliène karakteristike. Odobravaju se uz odreðene uvjete i imaju obvezu vraæanja. Fiksniizdatak za povrat temeljnog duga i kamata novèani je izdatak koji mo�e opteretiti novèane to-kove poslovnog plana ili investicijskog projekta. Stoga budite pa�ljivi pri konaènoj odluci opreuzimanju kreditnih obveza.

64


Struktura izvorafinanciranja

Zajednièkaulaganja

Zakup

Kredit


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Kada ste prikupili podatke o izvorima financiranja za ulaganja u vašem poslov-nom planu ili investicijskom projektu, izradite njihov pregled na naèin kao u tablici I/7 (vidjetiPrilog I).

U tablici I/7 (vidjeti Prilog I) navedena je struktura po skupinama i namjeni finan-ciranja. Ako niste sigurni što æete s kojim izvorom financirati, manje je va�no. Ponekad neæeteimati priliku da to u planu i odredite. Više æe vas zanimati da u kombinaciji razlièitih izvora za-dovoljite ukupno potrebna sredstva. To je razumljivo. Zato se ne morate optereæivati i detaljni-jom namjenskom podjelom izvora. Mo�da æe vam se, osim vlastitih sredstava u izvorima, poja-viti samo jedan od veæ navedenih. To, dakako, ne mijenja logiku zatvaranja financijske kon-

strukcije. Prikazujete one izvore, koje ste i planirali.

Primjer 9.9. Struktura i dinamika izvora financiranja

Tiskraski je poduzetnik uskladio dinamiku trošenja sredstava za adaptaciju graðe-vinskog objekta i nabavu opreme. Kao vlastite izvore financiranja prihvatio je procijenje-nu vrijednost postojeæega graðevinskog objekta i predvidio dio ušteðevine u novcu. Preo-stali iznos potrebnih sredstava za financiranje namjerava namaknuti bankarskim kredi-tom. Plan financiranja navodi u tablici P.9.9.1.

Tablica P.9.9.1. Plan financiranja ukupnih ulaganja

- u kunama

STRUKTURA/MJESECI X. XI. XII. I - IV. V - VIII. IX - XII. UKUPNO UDIO U %

1. VLASTITA SREDSTVA 313.000 80.000 152.920 35.648 0 6.736 588.304 76,57

1.1. Stvari-graðevinski objekt 288.000 - - - - - 288.000 37,48

1.2. Novac 25.000 80.000 152.920 35.648 0 6.736 300.304 39.09

2. KREDIT 144.000 - 36.000 - - - 180.000 23,43

3. U K U P N O 457.000 80.000 188.920 35.648 0 6.736 768.304 100,00

Bitno je, meðutim, da vaša financijska konstrukcija bude usklaðena s dinamikomulaganja. Stoga je uputno sastaviti i usporedni pregled ulaganja i izvora financiranja. Uradite totako kako je ilustrirano u tablici I/8 (vidjeti Prilog I).

Struktura izvora i njihova namjena za financiranje ulaganja proširena je u tabliciI/8 (vidjeti Prilog I) i na financiranje ulaganja u obrtna sredstva. Pri slaganju financijske kon-strukcije, naime, potrebno je o tom dijelu ulaganja voditi osobitu brigu. Izvori financiranja se,naime, moraju osigurati za ukupna ulaganja u stalna i obrtna sredstva.

Neka vas ne optereæuju razdoblja ulaganja navedena u tablici I/8 (vidjeti Prilog I).Vaš poslovni plan ili investicijski projekt mo�e se izvesti u kraæem ili du�em razdoblju. To ovisio karakteristikama vašega poslovnog plana ili investicijskog projekta i raspolo�ivosti izvora fi-nanciranja. Bitno je, meðutim, da se dinamika korištenja izvora potanko utvrdi, jer novèani to-kovi ulaganja i financiranja moraju biti usklaðeni. Izvedba pothvata, poslovnog plana ili pro-jekta ne trpi nelikvidnost, a višak sredstava je neracionalnost koja znaèi gubitak dobiti ili pove-æanje troškova.

65


Sklad ulaganja iizvora

financiranja


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

• Dinamika korištenja izvora financiranja je novèani tok i odra�ava trošenje sredstava, bilo da jerijeè o avansiranju dobavljaèa ili plaæanju njihovih raèuna prema situacijama i ugovoru. Stogase mo�e reæi da je novèani tok izvora financiranja jednak dinamici ulaganja u stalna i obrtnasredstva.

Pojavi li se u posljednjem retku 7, tablice I/8 (vidjeti Prilog I) pozitivni ili negativ-ni iznos, analizirajte razloge. Mo�da ste planirali preveliki ili premali iznos izvora financiranja.Financijska konstrukcija je optimalna, ako je spomenuta razlika jednaka 0. Optimiranje finan-cijske konstrukcije zahtijevat æe vrlo èesto da ponovite postupke proraèuna nabavne vrijedno-sti, promijenite visinu ulaganja ili pronaðete dodatni izvor financiranja. Primjerice, plaæanjeporeza na dodanu vrijednost, premda naèelno s neutralnim uèinkom na profitabilnost, jer imatepravo na povrat poreza, mo�e u kraæem razdoblju utjecati na likvidnost. Provjerite, dakle,usklaðenost izvora financiranja s potrebnim ulaganjima onoliko puta koliko je potrebno. To vaspuno manje košta, nego izvedba pothvata, poslovnog plana ili investicijskog projekta u nepoz-natim uvjetima financiranja. Razmislite i o tome da æete svoj plan financiranja morati pojasniti isvojim potencijalnim partnerima i financijerima. Najva�nije je, meðutim, da sve to trebate ura-diti prije svega zbog sebe, a ne zbog drugih.

Primjer 9.10. Usklaðenost ulaganja i izvora financiranja

Pošto je tiskarski poduzetnik proraèunao investicije u obrtna sredstva, uz poznataulaganja u stalna sredstva, provjerio je usklaðenost ukupnog trošenja sredstava i plani-rane izvore financiranja. Utvrdio je njihov potpuni dinamièki sklad na temelju ureðenihpodataka navedenih u tablici P.9.10.1.

Tablica P.9.10.1. Usklaðenost ulaganja i izvora financiranja

- u kunama

STRUKTURA/MJESECI X. XI. XII. I - V. V - VIII. IX - XII. UKUPNO UDIO U %

A. ULAGANJA 457.000 80.000 188.920 35.648 0 6.736 768.304 100,00

1. STALNA SREDSTVA 457.000 80.000 188.920 - - - 725.920 94,48

2. OBRTNA SREDSTVA - - - 35.648 0 6.736 42.384 5,52

B.IZVORIFINANCIRANJA

457.00 80.000 188.920 35.648 0 6.736 768.304 100,00

3. Vlastita sredstva 313.000 80.000 152.920 35.648 0 6.736 588.304 76,57

4. Krediti 144.000 - 36.000 - - - 180.000 23,43

C. R A Z L I K A (A - B) 0 0 0 0 0 0 0 0

9.5.2. Jeste li potanko analizirali obveze prema tuðim izvorima financiranja

Vrlo va�an dio vašega poslovnog plana ili investicijskog projekta je i proraèunobveza prema tuðim izvorima financiranja. To ovisi o vrsti izvora i uvjetima uz koje se oniodobravaju.

66


Dodatni izvorifinanciranja


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Ako ste u strukturi izvora financiranja predvidjeli suulagaèa, obveza prema va-šem partneru bit æe dio njemu pripadajuæe dobiti. To znaèi da se prava cijena njegovih sredstava(a ni vaših!) ne mo�e znati sve dok ne obavite proraèun dobiti.

To vas ne mora zabrinjavati. Vi i vaš partner imate pravo na dobit. Koliko dobitipripada partneru, a koliko vama utvrðuje se u skladu s odredbama ugovora koji ste zakljuèili spartnerom. Najèešæa osnovica za proraèun udjela dobiti svakog partnera je udio sredstava kojije partner ulo�io u vaš (zajednièki) pothvat.

Kada je rijeè o zakupu (lizingu), valja razlikovati obièni zakup od dugoroènog za-kupa. Obièni zakup za vas znaèi jednostavno plaæanje zakupnine. Zakupnina je dio nemateri-jalnog troška i nema obilje�ja pravog izvora financiranja. Dugoroèni zakup, meðutim, specifiè-ni je naèin pribavljanja stalnog sredstva s prijelazom vlasništva na vas nakon odreðenog vreme-na zakupa. Po svojim financijskim i obraèunskim karakteristikama vrlo je slièan kreditnomaran�manu. Postoje razlièiti oblici dugoroènog zakupa. Zakonski propisi s tim u svezi nešto suslo�eniji, pa vam u takvim prilikama preporuèujemo uslugu konzultanta.

Uzimanje kredita za financiranje ulaganja povlaèi za sobom proraèun kreditnihobveza. Kada je rijeè o tome, vodite osobitu brigu oko prikupljanja svih potrebnih podataka ouvjetima korištenja i otplate. Potanko se informirajte o sljedeæim elementima:

1. Je li iznos kredita ogranièen?2. Koliko je razdoblje otplate?3. Koja su razdoblja otplate?4. Postoji li moguænost poèeka za otplatu?5. Je li otplata u jednakim dijelovima temeljnog duga (ratama) ili u jednakim anui-

tetima?6. Koja je redovna kamatna stopa?7. Kolika je kamatna stopa za iskorišteni dio kredita prije otplate, tj. kolika je inter-

kalarna kamatna stopa?8. Koliki su posebni jednokratno plativi troškovi kredita?9. Koliki je trošak garancije?

U praksi se primjenjuju razlièiti naèini otplate bankarskog kredita. Najlakši naèinproraèuna kreditnih obveza je na temelju jednakih otplatnih dijelova temeljnog duga. Kako seto izvodi? Podijelite temeljni dug s brojem razdoblja otplate. Upišite u svako razdoblje istiiznos otplatnog dijela. Ostatak duga izraèunajte tako da od ostatka duga za svako novo razdo-blje otplate oduzmete veæ otplaæeni dio duga. Na ostatak duga obraèunavajte kamate za odgo-varajuæe razdoblje. Zbroj otplatnog dijela duga i njemu pripadajuæih kamata je anuitet.

Kredit se, kao što je veæ reèeno, mo�e otplaæivati i na druge naèine. U nekim situa-cijama se zahtijeva da se kamate plaæaju u kraæim, a temeljni dug u du�im razdobljima. I tada sekamate raèunaju na ostatak duga.

Ponekad se kredit mo�e otplaæivati i u jednakim anuitetima. Tada je potrebno pri-mijeniti malo više, premda jednostavne financijske matematike. Anuitet ostaje jednak u svimrazdobljima otplate, ali se zato za svako razdoblje posebno raèuna dio za kamate i dio za otplatutemeljnog duga. Ako ste u takvim prilikama, zatra�ite od financijera plan otplate, ili se obratitekonzultantu. Ovaj drugi naèin proraèuna je, naime, ipak nešto slo�eniji, a u provjeri vaše podu-zetnièke ideje ne mo�e vam ništa više pomoæi u usporedbi s otplatom temeljnog duga u jedna-kim ratama.

67


Kreditne obveze

Naèini otplate


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Razlika izmeðu prvog i drugog naèina je u tome što se jednakim anuitetima finan-cijsko optereæenje ravnomjerno rasporeðuje po razdobljima otplate. Otplatom u jednakim rata-ma veæe se financijsko optereæenje pojavljuje u prvim razdobljima otplate. A vama je va�no daocijenite baš taj poèetak, koji je i najte�i. Stoga vam se i predla�e baš taj naèin proraèuna kredit-nih obveza. Osim toga, ukupni zbroj kamata kredita otplativog u jednakim anuitetima viši jenego otplativog u jednakim ratama. Otplata u jednakim anuitetima ujednaèava financijsko op-tereæenje, ali u masi znaèi i veæa sredstva koja se plaæaju vjerovniku.

Niste pogriješili ako ste raèun kreditnih obveza obavili na temelju jednakih otplat-nih dijelova temeljnog duga, tj. jednakih rata. Buduæi da su prema tom naèinu obraèuna anuitetiu poèetnim razdobljima veæi nego u obraèunu s jednakim anuitetima, vi zapravo imate i poten-cijalnu likvidnosnu rezervu upravo u prvim razdobljima redovnog poslovanja. A osim toga, ta-kav proraèun mo�ete jednostavno obaviti i sami.

U proraèunu kreditnih obveza imajte na umu i eventualno vrijeme poèeka za otpla-tu kredita. U tom razdoblju morat æete plaæati kamate, jer æe vam rijetko biti omoguæeno daobraèunane kamate pribrojite temeljnom dugu i tako uveæani kredit vraæate nakon vremenapoèeka. To utjeèe na likvidnost pothvata, a èesto se zaboravi. Plaæene kamate u vrijeme poèekadio su financijskih rashoda, a pribrojene temeljnom dugu, dio su nabavne vrijednosti stalnogsredstva.

Vrijeme poèeka otplate kredita valja razlikovati od vremena korištenja kredita.Kada odobreni kredit koristite u nekoliko obroka, za iskorišteni dio kredita plaæat æete interka-larne kamate. Malokad æe vam financijer odobriti pribrajanje tih kamata temeljnom dugu. Pro-raèunane interkalarne kamate dio su nabavne vrijednosti onoga stalnog sredstva koje se timkreditom i financira. Ako se to ne mo�e utvrditi, interkalarne kamate postaju dio osnivaèkihulaganja.

Posebni troškovi kredita su redovite stavke ukupne cijene kapitala. Financijeri èe-sto zahtijevaju jednokratnu naknadu za korištenje kredita, koja se plaæa prije poèetka otplate naukupno odobreni iznos kredita. Vrlo èesto morate osigurati kredit, pa æete i za bankarska jam-stva platiti naknadu. Buduæi da se jamstvo odnosi na neotplaæeni dio kredita, cijena jamstvajednostavno poveæava temeljnu cijenu kredita.

Tek kada ste prikupili sve potrebne podatke o uvjetima i naèinu otplate kredita,mo�ete pristupiti izradi plana otplate. Plan otplate kredita raèunajte tako kako je to prikazano utablici I/9 (vidjeti Prilog I).

Primjer 9.11. Proraèun kreditnih obveza

Tiskarski se poduzetnik informirao o moguænostima dobivanja bankarskog kredita uiznosu 180.000 kn. U svojoj poslovnoj banci dobio je obavijest da mu se mo�e odobritiplanirani kredit. Najdulji rok otplate kredita je 4,5 godina uz moguænost poèeka do trimjeseca, koji se uraèunavaju u ukupno vrijeme otplate. Kredit se otplaæuje u jednakimratama temeljnog duga. Kamatna stopa u vrijeme poèeka je 12% na godinu.

Na temelju bitnih podataka tiskarski poduzetnik planira vratiti kredit u 15 tromje-seènih jednakih rata s redovnim godišnjim kamatama 12%. Kredit iskorištava u cijelostiodmah nakon odobrenja, kako bi izbjegao plaæanje interkalarnih kamata. Predviða ko-rištenje vremena poèeka 3 mjeseca. U skladu s tim izraðuje plan otplate bankarskog kre-dita i prikazuje ga kao u tablici P.9.11.1.

68


Vrijeme poèeka

Interkalarnekamate

Cijena jamstva


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.11.1. Plan otplate bankarskog kredita

- u kunama

GODINA MJESEC KAMATE OTPLATA OSTATAK DUGA ANUITET

1. X. 1.800 - 180.000 1.800

1. XI. 1.800 - 180.000 1.800

1. XII. 1.800 - 180.000 1.800

2. III. 5.400 12.000 168.000 17.400

2. VI. 5.040 12.000 156.000 17.040

2. IX. 4.680 12.000 144.000 16.680

2. XII. 4.320 12.000 132.000 16.320

3. III. 3.960 12.000 120.000 15.960

3. VI. 3.600 12.000 108.000 15.600

3. IX. 3.240 12.000 96.000 15.240

3. XII. 2.880 12.000 84.000 14.880

4. III. 2.520 12.000 72.000 14.520

4. VI. 2.160 12.000 60.000 14.160

4. IX. 1.800 12.000 48.000 13.800

4. XII. 1.440 12.000 36.000 13.440

5. III. 1.080 12.000 24.000 13.080

5. VI. 720 12.000 12.000 12.720

5. IX. 360 12.000 - 12.360

UKUPNO - 48.600 180.000 - 228.600

Kada ste izradili plan otplate za svaki kredit u strukturi vaših izvora financiranja,uredite podatke o tome i prika�ite ih kao u tablici I/10 (vidjeti Prilog I).

Podaci o ukupnim financijskim obvezama iz zadnja tri retka tablice I/10 (vidjetiPrilog I) rabe se pri kasnijoj izradi raèuna dobiti i gubitka te ocjeni likvidnosti pothvata, poslov-nog plana ili projekta.

Primjer 9.12. Struktura ukupnih financijskih obveza

Na temelju otplatnog plana bankarskog kredita tiskarski je poduzetnik za potrebesvog poslovnog plana priredio i pregled ukupnih financijskih obveza tijekom razdobljaredovnog poslovanja. Pritom nije zaboravio ni troškove kamata u vrijeme poèeka otplate.Njih æe uzeti u obzir pri kasnijoj analizi likvidnosti na temelju dinamiènog pregledaukupnih novèanih tokova, tj. financijskog toka. Ukupne financijske obveze prikazao je utablici P.9.12.1.

69



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.12.1. Ukupne financijske obveze u otplati bankarskog kredita

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

1. Anuitet 17.400 17.040 21.000 61.680 55.920 50.160 -

1.1. Otplatni dio 12.000 12.000 12.000 48.000 48.000 48.000 -

1.2. Kamate 5.400 5.040 9.000 13.680 7.920 2.160 -

9.6. Jeste li zaboravili proraèun investicija u obrtna sredstva

O proraèunu obrtnih sredstava veæ je bilo rijeèi. Sada mu posvetite osobitu pozor-nost. To je dio ukupnih ulaganja, bez kojih nema ni uvjeta za vaše redovito poslovanje. Rješa-vanje problema obrtnih sredstava tijesno je povezano s analizom novèanih tokova u poslovnomciklusu. S tim u svezi iznimno je va�no razumijevanje dana vezanja sredstava u pojedinim faza-ma reprodukcijskog ciklusa i strukture vrijednosti pojedinih stavaka kojima se koristi u proraè-unu. Danima vezanja oznaèava se vrijeme koje je potrebno da se iz jedne faze ciklusa prijeðe udrugu fazu. Struktura vrijednosti pojedinih stavaka odreðuje se na temelju strukture troškovaposlovanja.

9.6.1. Kakva je veza izmeðu reprodukcijskog ciklusa i dana vezanja

Reprodukcijski ciklus va�an je koncept za razumijevanje procesa i praktiènu sva-kodnevnu poslovnu akciju. Pogrešno se i èesto zanemaruje problem obrtnih sredstava. Ve�e sesamo za likvidnost. Bit je u neèemu drugom. I obrtna su sredstva najèešæe predujam kapitala uposlovanje, i to dugoroèan sa znaèajkom investicija. To su vrlo èesto trajno imobilizirana novè-ana sredstva u razlièitim oblicima, primjerice materijala na zalihi ili potra�ivanjima. “Vrijemeje novac!” To osobito vrijedi za obrtna sredstva. Shema 9.2. ilustrira faze reprodukcijskog cik-lusa i upozorava na va�nost vremena, tj. dana vezanja pojedine stavke obrtnih sredstava.

Ukupnim brojem dana vezanja odreðeno je vrijeme potrebno da se novac ulo�enu poslovanje vrati prodajom i naplatom proizvoda i usluga. To je vrijeme koje poèinje odlje-vom, a završava priljevom novca. U svakoj fazi reprodukcijskog ciklusa u vašem poslovnomplanu ili investicijskom projektu, sredstva se “zadr�avaju” odreðeno vrijeme, odreðeni broj da-na. Nastaju troškovi koje morate podmiriti. Podmirivanje tih troškova znaèi trošenje obrtnihsredstava. Na vama je da izraèunate koliko vam sredstava treba do trenutka kada æete realno na-platiti prodane proizvode i usluge i zapoèeti nov poslovni ciklus.

U proraèunu obrtnih sredstava potrebno je brinuti se o obilje�jima vašega poslov-nog plana ili investicijskog projekta, a to su:

70


Dani vezanja

Imobiliziranasredsta u

poslovnomprocesu


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Shema 9.2. REPRODUKCIJSKI CIKLUS I DANI VEZANJA OBRTNIH SREDSTAVA

• vrsta djelatnosti• vrijeme potrebno za proizvodnju proizvoda, ako je rijeè o proizvodnoj djelatnosti• vrijeme koje je potrebno za nabavu materijala i trgovaèke robe• va�nost dr�anja zaliha materijala ili trgovaèke robe• uvjeti uz koje kupci plaæaju kupljenu robu i usluge• uvjeti uz koje se plaæaju dobavljaèi za robu i usluge• uvjeti uz koje se plaæaju porezi, doprinosi i plaæe djelatnika• uvjeti uz koje se plaæaju porezi na dobit (dohodak)• uvjeti uz koje se plaæaju kamate.

Temelj proraèuna trajnih obrtnih sredstava, a to znaèi i vaših investicija u obrtnasredstva proraèun je ukupnih prihoda i troškova poslovanja. Naplaæeni prihodi su vaši priljevi, atroškovi poslovanja vaši odljevi obrtnih sredstava. Vrijeme potrebno, primjerice, da obraèuna-ne prihode naplatite, tj. unovèite, vrijeme je zadr�avanja vaših obrtnih sredstava kod drugih.Isto tako, neko vrijeme dobavljaèi èekaju vas da im platite proizvode i usluge koje su vam ispo-ruèili i obraèunali. Jednostavno vi trebate proraèunati razliku izmeðu nenaplaæenih prihoda ineplaæenih obveza. Razlika je iznos trajnih obrtnih sredstava koji trebate financirati da bi semoglo nesmetano poslovati.

Svaka faza reprodukcijskog ciklusa ima i svoju strukturu troškova. O strukturi i ve-lièini troškova te o odgovarajuæem broju dana njihova vezanja u pojedinoj fazi reprodukcijskogciklusa ovisi i velièina trajnih obrtnih sredstava. Rijeè je, primjerice, o nabavnoj vrijednosti si-rovina i materijala, trgovaèke robe, sitnog inventara, plaæa djelatnika, kamata na kredite te pore-za na dobit.

U strukturi troškova se ne navodi nenovèani iznos amortizacije, jer taj dio ostajevama na raspolaganju za financiranje potreba koje sami odaberete.

Osobitu pozornost valja obratiti na odabir poslovnog razdoblja za koje obavljateproraèun. Nije svejedno je li to jedna poslovna godina ili samo mjesec dana. Razdoblja proraèu-na, naime, ne podudaraju se s danima vezanja, a dani vezanja bitni su pri odreðivanju potrebnihobrtnih sredstava i izvora iz poslovanja. Dani vezanja èine vrijeme potrebno da se iz jedne fazeprijeðe u drugu fazu reprodukcijskog, tj. poslovnog ciklusa.

71


Podaci zaproraèun obrtnih

sredstava


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Opæenito se mo�e reæi da broj dana poslovanja u analitièkom razdoblju vijeka pro-jekta, primjerice, godina dana, podijeljen s brojem dana vezanja odgovarajuæe stavke, primjeri-ce zaliha, daje koeficijent obrtaja, tj.

KOEFICIJENT OBRTAJA = BROJ DANA POSLOVANJA/BROJ DANA VEZANJA

• Koeficijent obrtaja podatak je o tome koliko puta se poslovni ciklus ponovi od njegova poèetkado kraja analitièkog razdoblja. Primjerice, za jednogodišnje poslovno razdoblje sa 30 danavezanja zaliha, godišnji koeficijent obrtaja zaliha je 12, jer je 360/30 = 12. (Uobièajeno se za go-dišnji proraèun koeficijenta obrtaja rabi okrugli broj dana u godini 360).

Primjena koeficijenta obrtaja je prihvatljiva kada je polazna velièina u proraèunugodina dana poslovanja i kada se u odreðenim intervalima kraæima od godine dana pojavljujujednake vrijednosti stavaka.

�elite li izraditi proraèun potreba za obrtnim sredstvima, primjerice po mjeseci-ma i za pothvat s izrazitim sezonskim oscilacijama, morate imati na umu da se tijekom godinemijenjaju i iznosi i koeficijenti obrtaja.

• Planirate li slo�eniji poduzetnièki pothvat, primjerice kombinaciju proizvodne i trgovaèke dje-latnosti, bilo bi dobro da izradite poseban proraèun obrtnih sredstava. U tom proraèunu moralibiste se brinuti o strukturi troškova za svaku fazu poslovnog ciklusa i o njima pripadajuæim da-nima vezanja sredstava. Pritom vam mo�e pomoæi struktura podataka navedena u tablici I/11 itablici I/12 (vidjeti Prilog I). One mogu poslu�iti za cjelovit proraèun investicija u obrtna sred-stva. Sam je proraèun ilustriran strukturom stavaka u Tablici I/12 (vidjeti Prilog I).

• Struktura podataka u Tablici I/12 (vidjeti Prilog I) podijeljena je na èetiri skupine. Prvom seskupinom utvrðuju ukupno potrebna sredstva, a drugom izvori iz poslovanja prema odabranimanalitièkim razdobljima vijeka poslovnog plana ili investicijskog projekta. Od ukupno potreb-nih obrtnih sredstava oduzimaju se zatim izvori iz poslovanja pa se dobiva vrijednost trajnihobrtnih sredstava. Investicije u obrtna sredstva izraèunavaju se tako da se od vrijednosti trajnihobrtnih sredstava jednog razdoblja oduzme vrijednost trajnih obrtnih sredstava iz njemu pret-hodnog razdoblja. U prvom su razdoblju investicije u obrtna sredstva jednake iznosu trajnihobrtnih sredstava.

9.6.2. Što vam preporuèujemo kao naèin proraèuna investicija u obrtna sredstvau vašem poslovnom planu ili investicijskom projektu

Vaš poslovni plan ili investicijski projekt mo�da neæe zahtijevati potanku razraduinvesticija u obrtna sredstva. Mo�da se i vama cjelovit proraèun, kao što je prethodno kratkoobjašnjen, a u nastavku i ilustriran praktiènim primjerom, èini pretencioznim. Temeljna jesvrha toga da vas se upozori na svu slo�enost, ali i na va�nost proraèuna obrtnih sredstava uodreðenim poslovnim pothvatima i investicijskim projektima. No postoje i drugi, jednostavnijinaèini obavljanja takvog proraèuna, bez bojazni da æe doæi do velikih pogrešaka.

• Proraèun investicija u obrtna sredstva uvijek je samo procjena! Toèan je proraèun teškoizvesti. Buduæi proraèun vrijednosti stavaka, a poglavito podaci o njihovim danima vezanja,ovise o buduæem ponašanju kupaca i dobavljaèa te o tehnološko-tehnièkim i organizaci-

72


Koeficijentobrtaja


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

jskim uvjetima proizvodnje i poslovanja. Bitno je, meðutim, procjenu obaviti tako da velièi-nom i vremenskim rasporedom bude usklaðena s raspolo�ivim i provjerljivim prosjeènimvrijednostima.

Ako se u vašem pothvatu tijekom godine pojavljuje neravnomjerni vremenski ra-spored prihoda i troškova, koeficijent obrtaja æe se mijenjati. Toèan proraèun bit æe nemoguæ paæete tada pribjeæi prosjeènim vrijednostima.

Primjer 9.13. Prosjeène vrijednosti u proraèunu obrtnih sredstava

Nabava neke uvozne trgovaèke robe uvjetovana je plaæanjem robe unaprijed. Naisporuku robe potrebno je èekati dva mjeseca. Za robu je plaæen raèun dobavljaèu u pre-raèunanom iznosu 100.000 kn. Vrijednost takve trgovaèke robe na putu, raèunski i zaove analitièke potrebe mo�e se uzeti kao stavka trgovaèke robe na “zalihi”. Imobiliziranaraèunska vrijednost te trgovaèke robe 100.000 kn iznos je potrebnih obrtnih sredstava.

Ako se navedeni opseg poslovanja ponavlja u jednakim razdobljima, ukupna godišn-ja vrijednost robe je 1,200.000 kn, a godišnji koeficijent obrtaja 6, tj. 360/60. Potrebne in-vesticije u “zalihe” te trgovaèke robe (tj. “robe na putu”) za jednogodišnje poslovanjeiznose 200.000 kn = 1,200.000 kn/6.

Ako se roba odmah proda, to je ujedno i ukupna vrijednost zaliha. No ako se prodajepostupno, tom iznosu valja dodati i trošak dr�anja zaliha. Ovisno o velièini zaliha i odgo-varajuæeg koeficijenta njihova obrtaja, tj. dinamici prodaje, potrebno je proraèunati i tajdio obrtnih sredstava te ga pribrojiti ukupnom iznosu.

Iznos potrebnih obrtnih sredstava za financiranje zaliha 200.000 kn prosjeèni je go-dišnji iznos u uvjetima jednakih vrijednosti te razdoblja naruèivanja i plaèanja robe injezine prodaje. Ako su vrijednosti naruèene robe tijekom godine razlièite, koristite seukupnom godišnjom vrijednošæu robe i podijelite je s brojem narud�bi. Dobit æete razum-nu i prihvatljivu procjenu.

Uprosjeèivanje potrebnih obrtnih sredstava na godišnjoj razini je jednostavnije,ali manje precizno. O tome se valja brinuti osobito kod onih djelatnosti koje imaju obilje�ja se-zonskog poslovanja. Kod njih se preporuèuje proraèun s razdobljima kraæim od godine dana,premda se i kod takvog proraèuna neæe moæi izbjeæi procjena. Toèan proraèun odreðuje realnoostvarenje. Ono se ne mo�e preslikati. Osobito kada je rijeè o planskim velièinama.

a) Godišnja procjena investicija u obrtna sredstva pomoæu prosjeènog koeficijenta obrtaja

Kada izvodite proraèun obrtnih sredstava po godinama vijeka vašeg poslovnogplana ili investicijskog projekta, koristite se prosjeènim koeficijentom obrtaja. Podijelite snjim ukupne troškove poslovanja iz kojih ste iskljuèili iznos amortizacije a ukljuèili porez nadobit. Rezultat æe biti procjena investicija u obrtna sredstva. Problem nije izraèunati osnovicu,tj. troškove poslovanja, veæ prosjeèni koeficijent obrtaja. Kako biste ga mogli odrediti?

Pri odreðivanju prosjeènog koeficijenta obrtaja obrtnih sredstava usporedite pro-

sjeèno vrijeme naplate potra�ivanja i prosjeèno vrijeme plaæanja dobavljaèa. Ako su ta vreme-na ujednaèena, dani vezanja, a time i prosjeèni koeficijent obrtaja, jednaki su vremenu, tj. koe-

73


Prosjeènevrijednosti

Godišnjaprocjena


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

ficijentu obrtaja zaliha. Pod zalihama se razumijevaju zalihe materijala i trgovaèke robe, proiz-vodnja u tijeku i zalihe gotovih proizvoda.

Èini li vam se to preslo�enim, predla�emo vam da zbog sigurnosti uzmete u raèunnajdulje dane vezanja, tj. najmanji koeficijent obrtaja iz strukture stavaka. Jesu li to zalihe ilipotra�ivanja, manje je va�no.

Postoji li vjerojatnost da vas “financiraju” dobavljaèi, tj. da imate znaèajnu vre-mensku odgodu plaæanja svojih obveza prema njima? Prema iskustvu vjerojatnost je vrlo mala.Ako je broj dana vezanja dobavljaèa znatno veæi od broja dana vezanja potra�ivanja od kupaca,neæete morati ulagati u obrtna sredstva. Èak æete se neko vrijeme koristiti tuðima. Je li to real-no? Ima i takvih situacija, ali su vrlo rijetke.

Ako je vaš poslovni plan ili investicijski projekt manjeg opsega, što se i oèekuje,najvjerojatnije æe vrijeme odljeva i priljeva novca biti unutar 30-60 dana. Koeficijent obrtaja æebiti izmeðu 12 i 6. Podijelite s njim spomenuti iznos troškova poslovanja. Imat æete procjenu in-vesticija u obrtna sredstva.

• Imate li na umu manji poduzetnièki pothvat, s poznatim, naprijed navedenim elementima i ne-smetanim novèanim tokovima, te opsegu poslovanja koji je konstantan, iskustveno se mo�euzeti procjena o jednomjeseènoj velièini troškova kao iznosu koji je na razini vaših potreba zatrajnim obrtnim sredstvima. U takvim situacijama se, naime, pretpostavlja da je rijeè o jednom-jeseènom vremenu zadr�avanja troškova i èekanju da se naplate obraèunani prihodi. Na godiš-njoj razini, rijeè je o dvanaestini ukupnih troškova poslovanja u koje nisu uraèunani nenovaè-ani izdaci amortizacije stalnih sredstava, ali je ukljuèen iznos poreza na dobit. Svakako je boljeizvesti i takav proraèun, nego zanemariti taj dio ukupnog predujma kapitala u vaš poslovni planili investicijski projekt.

(b) Procjena investicija u obrtna sredstva na temelju mjeseènih razdoblja u financijskomtoku

Mo�e æete htjeti napraviti proraèun investicija u obrtna sredstva po mjesecima. Ta-da vam ne mogu pomoæi koeficijenti obrtaja na naèin kako je to prethodno obrazlo�eno. Vi æetetrebati izraditi poseban financijski tok i pomoæu njega obaviti takav proraèun. No mjesec danaje razumno razdoblje u okviru kojeg mo�ete evidentirati stvarne priljeve i odljeve sredstava, tj.neæete temeljiti analizu na uobièajenoj pretpostavci da je sve što je fakturirano i plaæeno. Prora-èun investicija u obrtna sredstva, koji se temelji na takvom proraèunu, najbli�i je realnom. Kadagod se to mo�e, valja ga primijeniti.

Primjer 9.14. Proraèun investicija u obrtna sredstva na temelju neto novèanog toka

Ovaj je pristup osobito prihvatljiv kada za to raspola�ete podacima i u onim situacija-ma kada pojedine stavke obrtnih sredstava i izvora nisu jednakomjerno rasporeðene tije-kom vijeka projekta po razdobljima i velièini.. Numerièki primjer takvog proraèuna na-veden je u tablici 9.3. s naslovom Neto novèani tokovi i oznaèava dinamièki rasporedstvarnih priljeva i odljeva novca u vijeku poslovnog plana ili investicijskog projekta.

Neto novèani tokovi u tablici 9.3 ilustriraju jednostavan hipotetièki primjer u kojemse pretpostavlja da se svaka dva mjeseca nabavlja uvozni materijal i da se za tu nabavku

74


Odnosdana vezanja

Mjeseèniproraèun


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

unaprijed plaæa 100.000 kn. Kada materijal stigne, mora se platiti carina 15.000 kn, a idrugi dobavljaèi ispostavljaju svoje fakture koje se moraju platiti za ovisne troškove na-bave u iznosu 5.000 kn. Svi ostali novèani izdaci - odljevi, rezultat su prethodno izvedenihproraèuna usluga, nematerijalnih troškova, plaæa, poreza na dobit i anuiteta. Zbogpojednostavljenja pretpostavlja se da je mjesec dana dovoljno za plaæanje i povrat porezana dodanu vrijednost pa je izostavljen iz ovog primjera.

Prema podacima prodaja proizvoda i njihova naplata obavlja se svaka tri mjeseca uiznosu 500.000 kn, takoðer bez obraèuna poreza na dodanu vrijednost. Ostali priljevi suizostavljeni iz proraèuna, kako bi se utvrdio iznos potrebnih obrtnih sredstava.

Razlika izmeðu priljeva i odljeva po analitièkim razdobljima vijeka ovoga poslovnogplana pokazuje znaèajne razlike. Podaci o tome po razdobljima navedeni su u retku III.NETO PRIMICI.

U prva dva mjeseca poslovnog plana izra�en je nedostatak obrtnih sredstava. To je irazumljivo jer se u ta dva mjeseca pojavljuju samo odljevi sredstava. U treæem mjesecunaplaæeni su prodani proizvodi, pa se pojavljuje znaèajni iznos sredstava na �iro raèunu,raèunajuæi to samo za taj treæi mjesec. Takvo promjenjljivo kretanje neto primitaka pomjesecima zadr�ava se tijekom cijele prve godine vijeka poslovnog pothvata. No pravuinformaciju o potrebnim obrtnim sredstvima daju podaci iz posljednjeg retka IV.KUMULATIV NETO PRIMITAKA. To su realna stanja na �iro raèunu i blagajni u sva-kom mjesecu i godini vijeka poslovnog plana.

Prema podacima kumulativa neto primitaka razvidno je da se u ovaj poslovni planmoraju ulo�iti obrtna sredstva u prva dva mjeseca u iznosima 130.938 kn i 216.876 kn, teu petom mjesecu 144.690 kn. Ukupne investicije u ovom poslovnom pothvatu iznose,dakle, 492.504 kn za cijelu godinu. U preostalim mjesecima vijeka poslovnog plana, nai-me, kumulativ neto primitaka je pozitivan, što znaèi da su ukupna sredstva na �iro raèu-nu veæa od potreba za financiranjem obrtnih sredstava. U mjesecima kada se pojavljujunegativni iznosi, prvom, drugom i petom, potrebno je osigurati dodatne izvore financi-ranja, dodatnim vlastitim sredstvima i/ili kreditom.

• Kad god mo�ete koristite se neto novèanim tokovima za proraèun investicija u obrtna sred-stva. Radite li godišnji proraèun, radije primijenite prosjeèni godišnji koeficijent obrtaja.

Proraèunu investicija u obrtna sredstva posveæeno je dosta pozornosti. Praksa je,naime, upozorila na podcjenjivanje njihove va�nosti, a i nerazumijevanja njihove uloge u po-slovnom procesu. Zanemarite li taj proraèun, podcijenit æete i velièinu potrebnih izvora finan-ciranja, a ocjena uèinkovitosti bit æe viša jer ste zanemarili ovaj dio ulaganja. To vam mo�estvarati teškoæe u redovnom poslovanju. Budite pa�ljivi i nedajte se iznenaditi.

Primjer 9.15. Proraèun investicija u obrtna sredstva

Tiskarski poduzetnik odluèio je izvesti cjelovit proraèun investicija u obrtna sred-stva. U tu svrhu razradio je strukturu troškova, koja mu je osnovica za proraèun. Po-datke je uredio na naèin prikazan u tablici P.9.15.1.

75



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica 9.3. NETO NOVÈANI TOKOVI (PRORAÈUN OBRTNIH SREDSTAVA)- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Prva godina (mjeseci)

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

I. PRIMICI (1+2) 0 0 500.000 0 0 500.000 0 0 500.000 0 0 500.000

1. Ukupni prihodi 0 0 500.000 0 0 500.000 0 0 500.000 0 0 500.000

2. Izvori financiranja

2.1. Vlastita sredstva

2.2. Krediti

II. IZDACI (3+4+5+6+7+8) 130.938 85.938 175.938 85.938 165.938 95.938 165.938 85.938 175.938 85.938 165.938 95.938

5. Troškovi poslovanja 120.000 70.000 150.000 70.000 150.000 70.000 150.000 70.000 150.000 70.000 150.000 70.000

5.1. Materijalni troškovi 100.000 20.000 100.000 20.000 100.000 20.000 100.000 20.000 100.000 20.000 100.000 20.000

5.1.1. Fakturna vrijednost 100.000 0 100.000 0 100.000 0 100.000 0 100.000 0 100.000 0

5.1.2. Carina 0 15.000 0 15.000 0 15.000 0 15.000 0 15.000 0 15.000

5.1.3. Ovisni troškovi 0 5.000 0 5.000 0 5.000 0 5.000 0 5.000 0 5.000

5.2. Troškovi usluga 5.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

5.3. Nematerijalni troškovi 15.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

5.3.1. Osiguranje 10.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

5.3.2. Ostali troškovi 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

5.4. Bruto plaæe djelatnika 0 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000

6. Bruto plaæa vlasnika 0 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

7. Porez na dobit (dohodak) 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938 10.938

8. Financijske obveze (anuiteti) 0 0 10.000 0 0 10.000 0 0 10.000 0 0 10.000

III. NETO PRIMICI (I-II) -130.938 -85.938 324.062 -85.938 -165.938 404.062 -165.938 -85.938 324.062 -85.938 -165.938 404.062

IV. KUMULATIV NETOPRIMITAKA

-130.938 -216.876 107.186 21.248 -144.694 259.372 93.434 7.469 331.558 245.620 79.682 483.744


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.15.1. Struktura troškova poslovanja za proraèun obrtnih sredstava

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

I. OBRTNA SREDSTVA

A. ZALIHE 47.048 27.810 59.676 133.354 133.354 133.354 133.354

1. Materijal 28.048 17.810 32.676 77.354 77.354 77.354 77.354

1.1. Papir 16.080 10.480 18.640 45.200 45.200 45.200 45.200

1.2. Boje 4.480 2.870 5.180 12.530 12.530 12.530 12.530

1.3. Ploèe 5.088 3.360 5.856 14.304 14.304 14.304 14.304

1.4. Ostali materijal 2.400 1.100 3.000 5.500 5.500 5.500 5.500

2. Trgovaèka roba 19.000 10.000 27.000 56.000 56.000 56.000 56.000

2.1. Ukrasni papir 14.000 7.000 21.000 42.000 42.000 42.000 42.000

2.2. Ukrasne vrpce 5.000 3.000 6.000 14.000 14.000 14.000 14.000

B. PROIZVODNJA U TIJEKU 91.048 71.810 95.676 257.354 257.354 257.354 257.354

3. Materijal 28.048 17.810 32.676 77.354 77.354 77.354 77.354

4. Struja i voda 7.500 3.000 7.500 18.000 18.000 18.000 18.000

5. Plin 5.500 1.000 5.500 12.000 12.000 12.000 12.000

6. Direktne plaæe 50.000 50.000 50.000 150.000 150.000 150.000 150.000

C. GOTOVI PROIZVODI 161.448 136.850 169.676 458.034 452.274 446.514 444.354

7. Proizvodnja u tijeku. 91.048 71.810 95.676 257.354 257.354 257.354 257.354

8. Usluge 7.000 4.000 7.000 15.000 15.000 15.000 15.000


10. Financijski rashodi 5.400 5.040 9.000 13.680 7.920 2.160 -

11. Indirektne plaæe 50.000 50.000 50.000 150.000 150.000 150.000 150.000

D. POTRA�IVANJA OD KUPACA 184.448 141.475 203.761 523.475 519.731 515.987 514.583

12. Gotovi proizvodi 161.448 136.850 169.676 458.034 452.274 446.514 444.354

13. Porez na dobit 23.315 4.625 34.085 65.441 67.457 69.473 70.229

E. NOVAC 184.448 141.475 203.761 523.475 519.731 515.987 514.583

14. Potra�ivanja od kupaca 184.448 141.475 203.761 523.475 519.731 515.987 514.583

II. IZVORI IZ POSLOVANJA

F. DOBAVLJAÈI 67.048 35.810 79.676 178.354 178.354 178.354 178.354

15. Zalihe 47.048 27.810 59.676 133.354 133.354 133.354 133.354

16. Struja i voda 7.500 3.000 7.500 18.000 18.000 18.000 18.000

17. Plin 5.500 1.000 5.500 12.000 12.000 12.000 12.000

18. Usluge 7.000 4.000 7.000 15.000 15.000 15.000 15.000

G. PLAÆE 100.000 100.000 100.000 300.000 300.000 300.000 300.000

H. FINANCIJSKI RASHODI 5.400 5.040 9.000 13.680 7.920 2.160 -

I. POREZ NA DOBIT 23.315 4.625 34.085 65.441 67.457 69.473 70.229

J. AMORTIZACIJA 18.937 18.937 18.938 56.812 56.812 56.812 56.812

77



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Poznavajuæi uvjete poslovanja u tiskarskoj djelatnosti, tiskarski je poduzetnik lakoprikupio podatke o danima vezanja pojedine stavke obrtnih sredstava pa je na temeljupripremljene njihove strukture i vrijednosti izveo i cjelovit proraèun investicija u obrtnasredstva. Prikazao ga je u tablici P.9.15.2.

Tablica P.9.15.2. Proraèun investicija u obrtna sredstva

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURADani

vezivanja

Sezonskikoeficij.obrtaja

Godišnjikoeficij.obrtaja


I - IV.V -

VIII.IX -XII.

2. 3. 4. 5.

1. ZALIHE 30 4,00 12,00 11.762 6.928 14.919 11.113 11.113 11.113 11.113

2. PROIZVODNJA UTIJEKU

5 24,00 72,00 3.794 2.992 3.987 3.574 3.574 3.574 3.574

3. GOTOVIPROIZVODI

10 12,00 36,00 13.454 11.404 14.140 12.723 12.563 12.403 12.343

4. POTRA�IVANJAOD KUPACA

30 4,00 12 46.112 35.369 50.940 43.623 43.311 42.999 42.882

5. NOVAC 2 60,00 180,00 3.074 2.358 3.396 2.908 2.887 2.867 2.859

A. UKUPNA OBRTNASREDSTVA

- - - 78.196 59.051 87.382 73.941 73.448 72.956 72.771

6. DOBAVLJAÈI 45 2,67 8,00 25.112 13.412 29.841 22.294 22.294 22.294 22.294

7. PLAÆE 15 8,00 24,00 12.500 12.500 12.500 12.500 12.500 12.500 12.500

8. FINANCIJSKIRASHODI

45 2,67 8,00 2.022 1.888 3.371 1.710 990 270 -

9 POREZ NA DOBIT 15 8,00 24,00 2.914 578 4.261 2.727 2.811 2.895 2.927

10. AMORTIZACIJA 0 0,00 0,00 0 0 0 0 0 0 0

B. IZVORI IZPOSLOVANJA

- - - 42.548 28.378 49.973 39.231 38.595 37.959 37.721

C. TRAJNA OBRTNASREDSTVA

- - 35.648 30.673 37.409 34.710 34.853 34.997 35.050

D. INV. U OBRTNASREDSTVA

- - 35.648 - 4.975 6.736 - 2.699 143 144 53

Iz proraèuna investicija u obrtna sredstva razvidno je da se najveæi iznos ulaganjapojavljuje u prva èetiri mjeseca vijeka poslovnog plana u iznosu 35.648 kn. Zanimljivo je,meðutim, da se u drugom razdoblju pojavljuje “negativni” iznos investicija. Rijeè je za-pravo o osloboðenim obrtnim sredstvima, tj. o pretvaranju nenovèanog oblika u novac,jer sezonski uèinak poslovanja smanjuje potrebe za obrtnim sredstvima u tom razdoblju.Identièno tumaèenje vrijedi i za ostala razdoblja poslovnog plana.

78



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

9.7. Na kraju ste pripreme - kakav vam je raèun dobiti (dohotka) i gubitka

Ako ste prije toga obavili sve potrebne proraèune u svezi s formiranjem ukupnog prihoda,ulaganjem u stalna sredstva, proraèunom troškova poslovanja i amortizacije, te proraèunomobrtnih sredstava i izvora financiranja, pripravni ste za izradu raèuna dobiti i gubitka za vaš po-slovni plan ili investicijski projekt. Tablica I/13 (vidjeti Prilog I) vam u tome mo�e pomoæi.

Iz strukture stavaka navedenim u Tablici I/13 (vidjeti Prilog I) razvidno je da Vam sadapredstoji “upisivanje” odgovarajuæih financijskih velièina, koje su veæ prethodno utvrðeneanalitièkim proraèunima. Za svaku stavku, naime, veæ imate ureðene podatke. U raèunu dobiti igubitka sla�ete ih tako da biste dobili prvu informaciju o uèinkovitosti ili neuèinkovitosti svogaposlovnog plana ili investicijskog projekta.

Ilustracija toga postupka obavit æe se na primjeru uporabe odreðenih tablica iz Priloga I.Podaci o ukupnim prihodima prenose se iz tablice I/2 (vidjeti Prilog I) Formiranje ukupnog

prihoda, a najveæi dio rashoda iz tablice I/5 (vidjeti Prilog I) Troškovi poslovanja, te tablice I/6(vidjeti Prilog I) Proraèun amortizacije i ostatka vrijednosti stalnih sredstava. Preostaje unospodataka o kamatama na kredite kojima se financiraju ulaganja u stalna i obrtna sredstva, o èe-mu su podaci veæ navedeni u tablici I/10 (vidjeti Prilog I)

Kada od ukupnih prihoda oduzmete ukupne rashode, izraèunali ste vrijednost dobiti ili do-hotka prije oporezivanja. Dobit se raèuna u situaciji kada poslujete kao trgovaèko društvo, adohodak kada poslujete kao obrtnik. U prvoj varijanti je i vaša bruto plaæa dio rashoda, a u dru-goj su to samo porezi i doprinosi na vašu plaæu i iz vaše plaæe.

Na izraèunani dio dobiti ili dohotka prije oporezivanja obraèunajte porez na dobit (doho-dak) u iznosu 35%. Kada i to obavite, oduzmite porez od dobiti prije oprezivanja i dobili ste po-datak o dobiti koja vama ostaje. Ili je mo�da rijeè o gubitku? Veæ ste ga uoèili i u prethodnomkoraku! Èim vam se pojavi negativni iznos dobiti prije oporezivanja, ostvaren je gubitak u po-slovanju.

Primjer 9.16. Raèun dobiti i gubitka

Na kraju financijske pripreme svoga poslovnog plana tiskarski poduzetnik izraðujeraèun dobiti i gubitka. Veæ na temelju toga dokumenta nastoji utvrditi prihvatljivost svojeideje. Obavio je sve predradnje i prethodne analitièke proraèune. Izradu raèuna dobiti igubitka shvaæa kao vrstu sinteze. Ureðuje sve podatke u skladu sa standardom i iznosi ihu tablici P.9.16.1.

79


Dobit i dohodak


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.9.16.1. Raèun dobiti i gubitka

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA


I - IV. V - VIII. IX - XII. 2. 3. 4. 5.

A. UKUPNI PRIHODI 266.000 179.000 313.000 758.000 758.000 758.000 758.000

1. Materijalni troškovi 41.048 21.810 45.676 107.534 107.534 107.534 107.534

2. Nabavna vrijednost robe 19.000 10.000 27.000 56.000 56.000 56.000 56.000

3. Usluge 7.000 4.000 7.000 15.000 15.000 15.000 15.000


5. Plaæe 100.000 100.000 100.000 300.000 300.000 300.000 300.000

6. Amortizacija 18.937 18.937 18.938 56.812 56.812 56.812 56.812

7. Financijski rashodi 5.400 5.040 9.000 13.680 7.920 2.160 -

B. UKUPNI RASHODI 199.385 165.787 215.614 571.026 565.266 559.506 557.346

C. BRUTO DOBIT 66.615 13.213 97.386 186.974 192.734 198.494 200.654

8. Porez na dobit 23.315 4.625 34.085 65.441 67.457 69.473 70.229

D. NETO DOBIT 43.300 8.588 63.301 121.533 125.727 129.021 130.425

U svim razdobljima svoga poslovnog plana tiskarski poduzetnik ostvaruje zadovolja-vajuæu dobit nakon oporezivanja i na temelju toga zakljuèuje da mo�e oèekivati profita-bilno poslovanje.

1. Jeste li zadovoljni prvom informacijom o uèinkovitosti?2. Govore li vam podaci o dobiti nakon oporezivanja dovoljno o isplativosti vašeg

pothvata?3. Što uopæe znaèi apsolutni iznos dobiti nakon oporezivanja po razdobljima vije-

ka vašeg poslovnog plana ili investicijskog projekta?4. Zar ne bi bilo potrebno izraèunati i neke relativne pokazatelje?

80



TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

10. OCJENA OÈEKIVANE UÈINKOVITOSTI POSLOVNOG PLANA IZVEDBEPOTHVATA, DA ILI NE

Prije nego što se veæ na temelju raèuna dobiti i gubitka odluèite za izvedbu pothvata, oci-jenite njegovu financijsku uèinkovitost. Ocjena financijske uèinkovitosti pomoæi æe vam u od-govoru na pitanja:

1. Je li vaš pothvat profitabilan ili nije?2. Je li vaš pothvat likvidan ili nije?3. Je li vaš pothvat osjetljiv na smanjenje opsega poslovanja, troškove i prodajne

cijene?4. Što morate promijeniti da bi vaš pothvat zadovoljio vaša oèekivanja?

Svrha ocjene financijske uèinkovitosti je utvrditi financijsku isplativost poduzetnièkogpothvata. O tome æete odluèiti nakon ocjenjivanja.

Ocjena uèinkovitosti je poseban analitièki postupak. Tim se postupkom veæ poznati i zaanalizu raspolo�ivi financijski podaci dodatno preureðuju. Uz pomoæ odreðenih metoda izraè-unavaju se sintetièki pokazatelji. Ureðeni podaci iz financijske pripreme polazište su i informa-cijski temelj za ocjenjivanje.

10.1. Ocjena profitabilnosti - jeste li zadovoljni

Tijekom financijske pripreme vašeg pothvata i u izradi poslovnog plana ili investicijskogprojekta donijeli ste odluku o analitièkim razdobljima njegova vijeka. Jesu li to godine ili kom-binacija razdoblja kraæih od godinu dana i godišnjih razdoblja nije bitno. Èinjenica je da imateinformacijsku osnovicu za dinamièku analizu, što znaèi uzimanje u obzir cjeline vijeka projek-ta, tj. svih prihoda i rashoda u svim razdobljima.

Meðutim, pogrešno bi bilo da financijske velièine iz razlièitih razdoblja jednostavno zbra-jate i oduzimate. Ne zaboravite! Upisali ste nominalne vrijednosti. One se meðusobno moguzbrajati i oduzimati tek ako ih preraèunate u sadašnje vrijednosti. Sadašnja vrijednost buduæihprihoda i rashoda nije jednaka upisanim nominalnim vrijednostima.

“Kuna sutra nije isto što i kuna danas.”

Dobit nakon oporezivanja iz, primjerice, treæe godine vijeka projekta, ima manju vrijed-nost nego na poèetku redovnog poslovanja. Da se njome mo�e raspolagati danas, mogla bi sekoristiti za profitabilno ulaganje. Stopa neostvarenog profita je neizravan gubitak dobiti. Taj se

81

10. OCJENA OÈEKIVANE UÈINKOVITOSTI POSLOVNOG PLANA IZVEDBE POTHVATA, DA ILI NE

Ocjenauèinkovitosti

Dinamièkaanaliza

Nominalnesadašnje

vrijednosti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

82

neizravan gubitak dobiti mora uzeti u obzir u dinamièkoj analizi. Ako se sve financijske velièi-ne preraèunaju u sadašnje vrijednosti, imat æe zajednièku mjeru, tj. cijenu kapitala.

Tek tada bi ih se moglo zbrajati, oduzimati i usporeðivati za cjelinu vijeka projekta. Budu-æi da je primjena takvoga metodološkog obrasca slo�enija, preporuèujemo vam, da se za takvuanalizu obratite konzultantu. A vi? Postoji jednostavniji naèin prve provjere o financijskoj uè-inkovitosti pothvata. Rijeè je o statièkom pristupu analizi, tj. odabiru reprezentativne godinekao osnovice i proraèunu odreðenih pokazatelja uèinkovitosti. Alternativno, takvi se pokaza-telji mogu raèunati i za svako razdoblje vijeka vašega poslovnog plana ili investicijskog projek-ta. Izbor pokazatelja je ilustriran u tablici 10.1.

Tablica 10.1. RELATIVNI POKAZATELJI UÈINKOVITOSTI

STRUKTURA/RAZDOBLJEReprezentativno razdoblje ili sva razdoblja

vijeka poslovnog plana

1. Ukupni prihodi/ukupna ulaganja Jedinica ukupnog prihoda na jedinicu ukupnih ulaganja;

2. Ukupni prihodi/broj zaposlenih Ukupni prihodi po jednom zaposlenom

3. Ukupni prihodi/obrtna sredstva Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava

4. Bruto dobit/ukupni prihod Udio bruto dobiti u ukupnom prihodu

5. Bruto dobit/broj zaposlenih Bruto dobit po jednom zaposlenom

6. Bruto dobit/ukupna ulaganja Bruto profitabilnost ukupnih ulaganja

7. Bruto dobit/vlastita sredstva Bruto profitabilnost vlastitih sredstava

8. Neto dobit/vlastita sredstva Neto profitabilnost vlastitih sredstava

9. Vlastita sredstva/ukupna ulaganja Udio vlastitih sredstava u ukupnim sredstvima

10. (Kamate+neto dobit+amortizacija)/anuiteti Novèano pokriæe duga

11. Ukupna ulaganja/(neto dobit+amortizacija) Vrijeme povrata ukupnih ulaganja

U skladu sa strukturom odabranih pokazatelja i naèinom njihova prikazivanja, izraditenjihov pregled kao što je to uèinjeno u tablici 10.1. (vidjeti i Prilog I tablica I/16).

Iz naziva elemenata od kojih se sastoje pokazatelji navedeni u tablici 10.1. razvidna je injihova va�nost. Glede raèunanja, rijeè je o jednostavnom dijeljenju brojnika i nazivnika. Kakoæete interpretirati dobivene rezultate?

Prvi pokazatelj vam pokazuje koliko ukupnog prihoda ostvarujete s jednom jedinicomukupnih ulaganja u stalna i obrtna sredstva. To znaèi da morate podijeliti ukupni prihod sazbrojem investicija u stalna i obrtna sredstva. Podatke o tome veæ imate izraèunane, zar ne?

Slièan je i drugi pokazatelj koji vam daje podatak o tome koliki je ostvareni ukupni prihodjednog djelatnika.

Kada podijelite ukupni prihod s investicijama u obrtna sredstva, dobit æete podatak o koe-ficijentu obrtaja obrtnih sredstava. Podatak je pesimistièka procjena, jer ukupni prihod sadr�iamortizaciju i neto dobit, ali je dobar orijentir za kasniju usporedbu s kriterijem koji ste sebi po-stavili kao plansku velièinu.

Mjerenje jedinice dobiti prije oporezivanja (bruto dobiti) u odnosu prema ukupnom priho-du, broju djelatnika, ukupnim ulaganjima i vlastitim sredstvima, samo su varijante ocjene fi-


Pokazateljiuèinkovitosti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

83

nancijske uèinkovitosti. Osobito se istièe podatak o neto dobiti koja se ostvaruje na jedinicuukupno ulo�enih vlastitih sredstava. Provjerite sami u kojim tabliènim prikazima veæ imate po-trebne podatke za proraèun tih pokazatelja.

Pretposljednja dva pokazatelja odnose se na uvjete financiranja. Prvi pokazuje stupanj sa-mofinanciranja, tj. udio vlastitih sredstava u ukupnim izvorima financiranja, a drugi jesu li slo-

bodna novèana sredstva dovoljna za pokriæe anuitetnih obveza. Raèun dobiti i gubitka, testruktura i dinamika ukupnih financijskih obveza, što ste takoðer veæ izraèunali, tablièni su pre-gledi koji sadr�e potrebne elemente za pravilan proraèun tog pokazatelja.

Posljednji pokazatelj oznaèava vrijeme povrata ukupnih ulaganja ostvarenom akumulaci-jom, koja se mjeri zbrojem neto dobiti i amortizacije. Buduæi da se zbroj neto dobiti i amortiza-cije po razdobljima poslovnog plana mijenja, mo�e se koristiti njihovim prosjeènim iznosom iliiznosom iz razdoblja koje je temelj proraèuna tog pokazatelja.

Kada je rijeè o navedenim relativnim pokazateljima, teško æete samo na temelju takvih in-dividualnih pokazatelja moæi donijeti konaènu odluku o izvedbi svoga poslovnog plana ili in-vesticijskog projekta. Za pravilnu ocjenu i odluku potrebni su vam neki kriteriji za usporedbu.

1. Jesu li vam poznate prosjeène, minimalne ili maksimalne vrijednosti izraèu-nanih pokazatelja za djelatnost u kojoj �elite izvesti svoj pothvat?

2. Imate li priliku konzultirati se o rezultatima analize sa svojim potencijalnimpartnerima?

3. Ima li mo�da vaša poslovna banka ima odreðene minimalne kriterije uèinko-vitosti s kojima mo�ete usporediti pokazatelje iz vašeg poslovnog plana ili inve-sticijskog projekta?

4. Jeste li vi osobno zadovoljni, osobito ako sami financirate ukupna ulaganja?

Nemate li prilike pouzdano odgovoriti na postavljena pitanja, bilo bi dobro da slijediteodreðene, iskustveno provjerene kriterije pri odluèivanju. Pritom kao orijentire odaberite onepokazatelje koji i na temelju njihovih individualnih vrijednosti mogu biti osnovica za donošen-je prvih odluka.

¨ Odustanite od vašeg pothvata, ako ste utvrdili sljedeæe:

1. Pothvat je iskazao veliki gubitak koji je veæi od iznosa amortizacije u raèunudobiti i gubitka.

2. Pothvat je kreditno nesposoban, jer je zbroj kamata, dobiti nakon oporezivanjai amortizacije manji od anuiteta (pokaztelj 10. u tablici 10.1. manji je od 1.0).

3. Pothvat ima dvostruko veæe razdoblje povrata investicija od vijeka poslovnogplana ili investicijskog projekta (pokazatelj 11. u tablici 10.1).

¨ Ponovite one dijelove pripreme pothvata za koje ste ocijenili da bi mogli pridonjetipoboljšanju vašeg pothvata, ako ste utvrdili:

1. Vaš je pothvat iskazao mali dobitak nakon oporezivanja.2. Kreditna sposobnost vašeg pothvata na granici je prihvatljivosti (pokazatelj 10.

u tablici 10.1. je vrlo blizu 1.0).


Slobodnanovèana sredstva

Odustanite odpothvata


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

3. Pothvat ima razdoblje povrata koje je blizu, ali još uvijek je veæe od vijeka poslovnog plana ili investicijskog projekta (pokazatelj 11. u tablici 10.1).

4. Udio dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu manji je od 20% (pokazatelj4. u tablici 10.1).

5. Stopa bruto profitabilnosti ukupnih ulaganja manja je od 20% (pokazatelj 6.u tablici 10.1)!

♦ Prihvatite vaš pothvat ako izbor vaših individualnih pokazatelja pokazuje ove ka-rakteristike:

1. Vaš je pothvat iskazao visoku dobit nakon oporezivanja.2. Kreditna sposobnost vašeg pothvata je prihvatljiva (pokazatelj 10. u tablici 10.1.

iznosi 1,3).3. Pothvat ima razdoblje povrata koje je kraæe od vijeka vašeg poslovnog plana ili

investicijskog projekta (pokazatelj 11. u tablici 10.1).4. Udio dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu veæi je od 30% (pokazatelj

4. u tablici 10.1).5. Bruto profitabilnost ukupnih ulaganja veæa je od 20% (pokazatelj 6. u tablici

10.1).

Navedeni praktièni napuci upozoravaju na to da pothvat ne mo�ete uvijek pripremiti od-jednom. Provjera ulaznih podataka i njihova obnova mnogo su va�niji nego jednostavno po-punjavanje predlo�enih tablica. Buduæi da su sve sastavnice pothvata, i one fizièke i one finan-cijske, meðusobno povezane i ovisne, teško æete “pogoditi od prve”. Mo�da je to i dobro.Obnoviti ulaznu datoteku, još jednom provjeriti pouzdanost svih informacija, pa tek onda do-nositi odluke. Nikad nemojte biti sigurni. “Bolje je tri puta mjeriti, pa tek onda rezati”, zar ne?

• Uèini li vam se preambicioznim izraðivati dinamièke preglede svih informacija i njihove po-tanke analize, odaberite jedno reprezentativno analitièko razdoblje vašeg pothvata. Razmi-slite o jednoj poslovnoj godini i pokušajte izraditi raèun dobiti i gubitka. Mo�ete li to bezpravih informacija o kolièini prodaje, prodajnim cijenama, troškovima, kreditnom za-du�enju i ostalim podacima?

• Skraæena varijanta proraèuna i prvi “probni raèun dobiti i gubitka” zaista se mo�e izraditiza jednu reprezentativnu godinu. Takav raèun dobiti i gubitka, meðutim, nije dostatan zapravu analizu, a navlastito za prezentaciju poslovnim partnerima i financijerima. Kakozbog sebe, ali i zbog njih, potrudite se i razradite makar prvu, kritiènu godinu, te drugu “re-dovitu” godinu vašeg poslovnog plana ili investicijskog projekta. I vi i vaši partneri bit æetesigurniji u svojoj odluci, pa ma kakva ona bila.

84


Provjeriteulazne podatke

Prihvatitepothvat


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Primjer 10.1. Pokazatelji uèinkovitosti poslovnog plana

Na temeljem podataka prikupljenima tijekom financijske pripreme svoga poslovnogplana tiskarski je poduzetnik izraèunao statièke pokazatelje uèinkovitosti. Oni su mu dioosnovice za odluku o prihvaæanju ili odbacivanju njegove poduzetnièke ideje. Rezultatiproraèuna prikazani su u tablici P.10.1.

Tablica P.10.1. Pokazatelji uèinkovitosti

STRUKTURA/RAZDOBLJE Druga godina

1. Ukupni prihodi/ukupna ulaganja 0,9961

2. Ukupni prihodi/broj zaposlenih 189.500

3. Ukupni prihodi/obrtna sredstva 21,62

4. Bruto dobit/ukupni prihod 0,2467

5. Bruto dobit/broj zaposlenih 46.744

6. Bruto dobit/ukupna ulaganja 0,2457

7. Bruto dobit/vlastita sredstva 0,3178

8. Neto dobit/vlastita sredstva 0,2066

9. Vlastita sredstva/ukupna ulaganja 0,7731

10. (Kamate+neto dobit+amortizacija)/anuiteti 3.1132

11. Ukupna ulaganja/(neto dobit+amortizacija) 4.2668

Visoki prihodi po jedinici ulaganja i po jednom djelatniku pokazuju tiskarskom po-duzetniku opravdanost njegova poslovnog plana prema tim kriterijima. Visok koeficijentobrtaja obrtnih sredstava 21,62 dodatno potvrðuje uèinkovitost. Kada je, meðutim, rijeè oudjelu bruto dobiti u ukupnom prihodu, taj je udio ispod iskustvenog kriterija i iznosi24,67%. No zato je odnos bruto dobiti i vlastitih sredstava vrlo visok i iznosi 31,78%. Iprofitabilnost vlastitih sredstava mjerena s neto dobiti dosi�e 20,66%. I bruto profitabil-nost zadovoljava kriterije uèinkovitosti, jer je odnos bruto dobiti prema ukupnim ulagan-jima na razini 24,57%. Osobito je va�an pokazatelj kreditne sposobnosti, jer su slobodnanovèana sredstva 3,11 puta veæa od ukupne anuitetne obveze, a ukupna ulaganja u stal-na i obrtna sredstva vraæaju se za 4 godine i 4 mjseca. Tiskarski poduzetnik zakljuèuje daje sa stajališta profitabilnosti njegov poslovni plan prihvatljiv za izvedbu.

10.2. Ocjena likvidnosti - mo�ete li podmiriti sve svoje obveze

Najkompletniju sliku o svom pothvatu dobit æete izradom financijskog toka. Njegova jestruktura ilustrirana u tablici I/15 (vidjeti Prilog I)

Dinamièkim pregledom ukupnih novèanih tokova obuhvaæeni su svi novèani priljevi.Njihov je naziv I. PRIMICI. Slièno tome, svi novèani odljevi svode se pod zajednièki na-ziv II. IZDACI. Premda je struktura stavaka u tablici I/15 (vidjeti Prilog I) dovoljno raz-vidna, zbog dodatnih pojašnjenja navodi se i naèin izrade financijskog toka na temelju ilu-stracije analitièkih tablica u Prilogu I.

85


Ocjenalikvidnosti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

U okviru primitaka navedite podatke o ukupnim prihodima i izvorima financiranja porazdobljima vijeka poslovnog plana ili investicijskog projekta. Podatke o tome preuzmite izveæ ureðene tablice I/2 (vidjeti Prilog I) i tablice I/8 (vidjeti Prilog I). Podaci o ostatku vrijedno-sti projekta sastoje se od neotpisane vrijednosti stalnih sredstava, a veæ ste je izraèunali i urediliu tablici I/6 (vidjeti Prilog I). Kao dio ostatka vrijednosti projekta unosi se i kumulativ ulaganjau obrtna sredstva. I to ste veæ uradili. Vaša je zadaæa da unesete te podatke u odgovarajuæarazdoblja fnancijskog toka. Zbroj svih primitaka u prvom retku tablice I/15 (vidjeti Prilog I)iznos je priljeva novca u Vašem poslovnom planu ili investicijskom projektu po razdobljimanjegova vijeka.

Slièan postupak obavite i za dio izdataka u financijskom toku. Investicije u stalna sredstvapreuzmite iz tablice I/3 (vidjeti Prilog I), a obrtna sredstva iz proraèuna koji ste obavili na te-melju prosjeènog koeficijenta obrtaja ili podataka navedenih u posljednjem retku tablice I/12(vidjeti Prilog I). Odgovarajuæi podaci o troškovima poslovanja i poreza na dobit (dohodak)mogu se preuzeti iz raèuna dobiti i gubitka, a podaci o ukupnim financijskim obvezama, tj.anuitetima preuzimaju se iz tablice I./10 (vidjeti Prilog I). Zbroj svih izdataka oznaèava odljevenovca po razdobljima vijeka vašega poslovnog plana ili investicijskog projekta.

Iz strukture primitaka i izdataka razvidno je da se financijskim tokom obuhvaæaju svi pril-jevi i odljevi novca, pa se mo�e reæi da je to zapravo pregled kretanja stanja na �iro raèunu. Tonavlastito u onim prilikama kada su razdoblja vijeka poslovnog plana ili investicijskog projektakraæa od godine dana. U sklopu mjesec dana zaista se mogu planirati realni priljevi i odljevinovca.

Kada je rijeè o godišnjim razdobljima, potrebno je osloniti se na analitièku pretpostavkuda su sva potra�ivanja od kupaca naplaæena i sve obveze podmirene. Ova stroga pretpostavkanije blizu realnosti. No, mo�e se prihvatiti onda i samo onda, ako ste obavili procjenu potrebnihobrtnih sredstava i ukljuèili ih u izdatke. A to ste veæ napravili, zar ne?

Treæa stavka je III. NETO PRIMICI. Oni èine pozitivnu ili negativnu razliku izmeðuPRIMITAKA i IZDATAKA. Velièina neto primitaka pokazatelj je likvidnosti po razdobljimavijeka vašega poslovnog plana ili investicijskog projekta. S tim u svezi razlikuju se tri moguæesituacije:

1. Neto primici su veæi od 0, što znaèi da je poslovni plan ili investicijski projektlikvidan

2. Neto primici su jednaki 0, što znaèi da je poslovni plan ili investicijski projektna granici likvidnosti

3. Neto primici su manji od 0, što znaèi da je poslovni plan ili investicijski projektnelikvidan.

• Ako je Vaš poslovni plan ili investicijski projekt likvidan, tj. svi su neto primici po razdobljimavijeka pozitivni, znaèi da ukupni primici pokrivaju sve obveze prema dobavljaèima, djelatnici-ma, financijerima i dr�avi, te da vama ostaje i jedan slobodni dio novèanih sredstava. Ta slobod-na novèana sredstva su zapravo dijelovi vaše dobiti (dohotka) nakon oporezivanja, ponekaduveæani i za dio amortizacije, ako ona veæ nije “potrošena” za otplatu anuitetnih obveza.

Navedene situacije odnose se na svako pojedino analitièko razdoblje vijeka poslovnogplana ili investicijskog projekta. No mo�e se dogoditi da vaš poslovni plan ili investicijski pro-jekt samo u jednom ili u nekoliko razdoblja iskazuje nelikvidnost, ali u cjelini se mo�e ocijeniti

86


Primici

Izdaci

Neto primici


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

likvidnim. Potvrdu toga mo�ete naæi u posljednjem retku tablice I/15 (vidjeti Prilog I) pod stav-kom IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA.

Stavka neto primitaka upozorava na likvidnost ili nelikvidnost svakog pojedinog razdob-lja u vijeku projekta. Buduæi da je rijeè o razlici priljeva i odljeva novca, iznos neto primitkamo�e se oznaèiti stanjem �iro raèuna, koje se raèuna za svako razdoblje posebno i neovisno oostalim. Stavka kumulativ neto primitaka je izravni pokazatelj stanja na �iro raèunu vašeg po-slovnog plana ili investicijskog projekta.

Što mo�ete reæi o svom pothvatu, poslovnom planu ili projektu? Je li velièina slobodnihnovèanih sredstava ono što vas zadovoljava? Cjelovita slika je pred vama, pa odluèite.

Primjer 10.2. Financijski tok

S namjerom da ocijeni likvidnost svoga poslovnog plana, tiskarski je poduzetnik izra-dio Financijski tok i prikazao ga u tablici P.10.2.1.

Pozitivni neto primici u svim razdobljima poslovnog plana pokazuju njegovu likvid-nost. Ukupnim prihodima tijekom redovnog poslovanja podmiruju se sve obveze premadobavljaèima, djelatnicima, financijerima i dr�avi, a tiskarskom poduzetniku ostaje zna-èajan iznos slobodnih novèanih sredstava, u prosjeku oko 135.000 kn. I sa stajališta lik-vidnosti poslovni se plan prihvaæa za izvedbu. To je i konaèna odluka tiskarskog poduzet-nika.

87


Likvidnost


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

10.3. Je li vaš pothvat osjetljiv na promjenu opsega poslovanja i prodajne cijene

Ocjena osjetljivosti vašeg pothvata, poslovnog plana ili projekta tijesno je povezana s mo-guæim razlikama izmeðu predviðenih i ostvarenih fizièkih i financijskih velièina iz ocjene uèin-kovitosti. Ocjenu osjetljivosti trebate rabiti za utvrðivanje otpornosti pothvata na tr�išne, teh-nološko-tehnièke, organizacijske i institucionalne promjene, koje buduæe vrijeme mo�e donije-ti, a teško su vam sagledive u vremenu pripremanja pothvata za izvedbu. Pritom se prije svegabrinite o moguæim negativnim uèincima buduæih promjena. Imajte na umu posebnosti vašegpothvata i odaberite kljuène parametre o kojima ovisi smanjenje rizika u tom pothvatu. Rijeè je,dakle, o tome da smanjite razliku izmeðu planiranih i manje ostvarenih financijskih velièina.

Kao najjednostavnije i najèešæe odabiru se dva kritièna parametra, a to su:

• stupanj iskorištenja kapaciteta• prosjeèna prodajna cijena proizvoda i usluga.

Fiksni troškovi, koji se u poslovanju pojavljuju u punom iznosu neovisno o stupnju isko-rištenja kapaciteta, mogu uvelike utjecati na uèinkovitost vašeg pothvata. Osim toga, pojavljujese moguæa upitnost glede smanjenja prodajnih cijena proizvoda. Hoæete li zbog konkurencijemorati smanjivati planirane prodajne cijene? Pitanje je koliko ih mo�ete smanjiti, a da smanje-nim ukupnim prihodom u vašem pothvatu ipak uspijete pokriti ukupne troškove. U tome se po-gledu koristite proraèunom praga profitabilnosti.

Tom se metodom proraèunava minimalno potrebni stupanj iskorištenja kapaciteta i mini-malno potrebna prosjeèna prodajna cijena da bi se ukupnim prihodom pokrili ukupni troškovi.U tu svrhu iskoristite analitièki izraz

FTQmin = _______ , (10.1)

(p - v)

pri èemu su

Qmin = minimalni stupanj iskorištenja kapacitetaFT = ukupni fiksni troškovi

p = jedinièna prodajna cijenav = jedinièni varijabilni trošak.

Za potrebe proraèuna praga profitabilnosti vašeg pothvata, poslovnog plana ili projektaodaberite jedno reprezentativno razdoblje vijeka, kada se kapacitet koristi optimalno, a još uvi-jek postoje kreditne obveze. Za proraèun priredite podatke na naèin kako je navedeno u ilustra-tivnom primjeru ureðenih podataka u tablici 10.2.

Kao što je iz tablice 10.2. razvidno, u strukturi fiksnih troškova navedeni su ukupni iznosiusluga, amortizacije, plaæa i financijskih rashoda, dok su nematerijalni troškovi uzeti sa 50%svoje ukupne vrijednosti. Kao varijabilni troškovi uzimaju se ukupni materijalni troškovi i 50%vrijednosti nematerijalnih troškova. Prosjeèna prodajna cijena kilograma proizvoda od 1,325kn za kilogram izraèunana je tako da se ukupni prihod od 540.600 kn podijelio s kolièinomproizvodnje od 408.000 kg.

88


Pragprofitabilnosti


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica P.10.2.1. Financijski tok

- u kunama

RAZDOBLJA

STRUKTURA

Nulta godina (mjeseci) Prva godina (mjeseci) OSTALE GODINE Ostatak

projektaX. XI. XII. I-IV. V-VIII. IX-XII. 2. 3. 4. 5.

I. P R I M I C I 458.800 81.800 190.720 301.648 179.000 319.736 758.000 758.000 758.000 758.000 476.910

1. Ukupni prihodi - - - 266.000 179.000 313.000 758.000 758.000 758.000 758.000 -

2. Izvori financiranja 457.000 - - - - - - - - - -

2.1. Vlastita sredstva 314.800 81.800 154.720 35.648 - 6.736 - - - - -

2.2. Krediti 144.000 - 36.000 - - - - - - - -

3. Ostatak projekta - - - - - - - - - - 476.910

3.1. Stalna sredstva - - - - - - - - - - 441.860

3.2. Obrtna sredstva - - - - - - - - - - 35.050

II. I Z D A C I 458.800 81.800 190.720 251.411 158.500 249.497 624.956 623.294 620.311 570.816 -

4. Ulaganja u stalna sredstva 457.000 80.000 188.920 - - - - - - - -

5. Ulaganja u obrtna sredstva - - - 35.648 - 4.975 6.736 - 2.699 143 144 53 -

6. Troškovi poslovanja - - - 175.048 141.810 187.676 500.534 500.534 500.534 500.534 -

6.1. Materijalni troškovi - - - 41.048 21.810 45.676 107.534 107.534 107.534 107.534 -

6.2. Nabavna vrijednost robe - - - 19.000 10.000 27.000 56.000 56.000 56.000 56.000 -

6.3. Usluge - - - 7.000 4.000 7.000 15.000 15.000 15.000 15.000 -

6.4. Nematerijalni troškovi - - - 8.000 6.000 8.000 22.000 22.000 22.000 22.000 -

6.5. Plaæe - - - 100.000 100.000 100.000 300.000 300.000 300.000 300.000 -

7. Porez na dobit - - - 23.315 4.625 34.085 65.441 67.457 69.473 70.229 -

8. Financijske obveze 1.800 1.800 1.800 17.400 17.040 21.000 61.680 55.160 50.160 - -

III. N E T O P R I M I C I 0 0 0 50.237 20.500 70.239 133.044 134.706 137.689 187.184 476.910

IV. KUMULATIV N.PRIMITAKA 0 0 0 50.237 70.737 140.976 274.020 408.726 546.415 733.599 -CENTAR ZA PODUZETNIŠ

TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Tablica 10.2. STRUKTURA TROŠKOVA I PRAG PROFITABILNOSTI

S T A V K A IZNOS U kn

1. FIKSNI TROŠKOVI 221.185,00

1.1. Usluge (100%) 6.000,00

1.2. Nematerijalni troškovi (50%) 6.000,00

1.3. Plaæe (100%) 72.600,00

1.4. Amortizacija (100%) 73.585,00

1.5. Financijski rashodi (100%) 63.000,00

2. VARIJABILNI TROŠKOVI 194.269,26

1.6. Materijalni troškovi (100%) 188.269,26

1.7. Nematerijalni troškovi (50%) 6.000,00

3. UKUPNI TROŠKOVI 415.454,26

4. MAKSIMALNI KAPACITET U kg 408.000,00

5. PROSJEÈNA PRODAJNA CIJENA U kn 1,325

6. PROSJEÈNI VARIJABILNI TROŠAK U kn 0,476

7. MINIMALNI KAPACITET U kg 260.524,15

8. MINIMALNA PROSJEÈNA PRODAJNA CIJENA U kn 0,866

Prosjeèni varijabilni trošak 0,476 kn po kilogramu proizvoda proraèunan je kao kvocijentukupnih varijabilnih troškova i godišnje kolièine proizvodnje.

Uporabom analitièkog izraza (10.1) dobiven je podatak prema kojem je uz nepromijenje-nu prosjeènu prodajnu cijenu kilograma proizvoda potrebno ostvariti iskorištenje kapaciteta odsamo 260.524 kg ili oko 63,85% da bi se takvom proizvodnjom pokrili ukupni troškovi. Svakipostotni poen iznad 63,85% dodatno iskorištenog kapaciteta znaèi ujedno i ostvarenje bruto do-biti.

Da bi se izraèunala minimalna prosjeèna prodajna cijena pmin uz zadano iskorištenje kapa-citeta, koja bi bila dovoljna da se smanjenim ukupnim prihodom pokriju ukupni troškovi, po-trebno je podijeliti ukupne troškove UT s iskorištenim kapacitetom Qi, ili analitièki izra�eno

UT

pmin = _____. (10.2)

Qi

Uporabom analitièkog izraza (10.2) i podataka navedenima u tablici 10.4. dobivena je mi-nimalna prosjeèna prodajna cijena uz puno iskorištenje kapaciteta 0,866 kn za kilogram proiz-voda. To znaèi da predviðena prosjeèna prodajna cijena mo�e pasti za èak 34,6% uz puno isko-rištenje kapaciteta, a da se još uvijek iako smanjenim ukupnim prihodom uspiju pokriti svi troš-kovi.

90


Prosjeènivarijabilni trošak

Minimalnaprodajna cijena


TVO ZAGREB

Vukoti

niviće

va 7,

1000

0 Zag

reb

01-36

98-71

5

Documents

&(17$5=$32'8=(71,â792=$*5(%9XNRWLQLYLüHYD … 2.pdf · 0.3. SliŁnosti i razliŁitosti meðu pojmovima - pothvat, poslovni plan, investicijski projekt i investicijska studija U