Upload
jelenamilosavljevic
View
103
Download
10
Embed Size (px)
DESCRIPTION
inspirativne misli
Citation preview
BRAJAN TREJSI
December 04, 2009 bolmar Nema komentara
Sve se dešava sa nekim razlogom; jer za svaku posljedicu ili rezultat postoji odreĊen uzrok.
U šta god istinski vjerujete svim srcem
to postaje vaša stvarnost.
Ako ţelite da promijenite ili poboljšate nešto u svom ţivotu, morate da poĉnete tako što
ćete mijenjati unutrašnje aspekte vašeg uma.
Stvar je u tome da ne moţete postići cilj izvan
vas sve dok to prvo ne kreirate unutar vas.
Nivo do kojeg ćete napredovati odreĊen je,
uglavnom, nivoom do kojeg ţelite da se penjete.
Vi postajete nepopravljivi optimista kada
stvarate navike optimizma! Šta god oĉekujete sa potpunom sigurnošću,
to postaje vaše sopstveno proroĉanstvo
koje ćete sami ispuniti.
Svako veliko finansijsko dostignuće predstavlja
zbir više stotina manjih napora ili ţrtvi, koje niko nikada ne vidi, niti cijeni.
Tuţno je, ali istinito, da ako samo štedite za kišne dane, budite sigurni da će kiša uskoro poĉeti da pada.
Ako štedite sa namjerom da potrošite taj novac ĉim vam
bude potreban, nećete biti ni svjesni kako će vam brzo biti potreban.
Ţrtva koju podnosite u kratkoroĉnom smislu,
jeste cijena koju plaćate da biste obezbijedili
sigurnost u dugoroĉnom smislu.
Vi ste kao ţivi magnet; u vaš ţivot stalno privlaĉite ljude,
situacije i okolnosti koje su u skladu sa vašim dominantnim mislima.
Ne postoji uspjeh bez privremenog neuspjeha. Prepreke i razoĉarenja su neminovni i neizbjeţni.
Vaša sposobnost da pozitivno i kostruktivno odgovorite na nevolju će pokazati kakva ste vi,
u stvari, osoba.
Anegdote
Balkan
Citati
Ljubav
Mikser
Mudrosti
Najljepši odlomci
Poezija
Poslovice
Pouĉne priĉe
Pozitiva
Preporuĉujemo
Religija
Savjeti
Smisao
Sreća
Uspjeh
Video
Zen priĉe
KAKO POSTATI BOGAT?
September 22, 2009 bolmar 5 komentara
U narednim danima donosimo vam najzanimljivije dijelove knjige “Kako postati bogat?” koju potpisuje
Robert Kurc. Knjiga spada u „Samopomoć‟ literaturu i neki će je prosto ignorisati, dok će drugi iskoristiti
neke univerzalne savjete. Izbor je na vama.
Ima li većeg zločina od izgubljenog vremena? - Frensis Bekon
Šta se dogodilo sa osobom kakvom ste nekada sanjali da ćete postati? Većina ljudi upadne u zamku
rutinskog posla koji ostaje isti iz godine u godinu. Nekada osobe pune ţivota tako postanu
zarobljene u rutinskoj stvarnosti.
Uobiĉajeno je da osoba pati u tihoj frustraciji, zaboravljajući na kreativnu i bogatu osobu kakvom je nekada
sanjala da će postati. Naĉin na koji većina ljudi radi savršen je primjer. Većina ljudi radi samo da bi zaradili
novac potreban za ţivot i kao rezultat takvog razmišljanja glavninu ţivota provedu radeći stvari koje
zapravo ne ţele. S obzirom na to da posao koji rade nije dio njih, ne mogu ga voljeti i osjećati, posao nije
dio njih. Ĉim ne vole svoj posao, postaje im dosadan i mrze svaki trenutak proveden u radu. Uz puno sreće,
pod uslovom da im ostane novaca i zdravlja, tek će u pezniji moći ostvariti neke od svojih snova, uz gorak
osjećaj da su propustili najbolje godine svog ţivota.
U životu ne postoji takva stvar kao što je besplatni ruĉak. Ne oĉekujte stoga da vam bilo šta padne s neba.
Ţelite li zaista uĉiniti sebe i svoj ţivot u svakom pogledu bogatijim i srećnijim potrebno je puno truda.
Ukoliko ste spremni uloţiti potreban trud i energiju, onda moţete ostvariti bolji, srećniji i zdraviji ţivot. U
suprotnom se vratite u koloteĉinu svakodnevnice i nastavite se i dalje pitati:
“Zašto su drugi bogati, a ja nisam?”
OSTVARIVANJE CILJEVA U SEDAM
KORAKA
February 12, 2009 admin 3 komentara
Mnogi od nas nikad ne ostvare svoje snove jer sanjare da nešto urade, ali nemaju jasan plan kako to da urade. U ĉemu je štos? Najkraći odgovor – u pisanoj rijeĉi. Ipak, ne radi se samo o
usputnom zapisivanju naših ideja na papiru. Ciljevi moraju biti kompletni, detaljni i fokusirani – otprilike kao da koristite geografsku kartu – znate gdje ste sada i gdje ţelite stići. Ako strpljivo proĉitate do kraja ovaj tekst i poĉnete primijenjivati
savjete koje vam nudimo vaš ţivot se moţe dramatiĉno transformisati – na bolje.
1. Cilj koji ţelite ostvariti mora biti nešto što iskreno ţelite, a ne nešto što zvuĉi zanimljivo. Kako ćete to znati? Prosto – pitajte svoje srce. Ako radite nešto što vam se ne
sviĊa nikad nećete dati najbolje iz sebe. Zato se pri postavljanju ciljeva potrudite
da oni budu u skladu sa vašom prirodom, i sa vašim vrijednostima.
2. Cilj ne smije biti u suprotnosti sa vašim drugim ciljevima. To znaĉi otprilike: ne moţe i jare i pare. Izbjegavajte tzv. neintegrisano
razmišljanje koje podriva sve napore da ostvarite svoje ciljeve. Neintegrisano razmišljanje znaĉi da su stvari koje radite u konfliktnom odnosu i zato ih treba
maksimalno izbaciti iz svakodnevnog razmišljanja.
3. Osmisli ciljeve u šest oblasti ţivota: Porodica i dom
Duhovnost i etiĉnost
Finansije i karijera Fiziĉko zdravlje
Društvo i kultura Mentalno i obrazovno
Kad utvrdimo ciljeve u svim oblastima ţivota poĉinjemo na drugaĉiji naĉin da
sagledavamo ţivot. Ovaj proces takoĊe pomaţe u eliminaciji neintegrisanog
razmišljanja.
4. Napišite ciljeva u afirmativnom tonu
Osmislite svoj ţivot tako da radite za nešto što vas ĉeka u budućnosti, a ne za stvari koje ćete svakako ostaviti iza sebe. Kad zapišemo naše ciljeve mi zapravo
zapisujemo instrukcije našoj podsvjesti da se tome posveti u potpunosti. Naša podsvijest je jako efikasan instrument ali ima jednu manu – ne umije razaznati izmeĊu ispravnog i pogrešnog. Stoga, što ste vi pozitivniji u ţivotu više ćete
pozitivnih rezultata i ostvariti.
5. Napiši ciljeve do najsitnijih detalja. Umjesto da napišete „nova kuća‟ napišite „moderna kuća od sto kvadrata, sa
velikim dnevnim boravkom spojenim sa trpezarijom i kuhinjom, prostrano kupatilo sa puno svjetlosti, tri spavaće sobe i kupatilo na spratu, podrum za vino,
pogled na brdo i zelena površina od 500 kvadrata oko kuće sa asfaltiranim
prilazom‟. Suština je u tome da naša podsvijest dobije što preciznije instrukcije po kojima će raditi na ostvarenju cilja. Što više detalja dobije, to će biti jasniji konaĉni
proizvod koji ţelimo ostvariti. Evo još jednog trika kako da što preciznije opišete svoj cilj – zamislite kuću,
hodajte oko nje, uĊite unutra, u hodnik, u dnevni borakav i pronaĊite pogled na
brdo… itd. dok ne definišete svaki sitni detalj.
6. Neka cilj bude dovoljno izazovan Uvijek gaĊaj Mjesec, jer ĉak i ako promašiš završićeš meĊu zvijezdama. Definišite
svoje ciljeve tako visoko da ih moţete ostvariti, ali ne previsoko jer vas to moţe demotivisati. Pogrešno je recimo napisati: zaradiću milion evra u naredna
tri mjeseca – osim ako ne dobijete na lutriji teško da ćete to legalnim putem
ostvariti. Razumijete kvaku?
7. NAJVAŢNIJA STVAR – zapiši svoje ciljeve!! Kad zapišemo svoje ciljeve mi zapravo iscrtavamo kartu koju ćemo koristiti da
ostvarimo cilj. S vremena na vrijeme pogledajte ciljeve, modifikujte ih prema okolnostima i trudite se da ste stalno fokusirani na njihovo ostvarivanje. Ĉak i
kad morate modifikovati ciljeve to ne znaĉi da ih niste uspjeli ostvariti, već da ste
bili dovoljno razumni da uvidite greške. Niko nije savršen.
POGLEDAJ POVEZANE TEKSTOVE:
1. SAVJETI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA Mnogi ljudi nikad ne uspiju ostvariti svoje ciljeve.
Najnovija istraživanja... 2. 7 KORAKA DO OSTVARENJA CILJA 1. KORAK: Odluĉite šta taĉno želite. Jedan od najgorih naĉina...
3. SEDAM TEORIJA O MOTIVACIJI Šta god o motivaciji govorili ili slušali, sve se svodi...
4. 3 JEDNOSTAVNA KORAKA ZA SREĆU Tokom kasne jeseni i zimi nije baš jednostavno uvijek
odavati...
5. SEDAM POKRETAĈA Ne moraš biti veliki da bi poĉeo, ali moraš poĉeti...
6. UMIJEĆE MALIH KORAKA Ne molim Te, Gospodine, za ĉuda i videnja, nego za...
Postavljeno pod: Uspjeh Tagovi: ciljevi, motivacija, Uspjeh
3 Odgovora OSTVARIVANJE CILJEVA U SEDAM KORAKA
1. Mudre misli » 10 SAVJETA ZA UPRAVLJANJE VREMENOM says:
18. 02. 2009. at 17:40
[...] ORGANIZUJ SE – definiši prioritete i ciljeve koje namjeravaš ostvariti i na osnovu njih
osmisli kako ćeš ih [...]
Reply
2. Mudre misli » SEDAM TEORIJA O MOTIVACIJI says:
26. 02. 2009. at 15:20
[...] ili ih pokreće i nešto drugo, kao slobodno vrijeme, dodatno obrazovanje, dobra radna okolina,
novi izazovi. Dodatni izazov kompanijama, ĉiji lideri ţele motivisane zaposlene, u ovom vremenu
jeste i to da [...]
3. USPEH JE NAJBOLJA OSVETA « tetkasaveta says:
5. 10. 2012. at 20:23
[...] Savet je jednostavan: koncentrišite se na sebe i neka vas previše ne zamaraju uspjesi ili
imovina drugih ljudi. [...]
SEDAM TEORIJA O MOTIVACIJI
October 10, 2008 admin 1 komentar
Šta god o motivaciji govorili ili slušali, sve se svodi na dilemu – motiviše li zaposlene iskljuĉivo
novac ili ih pokreće i nešto drugo, kao slobodno vrijeme, dodatno obrazovanje, dobra radna
okolina, novi izazovi. Dodatni izazov kompanijama, ĉiji lideri ţele motivisane zaposlene, u ovom vremenu jeste i to da
će zbog usporavanja privrednog rasta, rastuće inflacije i globalno loših poslovnih prilika biti u
situaciji da imaju manje novca za motivisanje zaposlenih, a mnogi na prvi pogled nefinansijski modeli motivacije, poput postdiplomskih studija, raznih treninga, izgradnje timova i sliĉnog,
zapravo poĉivaju na trošenju kompanijskog novca.
Motivisanje zaposlenih bez materijalnih ulaganja biće jako teško, a ponegde moţda i nemoguće.
Iako se naoko moţe ĉiniti jednostavnim, priĉa o tome kako motivisati zaposlene višestruko je
sloţena kad se samo malo zagrebe ispod površine. Nauĉnici se u istraţivanjima već stotinu godina trude da dokaţu kako novac u obliku plate,
bonusa, stimulacije, sluţbenog automobila ili laptopa nije prvi, najvrjedniji i neprikosnoveni motivator. Na prestolje uzdiţu zanimljiv posao i ostvarenje uspjeha. MeĊutim, koga god na ovim prostorima ozbiljnije da pitate šta ga motiviše, novac će biti ako ne
prvi, onda sigurno drugi najvaţniji ĉinilac zbog kog se bude, odijevaju i odlaze na posao.
Sedam teorija i primjena
Teorija potreba – izvor motivacije je nesvjestan, voĊen potrebama, pa je primjena teorije vrlo
ograniĉena,
Teorija pravednosti – nastoji da smanji osjećaj napetosti zbog uoĉene nepravde, primjena joj je
ograniĉena jer se doţivljaj nepravde moţe ublaţiti i na druge naĉine, a ne samo pojaĉanom
motivacijom,
Teorija oĉekivanja – izvor motivacije je odnos izmeĊu ţeljenih rezultata, nagrade za uĉinak i
uloţeni trud, primjena joj je uspješna jer odgovara na pitanje zašto se ljudi više trude,
Teorija jaĉanja – drţi da je izvor motivacije nagrada za uĉinak, primjena joj je umjereno uspješna
jer nagraĊivanje moţe biti efikasno na nekim poslovima, ali se, kad je rijeĉ o pokušaju promjene
ponašanja zaposlenih, pojavljuju etiĉki problemi,
Teorija postavljanja ciljeva – izvor motivacije je usmjeravanje ponašanja prema postavljanju
ciljeva, primjena joj je uspješna jer se ciljevi mogu postavljati na svim poslovima,
Teorija samoregulacije – smatra da je izvor motivacije praćenje povratne informacije o
obavljenom poslu sroĉene tako da povećava dostiţnost ciljeva, primjena joj je uspješna jer firma
moţe zaposlenom da pruţi takvu povratnu informaciju,
Teorija karakteristika posla – izvori motivacije ljudi nalaze se u poslu zato što imaju snaţnu ţelju
za uspjehom, primjena je umjereno uspješna jer nije jasno da li je u opisu posla rijeĉ o neĉem što
odreĊuje kompanija ili o subjektivnom utisku zaposlenog.
**
Sedam savjeta za bolju motivaciju
Osigurajte da motivi i vrijednosti zaposlenih odgovaraju radnom mjestu, Osigurajte da posao zaposlenih bude trajno privlaĉan i skladan sa njegovim motivima i
vrednostima, Definišite ciljeve posla na naĉin da oni budu jasni, izazovni, privlaĉni i mogući,
Osigurajte zaposlenima liĉne i materijalne resurse koji će osigurati efikasnost,
Kreirajte okruţenje koje pojedincu pruţa društvenu podršku, Osnaţite radna svojstva zaposlenih,
Uskladite sve te elemente u dosljedan sociotehnološki sistem.
10 SAVJETA ZA UPRAVLJANJE
VREMENOM February 11, 2009 admin 2 komentara
Ţivimo u vremenu informacija što nam ponekad pomaţe, ali ĉesto pravi probleme. Jedan od
najvećih problema koji opterećuje mnoge ljude je nepotrebno gubljenje vremena. Uz nekoliko
zgodnih savjeta gubitak vremena se moţe efikasno eliminisati. Nudimo vam deset savjeta koji
vam mogu biti korisni.
1. POŠTUJ SVOJE VRIJEME. Kad poštuješ svoje vrijeme, okolini govoriš da poštuješ
sebe. 2. ORGANIZUJ SE – definiši prioritete i ciljeve koje namjeravaš ostvariti i na osnovu
njih osmisli kako ćeš ih ostvariti.
3. NAPRAVI HIJERARHIJU VAŢNOSTI – Neke su obaveze bitne i neodloţne, a druge
su bitne, ali ih moţete odloţiti. Birajte uvijek prvo bitno i neodloţno. 4. UTVRDI DNEVNI RASPORED – Napravi evidenciju dnevnih obaveza i trudi se da ih
ispoštuješ dok ne stekneš naviku efikasnog rada.
5. ELIMINIŠI „SUTRA ĆU“ – Obaveze rješavaj bez odlaganja, jednu po jednu. Najbolje je rješavati ĉim se pojave ukoliko tad nemaš bitne i neodloţne obaveze.
6. NAUĈI REĆI „NE“– Mnogi ljudi su besposliĉari i mnoge tehnološke novotarije nam
kradu dragocjeno vrijeme. Recite im “NE”!
7. PLANIRAJ UNAPRIJED – Nauĉi da isplaniraš cijelu nedjelju, pa i mjesec. Tako ćeš
uvijek biti spreman i znaćeš kako se postaviti prema obavezama.
8. ULAŢI U SVOJU KONKURENTNOST – Svaki dan iskoristi da nauĉiš novu vještinu
koja će ti pomoći da ubrzaš rješavanje obaveza – npr. brzo kucanje.
9. PLANIRAJ VRIJEME SAMO ZA SEBE – Svima nam treba unutrašnji mir i zato je bitno da isplaniraš bar 10 minuta dnevno koje ćeš posvetiti samo sebi.
10. NAGRADI SE – Razvijanje navike upravljanja vremenom nije lako. Zato se nagradi
sitnicom svake nedjelje kada uspiješ ispoštovati isplanirano.
< ! /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-
rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-
padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-
pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-
language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} >
< ! [endif] >
Ţivimo u vremenu informacija što nam ponekad pomaţe, ali ĉesto pravi probleme. Jedan od
najvećih problema koji opterećuje mnoge ljude je nepotrebno gubljenje vremena. Uz nekoliko
zgodnih savjeta gubitak vremena se moţe efikasno eliminisati. Nudimo vam deset savjeta koji
vam mogu biti korisni.
1. POŠTUJ SVOJE VRIJEME. Kad poštuješ svoje vrijeme, okolini govoriš da poštuješ
sebe.
2. ORGANIZUJ SE – definiši prioritete i ciljeve koje namjeravaš ostvariti i na osnovu njih osmisli kako ćeš ih ostvariti.
3. NAPRAVI HIJERARHIJU VAŢNOSTI – Neke su obaveze bitne i neodloţne, a druge
su bitne, ali ih moţete odloţiti. Birajte uvijek prvo bitno i neodloţno.
4. UTVRDI DNEVNI RASPORED – Napravi evidenciju dnevnih obaveza i trudi se da ih ispoštuješ dok ne stekneš naviku efikasnog rada.
5. ELIMINIŠI „SUTRA ĆU“ – Obaveze rješavaj bez odlaganja, jednu po jednu. Najbolje je rješavati ĉim se pojave ukoliko tad nemaš bitne i neodloţne obaveze.
6. NAUĈI REĆI „NE“– Mnogi ljudi su besposliĉari i mnoge tehnološke novotarije nam
kradu dragocjeno vrijeme. Recite im “NE”! 7. PLANIRAJ UNAPRIJED – Nauĉi da isplaniraš cijelu nedjelju, pa i mjesec. Tako ćeš
uvijek biti spreman i znaćeš kako se postaviti prema obavezama.
8. ULAŢI U SVOJU KONKURENTNOST – Svaki dan iskoristi da nauĉiš novu vještinu
koja će ti pomoći da ubrzaš rješavanje obaveza – npr. brzo kucanje.
9. PLANIRAJ VRIJEME SAMO ZA SEBE – Svima nam treba unutrašnji mir i zato je bitno da isplaniraš bar 10 minuta dnevno koje ćeš posvetiti samo sebi.
10. NAGRADI SE – Razvijanje navike upravljanja vremenom nije lako. Zato se nagradi sitnicom svake nedjelje kada uspiješ ispoštovati isplanirano. <><><><>
<><>< -->
PREOBRAŽAJ STVARI January 28, 2013 admin Nema komentara
Jednom sam ja, Ĉuang Ce, sanjao da sam leptir. Lepršajući naokolo, srećan i veseo, radio sam šta
mi se prohtije. Ne bijah svjestan da sam Ĉuang Ce. Odjednom, probudih se, i gle, ponovo bijah
Ĉuang Ce. Sada ne znam jesam li ĉovjek koji je sanjao da je leptir, ili leptir koji sanja da je
ĉovjek? IzmeĊu ĉovjeka i leptira mora postojati razlika! To je ono što se naziva preobraţaj stvari.
VELIKI SMISAO MALIH STVARI August 11, 2010 bolmar Nema komentara
Zamisli jednu ogromnu slagalicu i da u toj slagalici fali nekoliko puzli. I iako vidiš cijelu sliku,
ima nešto što ti muti oko. Nešto što sliku ĉini nepotpunom.
Zamisli sad jednu posudu. A odmah i zamisli njeno dno sa nekoliko rupica, jedva vidljivih
ljudskom oku. Šta bi se desilo ako naspemo vodu unutra? Posuda neće moći da zadrţi teĉnost,
a nedugo zatim ta teĉnost će i iscuriti.
Zamisli pak sada jedan moćan automobil. I zamisli da mu na motoru nedostaje par malih šarafa.
Ako automobil krene, a ti šarafi fale…to moţe da prouzrokuje smrt ljudi u njemu. Zar ne!
A sada zamisli svoj ţivot, svakoga dana isprepleten raznoraznim stvarima. Neke od njih su od tako
velikog znaĉaja da su u stanju da ti izmijene ţivot za 180 stepeni. A na druge si već toliko navikao
da ih doţivljavaš kao nešto svakodnevno i potpuno prirodno – ustajanje, posao ili škola, veĉera,
televizija i spavanje. A drugoga dana sve se ponavlja iznova.
Ali postoje i one male stvari koje ne primjećuješ baš uvijek i ne cijeniš baš uvijek. To su te male
stvari, nešto kao sastojci za spravljanje nekog jela – moţe i bez njih, ali ako ih ne staviš u
jelo…ukus će biti loš. Takve stvari moţda i neće promijeniti pravac tvog ţivota, ali će sigurno tvoj
dan naĉiniti smislenijim i ispunjenijim.
Naţalost, ĉesto propuštamo te male stvari – jedan ozareni osmijeh koji razigrano viri iza gustih
tamnih oblaka; njeţni cvrkut ptica koje se raduju nadolazećem proljeću; veseli smijeh djece koja
se igraju u dvorištu…Ima još mnogo takvih sitnica, koje primjećujemo jako teško. Moţda i zbog
toga što smo navikli da su dio našeg okruţenja da ni ne moţemo više da ih razlikujemo od velikih
stvari. A prava istina je ustvari da ĉim nauĉimo da ih razaznajemo i da im se radujemo, tek tada
ćemo poĉeti da se naslaĊujemo punoćom naših sopstvenih ţivotá. I tek kada zapoĉnemo dan
zahvalni tim „sitnicama“, tek tada ćemo i doţivjeti istinsko zadovoljstvo u ţivotu.
A ti?!
Kako ti gledaš na te male stvari? Uspijevaš li da ih prepoznaš u svome danu? Cijeniš li ih
dovoljno?
Jer jedino ti znaš odgovor, i jedino si ti taj koji odluĉuje koje sastojke treba staviti u to Ţivotno
Jelo.
Napravi ga tako, da ti bude i ukusno i prijatno, i da ti priĉini i nasladu i zadovoljstvo.
SMISAO ŽIVOTA December 22, 2009 sidmar 6 komentara
Ne zaboravi da je svakome ponekad teško. Nevjerovatno je iznurujuće kad svakog dana radiš nešto u ĉemu ne uţivaš ili za šta te je
baš briga. Ali ako slijediš svoje snove, bar ćeš se izmoriti onim što najviše voliš. Dobro,
moţda će ti se ĉiniti da to baš i nije veliki doprinos sveopštoj ravnoteţi. Ipak, veruj mi da
jeste. Ako iscijediš ono najbolje iz svog ţivota i uţivaš u svakoj kapi sve obiĉno oko tebe
postaće neobiĉno. Kad radiš ono što voliš, svakog se jutra izmigoljiš ispod ćebeta i drago
ti je što je svanuo još jedan dan i ispuni te iskrena radost koja je strašno zarazna. Baš kao kad prsneš u smijeh, pa onda još neko poĉne da se smije sa tobom, i još neko,
dok na kraju svi ne poĉnete da se valjate od smijeha, i ne zaboli vas stomak, i ne
ostanete bez daha, toliko da ne moţete ni da ustanete. Ali ipak je od svega najbolje to što kad radiš ono od ĉega ti se brkovi ukovrdţaju
(naravno, pod pretpostavkom da imas brkove) time ohrabruješ i druge da slijede svoje
snove, i tako ti, prijatelju, mijenjas svijet! Znaš šta? Ĉak i da debelo omaneš i sve ţivo zabrljaš, svejedno ćeš uţivati u toj
nevjerovatno zabavnoj ţivotnoj pustolovini, i uveĉe ćeš zaspati znajući da si dao sve od
sebe i uĉinio nešto, a ujutru ćeš se radovati budućnosti koja je divna i uzbudljiva koliko
god poţeliš. A znaš šta još? Ako samo oslušneš srce i mućneš glavom, nikad nećeš omanuti!
Bredli Trevor Griv
U ĈEMU JE SMISAO POSTOJANJA?
December 16, 2009 bolmar 1 komentar
Šta je to što jeste? Zašto jesam i da li uopšte jesam? Ko je taj što traga za sobom? Sva ova pitanja su odraz ĉovjekove ţeĊi
za samim sobom. Nikakva teorija – ma koliko veliĉanstvena bila – ne moţe da ugasi tu suštinsku
ţeĊ, jer metafiziĉki ţubor još više rasplamsava vatru traganja. Vjera umije da bude utjeha – zato
sam i rekao da je ponekad opasna. Um je spreman da povjeruje u sve što mu odgovara.
Vjerovanje ĉovjekovo bezuspešan je pokušaj da utjehom obloţi stvarnost i da tako, makar i za
tren, utopli golotinju svog doţivotnog nesnalaţenja. Kao uplašeno dijete koje zviţduće u
psihološkom mraku, on se brani dogmama, teorijama i rijeĉima, prividno zaglušujući
nepomjerljivu tišinu neznanja.
Sve nas to uspavljuje, a pravi cilj je buĊenje. Ja nisam protiv vjere, ali jesam za prekid sna. Ĉovjeku koji hoće da se probudi niko – a pogotovo ne uĉitelj – ne smije da postane uspavanka.
Ako uĉenik to ne shvati na poĉetku, slatki snovi o buĊenju pretvoriće se u noćnu moru
samozavaravanja.
SREĆA JE NEŠTO O ĈEMU
ODLUĈUJETE UNAPRIJED
August 04, 2009 sidmar 2 komentara
Jedan ĉovjek od devedeset dvije godine, mali,
dobrodrţeći i ponosan, koji je svakog jutra bio kompletno obuĉen, sa kosom moderno namještenom i
savršeno obrijan, iako je skoro slijep, danas se doselio u staraĉki dom. Njegova 70-godišnja supruga
nedavno je umrla, zbog ĉega je bilo neophodno da se preseli u dom.
Poslije mnogo sati strpljivog ĉekanja u holu doma, ugodno se nasmiješio kada su mu rekli da je
njegova soba spremna. Dok je upravljao svojom šetalicom ka liftu, opisao sam mu njegovu malu sobu, ukljuĉujući i roletne koje su bile na prozoru.
“SviĊa mi se”, rekao je sa entuzijazmom osmogodišnjaka kome su upravo pokazali novo štene.
“Gospodine, još niste vidjeli sobu. Saĉekajte još malo!”
“To nema nikakve veze”, rekao je. “Sreća je nešto o ĉemu odluĉujete unaprijed. Da li će mi
se dopasti soba ne zavisi od toga kako je rasporeĊen namještaj, već kako ja rasporeĊujem svoje
misli. Već sam odluĉio da mi se dopada. To je odluka koju donosim svakog jutra kada se
probudim. Ja imam izbor: mogu da provedem dan u krevetu brojeći teškoće koje imam sa
dijelovima tijela koji više ne rade, ali mogu da ustanem iz kreveta srećan zbog onih koji još uvijek
rade. Svaki dan je poklon, i dok su mi oĉi otvorene misliću na novi dan i na sve srećne
uspomene koje sam odloţio. Bar za ovo doba svog ţivota.
Starost je kao bankovni raĉun: sa njega podiţete ono što ste tu uloţili. Moj savjet vam je da
ulaţete mnogo u banku sjećanja. Hvala vam za vaš dio u banci sjećanja. Ja još uvijek ulaţem.”
ZVEZDA U ĈIJIM JE GRUDIMA
NEŠTO KUCALO
November 29, 2011 admin 9 komentara
Jedne prozraĉne noći meĊu zvezdama izbi svaĊa
koja je od njih najneţnija, najblistavija, najlepša. Kako samo jednu od mladih lepotica izdvojiti i dati joj
krunu lepote?
Šaputale zvezdice, šapućući sve više se spuštale ka zemlji, sve svetlije postajale i krunile se kao latice
srebrnog cveta. Iznenada se jedna priseti da se odavno nisu kupale u jezeru. U noći punoj mirisa trava
spuštale su se zvezde i poput srebrnih leptirića padale na jezero. Zvezda koja je prva stigla na obalu jezera
ĉu nekakav tanani zvuk i zaĉudi se.
U svojoj nebeskoj bašti mogla je mnogo toga da vidi i ĉuje, ali glas frule bio joj je nepoznat. Polako,
zadrţavajući dah prikrade se Zvezda ka mestu odakle je zvuk dolazio i vide: sedi ĉobanĉe, svira, frulom
uspavljuje vetar.
Zagleda se Zvezda u mladića, ne diše, ne pomera se s mesta. Da je bacio udicu mogao ju je u ĉasu uhvatiti.
Ali, ne osvrće se momak, ne gleda. Zna: “Ko Zvezdu nebesku u srcu primi – dušu je svoju izgubio”. Ali,
sopstvene ga oĉi ne slušaju.
- Sviraj mi još malo!. – zamoli Zvezda, a jezero srebrom buknu. Kako je mogao da je odbije? Da od oĉiju
njenih umakne?
Zasvira momak tako tiho da šuma zadrţa dah, a nebo se zvezdama osu. Zvezdica se i ne pomeri. Kao
okovana stajala je i slušala, bez daha, zatvorenih oĉiju. Tek kad rub istoĉnog neba porumeni – ona otvori
oĉi, i šapnu:
- Moram ići!
Zvezda je od te noći, svaki put kad se nebeska bašta kao ruţiĉnjak svetlošću ospe, silazila na jezero i
slušala glas frule, nema od neţnosti i ĉeţnje. A kad bi se momak od svirke umorio, stavljala mu je glavu
sebi u krilo, zaklanjala ga slapom kose i ĉekala da se na pritihlim vodama jezera, kao rumeni lokvanj, javi
prvi zrak sunca. Tek tada bi mu spustila glavu s krila, poljubila ga i pridruţila se svojim nebeskim
sestricama. Šta se za to vreme u nebeskoj bašti zbiva nije znala, niti je pitala. Jedva je ĉekala noć da siĊe na
jezero.
Svakim danom je postajala sve svetlija i neţnija. Ĉitavim njenim telom razvila se toplota, a u grudima
poĉinje nešto da joj kuca.
- Na opasne si se staze, kćeri, uputila!- Velika Zvezdana Majka nabra ĉelo. Saberi se i radi što i ostale tvoje
sestrice. Svet ljudi i svet zvezda nespojiv je.
Njena ljubimica gledala ju je milo, blistajući. Taj, toliki sjaj zbuni staricu. Davno, u njenoj mladosti, jedna
je zvezda naglo sinula, blešatala i od sopstvenog bleska izgorela. Niko nije saznao zašto. Je li ovog puta isti
sluĉaj?
- Dobro bi bilo da ne napuštaš nebesku baštu! – reĉe Velika Zvezdana Majka, ali Zvezda nije mogla da
prihvati njen savet.
- Moram da je napustim, majko!
- Šta je sa tobom kćeri, jesi li bolesna?- Velika Zvezdana Majka pipnu joj ĉelo, pipnu joj obraze: goreli su.
Kakav je to šum?
Zvezdana Majka prinese uho grudima njene miljenice i ĉu kako odande dopire uţurbano kucanje kakvo se
na nebeskim livadama nikada nije ĉulo. Od kada za sebe zvezde pamte, nijednoj nije u grudima šuštalo,
nije kucalo. Pozvaše Vidara za savet.
Ni on nije znao šta to u grudima Zvezde kuća. Mogao je samo da nagaĊa.
- Ljudi imaju nešto što im u grudima kuca!- reĉe Vidar. – Zato umiru.
Zvezde su veĉne. Ne znam šta je s ovom. Nije se još rodla zvezda koja bi imala ljudsko srce…
- Nebeski Vidar prepisa mirovanje u tišini, a Velika Zvezdana Majka zakljuĉa nebesku baštu.
- Šta li je sa Zvezdom?- pitao se momak i svirao tako neţno da je lišće s vrha kapalo, a meseĉina se kao
suza niz obraz neba slivala. Ali, njegova Zvezda ne doĊe. Ponekad, gledajući u nebo, verovao je da je vidi.
Ali, kako da bude siguran?
Iz daleka sve su zvezde jednako sjajne, jednako neţne. Nad jezerom je, kao vetrom nošen list, letelo vreme.
Odlazile su na jug divlje guske i vraćale se, opet išle. Godine su prolazile.
Momak nije skidao pogled s neba. Postade glatka i kao ćilibar ţuta svirala u njegovoj ruci…
- Ko je ovo?- upita se momak jedne noći pune meseĉine ugledavši svoj lik u vodi. Već ostareo, kosa mu je
bila srebrna, tanke kao u ptice kosti. Mesec mu je prohladnom rukom doticao obraz.
- Ti Meseĉe, koji ne prestaješ da lutaš, jesi li video moju Zvezdu?
-Video sam sve zvezde! podiţe Mesec vrh obrve.- Kako da znam koja je tvoja?
-Moja je najneţnija, najlomnija.
-Misliš na ovu kojoj u grudima nešto kuca? Koja stalno pokušava da pobegne, jer ne shvata da će, nastavi li
kako je poĉela, od sopstvenog bleska izgoreti.
- To je sigurno, moja Zvezda!- klinku Ĉobanin i zadrhta: zar zvezde nisu veĉne? Zamoli Ĉobanin Mesec da
ga ponese u posetu bolesnoj Zvezdi, ali Mesec se naglas nasmeja: to nije bilo, niti će biti, neka zaboravi na
Zvezdu, neka na nešto drugo misli…
Mudar je bio Meseĉev savet, ali Ĉobanin nije mogao da ne misli na Zvezdu. Poĉe Ĉobanin da priviĊa
Zvezdu.
U kapi rose video ju je, u letu svica, u oku gušterice. Sve duţe i neţnije je svirao, dok nije i jezero, i šumu i
Mesec na nebu zaĉarao.
Obamrle i neme slušale su ga zvezde. Njegova, najednom, buknu i otkide se s neba. Šta je se tiĉe nebo. Do
Ċavola i veĉnost!
U svetlom luku pade Zvezda kraj Ĉobaninovih nogu.
- Je li to moje Ĉobance?- upitala bi se druga zvezda na njenom mestu.
-Je li to moja Zvezda? upitao bi se drugi ĉobanin, ugledavši zvezdu ĉije su se oĉi gasile.
Ali, ni Ĉobanin ni Zvezda nisu ništa pitali. Samo je Zvezda Ĉobaninu pruţila ruku i podigla ga uvis. Travke
su oĉi otvarale da ih vide.
Njih dvoje penjali su se sve više, ko zna u koja nebesa stigli, ko zna u kojoj se nebeskoj bašti zaustavili.
Mesec i oblaci o tome ne govore…
Ali, u svetle veĉeri kada se u jezeru, kao beli cvetovi lokvanja, rascvetaju zvezde – silazi sa visina glas
frule i ne prestaje do zore. Ĉuju ga samo oni koji umeju da vole.
MESEĈEV PRAH
January 23, 2011 bolmar 2 komentara
Bose stope gackaju po pesku opijenom slanim dahom mora..
Mesec se kupa i rastresa srebrnu prašinu..
Pruţam ruke u visine..
Golicaju me zvezde..
Horizonti šapuću..
Morske dubine zovu me.
Ispod Meseĉevog srebra
sahranjene tajne… Vekovima ĉuvane.
Ove noći ja sam Meseĉev prah
i šapat morskih dubina.
Zvezde su zaspale na zenicama mojim.
Ponovo sanjam..!
Olivera Simović
U PLAVOJ TIŠINI
February 02, 2011 admin Nema komentara
Ćutim, u krvi kuljaju krici…
Grebem po zidovima koje sam davno dizala sama,
istim ovim rukama, ciglu po ciglu…
Da više nikad ne priĊeš mi.
Da više nikad ne povrediš me.
Ćutim. Nemi grĉ na usnama ne pušta srce da iskoĉi iz grudi.
Srce dobuje u grlu zaglavljeno.
a duši ova koţa je tesna…
Grebem po zidovima koji su me ĉuvali od tebe i od drugih…
i ruke su krvave… al‟ ja bih da dišem…
Otresla sam plavi prah sa svojih zenica.
Ne sanjam više. Samo bih da dišem…
Mesec me grli, drhtim i hladno je.
Osmehujem se… kao ranjena zver u hladnoj noći,
dok vetrovi šibaju, pokazujem zube.
Ćutim. U krvi kuljaju krici.
Osmehujem se. Mislim, niko me neće dirati.
I ne dam srcu da drhti. Ţelim da se zaledi…
Zenice su prazne. Mislim, bolje je tako…
Krvlju svojom topim zidove.
I mislim, neće me niko primetiti. Mogu da izaĊem
Jer ja više nisam ja.
Neće me povrediti…
Puštam korak, ne ostavljam tragove…
Mesec me otrţe iz zagrljaja…
Kaţe, sada si sama, idi… kreni…
Mislim, mogu, idem. Dišem…
Osmehujeem se, jer ĉini se da prvi put dišem.
Htela sam da pohrlim napred …
Što dalje od moje tvrĊave. Posrnula sam.
Našao si me, moţda po mirisu razjapljenih rana.
Zario si kandţe u moje grudi. Ponovo.
I išĉupao krike.
Srce se topilo u okeane. Zahvalna sam ti, jer ponovo plaĉem.
Pogled se gubio iza horizonta.
Zvezde su utihnule.
Dubine mojih okeana vuku me, da utopim se i da ne drhtim više.
Mislim, gotovo je. Vidim tvoj lik, osmehujem se,
kao ranjena zver, kezim zube …
Sklapam oĉi.
Dve plave zvezde šapuću, dozivaju me …
Drhtavi šapat. Nemam pravo da odem.
Još tople krvi imam i još suza imam da progutam ih
i zagrejem svoje srce. Da se vratim.
I da vratim ponovo, ciglu na ciglu.
Da moje zvezde više nikad ne zadrhte.
Oĉi moga sina.
Prosipam plavi prah na njegove zenice
i šapućem mu…da treba da sanja. Lepo je sanjati.
Osmehuje se. Detinji topli osmeh.
I greje mi srce … I ne drhtim više … I dišem.
Za njega. Dovoljno je.
Da nikada ne vidi lice mog dţelata.
I da nikad više ne zadrhti.
Olivera Simović
SMISAO – Gabrijel Garsija Markes
November 06, 2008 admin 1 komentar
Kad bi Bog za trenutak zaboravio da sam ja samo marioneta, i podario mi komadić ţivota,
moguće je da ne bih kazao sve što mislim,
ali nesumnjivo bih mislio sve što kaţem.
Stvari bih cijenio, ne po onome što vrijede, već po onome što znaĉe.
Spavao bih manje, sanjao više, shvatio sam da da svaki minut koji provedemo zatvorenih oĉiju
gubimo šezdeset sekundi svjetlosti.
Hodao bih kad drugi zastanu, budio se dok ostali spavaju. Slušao bih kada drugi govore, i kako bih uţivao u sladoledu od ĉokolade.
Kada bi mi Bog podario komadić ţivota, oblaĉio bih se jednostavno,
izlagao potrbuške suncu, ostavljajući otkrivenim ne samo tijelo već i dušu.
Boţe moj, kada bih imao srce ispisivao bih svoju mrţnju na ledu, i ĉekao da ugrije sunce.
Slikao bih Van Gogovim snom, na zvijezdama jednu benedetijevu poemu, a Seratovu pjesmu bih poklanjao kao serenadu u ĉasu svitanja.
Zalivao bih ruţe suzama, da bih osjetio bol njihovih bodlji i strastveni poljubac njihovih latica… Boţe moj, kada bih imao jedan komadić ţivota…
Ne bih pustio da proĊe ni jedan dan, a da ne kaţem ljudima koje volim da ih volim.
Uvjeravao bih svaku ţenu i svakog muškarca da su mi najbliţi i ţivio zaljubljen u ljubav. Dokazivao bih ljudima koliko griješe kada misle da prestaju da se zaljubljuju kada ostare,
a ne znaju da su ostarili kada prestanu da se zaljubljuju. Djeci bih darovao krila, ali bih im prepustio da sama nauĉe da lete.
Stare bih pouĉavao da smrt ne dolazi sa starošću, već sa zaboravom.
Toliko sam stvari nauĉio od vas ljudi…
Nauĉio sam da ĉitav svijet ţeli da ţivi na vrhu planine,
a da ne zna da je istinska sreća u naĉinu savladavanja litica.
Gabrijel Garsija Markes
SVE NAS ĈEKA NUŽNOST ZBIVANJA
January 23, 2013 admin Nema komentara
Kada je umrla Ĉuang-ceova ţena, njegov prijatelj Hui Si je krenuo da mu izrazi sauĉešće. NaĊe ga kako
sjedi na podu, pjeva i bubnja po zdjeli. Kad ga je upitao zar ne osjeća ţalost prema pokojnoj ţeni, Ĉuang
Ce mu reĉe:
„Kada je umrla, bio sam jako ţalostan. Potom sam razmislio polazeći od samog poĉetka, u kome ona nije
imala ni ţivot, ni oblik, pa ĉak ni svojstva. Bila je dio velike bezobliĉnosti. Zatim se promijenila,
poprimivši svojstva, pa oblik i onda ţivot. Sada se ponovno mijenja i prelazi u smrt. Ove promjene su
jednake slijedu ĉetiri godišnja doba, proljeća, ljeta, jeseni i zime. Sada ona poĉiva u velikoj kući svemira.
Da idem naokolo plaĉući i nariĉući, ponašao bih se kao ĉovjek koji ne shvata nuţnost zbivanja. Zato sam
prestao.”
ŠTA JE TO ŽIVOT?
January 09, 2013 admin Nema komentara
Ja znam sada ovo: ja sam
neizbjeţan. Jedina stvar koja me moţe sada zaustaviti to je ludilo, bolest ili smrt. Ţivot nije ni potpuno
rĊav, ni potpuno dobar, ni potpuno ruţan, ni potpuno lijep; on je ţivot, ţivot, ţivot. On je divlji, svirep,
blag, plemenit, strastan, velikodušan, glup, ruţan, lijep, bolan, radostan – on je sve to i još više – a ja sve to
ţelim da upoznam, i tako mi boga, upoznaću, makar me za to i na krst razapeli. Ići ću na kraj svijeta da ga
naĊem i shvatim. Upoznaću ovu zemlju i kada je proĊem znaću je kao dlan svoje ruke i staviću je na hartiju
i naĉiniti istinitom i lijepom.
Odlomak iz pisma Tomasa Vulfa majci – Izbor gosta urednika Stefana Simića (pisac)
ŽIVOT – CITATI
January 17, 2012 admin Nema komentara
“Svi pravi ţivoti su lijepi i teški.” ~ Ivo
Andrić
“Kao što dobro iskorišćen dan daruje ugodan san, tako i dobro proţivljen ţivot daruje smirenu smrt.” ~
Leonardo da Vinĉi
“Ţivot je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo ţivot.” ~ Gete
“Onaj ko smisao svog ţivota traţi u duhovnom usavršavanju, ne moţe da bude nezadovoljan, jer je ono što
on ţeli uvijek u njegovoj vlasti.” ~ Blez Paskal
“Voliš li ţivot? Onda nemoj traćiti vrijeme jer je od vremena sastavljen ţivot.” ~ Bendţamin Frenklin
“Najvaţnija ljudska teţnja je teţnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteţa, ĉak i
naša egzistencija zavisi od toga. Jedino moralnost u našem djelovanju moţe dati ljepotu i dostojanstvo
našem ţivotu.” ~ Albert Ajnštajn
“Doţivjeti istinsku radost ţivota znaĉi pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veliĉanstvenim, biti
snaga prirode umjesto grozniĉave, sebiĉne, sitne duše.” ~ Dţordţ Bernard Šo
CITATI BORISLAVA PEKIĆA
October 22, 2011 bolmar Nema komentara
Što mora biti nije za strah. Za
strah je samo što ne mora biti, a ipak se dogaĊa.
Neznanje raĊa gordost, gordost – neznanje.
Ništa nije neizbjeţno. Sve je – neizvjesno.
Neizvjesnost je: Izbor, Sloboda, Sluĉaj, Strijepnja.
Po pravilu ljudski jezik postaje sve njeţniji, ukoliko su mu obiĉaji svirepiji.
Ĉovjek je zavisan od razuma kao bolesnik od bolesti koja ga ubija.
Ĉovjek zaista umire. Zato se smrti i plaši. Jedino je ţivo biće koje od smrti zazire. Jer, samo za njega smrt
je konaĉan nestanak.
Ono što mora da bude nije nesreća. Nesreća je samo ono što ne mora biti, a ipak se dogodi. Nesreću uvijek
izazivaju ljudi. Priroda vlada onim što biti mora.
Prestao je vjeĉni rat prirode i ĉovjeka. Ĉim je shvatio svoju moć ĉovjek se prema prirodi poĉeo ponašati
kao prema sluĉajnoj i nesnosnoj rogobatnosti u ureĊenom poretku vještaĉkih stvari, u svijetu vlastitih
proizvoda, koji bi, inaĉe, bez prirode bio savršen.
Borislav Pekić po izboru Ljiljane Pekić
BORISLAV PEKIĆ – CITATI
May 15, 2012 admin Nema komentara
“Za dušu nema kalauza.”
“Vera – to je tišina srca.”
“Treba gledati pravo. Jer da se htelo gledati iza sebe, dobili bismo oĉi na potiljku. Treba ljubiti zemlju dece
svoje, a ne dedova svojih. Jer ĉast neće zavisiti od toga odakle dolazimo nego kuda idemo.”
“Ĉovek se nikad ne pita za razloge dobrih stvari koje mu se dešavaju. Zanimaju ga jedino uzroci rĊavih.”
“Ćutanje je teţe od laţi, jer ĉak i najveća laţ podrazumeva ma i najmanju meru istine, a ćutanje ĉak i nju
ignoriše.”
“Izgubili smo se onda kad smo se umesto da pitamo kako, pitali zašto. Konaĉno smo izgubljeni sad, kada
umesto da pitamo kuda, pitamo kako.”
Borislav Pekić
Hvala Ljiljana!
INSPIRATIVNI CITATI
November 08, 2011 admin Nema komentara
Ako ţeliš da letiš, moraš da se oslobodiš sranja koje te vuĉe prema dolje. – Toni Morison
Svaki ĉovjek kreće se ka sopstvenoj smrti, noseći u rukama samo ono što je drugima dao. – Persijska izreka
Cijelokupan napredak ĉovjeĉanstva dešava se samo zato što su odreĊeni ljudi odluĉili da budu drugaĉiji. –
Heri Milner
Morate raditi samo one stvari koje prosjeĉni ljudi ne razumiju, jer jedino su to dobre stvari. – Endi Vorhol
Onaj ko prepusti dušu lutanjima ĉulá, uskoro će vidjeti svoj um bacan tamo-amo kao brod nošen vjetrom na
puĉini. – Bhagavad gita
Nada definitivno nije isto što i optimizam. To nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro, već naša potpuna
ubijeĊenost da to nešto ima smisla, bez obzira na to kako na kraju ispalo. – Vaclav Havel
Nikad nije kasno da budeš ono što si mogao biti. – Dţordţ Eliot
Ponekad mislimo da je siromaštvo samo biti gladan, go i bez krova nad glavom. Ali biti neţeljen, nevoljen i
nemati nikoga da se brine za tebe je ustvari najveće siromaštvo. Da bismo izlijeĉili ovu vrstu siromaštva,
moramo zapoĉeti od naših vlastitih domova. – Majka Tereza
Sudbina je za luzere. To je samo glup izgovor da ĉekaš da se stvari same dese, umjesto da ih ti sam stvaraš.
– Bler Voldorf
Mislite da ste zaljubljeni? Ne, vi ste zaljubljeni u ideale o odreĊenoj osobi, unaprijed stvorene ideale
diktirane nadom. Tako se i odljubljujete.
Samo se vaša nada mora promijeniti. – Antoni de Melo
INSPIRATIVNI CITATI
October 07, 2010 bolmar Nema komentara
Previše ljudi troši novac koji nisu zaradili da bi kupili stvari koje im ne trebaju kako bi zadivili ljude koje
ne vole. – Vil Rodžers
Na podnoţju brijega stoji tvoja kuća, uznosita i vedra izgleda, kao neprolazna, a mi znamo da ništa ne traje
i da sve što stoji mora prije ili poslije pasti. Ali ti, koji tu kuću zoveš svojom, ne znaš to i ne pada ti na um
takva pomisao. Tako ti stojiš uspravno u stalnoj mogućnosti svoga pada i traješ u jednom od oblika svoga
nepostojanja. To se zove sreća. – Ivo Andrić
Nauĉio sam da je svaka ţurba uzaludna i svaki nemir jalov; svejedno se doĉeka sve, svejedno se otkrije
smisao ili besmisao svega. Svejedno ĉovjek obiĊe ĉitav svoj krug. Pa našto onda tolika ţurba? – Vladan
Desnica
Ĉovjek ima samo tri dogaĊaja u svome ţivotu: da se rodi, da ţivi i da umre. Nije svjestan raĊanja, pati kada
umire, a da ţivi zaboravlja. – Anoniman
Uloga prijatelja je da bude uz vas kada griješite. Kada ste u pravu, svi će biti pored vas. – Mark Tven
Ako hoćeš da izgradiš brod, nemoj da okupljaš ljude da ti nabave drvo, pripreme alat ili da obavljaju
raznorazne poslove i zadatke, već probudi u njima ĉeţnju za nepreglednim dalekim morima. – Egziperi
Dva najvaţnija dana u tvom ţivotu su dan kad si se rodio i dan kad si shvatio zbog ĉega. – Anoniman
Dok se pametni napametuju, budale se naţive. – Dostojevski
Sve dok sebi ne budete priznali da je za vašu krizu odgovoran vaš stav, niste spremni da se izvuĉete. – Tom
Hopkins
KAKO DA NAPRAVITE LISTU DNEVNIH ZADATAKA Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Lista dnevnih zadataka je jedna vrlo moćna alatka, ako znamo kako pravilno da je
napravimo i ako je koristimo SVAKODNEVNO. Upravo je ona kljuĉ za povlaĉenje
prave linije iz taĉke A u
ţeljenu taĉku B, što je
najbrţi put do cilja.
Ukoliko primenite ovu
tehniku vaša efikasnost i
produktivnost će se uvećati
minimum 3 puta i više.
Pretpostavke su da ste
definisali, ako ne svoju
viziju, ono bar dugoroĉne,
srednjoroĉne i kratkoroĉne
ciljeve. Bez ovoga vaša
dnevna lista zadataka nije
smislena, jer nasumice
nabacani zadaci ne uvećavaju vašu efikasnost, jer će vaša PAŢNJA i ENERGIJA biti
protraćene na pogrešne i nebitne stvari, vaša akcija neće imati ţeljenu reakciju.
PRAVILO br. 1: vaša dnevna lista mora sadrţati 3-5 zadataka, obaveza koje su direktno
povezane sa vašim dugoroĉnim, srednjoroĉnim i kratkoroĉnim ciljevima. Ciljevi moraju
da se podupiru.
Na primer, vaš dugoroĉni cilj je da izdate roman u narednih godinu dana . Srednoroĉni
cilj je da knjigu napišete tj. završite , a kratkoroĉni cilj je da na nedeljno pišete po
poglavlje, tako da bi neki od zadataka na dnevnoj listi bili na primer:
-napisati 5 strana romana
- pregledati i ispraviti 5 strana romana od prethodnog dana
- traţiti informacije o izdavaĉima
- proĉitati 30 strana inspirativne literature i sliĉno…
PRAVILO br.2: listu radnih zadataka treba napraviti unapred, neki savetuju pred
spavanje, drugi ujutru kad ustanemo, verujem da je to individualna stvar. Liĉno volim da
je pravim pred spavanje. U svakom sluĉaju trebalo bi da budete u mirnom okruţenju i da
vas niko ne ometa. Uzmite svoju beleţnicu.
PRAVILO br.3: prvo ispisujte sve što vam padne na pamet da treba da uradite ma koliko
bilo banalno, ali imajte ispred sebe ispisan plan i ciljeve (pogledati prethodne tekstove- 5
saveta kako stići do cilja i Ciljevi).
PRAVILO br. 4: kad završite, novi prazan list podelite krstom na 4 jednaka dela; u prvi
upišite „vaţno i hitno“, u drugi „vaţno, ali ne i hitno“, u treći „hitno, ali ne i vaţno“, u
ĉetvrti „ni hitno ni vaţno“. Sve zadatke što ste ispisali podelite u ove ĉetiri grupe.
Prioritet naravno dajete kategoriji „vaţno i hitno”, dok bi sve pod “ni hitno, ni vaţno”
trebalo da odbacite. Kategoriju “vaţno, ali ne i hitno” moţete isplanirati za neki drugi dan
kad budete imali više vremena, dok zadatke iz „hitno, ali ne i vaţno“moţete dati nekom
drugom da obavi- sasvim je u redu da traţite malu pomoć.
PRAVILO br.5: sad kada ste sve lepo razvrstali krenite da obavljate svoje zadatke
(potrebno je da vam lista bude na vidiku) i ne dozvolite da vas ometaju- iskljuĉite sve
uznemirivaĉe poput mobilnog i sliĉno, ukoliko imate vanrednu situaciju, potrudite se da
ostanete što hladnije glave i donesete što racionalniju odluku po svoje vreme i energiju.
PRAVILO br.6: ukoliko radite na jednoj stvari ili projektu, moţe se desiti da vam se po
glavi vrzmaju ideje u vezi sa nekim drugim stvarima. Na kraju beleţnice zapisujte sve
ideje koje vam se javljaju u vezi sa drugim stvarima ili projektima, tu će biti na sigurnom.
Nazovite taj deo beleţnice- mentalni sef.
Probajte i nemojte se zaĉuditi ako sve svoje nedeljne obaveze završite u jednom ili dva
dana. Neverovatan podatak je da ovakve savete isproba samo 3% onih koji ga dobiju.
Kao i da većina ljudi koja kupuje knjige i informiše se o metodama i tehnikama
samonapredovanja, iste ne koristi.
Poslednji put izmenjeno nedelja, 10 jun 2012 17:17
5 SAVETA KAKO STIDI DO CILJA Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Da li ste u meĊuvremenu poĉeli da slaţete kockice i sad već nazirete skicu svoje vizije?
Nastavite da radite na
tome- razmišljajte kako bi
voleli da ţivite svoj ţivot,
to je vaš ĉardak na nebu do
kojeg treba sagraditi put!
Recimo da ste rešili da
budete na ĉelu jednog
kraljevstva, zato morate da
osvojite srce jedne
princeze, a da bi to uradili
verovatno morate da
ubijete nekakvo ĉudovište i
preĊete sedam gora i
sedam mora! Ako ste rešili
da postanete princeza,
onda je bolje da batalite bajke i krenete u pravu mušku akciju! Kaţem- AKCIIIIIJUUUU!
ZAKON USPEHA
Spominjali smo već ZAKON AKCIJE I REAKCIJE! Ovde ga proširujemo. Vidite, ĉak i
kada mislite da ne radite ništa, npr. ĉesto sedite ispred televizora i jedete ĉips satima, vi u
stvari jeste u stanju akcije. Ova akcija kao reakciju ima višak masnoća oko vašeg struka.
U zavisnosti ĉemu ste posvetili paţnju na televizijskom programu- slediće nekakva
emocionalna reakcija- nerviramo se zbog politike, plašimo se za sutra, preksutra
kupujemo proizvod za koji mislimo da će rešiti neki naš problem, u najboljem sluĉaju
moţda saznamo nešto novo. Znaĉi, u sustini ne postoji stanje mirovanja ni uma ni tela, to
je privid. Iz toga sledi ZAKON USPEHA:
PRAVILNO POSTUPANJE VODI USPEHU, NEPRAVILNO POSTUPANJE VODI
NEUSPEHU!
Ne moţe biti jednostavnije, tu stiţemo do prave linije koju treba da povuĉemo iz taĉke A
u ţeljenu taĉku B! Drugim reĉima, ono što vam treba za AKCIJU je FENOMENALAN
PLAN!!!!! Plan koji će vas precizno korak po korak voditi ostvarenju vaših najluĊih
snova.
SAVET I: ukoliko nemate pojma kako da ostvarite svoj san, naĊite nekog ko je to već
uradio ili nekog ko je uradio nešto sliĉno onome što vi ţelite! Poĉnite da istraţujete šta je
ta osoba radila da bi stigla do cilja! Ideje će same poĉeti da pljušte!
SAVET II: svoj plan moţete graditi u dva smera- iz taĉke A prema taĉki B ili iz taĉke B
ka taĉki A (unazad)- samo se zapitajte šta je sledeći ili preĊašnji logiĉan korak i to
ZAPIŠITE! Podrazumeva se da SVE OVO ZAPISUJETE!
Ciljevi mogu biti dugoroĉni (potrebno je više godina za njihovo ostvarenje 1-3 godine),
srednjoroĉni (nekoliko meseci do godinu dana) i kratkoroĉni (u pitanju su dani, nedelje).
SAVET III: svi vaši ciljevi trebalo bi da se meĊusobno podupiru – dugoroĉni podupiru
vašu viziju, srednjoroĉni podupiru dugoroĉne ciljeve, kratkoroĉni podupiru srednjoroĉne
ciljeve.
SAVET IV: u jednom vremenskom periodu bi trebalo da se FOKUSIRATE I ULOŢITE
ENERGIJU u jedan dugoroĉan cilj, jedan srednjoroĉan i jedan kratkoroĉan cilj. Kad
ostvarite jedan kratkoroĉan cilj, vi zadajte sebi novi kratkoroĉan cilj. Kad ostvarite jedan
srednjoroĉan, postavite novi. Kad ostvarite jedan dugoroĉan , postavite novi!
SAVET V: kad ste odredili svoje ciljeve, na osnovu njih svakodnevno pravite svoju
DNEVNU LISTU ZADATAKA! Kupite mali blok posebno za tu namenu!
O tome kako se pravi dnevna lista zadataka i kako da iz njenog korišćenja izvuĉete
maksimum, u narednom tekstu.
ZABLUDE O AFIRMACIJAMA Istaknut Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Vratimo se za tren na tekst TRI GLAVNA RAZLOGA ZBOG KOJIH ZAKON
PRIVLAĈNOSTI RADI PROTIV VAS. Tri glavna razloga koji će drugim reĉima
onemogućiti manifestaciju vaše
vizije, ili kreacije su:
1. potisnute emocije
2. identifikacija sa ego perspektivom
tj. iluzijama o tome ko smo, šta smo i
šta nam je ĉiniti
3. nekorišćenje alfa stanja svesti.
Posle kratkog pojašnjenja o svakoj
stavci, poĉeli smo da razraĊujemo
treću stavku iz razloga što praksa sa
alfom automatski ukljuĉuje
POSMATRAĈA, koji će nam biti od
višestruke koristi za EMOCIONALNU INTEGRACIJU i OSLOBAĐANJE OD EGO
PERSPEKTIVE.
Priĉa o afirmacijama je nastavak priĉe šta moţemo raditi u alfi. Prva vaţna stvar koju
treba naglasiti je da afirmacije ISKLJUĈIVO TREBA RADITI U ALFI. Milion puta smo
ĉuli od raznih gurua MISLITE POZITIVNO, a suštinske stvari se izostavljaju. Normalno
je da će ljudi posle beskorisnog ponavljanja doţiveti još veću frustraciju. Sigurno ste u
svom okruţenju primetili ljude koji kao pokvarena ploĉa ponavljaju afirmativne reĉenice,
ali na energetskom nivou, emocionalnom, odašilju jaku negativnu energiju. Zašto?
Tu dolazimo do druge kljuĉne stvari. Afirmacije mogu uticati na naš um , ali ne i na
EMOCIJE!!! Emocije su kljuĉ svega, zato je ono OSEĆAJ u samom centru naziva našeg
koncepta (Misli Osećaj Kreiraj). Um je moćna alatka, ali beskorisna ukoliko radi za ego i
odrţavanje ego tripova, pri ĉemu potisnute emocije ostaju potisnute. Znaĉi, dok ne
odradimo emocionalnu integraciju, sve afirmacije ovog sveta nam neće biti od suštinske
pomoći, ĉak mogu biti vrlo štetne i doprineti daljem potiskivanju BLOKIRANIH
EMOCIJA.
Treće je da postoji naĉin da se afirmacije usmere ka prihvatanju potisnutih emocija i
jedino takve afirmacije bih savetovala za poĉetak prakse onima sa mnogo potisnutog
emocionalnog naboja. I da ponovim AFIRMACIJE SE ISKLJUĈIVO RADE U ALFI!!!
Ovde ostavljamo par primera kao uzor, a vi u skladu sa vašim negativnim emocijama i
problemima kreirajte svoje!
Bezuslovno prihvatam (volim) sebe i sve svoje slabosti i mane.
Sasvim je u redu da osećam bes i ljutnju.
Ok je biti siromašan, nesiguran...
Sasvim mi je prijatno u situacijama koje me sputavaju.
Prihvatam svoju otuĊenost, usamljenost...
10 PRAVILA KAKO AFIRMACIJE TREBA DA IZGLEDAJU Istaknut Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Ovde ćemo izneti nekoliko pravila kako se prave afirmacije i oko kojih se svi slaţu.
1. U afirmacijama treba koristiti
iskljuĉivo sadašnje vreme. Ako
koristite buduće vreme, na primer –
„ostvariću svoj cilj“- vi se mentalno
razdvajate od vašeg cilja šta god on
bio i podsvesti šaljete poruku o
nedostatku neĉega, što dalje nije
dobra vibracija. Ali ako koristite
sadašnje vreme- „ja sam potpuni
uspeh“- ta reĉenica već sama po sebi
izaziva visoku vibraciju.
2. Izbegavajte bilo kakvu negaciju.
Ne, ništa, nikako, nemam mora da
leti iz vaših afirmacija. Znaĉi, nećete
reći – „ne ţelim da budem nevidljiv
za druge“- već- „ja sam harizmatiĉna osoba, ljudi me vole“. Izrazite se pozitivno i
suprotno od onoga što ne ţelite.
3. Pravilo je da afirmacije budu kratke i da se lako pamte.
4. Unesite i uţivite se emocionalno u afirmacije, neka budu dinamiĉne kad ih izgovarate-
s radošću i entuzijazmom. Ako ih izgovarate kao mrtav konj, teško da će imati efekta.
5. Moţete ih rimovati i ubaciti ritam, ĉak i pevati.
6. Smatram da svaki pojedinac treba sam da osmisli svoje afirmacije, da izbor reĉi bude
autentiĉan, jer razliĉite reĉi nose razliĉitu energiju za razliĉite ljude.
7. Neka radnja bude trajna- svakoga dana u svakom pogledu sve više i više napredujem.
8. Neki smatraju da afirmacije treba da budu detaljne, na primer –imam 60 kg moje telo
je vitko - opsesija ciframa, datumima po meni stvaraju bespotreban pritisak.
9. Na kraju reĉenice uvek je dobro staviti najpozitivniju stvar, frazu koja ima najviše
efekta- svi moji napori donose bogate plodove!
10. Nemojte se opterećivati rezultatima, budite opušteni kad radite afirmacije.
U sledećem tekstu biće reĉi o tome kako i kada da koristimo afirmacije.
KAKO I KADA DA PRIMENJUJEMO AFIRMACIJE? Istaknut Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Savetujem vam da budete temeljni po pitanju ovih veţbi, površnost vas nikuda ne vodi.
Odvojite minimum 30 minuta
ujutru i uveĉe za alfu, vizualizaciju
i afirmacije. Sat vremena bi bilo
idealno, naroĉito kad dodamo i
druge stvari poput organizacije,
pisanja kreativnog dnevnika i
drugih korisnih veţbi. Dugujete to
sebi, ne mogu da naglasim
dovoljno koliko je vreme
provedeno u miru sa samim sobom
lekovito.
Kad uĊete u alfu, odradite
kreativnu vizualizaciju i na kraju
dodajte afirmacije izgovorene
glasno (doduše, moţe i u sebi). Postoje varijante, da osim kad meditirate, tokom dana
ponavljate afirmacije kad se setite (i pred ogledalom), zatim da ih moţete ispisivati ili
upraţnjavati sa nekim drugim.
Iskreno, ja bih vam jedino savetovala isprobanu stvar sa snimljenim afirmacijama na
diktafonu (raĉunaru, mobilnom telefonu i sl...). Iko se savetuju afirmacije kao kratke i
jasne reĉenice, liĉno sam ljubitelj kratkih afirmativnih govora od nekoliko pasusa u
kojima je iskazano vaše idealno viĊenje sebe na odreĊenom planu ili u odreĊenoj
situaciji. Za svaku pojedinaĉnu reĉenicu i celi govor važe ista pravila iz prethodnog
teksta.. Pri kraju svoje vizualizacije samo pustite govor dok ste još u alfi i time završite
vežbu. Možete naravno pustiti jedan za drugim više afirmativnih govora koji se bave
razliĉitim temama- jedna za zdravlje, druga za posao itd...Vremenom, kad osetite
prezasićenje promenite ih.
I tako redovnom praksom, neobiĉne stvari poĉinju da se dešavaju. Magije neće biti samo
na polju na kome imate emotivnih blokada i to će vam biti dobar pokazatelj za dalji rad
na sebi.
Ovim smo završili iznošenje osnovnih znanja što se tiĉe prakse alfe, kreativne
vizuaizacije i afirmacija. U narednim tekstovima sledi verovatno i dublji rad na sebi,
vreme je za osnovne instrukcije kako da se pozabavite potisnutim emocijama i
blokadama.
DUHOVNOST-SPOLJAŠNJI VS. UNUTRAŠNJI PRISTUP U RADU NA SEBI- DRUGI DEO Istaknut Napisala Zmajeva
veliĉina teksta Smanji veliĉinu teksta Povećaj veliĉinu teksta
El. pošta
Da li sebe
smatrate
duhovnim
bićem?
Obiĉno se
duhovnost
poistovećuje sa
verom u Boga i
neĉijim
odlaskom u
crkvu, dţamiju,
sinagogu, taĉnije
sa religioznošću.
Moţete biti
religiozni i
nemati ni trunke
duhovnosti.
Poštovati
obiĉaje i
tradiciju svoje religije, za duhovnost ne znaĉi ništa (sve je to spoljašnji pristup), sve dok
se ne odradi onaj deo posle molitve pre spavanja iz molitvenika (u mom sluĉaju
pravoslavnog molitvenika)– a to je verovali ili ne- samoposmatranje!
Druga stvar sa kojom se duhovnost poistovećuje je kad mislite o sebi da ste dobri i
humani, a zapravo se uopšte ne preispitujete, niti radite na sebi, zaglavljeni ste u vremenu
i usko orjentisani na svoj ego. Što opet ne znaĉi da ste loša osoba, niti je to ovde bitno.
Ekstremni sluĉajevi su da se duhovnost identifikuje sa nekim teškim ego tripom što moţe
biti sluĉaj sa vladarima, velikim duhovnim voĊama, svetski poznatim guruima i sl.
Treća zabluda koja mi pada na pamet je da su duhovni oni što ĉitaju puno knjiga.
Nemam još savršenu definiciju duhovnosti, ali ona svakako podrazumeva aktiviranog
POSMATRAĈA. Posmatraĉ gleda i ka unutra i ka spolja, ali njegov zadatak nije da
ocenjuje, procenjuje, osuĊuje, nego da PRIHVATA ISKUSTVA (nebitno pozitivna ili
negativna) da bi se mi širili i rasli, bili celoviti tj. BIVALI. Bivanje ili kraće BITI je
jezgro našeg postojanja. Biti, znaĉi da se razvijate iznutra,izvorno u skladu sa višom
inteligencijom, širite svoju svest, kreirate (ne reprodukujete) ţivot. Naţalost, bez
duhovnosti, bez bivanja, bez unutrašnjeg razvoja vaš ţivot je kao biljka koja polako
ostaje bez vode.
BITI, ĈINITI,IMATI. Takav je prirodan redosled stvari, kaţu mudri. Nikako-
IMATI,ĈINITI,BITI- kako je većina nesvesno prihvatila. Samo da doĊem do novca,
izgleda, doktorata, muţa…pa ću onda biti neko i nešto.
Robert Dilts je dao jedan model razliĉitih nivoa na kome se odvijaju promene, uĉenje i
komunikacija kod svake individue, i kao što se vidi na slici duhovnost podupire naše
postojanje i svaka promena u jezgru izaziva promene i na ostalim nivoima. Ako je jezgro
nerazvijeno, kakav moţe biti ostatak?