17 2 Program razvoja za.tite i spa.avanja - novosarajevo.ba · salmoneloze, Scabies (šuga), Tbc i alimentarne toksikoinfekcije. Ovdje su istaknute samo one Ovdje su istaknute samo

PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO

Sarajevo, decembar 2005. godine

UVOD Pravni osnov za donošenje Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Program razvoja zaštite i spašavanja) sadržan je u članu 174. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) – ''Službene novine F BiH'', broj 39/03), a njegov sadržaj analogan sa članom 169 istog Zakona. Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo je rađen na osnovu zaključaka iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća teritorije Općine Novo Sarajevo, koju je svojom Odlukom donijelo Općinsko vijeće Novo Sarajevo na svojoj 11. sjednici od 31.10.2005. godine. Program razvoja zaštite i spašavanja sadrži slijedeća dokumenta:

1. Elemente za Procjenu ugroženosti 2. Procjenu ugroženosti 3. Podatke o stanju organizovanja i provođenja zaštite i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća 4. Podatke o stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća 5. Osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja 6. Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se sprovoditi 7. Smjernice za organizovanje snaga i sredstava zaštite i spašavanja 8. Smjernice za izradu programa obučavanja i osposobljavanja pripadnika civilne

zaštite i stanovništva 9. Smjerenice za istraživačku i razvojnu djelatnost u oblasti zaštite i spašavanja 10. Analizu očekivanih troškova sa izvorima finansiranja

Programom razvoja zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo određuju se ciljevi, mogućnosti i nosioci razvoja zaštite i spašavanja za period 2006. – 2010. godina. Cilj Programa razvoja zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo za period 2006 – 2010. je da se utvrđene opasnosti i rizici od prirodnih i drugih nesreća utvrđeni u Procjeni ugroženosti koji mogu na različit način i sa različitim intenzitetom i posljedicama ugroziti ljude i materijalna dobra, programski projektovati u skladu sa finansijskim mogućnostima, a planski kroz Plan zaštite i spašavanja detaljno razraditi kako bi se spriječile opasnosti ili njihov učinak sveo na najmanju moguću mjeru. Služba civilne zaštite Općine Novo Sarajevo kao nosilac izrade ovog dokumenta, uz učešće ostalih Službi za upravu Općine, koristila je dosadašnja vlastita iskustva kao i iskustva Službi čija je djelatnost dobrim dijelom u funkciiji zaštite ljudi i materijalnih dobara. Na kraju treba napomenuti, da je potrebno najšire angažovanje svih subjekata društva u cjelini u smislu preuzimanja zadataka iz svoje nadležnosti, kako bi službenim organima omogućili razradu zadataka iz Programa razvoja zaštite i spašavanja, čime će se sigurnost građana Općine Novo Sarajevo podići na veći nivo. Na osnovu zadataka utvrđenih ovim Programom, obaveza je Službe za civilnu zaštitu Općine uraditi plansku razradu, u skladu sa propisima i kroz Plan zaštite i spašavanja na području Općine, te predložiti Općinskom načelniku na usvajanje.

ELEMENTI ZA PROCJENU UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA

PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO


Područje Općine, Grada i Kantona najčešće pogađaju požari, poplave, snježni nanosi, poledica na putevima, potresi i druge nesreće koje nazivamo prirodnim i drugim nesrećama. Prema zakonskim odredbama1 pod pojmom:

1. prirodne nepogode podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne

sile na koju ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplava, visoki snijeg i snježni nanosi, klizišta, suša, te masovne pojave ljudskih, životonjskih i biljnih bolesti.

2. tehničko – tehnološke nesreće podrazumjevaju se događaji koji su izmakli kontroli pri

obavljanju određenih djelatnosti ili upravljanja određenim sredstvima za rad, rad sa opasnim tvarima, naftom i njenim derivatima i energetskim plinovima tokom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prevoza ili uklanjanja, čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra.

3. druge nesreće podrazumjevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili

pomorskom prometu, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim aktivnostima, rat, vanredna stanja ili drugi oblici masovnog uništavanja ljudi i materijalnih dobara.

Radi zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Općine, Kantona, Federacije BiH, preduzeća i druga pravna lica donose Planove zaštite i spašavanja2 kojima se određuju snage i sredstva i utvrđuju preventivne mjere, mjere u toku prirodne i druge nesreće, te mjere na otklanjanju posljedica, a sve u sferi zaštite i spašavanja, odnosno, ublažavanja i otklanjanja posljedica nastalih dejstvom prirodnih i drugih nesreća po vrstama opasnosti. Naravno, mnoge prirodne i druge nesreće čovjek ne može predvidjeti, ali procjenom i preventivom može preduprijetiti veće nesreće, katastrofe, gubitke i štete.

Procjena i Plan zaštite i spašavanja su komplementarni: Procjena je osnova za izradu Plana zaštite i spašavanja, a Plan zaštite i spašavanja je operativni dokument za realizaciju Procjene. Zato je treba raditi za svaku opasnost ponaosob. Procjena treba da sadrži pretpostavke o djelovanju prirodne i druge nesreće, mogući stepen povredljivosti objekata, prostora, ljudi, sredstava i životne sredine. A to praktično znači da Procjena ima zaštitnu, ekonomsku, zdravstvenu, psihološku i dakako, naučnu dimenziju.

U izradi Procjene moraju se uključiti stručnjaci raznih profila, jer su vrste opasnosti brojne i raznovrsne. Uz to, iznenađenja su, u odnosu na ranija saznanja, uvijek moguća. Nauka je napravila značajan korak u pravcu sveobuhvatnog proučavanja prirodnih i drugih nesreća i njihovom odnosu na sigurnost ljudi i materijalnih dobara, a što je doista od velike koristi za službe i štabove civilne zaštite koji su nosioci izrade Procjene i Plana zaštite i spašavanja.

________________________________

1 Zakon o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj 39/03) 2 Uredba o sadržaju i načinu izrade Planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj 23/04)

Elementi za izradu Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća Općine Novo Sarajevo se odnose samo na one prorodne i druge nesreće koje se najčešće javljaju na području Općine, Grada, Kantona, kao i opasnosti koji mogu da izazovu druge nesreće kao: potresi, visoki snijeg i snježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, epidemije zaraznih bolesti stoke i biljaka, zaštita od NUS – a, požari, ugroženost od gasnog sistema, skladištenja naftnih derivata, plinova i opasnih tvari, nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu. 1.1. POTRESI - teritorija Općine Novo Sarajevo spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Najveća opasnost za Općinu dolazi iz epicentralnih područja izvan administrativnih granica Općine. Na samoj teritoriji Grada Sarajeva, gotovo svakodnevno se javljaju potresi intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Epicentralna područja ovih potresa su Pale, Prača, Hrasno, Trebević, Vučja Luka i Vogošća. Snažniji potresi su relativno rijetki. U toku jedne godine na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u prosjeku oko 200 potresa. Od tog broja, svake godine bude dva do tri potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području potresi instrumentalno registruju, zabilježen je 71 potres čija je magnituda bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale. To su potresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote. 1.2. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI - posljedice od većih količina snježnih padavina, kao i poledice česta su pojava na cijelom području Općine, a naročito u njenim padinskim dijelovima i to: MZ “Pofalići”, MZ “Gornji Pofalići”, MZ “Velešići”, MZ “Velešići Gornji”, MZ “Kovačići Gornji”, MZ “Kovačići”, MZ “Vraca”, MZ “Hrasno brdo".

Uslijed većih snježnih padavina na ovim područjima može doći do otežanog ili potpunog prekida svih vrsta saobraćaja, što prouzrokuje otežano snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama, otežanje proizvodnje i drugih oblika života i rada.

Pojava ledene kiše ili poledice može imati iste posljedice kao i snježne padavine, uz mogućnost težih i lakših saobraćajnih udesa ili povreda građana posebno na padinskim dijelovima mjesnih zajednica. Posebna ugroženost u tim uslovima je cestovnog, tramvajskog i trolejbuskog saobraćaja 1.3. ODRONJAVANJE I KLIZANJE TLA - na području Općine Novo Sarajevo registrovana su 124 klizišta. Okolnosti koje su pogodovale nastanku ovolikom broju klizišta su: geografski položaj (najniža tačka nadmorske visine 530 m, a najviša 816 m), klima (kontinentalna i planinska), gustina naseljenosti u centralnom dijelu Općine, prostorno uređenje (komunikacije, stambena gradnja i urbaniziranost) itd.

Prostorno uređenje je upravo faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati. Poznato je da je veliki broj bespravnih objekata bez kanalizacione mreže, što je jedan od uzročnika pojave podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na pomjeranju površine zemljišta. Ova pojava pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje pogotovo na užem jezgru padinskih dijelova Općine, gdje je naseljenost velika, a veliki broj stambenih objekata i infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog plana. Međutim, pokazalo se da su i kolektori voda koji su urađeni po projektu također jedan od uzroka stvaranja klizišta. Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim materijalom, te se na tim mjestima skupljaju podzemne i površinske vode, pa u najnižim zonama uslijed velikih zasićenja i hidrostatičkih pritisaka, teren počinje da klizi. Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u nepovoljnim hidrološkim uvjetima također pogoduje nastanku klizišta. 1.4. ZARAZNE BOLESTI - na suzbijanju i sprečavanju zaraznih oboljenja, potrebno je intenzivno raditi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, izgradnji infrastrukture (vodovod i kanalizacija), stalnoj kontroli pitke vode iz lokalnih vodovoda i bunara, čišćenju teritorije od otpadnih materija, kao i zaštiti područja iz kojih se koristi voda od raznih vrsta zagađenja.

Prema podacima epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, situacija na području Općine Novo Sarajevo se iz godine u godinu poboljšava, čemu u prilog govore i slijedeći pokazatelji: tokom 2003. i 2004. godine na području Općine Novo Sarajevo nije regiostrovana niti jedna veća epidemija zarazne bolesti, izuzev Varicellae (Varičela) koja je duže vremena vodeća bolest na Kantonu Sarajevo i šire. Od ostalih bolesti u blagom trendu rasta su: enterocollitis ac., salmoneloze, Scabies (šuga), Tbc i alimentarne toksikoinfekcije. Ovdje su istaknute samo one zarazne bolesti čiji je uzrok, nastanak vezan isključivo za korišćenje vode, odnosno neodgovarajuće higijenske uslove.

1.5. EPIZOOTIJE ZARAZNIH BOLESTI - veterinarsko obezbijeđenje protiv zaraznih bolesti obuhvata sprovođenje profilaktičkih i drugih mjera u cilju održavanja relativno povoljne epizotološke situacije. Vršiće se preventivno cijepljenje i dijagnostička ispitivanja na terenu i određenim punktovima u cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti u početku njihove pojave. 1.6. BILJNE ZARAZNE BOLESTI I ŠTETOČINE - zemljište u vlasništvu države je degradirana šuma, šikara i površine ispod dalekovoda i na njima se vrši pošumljavanje sadnicama crnogorice. Zbog poznatih razloga koje je proizveo rat i obuhvatnost teritorije Općine po Dejtonskom sporazumu (teritorija Općine manja za 36 km2 u odnosu na predratnu površinu) ne može se govoriti o šumskom zemljištu, već treba poduzeti sve aktivnosti na pošumljavanju ogoljelih površina za buduće genercije i prenijeti obavezu na buduće generacije očuvanja šumskog blaga i u krajnjem cilju, očuvanju okoliša i zdravijeg ambijenta življenja na području Općine. 1.7. POŽARI - u zaštiti od požara na osnovu procjene od požarne ugroženosti, posebnu pažnju treba obratiti na lakirnice, proizvodnju i korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i sastava ispravnosti električnih, ventilacionih, gasnih, kotlovodnih, toplovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i uređaja, te sistema dojave i gašenja požara, vanjske i unutrašnje hidrantske mreže, požarnih stepenica, pomoćnih izlaza na prilazne požarne puteve, kao i na održavanje protupožarnih sredstava rada. Obzirom na konfiguraciju terena područja Općine Novo Sarajevo, grupisanje i lokacija stambenih naselja, preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su ovi objekti izgrađeni, procjenjuje se da je padinski dio Općine ugroženiji nego njegovi centralni dijelovi. Ovdje treba imati u vidu uzročnike nastanka požara kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih požara najugroženija su mjesna područja MZ ‘’Grbavica II’’, MZ ‘’Željeznička’’, MZ ‘’Hrasno’’, dok se u ostalim mjesnim zajednicama mogu pojaviti pojedinačni požari sa malom vjerovatnoćom njihovog proširenja. 1.8. GASNI SISTEM - gasni sistem Grada napaja se prirodnim gasom iz magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac. Ulaskom u gradsko područje, gasovod se grana u dva kraka kod Vogošćanske petlje i ide do glavnih mjerno - regulacionih stanica MRS - 1 – Butila i MRS – 2 – Velešići. U MRS – 1 i MRS – 2 pritisak gasa se redukuje i prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih redukcionih stanica preko kojih se napaja distributivna gasna mreža za potrošače u Gradu. Rejonske stanice locirane su na teritoriji pet općina: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža. Glavne mjerno - regulacione stanice (MRS): MRS - a 1 nalazi se u Rajlovcu (Butila) u neposrednoj blizini uređaja za prečiščavanje otpadnih voda grada Sarajeva. MRS - 2 je locirana na sjevero - istočnoj padini Huma – Gornji Velešići. Rejonske redukcione stanice (RRS) su smještene u samom Gradu na najpovoljnijim tehnički i bezbjednosno uslovljenim lokacijama, uglavnom na zelenim površinama. Prirodni gas koji se distribuira gradskom gasnom mrežom je potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u određenim uslovima mješavine

sa vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod pritiskom izloženi stalnoj opasnosti od oštećenja, to se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa svojim elementima kao jako izduženi sudovi pod pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti. Havarije mogu nastupiti uslijed :

1. djelovanja prirodnih sila 2. djelovanja čovjeka 3. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja sigurnosnih komponenti

Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se: - potres (slijeganje zemljišta, klizanje terena, rušenje objekata, požar i sl.), - atmosferske padavine, poplave, led, požari izazvani atmosferskim pražnjenjem i sl. 1.9. UGROŽENOSTI OD NAFTNIH DERIVATA, PLINOVA I OPASNIH TVARI - naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne materije, te je potrebno da se pored brižljivog rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi se u slučaju požara, nastalog iz bilo kojih razloga, mogle preduzeti mjere za uspješno lokalizovanje. Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata je u zavisnosti od tačke paljenja i može se klasificirati u tri grupe: - najzapaljiviji derivati čija je tačka paljenja ispod 210 C: benzin, bentol, acetoni, etan, metil i etil

alkohol. Prilikom paljenja ovih materija može doći i do eksplozije; - u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje, terpentin, špirit, čije tačke paljenja leže

između 21 do 550 C; - u treću grupu spadaju one materije čija se tačka paljenja kreće od 55 - 1000 C kao što su

plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loženje. Također, ima naftnih derivata koji imaju tačku paljenja višu od 1000 C (ulja za podmazivanje, parafin, bitumen itd.), te se i njima mora pokloniti pažnja i preduzeti mjere za zaštitu od požara. 1.10. UGROŽENOSTI OD ENERGETSKIH POSTROJENJA I KOTLOVNICA - elektroenergetska postrojenja mogu također biti uzročnici raznih havarija, požara i eksplozija, ukoliko nisu izgrađeni prema postojećim propisima u smislu sigurnosti instalacija, prenosa elektroenergije do potrošača električne energije, njihove opterećenosti i održavanju u skladu sa uputstvima proizvođača. Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju trafostanice izgrađene u stambenim objektima, čiji prilazi nisu uvijek dostupni u slučaju hitne intervencije (parkirana vozila, pasaži i sl.). Kotlovnice također mogu biti uzročnici požara i eksplozija. Održavanje i kontrola ispravnosti kotlovnica je u nadležnosti KJKP ’’Toplane”.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Prirodne i druge nesreće su neprijatna, mukotrpna stvarnost sa kojom su ljudi sudbonosno povezani, zapravo prisiljeni da se navikavaju živjeti sa opasnostima uz istovremeno suprostavljanje svim raspoloživim sredstvima i znanjem. Preduslov za uspješan ishod te borbe jeste plansko, sistematsko, dugoročno i naučno prikupljanje podataka o prirodnim i drugim nesrećama, te na bazi analize dobijenog fonda činjenica prognozirati nastanak, dejstvo i posljedice prirodne i druge nesreće po ljude i materijalna dobra. S tim u vezi, a u skladu sa Zakonom i Metodologijom izrade Procjene ugroženosti Općine Novo Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća, obaveza je Službi za upravu Jedinstvenog organa uprave da daju i obrade podatke sa kojima raspolažu ili su te podatke dobili od zvaničnih naučnih institucija i ustanova, da ih ugrade u dijelove Procjene, kako bi se sačinio kvalitetan nacrt, te utvrdio prijedlog Procjene na sjednici Štaba civilne zaštite Općine Novo Sarajevo i ponudio Općinskom načelniku da istu predloži Općinskom vijeću na usvajanje.

II

PROCJENA UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

TERITORIJE OPĆINE NOVO SARAJEVO Napomena: Općinsko vijeće Novo Sarajevo na svojoj 11. sjednici održanoj 31.10.2005. godine donijelo je Odluku o usvajanju broj: 01-02-782/05


III

PODACI O STANJU ORGANIZOVANJA I PROVOĐENJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA


UVODNE NAPOMENE Imajući u vidu zaključke iz Procjene ugroženosti teritorije Općine Novo Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća, kao i činjenicu da se naglim razvojem nauke i tehnologije, kao i narastanja broja stanovnika, višestruko povećava potencijalna opasnost tj. ugroženost građana i materijalnih dobara od posljedica djelovanja prirodnih i drugih nesreća, mora se posvetiti posebna pažnja organizaciji štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite, kao i Službi za zaštitu i spašavanje u pravnim subjektima čija je redovna djelatnost u funkciji zaštite i spašavanja. Jedan od osnovnih pravaca u narednom periodu (2006 – 2010) treba da bude kvalitativno jačanje postojećih snaga civilne zaštite, što znači da nivo obučenosti i osposobljenosti treba podići na viši nivo (opisano u dokumentu VIII), što u skladu sa adekvatnim materijalno – tehničkim sredstvima i opremom treba da bude preduslov efikasnijeg djelovanja. U skladu sa tim, neophodno je u narednom periodu štabove u MZ – a i pravnim subjektima popuniti pripadnicima čija starosna, polna i obrazovna struktura treba da zadovolji potrebe funkcionalnog djelovanja civilne zaštite. Tamo gdje nisu obrazovani štabovi, misli se prvenstveno na pravne subjekte, potrebno je imenovati povjerenike civilne zaštite čija je funkcija provođenje mjera zaštite i spašavanja, kao i koordinacija u akcijama zaštite i spašavanja. Kada je riječ o MZ – a, potrebno je dosadašnji kadar povjerenika zamijeniti mlađim pripadnicima i nastojati da se svaki stambeni objekat, grupa zgrada pokrije djelatnošću povjerenika. 1. Organizovanost Obaveze i potrebe organizovanja, pripremanja i provođenja mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u Općini Novo Sarajevo, utvrđene su Zakonom o zaštiti i spašavanju, kao i u čitavom nizu provedbenih propisa koji proističu iz ovoga Zakona.

Ovim zakonom su propisana i definisana prava i dužnosti organa vlasti Federacije BiH, kantona, gradova i općina u oblasti zaštite i spašavanja. Svi navedeni nivoi vlasti, zakonom i drugim propisom formiraju odgovarajuće organe civilne zaštite, odnosno:

općinske /gradska/ službe za civilnu zaštitu – u svim općinama (gradu). Općinsko vijeće Novo Sarajevo je usvojilo Odluku o funkcionisanju zaštite i spašavanja na području Općine, te Odluku o formiranju Službe za civilnu zaštitu 2003. godine. U sastavu navedenih organa civilne zaštite za sve nivoe, predviđeno je formiranje i funkcionisanje Centara za osmatranje i uzbunjivanje u skladu sa Pravilnikom o organizovanju i funkcionisanju centara osmatranja i uzbunjivanja na području Federacije BiH (’’Službene novine Federacije BiH’’, broj 9/05). Ovaj zadatak je završen u toku 2004. godine i obezbijeđena su sredstva za najneophodniju opremu ovog Centra*. ___________________ * raspisan je tender u novembru 2005. godine

2. Provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju Osim formiranja navedenih struktura civilne zaštite, predviđenih za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz područja zaštite i spašavanja, svi nivoi vlasti na području Federacije BiH donose odgovarajuće akte o osnivanju stručno - operativnog organa za upravljanje akcijama zaštite i spašavanja, tj. štabova civilne zaštite. Općinski načelnik je donio Odluku o organizovanju Općinskog štaba civilne zaštite 30.01.2004. godine. Unatoč prikazanim rizicima, evidentiranim mnogobrojnim opasnostima i daljim mogućim posljedicama, zatim obavezama svih nivoa vlasti za organizovanje određenih struktura, snaga i njihovo opremanje, obučavanje i stavljanje u funkciju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, rezultati u provođenju navedenoga Zakona i podzakonskih propisa su sljedeći:

2.1. Na općinskom nivou - Prema Zakonu o odbrani iz 1996. godine, na općinskom nivou bili su osnovani štabovi kao

upravni i stručno - operativni organi za obavljanje poslova civilne zaštite, a u nekim dijelovima Federacije BiH, poslovi civilne zaštite bili su situirani u sklopu ureda za odbranu.

- Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju, na području Općine Novo Sarajevo je završen proces formiranja Službe za civilnu zaštitu, kao samostalne općinske službe za upravu.

- Takođe je obrazovan Štab civilne zaštite u skladu sa Zakonom. - Imenovana je Komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća. - Jedinice civilne zaštite (član 127. stav 2. Zakona), na području Općine takođe su formirane na

osnovu ranije procjene ugroženosti, kao i Štabovi i povjerenici civilne zaštite. Takođe je u skladu sa Zakonom donešena Odluka o funkcionisanju zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, kojom je regulisano formiranje jedinica CZ opće i specijalizovane namjene, štabova i povjerenika.

2.2. Privredna društva i druga pravna lica iz člana 32. Zakona Službe zaštite i spašavanja (čl. 122. st. 1. Zakona), formiraju se u privrednim društvima i drugim pravnim licima iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske i petrohemijske industrije, rudarstva, građevinarstva, transporta, snabdjevanja, ugostiteljstva, vatrogastva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije i dr. Vlada Kantona, odnosno Općinski načelnik određuju pravna lica i udruženja građana u kojima će se organizovati Službe zaštite i spašavanja koje će djelovati na području Kantona, odnosno Općine (čl.123. st. 3. Zakona). Na osnovu Procjene, a na prijedlog Službe za civilnu zaštitu, Općinski načelnik će odrediti Službe zaštite i spašavanja u skladu sa Pravilnikom o organizovanju i funkcionisanju struktura civilne zaštite u F BiH*. Pitanje organizovanosti struktura civilne zaštite u privrednim društvima i drugim pravnim licima je nezadovoljavajuće, jer pitanje nadležnosti općina i kantona nisu u tom segmentu niti zakonski regulisani. Zakonom o zaštiti i spašavanju kanton vrši nadzor u ovim sredinama. Po usvajanju dokumenata za koje je ovlašteno Općinsko vijeće, Služba za civilnu zaštitu će izraditi i dostaviti izvode svim pravnim subjektima u skladu sa Zakonom. ________________________ * Propis je u fazi donošenja na Vladi F BiH

2.3. Organizovanost struktura zaštite i spašavanja U skladu sa obavezama iz Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i provedbenih propisa koji su proistekli iz ovoga Zakona, a nakon prikupljanja i analiziranja pokazatelja provođenja tih obaveza, konstatujemo da je stanje organizovanosti strukture sistema zaštite i spašavanja na području Općine, uključujući i privredna i druga pravna lica neujednačeno i samim tim ne pridonosi efikasnosti djelovanja sistema zaštite i spašavanja u fazi prevencije, spašavanja i otklanjanja posljedica, što se konstatuje iz dosadašnje komunikacije i zakonske regulative. Zbog toga je potrebno implementirati Zakon u pravnim subjektima koji organizuju strukture civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja.

3. OPREMLJENOST 3.1. Opremljenost struktura štabova i jedinica civilne zaštite

S obzirom na to da je civilna zaštite do 1992. godine bila u potpunosti opremljena materijalno - tehničkim sredstvima i opremom potrebnom za rad i djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, u toku proteklih ratnih dejstava navedena MTS su otuđena, uništena ili zastarjela. Trenutno, civilna zaštita, odnosno organizovane snage zaštite i spašavanja imaju neznatna materijalna sredstva i opremu u vidu ručnih alata i lakih ručnih mašina i aparata koji su nedovoljni da bi snage civilne zaštite mogle efikasno djelovati u akcijama zaštite i spašavanja u nastalim prirodnim i drugim nesrećama. Nabavka odgovarajućih MTS - a i opreme, uglavnom se svodila na izdvajanje minimalnih sredstava iz budžeta Općine i Kantona za opremanje za rad i djelovanje i na donatorska sredstva. U narednom periodu potrebno je blagovremeno planirati odgovarajuća finansijska sredstva za nabavku i opremanje, te obučavanje struktura zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju. Zbog toga je potrebno planirati razvoj zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo kroz Program zaštite i spašavanja za period 2006 – 2010 u skladu sa Zakonom. Takođe je potrebno da viši organi Kantona i FU CZ donesu formacijska MTS - a za pojedine jedinice CZ specijalizovane namjene i Službe zaštite i spašavanja, kako bi se kroz Program zaštite i spašavanja mogli sukcesivno nabavljati do 2010. godine (obrađeno u dokumentu X).

Kod nabavke složenijih materijalno – tehničkih sredstava, naročito za Službe zaštite i spašavanja Općine, potrebno je obezbijediti uslove za korištenje tih sredstava i u miru i za slučaj prirodnih i drugih nesreća, što će opravdati uložena sredstva za nabavku istih. 3.2. ODRŽAVANJE OPREME I SREDSTAVA Održavanje opreme i sredstava, obezbijedit će stalna gotovost, upotrebljivost i funkcionalnost materijalno – tehničkih sredstava i ostale opreme struktura civilne zaštite. Posebnu pažnju treba posvetiti, pored održavanja, servisiranju i u skladu sa mogućnostima, permanentnom zanavljanju opreme i sredstava koja prema propisima imaju određen vijek trajanja i rokove održavanja, kao i stvaranje određenih rezervnih vrsta opreme kao što su sredstva prve medicinske pomoći (PMP), naročito kod Službe za zdravstvenu zaštitu, zaštitu od požara i dr. Opremu i sredstva kojima je prošao rok upotrebe, odnosno vijek trajanja, stavljati na raspolaganje jedinicama, štabovima i povjerenicima civilne zaštite u MZ – a za potrebe obučavanja i osposobljavanja. Za realizaciju zadataka održavanja opreme i sredstava u narednom periodu (2006 – 2010) planirati 5 % finansijskih sredstava od iznosa planiranih za nabavku materijalno – tehničkih sredstava za jedinice, štabove, povjerenike i Službe zaštite i spašavanja.

Prilog tabela: PREGLED O VRSTI, BROJU I JAČINI ŠTABOVA, JEDINICA I POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE NOVO SARAJEVO

PREGLED O VRSTI, BROJU I JAČINI ŠTABOVA, JEDINICA I POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE NOVO SARAJEVO

a) na nivou MZ – a:

R/B MJESNA ZAJEDNICA ŠTAB CZ MZ

JEDINICA OPĆE

NAMJENE POVJERENICI UKUPNO

1. VELEŠIĆI 5 32 12 49 2. VELEŠIĆI DONJI 5 32 20 57 3. MALTA 5 32 30 67 4. TRG HEROJA 5 32 30 67 5. ČENGIĆ VILA I 5 32 34 71 6. ČENGIĆ VILA II 5 32 14 51 7. HRASNO 5 32 20 57 8. HRASNO BRDO 5 32 12 41 9. POFALIĆI 5 32 18 55 10. POFALIĆI GORNJI 5 32 14 51 11. KVADRANT 5 32 12 49 12. VRACA 5 32 12 49 13. KOVAČIĆI 5 32 20 57 14. KOVAČIĆI GORNJI 5 32 12 49 15. GRBAVICA I 5 32 30 67 16. GRBAVICA II 5 32 30 67 17. ŽELJEZNIČKA 5 32 40 77 18. DOLAC 5 32 40 77

U K U P N O: 90 576 400 1066

b) na nivou Općine – Štab CZ i specijalizovane jedinice: 1. Općinski štab CZ 15 2. Zaštita od požara 37 3. Spasavanje iz ruševina 37 4. Asanacija 25 5. U K U P N O : 114

c) rekapitulacija:

ukupno a) i b) 1180

IV

PODACI

O STANJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA


Na osnovu procijenjenog stanja koji je dat u posebnom dijelu Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo, koju je jednoglasno usvojilo Općinsko vijeće, utvrđeno je da slijedeće vrste opasnosti mogu imati karakter prirodne i tehničko – tehnološke nasreće: potresi, požari, visoki snijeg i snježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, ugroženost od gasnog sistema, epidemije zaraznih bolesti, ugroženost od skladištenja opasnih materija itd. U daljem tekstu dajemo stanje provođenja mjera zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo sa procijenjenim opasnostima i to:

1. Potresi – konstatovano je da je Općina Novo Sarajevo u trusnoj zoni 7 stepeni Merkalijeve skale. S obzirom na konstruktivne elemente i stepen izgrađenosti i vrijeme gradnje, veoma je mali broj objekata koji nisu građeni po normativima za trusno područje. Za sve zgrade starije gradnje prije 1965. godine koje su nadziđivane, investitori su morali kod nadležne Službe za urbanizam priložiti statički izvještaj kao preventivnu mjeru zaštite od potresa. Na području Općine Novo Sarajevo se poštuju odredbe Zakona za trusno područje.

2. Požari – na području Općine Novo Sarajevo ima 22.041 stan u 551 zgradi, te 3.880

privatnih kuća. Prosječna spratnost je 7 spratova, osim 43 nebodera čija se spratnost kreće od 12 do 20 spratova. Najveći broj stambenih jedinica, odnosno objekata je građen od savremeno armiranih betonskih konstrukcija, koje su višespratne i dosta vodootporne. Stanje protivpožarne opasnosti, odnosno ugroženosti objekata sa aspekta kompletnosti i ispravnosti protivpožarnih sredstava je nezadovoljavajuće. Zbog toga je Služba za civilnu zaštitu predložila Općinskom načelniku, koji je proslijedio prijedlog Općinskom vijeću koje je donijelo Odluku o subvencioniranju građana za nabavku S – 6 aparata za gašenje početnih požara (tender u toku), kako bi se smanjila opasnost od požara. Ova akcija ide u saradnji sa upraviteljima stambenih zgrada u omjeru finansiranja 70 % sredstava će obezbijediti Općina, a 30 % građaani od naknada za zajedničko održavanje zgrada. Stanje hidrantne mreže i crijeva u stambenim zgradama je nezadovoljavajuće, jer je četverogodišnja opasada Sarajeva učinila svoje u toku odbrambeno – oslobodilačkog rata.

3. Visoki snijeg i snježni nanosi – zbog svog geografskog i klimatskog položaja Sarajevo, pa time i Općina Novo Sarajevo je ugrožena na posljedice visokog snijega i snježnih nanosa, koji su šire objašnjeni u Procjeni. Ova se mjera redovito sprovodi u okviru redovnih aktivnosti u zimskom periodu (Zimska služba) KJ KP ''Rad'' koji svojom mehanizacijom može obezbijediti uklanjanje snijega sa saobraćajnica do 40 cm. U slučaju snijega od 60 cm i više, praksa je pokazala da je angažovanje općinskih službi u smislu angažovanja privatne mehanizacije moguće rješiti ovaj problem, bez proglašavanja

postojanja prirodne nesreće.

4. Odronjavanje i klizanje zemljišta (klizišta) – na području Općine Novo Sarajevo su registrirana 124 klizišta. Okolnosti koje su pogodovale nastanku broja klizišta je geografski položaj (najniža tačka nadmorske visine je 530 n/m, a najviša 816 m - Hum), klima (kontinentalna i planinska), gustina naseljenosti u centralnom dijelu Općine, prostorno uređenje itd. Osnovni uzročnici pojave klizišta u padinskim dijelovima su:

• bespravna gradnja • veliki broj objekata i nasipa • neipravne instalacije vodovoda i kanalizacije • kolektor voda • neregulisano oticanje voda na saobraćajanice • sjeća drveća Trenutno je na području Oopćine Novo Sarajevo 10 klizišta koja mogu ugroziti ljude i materijalna dobra.

U 2006. godini planira se izrada projektne dokumentacije za klizište u ulici Ćamila Sijarića 62 – 64, te sanacija dva klizišta i to: Ljubljanska 25 i klizište u ulici Drinska 132. U 2007. godini planira se sanacija klizišta u ulici Ćamila Sijarića 62 – 64, te početak sanacije klizišta ’’Kanara’’. U 2008. godini planira se završetak sanacije klizišta ’’Kanara’’.

5. Ugroženost gasnog sistema – gasni sistem u Gradu Sarajevo je rađen na osnovu regulative i parametara u velikim građevinama, poštujući sve utvrđene standarde tehničko - tehnoloških mjera za ovu oblast. Neposredna ugroženost od gasnih instalacija (podzemni dijelovi gasnog sistema) je posljedica izvođenja nedozvoljenih radnji u blizini gasnih instalacija. Usljed izvođenja radova bez stručnog osoblja, odnosno nadzora, može doći do oštećenja gasnih instalacija, a time i prodiranja gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri koncentracijama od 5 – 15 %, te lako zapaljiv. 6. Ugroženost od zaraznih bolesti – na području Općine nije registrovana niti jedna veća

epidemija zaraznih bolesti, izuzev Varicellae (Varičela). Od ostalih bolesti u blagom trendu rasta su: enterokolitis, salmoneloze, šuga, TBC i alimentarne toksikoinfekcije. Konstatacije se odnose na zarazne bolesti čiji je uzrok, odnosno nastanak vezan isključivo za korištenje vode, odnosno neodgovarajuće higijenske uslove. Takođe, napominjemo da je epizotološka situacija relativno povoljna.

7. Ugroženost od skladištenja opasnih materija – na području Općine Novo Sarajevo

postoji 7 benzinskih pumpi i veći broj kotlovnica koje koriste plin i mazut kao pogonsko gorivo. Obzirom na teritorij (10,25 km2) Općina Novo Sarajevo je znatno ugrožena zbog stepena izgrađenosti, te lokacije skladišta opasnih tvari. Uprkos tome nije bilo havarija od opasnih tvari, pa konstatujemo da se provode preventivne i tehničke mjere skladištenja ovih tvari.

U ovom dokumentu su dati samo podaci o utvrđenim opasnostima, koje su konstatovane u Procjeni ugroženosti Općine Novo Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća.

V

OSNOVNI CILJEVI, ZADACI I NAČIN OSTVARIVANJA MJERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA


CILJEVI Implementacijom zadataka sistema sa svim elementima zaštite na području Općine Novo Sarajevo u narednom petogodišnjem periodu (2006 – 2010) postići će se:

1. Ciljanim mjerama i normativom na zaokruživanju sistema civilne zaštite od Službi preko Štabova i jedinica do povjerenika.

2. Savremenim opremanjem struktura civilne zaštite za moguću realizaciju mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

3. Obukom čiji su ciljevi navedeni i razrađeni u dokumentu broj VII ovog programa, a svode se na usavršavanje pripadnika sistema u izvršavanju svojih zadaća.

4. Informativno – propagandna djelatnost i obavještavanje građana su podizanje kulturnog nivoa samozaštite i zaštite svih subjekata kojima je namijenjeno, te stvaranje uzajamne veze građanin – strukture civilne zaštite.

5. Uspostaviti pravovremeni prijem i razmjenu podataka o mogućim prirodnim i drugim nesrećama u cilju blagovremenog angažovanja snaga i sredstava zaštite i spašavanja i građana za njihovo eliminisanje i otklanjanje posljedica.

6. Stalno praćenje, inoviranje i usaglašavanje normativnih dokumenata koja regulišu ovu djelatnost, kako u zemlji, tako i u evropskim asocijacijama.

7. Poseban cilj je organizovanje snaga civilne zaštite utvrđenih u dokumentu broj VII ovog programa sa posebnim osvrtom na privredne subjekte, obzirom na njihove naučne, kadrovske i materijalne potencijale. Zacrtani ciljevi su proizašli iz zaključaka Procjene ugroženosti teritorije Općine Novo Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća, koju je usvojilo Općinsko vijeće.

ZADACI Zadaci organizovanih struktura civilne zaštite su detaljno opisani u tri faze u dokumentu broj VI tj. u Smjernicama za organizovanje snaga zaštite i spašavanja NAČIN OSTVARIVANJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Na osnovu procijenjenog stanja koji je dat u posebnom dijelu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo utvrđeno je da slijedeće vrste opasnosti mogu imati karakter prirodne i tehničko – tehnološke ili druge nesreće: potresi, požari, visoki snijeg i snježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, ugroženost od gasnog sistema, nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnim prometu, epidemije zaraznih bolesti, ugroženost od skladištenja opasnih materija itd. Ove pojave na različit način i sa različitim intenzitetom, dimenzijama i posljedicama mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području Općine Novo Sarajevo. Način ostavrivaja zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća, kao i drugih mjera zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom, razrađuju se operativnim Planovima zaštite i spašavanja.

1. POTRESI

Pregled izvšilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od potresa

Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge opasnosti Rb Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara; - učešće u otklanjanju posljedica

2.

Jedinice CZ opće i specijalizovane namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- raščišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih, prevoženje i prenošenje povrijeđenih van zone rušenja; - operativno provođenje svih mjera zaštite i spašavanja i mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodne i druge nepogode

3. Preduzeća - učešće sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka, evakuacija stanovništva i materijalnih dobara

4. Općinske službe

- prema nastalim uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi najbolja rješenja: prebacuju specijalne ekipe na ugrožena mjesta na gašenju početnih i drugih požara; provođenju higijensko – epidemioloških mjera; provođenje mjera zbrinjavanja ugroženih i nastradalih i dr. Obezbjeđenje provođenja mjera za otklanjanje i ublažavanje poljedica.

5. Služba za stambene poslove Služba za privredu

- iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog stanovništva - koristi najbliže objekte: hotele, privatne ugostitelj. objekte i druge objekte koji raspolažu hranom i smještajem

6.

Dom zdravlja Novo Sarajevo sa isturenim punktovima

KJKP ''Pokop''

- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu mjesta, pružanje opće i specijalističke medicinske pomoći u zdravstvenim ustanovama; - identifikacija poginulih; - sahranjivanje

7. PU Novo Sarajevo

- obezbjeđenje postradalog područja, regulisanje saobraćaja i druge mjere bezbjednosti na ugroženom području kako bi se otklonile i ublažile posljedica od potresa

8. Općinski načelnik Općinski štab CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

2. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI

PREGLED izvršilaca, zadataka i načina organizovanja

u zaštiti od snježnih padavina, snježnih nanosa i poledice

Mjere zaštite u uslovima prirodne nesreće (visoki snijeg i snježni nanosi)

Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 60 cm u roku 24 sata

- stvaraju se uslovi za proglašavanje vanrednog postojanja prirodne nesreće

R/b Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće u raščišćavanju snježnih nanosa, spašavanju ljudi i

materijalnih dobara

2.

Jedinice CZ opće i specijalističke namjene Službe zaštite i spašavanja

- učešće u raščišćavanju snježnih nanosa, spašavanju ljudi i materijalnih dobara

3.

Preduzeća - KJKP ‘’RAD’’, GP ‘’HERCEGOVINA’’ Mehanizacija u vlasništvu građana (materijalna obaveza)

- učešće sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje

- odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i evakuacija stanovništva i materijalnih dobara po uputama

štaba CZ

4. Općinske službe

- prema datim uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi najbolja rješenja prema datim uslovima: prebacuju specijalne ekipe na ugrožena mjesta i na čišćenju početnih i snježnih nanosa, provođenja mjera zbrinjavanja ugroženih i nastradalih i dr. mjere za otklanjanje i ublažavanje posljedica

5.

Služba za stambene poslove Služba za privredu

- iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog stanovništva;

- angažuje najbliže objekte: hotele, privatne ugostiteljske objekte ili bilo koji drugi objekat koji raspolaže sa hranom

6. KJKP “Vodovod i kanalizacija”

- vrši čišćenje i održavanje kanala i kanalizacione mreže

7. PMP – Dom zdravlja Novo Sarajevo

- pružanje prve medicinske pomoći

8. Policijska stanica Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju i usmjeravanju saobraćaja van zone opasnosti;

- druge mjere bezbjednosti

9. Štabovi CZ u MZ - Rukovođenje akcijama otklanjanju snježnih nanosa i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara iz domena svoje nadležnosti

11. Općinski načelnik Štab CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

12. Snage i sredstva Kantona

- prema planu Kantonalnog štaba CZ

3. ODRONJAVANJE I KLIZANJE ZEMLJIŠTA

PREGLED

izvršilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od odronjavanja i klizanja zemljišta

Zaštita u uslovima postojanja prirodne nesreće R/b Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće građana u spašavanju na ugroženom klizištu stanovništva i materijalnih dobara.

2.

Jedinice CZ opće i specijaliz. namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- učešće jedinica Civilne zaštite opće i specijalizovane namjene na spašavanju stanovništva i materijalnih dobara

3.

Preduzeća: (“Rad”, GP “Hercegovina’’) Mehanizacija u vlasništvu građana

- angažovanje na području Općine sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i evakuacija stanovništva i materijalnih dobara

4. Služba za prostorno uređenje

- angažuje Zavod za konstrukcije i fundiranje Građevinskog fakulteta koji bi predložio kratkoročne i dugoročne mjere zaštite

- angažuje stručno – tehničko osoblja koje bi neprekidno vršilo dežurstvo i u zavisnosti od situacije predlagalo najcjelishodnije mjere

Služba za stambene poslove

- iznalaženje alternativnog smještaja lica koja su ostala bez krova nad glavom

5.

Služba za privredu i finansije

- organizovanje prve pomoći u ishrani iz ugostiteljskih objekata

6. PMP–Dom zdravlja Novo Sarajevo

- učešće u pružanju prve medicinske pomoći

7. Policijska uprava Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju klizišta - drugih bezbjedonosnih mjera

8. Općinski štab civilne zaštite

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara;

4. Način ostvarivanja mjera zaštite od posljedica ZARAZNIH BOLESTI će se sprovoditi u saradnji sa Službom za zdravstvenu zaštitu Općine, a prema uputama Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo. 5. Način ostvarivanja mjera zaštite i spašavanja od EPIZOOTIJA ZARAZNIH BOLESTI će se vršiti u skladu sa uputama veterinarskih ustanova, a vršit će Služba za asanaciju terena Kantona uz pomoć jedinica za asanaciju terena općina. 6. Način ostvarivanja mjera zaštite i spašavanja od BILJNIH ZARAZNIH BOLESTI I ŠTETOČINA, vršit će se u skladu sa uputama instituta Poljoprivrednog fakulteta i Instituta za poljoprivredu Kantona Sarajevo. 7. POŽARI

PREGLED

izvršilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od požara

Zaštita u uslovima postojanja nepogode


1. Građani - učešće u gašenju požara spašavanju ljudi i materijalnih

dobara

2.

Jedinice CZ opće i specijalističke namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- učešće u gašenju požara spašavanju ljudi i materijalnih dobara

3. Preduzeća(KJKP “Rad”, GP “Hercegovina)

- učešće u gašenju požara, raščišćavanje prolaza, evakuacija ljudi i materijalnih dobara po uputstvu štaba CZ

4. Profesionalna vatrogasna brigada

- angažuje vozila sa opremom prema raspoloživim kapacitetima i obučenim ljudstvom na gašenju požara i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

5. VD ‘’Novo Sarajevo’’ - u sklopu djelovanja Profesionalne vatrogasne brigade

djeluju i VD sa obučenim ljudstvom

6. PMP – Dom zdravlja Novo Sarajevo

- učešće u pružanju prve medicinske pomoći

7. Policijska uprava Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju i usmjeravanje saobraćaja van zone opasnosti

8. OŠ CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

9 Štabovi CZ u MZ - Rukovođenje akcijama gašenja požara i spašavanju ljudi

i materijalnih dobara iz domena svoje nadležnosti

8. Način ostavrivanja mjera zaštite i spašavanja od ugroženosti GASNOG SISTEMA vrše nadležne službe ''Sarajevogasa'' i inspekcijski organi (faza preventivnih mjera), a u slučaju havarija i to:

– Profesionalna vatrogasna brigada – Služba za protivpožarnu zaštitu – PU Novo Sarajevo na obezbjeđenju područja na kojem je došlo do havarije – Služba za prostorno uređenje, urbanizam i komunalne poslove Općine Novo Sarajevo

9. Način ostvarivanja mjera zaštite i spašavanja od ugroženosti od NAFTNIH DERIVATA, PLINOVA I OPASNIH TVARI sprovode nadležni organi Energopetrola, vlasnici pumpi, nadležni organi MUP – a i inspekcijski organi (faza preventivne zaštite), a u slučaju havarija i to:

– Profesionalna vatrogasna brigada – Služba za protivpožarnu zaštitu – Energopetrol – Građani i zaposleni na benzinskim pumpama – U slučaju da se požar prenio na susjedne objekte, angažovaće se i Općinski štab civilne

zaštite 10. Način ostavrivanja mjera zaštite ENERGETSKIH POSTROJENJA I KOTLOVNICA, vrše nadležne službe JKP ''Toplane – Sarajevo''. 11. Način ostvarivanja mjera zaštite i spašavanja od KONTAMINACIJE bilo kog oblika i intenziteta znači da bi trebalo angažovati stručne timove iz zdravstvenih ustanova i institucija koje vrše analizu i imaju iskustva u vršenju eliminacije posljedica kontaminacije. Pored njih, zavisno od uzročnika kontaminacije angažovale bi se i druge organizacije na eliminisanju tog uzročnika (Vetrinarski i Prirodno matematički fakultet). Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti subjekata za zaštitu od amonijaka nije zadovoljavajuće. Kad je riječ o smogu kao zagađivaču sredine potrebno je na nivou Grada preko stručnih institucija definisati kritičnu granicu koncentracije štetnih materijala poslije čega je nužno preduzimati mjere zaštite (izmještanje stanovništva, prestanak rada zagađivača vazduha i sl.). To govori da treba planski usmjeravati aktivnosti građana i drugih subjekata na zaštiti od smoga. Pored navedenog, sadržaj i način provođenja mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, sem Zakona o zaštiti (’’Službene novine F BiH’’, broj: 39/03) je regulisan i članom 15. Uredbe o organizaciji, sadržaju i provođenju mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara (’’Službene novine F BiH’’, broj 27/98) U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća, provode se slijedeće aktivnsti i mjere u zaštiti i spašavanju:

1. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara podrazumjeva planiranje, izgradnju skloništa i njihovo održavanje, organizaciju korištenja za zaštitu ljudi i materijalnih dobara. Na području Općine Novo Sarajevo postoji 47 skloništa, od čega je 6 skloništa uz građevinski blok, a 41 sklonište se nalazi u stambenim zgradama. Usljed posljedica netom minulog odbrambeno – oslobodilačkog rata, 18 skloništa je devastirano uz pojavu podzemnih voda. Ovim Programom planira se sanacija svih 18 skloništa do nivoa mogućnosti za sklanjanje materijalnih dobara, a to podrazumjeva (eliminisanje podzemnih voda, opravku elektroinstalacija, krečenje i dr.). Svi državni organi, pravna lica, vlasnici stambenih zgrada i poslovnih objekata su dužni sprovoditi ovu mjeru u svojim planovima zaštite i spašavanja.

2. Evakuacija predstavlja plansko, organizirano i privremeno premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koje se procijeni da mogu biti zahvaćeni prirodnim ili drugim nesrećama na ugroženom ili manje ugroženom području u okviru općine, susjedne općine ili neke druge općine. Evakuacija može biti blagovremena i naknadna, potpuna ili djelomična, u zavisnosti od opasnosti prirodne ili druge nesreće. Provođenje i pripremu vrši Općinski štab, a učestvuju i Službe za upravu nadležne za prostorno planiranje i urbanizam, saobraćaj, socijalnu zaštitu, stambeno – komunalne poslove, obrazovanje i drugi organi. Lica koja podliježu evakuaciji su utvrđena u članu 19 stav 3, a odluku o kategorijama stanovništva koje treba evakuisati donosi nadležni organ koji naređuje evakuaciju.

3. Zbrinjavanje ugroženog i postradalog stanovništva – radi zbrinjavanja ugroženog i

postradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća preduzimaju se hitne mjere zaštite i aktivnosti za smještaj, ishranu i osiguravanje drugih prijeko potrebnih uslova za život ugroženih. Zbrinjavanje ugroženog stanovništva organizuju i neposredno provode nadležni organi uprave, odgovarajuće socijalne službe, humanitarne organizacije i građani. Vlasnici i korisnici objekata i prostorija u javnoj upotrebi (domovi, škole, hoteli i dr.) koji su pogodni za smještaj, DUŽNI SU primiti na privremeni smještaj građane, materijalna dobra s ugroženog pdručja, ako to naloži nadležni organ (Štab civilne zaštite i Općinski načelnik). Na području Općine Novo Sarajevo postoje takvi objekti za smještaj ugroženog stanovništva. Programom razvoja zaštite i spašavanja, treba preduprijetiti i nabaviti minimalna sredstva za potrebe takvog stanovništva (dušeke, vreće za spavanje, kanistere itd.).

4. Zaštita i spašavanje iz ruševina obuhvata:

mjere i radnje i postupke na izviđanju ruševina i pronalaženju osoba zatrpanih u

ruševinama; osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcije zgrada i objekata, radi

sprečavanja zarušavanja, odnosno, naknadnog rušenja. Ovu mjeru provode: - građani u okviru samozaštite - građevinska i komunalna preduzeća - vatrogasne jedinice - pravna lica koja imaju odgovarajuća materijalno – tehnička sredstva - jedinice civilne zaštite - nadležne Općinske službe uprave

Na području Općine Novo Sarajevo za realizaciju ove mjere treba organizovati Službu za građevinske poslove i zaštitu od rušenja, zatim nabaviti određena formacijska materijalno tehnička sredstva. Za potrebe Općine formirana je Komisija za procjenu šteta od prirodnihi drugih nesreća, a od općinskih službi za upravu u realizaciju ove mjere se uključuju:

- Služba za nadzor u oblasti urbanizma (građevinska inspekcija) - Služba za stambene poslove - druge službe za kojima se ukaže potreba

5. Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara. Detaljnije i operativnije je objašnjenje provođenja ove mjere dato u dokumentu VI ovog Programa.

6. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, onesposobljavanju i uništavanju svih vrsta eksplozivnih sredstava koja zbog neispravnosti i drugih razloga nisu eksplodirala i kao takva predstavljaju opasnost za život i zdravlje stanovništva. Ovu mjeru na području Općine Novo Sarajevo organizuje Služba civilne zaštite Općine u neposrednoj saradnji sa policijskom upravom. Ovu mjeru provode u slučaju slučajno pronađenog neeksplodiranog sredstva:

- građani - jedinice i povjerenici CZ - policija - radnici organa uprave i drugih pravnih lica Organizaciju uklanjanja, skladištenja i uništavanja vrši Jedinica za hitne intervencije Kantonalne uprave CZ.

7. Prva medicinska pomoć je mjera koja se sastoji od pružanja prve medicinske pomoći povrijeđenim i oboljelim građanima na mjestu povređivanja i oboljevanja od posljedica prirodnih i drugih nesreća i njihov transport i smještaj u najbližu zdravstvenu ustanovu. Prvu medicinsku pomoć organizuju i neposredno provode nadležne zdravstvene ustanove u saradnji sa organima i Službama civilne zaštite. U provođenju aktivnosti i mjera prve medicinske pomoći dužne su sudjelovati:

- zdravstvene ustanove - jedinice civilne zaštite - Crveni križ i druge humanitarne organizacje i službe koje su za to osposobljene

- građani Programom razvoja zaštite i spašavanja planirana je organizacija Službe za zdravstvenu zaštitu sa zadacima utvrđenim u dokumentu VII ovog programa. Organizaciju i materijalno tehničko opremanje ove Službe će pomoći Općina od očekivanih izvora finansiranja od posebnog poreza za prirodne i druge nesreće.

8. Asanacija terena je mjera koja se sastoji od preduzimanja sanitetsko – higijenskih i sanitarno tehničkih mjera na terenu, u naselju i objektima. Identifikacija poginulih i umrlih u masovnim nesrećama je jedna od hitnih radnji u okviru asanacije terena. U otklanjanju posljedica i provođenja aktivnosti i mjera zaštite učestvuju:

- preduzeća i druga opravna lica - zdravstvene i veterinarske ustanove - komunalna preduzeća - vatrogasne jedinice - jedinice civilne zaštite - nadležni organi Federacije, kantona, općinske službe za upravu - građani

Ovim dokumentom je ukazano na sveobuhvatnost i kompleksnost zaštite i spašavanja, što podrazumjeva šire uključivanje struktura društveno – ekonomskog i društveno – političkog organizovanja na području Općine, Grada i Kantona Sarajevo. Bitno je napomenuti da su ovim dokumentom i Programom u cjelini zacrtane aktivnosti kako bi naše društvo, kao i nivo svijesti građana našli zajedničko rješenje za sprečavanje nastajanja pojedinih prirodnih ili drugih nesreća.

VI

PREVENTIVNE MJERE

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE ĆE SE SPROVODITI


Preventivne mjere predstavljaju organizovane radnje i postupke na sprječavanju opasnosti, a obuhvataju tehničke i druge mjere kojima se otklanja ili smanjuje dejstvo prirodnih i drugih nesreća i obezbjeđuju uslovi za organizovano i efikasno otklanjanje posljedica izazavanih prirodnim i drugim nesrećama. Preventivne mjere se preduzimaju u cilju sprječavanja širenja određenih opasnosti koje mogu imati karakter prirodnih i drugih nesreća. Na osnovu procijenjenog stanja koji je dat u posebnom dijelu Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo utvrđeno je da slijedeće vrste opasnosti mogu imati karakter prirodne i tehničko – tehnološke ili druge nesreće: potresi, požari, visoki snijeg i snježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, ugroženost od gasnog sistema, nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnim prometu, epidemije zaraznih bolesti, ugroženost od skladištenja opasnih materija itd. Ove pojave na različit način i sa različitim intenzitetom, dimenzijama i posljedicama mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području Općine Novo Sarajevo. Preventivne mjere za sprječavanje nastanka opasnosti provode građani, pravna lica iz člana 32. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj 39/03), čija je redovna djelatnost u funkciji zaštite i spašavanja, državni organi i druge institucije. Međutim, bitno je napomenuti da nosioci provođenja preventivnih mjera moraju promijeniti svijest u odnosu na zajedničko rješavanje zadataka na sprječavanju nastajanja pojedinih prirodnih ili tehničko – tehnoloških nesreća, jer primjera radi, saniranje i izgradnja infrastrukture na područjima na kojima je karakteristična bespravna izgradnja, direktno opterećuje budžetska sredstva Općine, a time i ekonomsku moć Općine. 1. POTRESI

Provođenje preventivnih mjera zaštite protiv potresa kao opasnosti, jeste dugoročan proces. On u sebi sadrži utvrđivanje:

- seizmičkih karakteristika određene teritorije - obezbjeđivanje poštovanja propisa o tehničkim normativima za izgradnju objekata

na seizmičkim područjima - primjena urbanističkih mjera zaštite kod planiranja naselja - obezbjeđivanje potrebnih uslova pri projektovanju i izgradnji objekata (otpornost,

elastičnost, spratnost i dr.) - određeivanje pravilnog izbora lokacije za stambene, privredne i druge objekte

Nosilac posla:

- Zavod za planiranje razvoja Kantona - Služba za urbanizam Općine Novo Sarajevo - Građevinska inspekcija - Nadzorni organi - Građevinska preduzeća

2. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI

– KJKP Rad ili druga ugovorena firma u okviru preventivnih mjera vrši pripremu mehanizacije, praćenje vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica i trotoara (protiv poledice). Za ove aktivnosti neophodno je blagovremeno sačiniti plan i program kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za čišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno voditi računa da se pijesak i ostali posipni materijal razvuče po padinskim dijelovima Općine prije padanja snijega.

– Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za slučaj većih snježnih padavina

kojim se razrađuje skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu izdržati veća opterećenja. U tom smislu neophodno je razraditi i način skidanja sa objekata ledenica koje mogu ugroziti prolaznike

– Vlasnici poslovnih i drugih prostora vrše pripreme u skladu sa Zakonom o

komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo (‘’Službene novine Kantona Sarajevo’’, broj 11/97).

– KJKP GRAS vrši pripreme za čišćenje snijega sa tramvajske pruge putničkih

stajališta.

– Faza preventivne zaštite se vrši tokom čitave godine na način da se obezbijede dovoljne količine posipnog materijala (posipna so i frakcija), redovno vrši pročepljenje odvodnih kanala, održavanje rigola i otvorenih jaraka, drenažnih sistema na saniranim klizištima itd. Preventivna zaštita se vrši putem ovlaštenih firmi (KJKP ’’Rad’’, KJKP ’’Park’’, KJKP ’’VIK’’, te firmi sa kojima Općina sačini ugovor po planu i programu održavanja cesta i drugih objekata.

PREGLED izvršilaca, zadataka i načina organizovanja

u zaštiti od visokog snijega, snježnih nanosa i poledice

Preventivne mjere i redovna zaštita koja se provodi u toku snježnih padavina


1. Ministarstvo prometa i komunikacija Kantona

- pravi plan angažovanja mehanizacije i ljudstva, određivanje prioriteta i nadležnosti za čišćenje komunikacija;

- pravi plan pripreme za alternativno parkiranje automobila i upozorava građane da se pridržavaju uputstava kako bi Zimske službe nesmetano mogle da vrše čišćenje komunikacija;

- pravi plan pripreme za eventualno isključivanje određenih saobraćajnica i isključivanje automobila određene nosivosti iz saobraćaja;

- snimiti sve ulice i trotoare gdje su parkirana havarisana vozila pogotovu na padinskim dijelovima i napraviti plan uklanjanja prije snježnih padavina;

- pripremiti plan praćenja o pridržavanju propisa u zimskim uslovima (zimska oprema za automobile).

2. KJKP “Rad”

- priprema mehanizacije, praćenje vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica i trotoara (protiv poledice);

- blagovremeno razrađuje i planira nabavku potrebnih sredstava za čišćenje snijega i otklanjanje poledica. Posebno voditi računa da se pijesak i ostali posipni materijal distribuira po padinskim dijelovima prije padanja snijega;

- čišćenje saobraćajnica i pločnika uslijed snježnih padavina;

- vrši uklanjanje vozila iz ulica u kojima je zabranjeno parkiranje;

- usmjeravanje dodatne mehanizacije prema prioritetima za rubne dijelove;

- angažovanje ljudstva na ručnom raščišćavanju.

3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora

- vrše čišćenje trotoara, ispred poslovnih i stambenih zgrada

4. Upravitelji zgrada - čišćenje snijega i ledenica sa stambenih objekata

5. KJKP “Gras” - vrši čišćenje tramvajske pruge po planu

6. KJKP “Vodovod i kanalizacija”

- vrši čišćenje i održavanje kanala i kanalizacione mreže

7. Općinski načelnik OŠ CZ

- snimanje situacije na terenu, provjerava se organizacija Štabova MZ, angažovanje rezervne mehanizacije i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u preventivnoj zaštiti

3. ODRONJAVANJE I KLIZANJE ZEMLJIŠTA

Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su postale svakodnevnost da bi se sprječilo stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih klizišta. Preventivne mjere čine:

- osmatranje i opažanje; - Služba za prostorno uređenje i Građevinska inspekcija poduzimaju sve za sprječavanje

bespravne izgradnje i infrastrukture; - Služba za prostorno uređenje određuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na osnovu

stavova baziranih na geoistraživačkim radovima kao podloge za izradu projekata; - na osnovu stepena projektnih zadataka opasnosti, ugroženosti stanovništva i materijalnih

dobara usklađuje se finansijska konstrukcija u nadležnim ministarstvima Kantona i Službi za prostorno uređenje, te odabiru se prioriteti za finansiranje.

PREGLED

izvršilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od odronjavanja i klizanja zemljišta

Preventivne mjere i redovna zaštita


1. Ministarstvo prostornog uređenja KS (ZIG)

- osmatranje i opažanje

2.

Služba za prostorno uređenje Građevinska inspekcija

- sprečavanje bespravne izgradnje i drugih mjera iz oblasti zaštite infrastructure

- vrši zadatke iz člana 159 tačka 5 i 6 Zakona o prostornom uređenju (‘’Službene novine Kantona Sarajevo’’, br. 7/05)

3.

Služba za prostorno uređenje

- određuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana na geoistraživačkim radovima kao podlogu za izradu projekta - na osnovu stepena projektnih zadataka opasnosti,

ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara usklađuje se finansijska konstrukcija u nadležnim ministarstvima Kantona i Službi za prostorno uređenje i odabiru se prioriteti za finansiranje.

4. Kanton - učešće Kantona u finansiranju prema planu

4. ZARAZNE BOLESTI Na suzbijanju i sprječavanju zaraznih oboljenja, potrebno je intenzivno raditi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, izgradnji infrastrukture (vodovod i kanalizacija), stalnoj kontroli pitke vode iz lokalnih vodovoda i bunara, čišćenju teritorije od otpadnih materija, kao i zaštiti područja iz kojih se koristi voda od raznih vrsta zagađenja.

5. EPIZOOTIJE ZARAZNIH BOLESTI Veterinarsko obezbjeđenje protiv zaraznih bolesti obuhvata sprovođenje profilaktičkih i drugih mjera u cilju održavanja relativno povoljne epizotološke situacije. Vršiće se preventivno cijepljenje i dijagnostička ispitivanja na terenu i određenim punktovima u cilju sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti u početku njihove pojave.

6. ZAŠTITA BILJA OD ZARAZNIH BOLESTI I ŠTETOČINA Zemljište u vlasništvu države je degradirana šuma, šikara i površine ispod dalekovoda i na njima se vrši pošumljavanje sadnicama crnogorice. Zbog poznatih razloga koje je proizveo rat i obuhvatnost teritorije Općine po Dejtonskom sporazumu (teritorija Općine manja za 36 km2 u odnosu na predratnu površinu) ne može se govoriti o šumskom zemljištu, već treba poduzeti sve aktivnosti na pošumljavanju ogoljelih površina za buduće genercije i prenijeti obavezu na buduće genearcije očuvanja šumskog blaga i u krajnjem cilju, očuvanju okoliša i zdravijeg ambijenta življenja na području Općine. 7. POŽARI - izrada planova zaštite od požara u skladu sa zakonom, od strane svih subjekata koji su

obavezni raditi ove planove, - planiranje požarnih puteva, - održavanje hidranata u ispravnom stanju, - uređenje prilaza do rijeka i potoka kao alternativnih izvora za gašenje, - nabavka pp aparata u skladu sa Odlukom o subvencioniranju nabavke aparata za početno

gašenje požara za građane u stambenim zgradama, - redovno servisiranje protivpožarnih aparata, - redovna kontrola od strane nadležnih organa na provođenju preventivnih mjera u

preduzećima i drugim ustanovama, - materijalna pomoć VD Novo Sarajevo u cilju opremanja i razvoja ovog društva, što je obaveza

Općine, ali i Općinskog štaba CZ u opremanju specijalizovane jedinice koja se nalazi u sastavu ovoga društva.

Preventivne mjere i redovna zaštita

R/b

Izvršilac Zadatak

1. Organi preduzeća i druga pravna lica

- izrada planova zaštite od požara u skladu sa zakonom

2. Inspekcijski organi - nadzor nad provođenju mjera zaštite; - redovna kontrola na provođenju preventivnih mjera u

preduzećima i drugim ustanovama

3. Ovlašteno preduzeće ili drugo pravno lice

- servisiranje protivpožarnih aparata u skladu sa zakonom

4. Upravitelji - održavanje unutrašnje hidrantske mreže 5. Vodovod i kanalizacija - odražavanje vanjske hidrantske mreže

6. Općina Novo Sarajevo

- materijalna pomoć VD “Novo Sarajevo” u cilju opremanja i razvijanja ovog društva.

- nabavka PP aparata u skladu sa Odlukom o subvencioniranju nabavke S – 6 aparata

7. OŠ CZ

- u slučaju ljetnih temperatura 30o C pa naviše upozorava stanovništvo putem plakata na opreznost od požara koji se mogu izazvati nepažnjom prilikom izleta na područja obrasla šumom.

8. ZAŠTITA OD GASNOG SISTEMA

Neposredna ugroženost od gasnih instalacija (podzemni dijelovi gasnog sistema) je najčešće izražena u izvođenju nedozvoljenih radnji u blizini gasnih instalacija. Uslijed izvođenja radova bez stručnog osoblja, odnosno nadzora može doći do oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri koncentracijama od 5 – 15 % i lako zapaljiv.

Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i mjere u slučaju nastanka havarije provode i kontrolišu nadležne službe Sarajevogasa i inspekcijski organi. 9. ZAŠTITA OD NAFTNIH DERIVATA I PLINOVA

Važno je napomenuti da postoji opasnost širenja i prenošenja požara sa benzinskih pumpi, gasne mreže i dr. jer se u njihovoj neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i ustanove. Kod izbijanja požara, moguće su i eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih dobara, a mogu se očekivati i ljudske žrtve, građana, radnika i učesnika u akciji gašenja požara i spašavanja (dim, visoka temperatura, električna struja, rušenje i dr.).

Provođenje preventivne zaštite na benzinskim pumpama kontrolišu nadležni organi ’’Energopetrola”, vlasnici pumpi, nadležni organi MUP-a i inspekcijski organi. 10. ZAŠTITA OD ENERGETSKIH POSTROJENJA I KOTLOVNICA

Elektroenergetska postrojenja mogu također biti uzročnici raznih havarija, požara i eksplozija, ukoliko nisu izgrađeni prema postojećim propisima u smislu sigurnosti instalacija, prenosa elektroenergije uređaja do potrošača električne energije, njihove opterećenosti i u održavanju u skladu sa uputstvima proizvođača.

Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju trafostanice izgrađene u stambenim

objektima, čiji prilazi nisu uvijek dostupni u slučaju hitne intervencije (parkirana vozila, pasaži i sl.). Preventivne mjere sprovode pravna lica koja gazduju ovim postrojenjima.

Kotlovnice također mogu biti uzročnici požara i eksplozija. Održavanje i kontrola ispravnosti kotlovnica je u nadležnosti KJKP “Toplane”. 11. ZAŠTITA OD KONTAMINACIJE

Kad je riječ o provođenju preventivnih mjera zaštite za slučaj kontaminacije sa izvorom kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju u nabavci opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu radnih ljudi i građana. Iskustva poslije Černobilske katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna obučenost i osposobljenost nadležnih stručnih i drugih organa i organizacija na organizaciji preventivnih mjera zaštite. ZAKLJUČAK: Pridržavanjem naznačenih mogućih opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, dosljednim provođenjem preventivnih mjera i podizanjem svijesti svih subjekata, smanjuje se mogućnost posljedica naznačenih nesreća.

VII

SMJERNICE ZA ORGANIZOVANJE SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA


OSNOVNE UPUTE I

Ovim smjernicama se utvrđuju pitanja koja se odnose na organizovanje, poslove i zadatke i način rada jedinica i povjerenika civilne zaštite, način rada Službi zaštite i spašavanja, kao i način rada i rukovođenja štabova civilne zaštite na nivou Općine, pravnog subjekta koji obavezuje štabove civilne zaštite u mjesnim zajednicama, a koji predstavljaju organizovanu strukturu civilne zaštite u Općini Novo Sarajevo, shodno Odluci o funkcionisanju zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Općine Novo Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', broj 16/05). Ove smjernice se primjenjuju na jedinice, povjerenike i štabove civilne zaštite, Službe zaštite i spašavanja utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj 39/03) u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju i to:

1. Na službe zaštite i spašavanja iz člana 122 i 124 Zakona o zaštiti i spašavanju, koje se formiraju u pravnim licima iz člana 32. Zakona o spašavanju čija je redovna djelatnost od neposrednog značaja za zaštitu i spašavanje i samostalne službe zaštite i spašavanja koje se formiraju na nivou Općine;

2. Na jedinice civilne zaštite opšte namjene iz člana 129 stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, koje formiraju općinske službe za upravu, ustanove, pravna lica i jedinice civilne zaštite specijalizovane namejne iz člana 130 stav 1 i člana 132 stav 11 Zakona o zaštiti i spašavanju koje se organizuju na nivou Općine;

3. Za povjerenike civilne zaštite iz odredaba člana 118 stav 1 Zakona o zaštiti i spašavanju koji se određuju za stambene zgrade, dijelove naselja, službama za upravu općine, drugim oraganima, ustanovama i pravnim licima.

4. Na općinske službe civilne zaštite i druge organe koje rukovode akcijama zaštite i spašavanja.

II

ORGANIZOVANJE, POSLOVI I ZADACI I NAČIN RADA SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Službe zaštite i spašavanja organizuju se za obavljanje poslova i zadataka iz oblasti zaštite i spašavanja, koji su utvrđeni u odredbama člana 32 Zakona o zaštiti i spašavanju i to:

1. Služba za zdravstvenu zaštitu 2. Služba za zaštitu od požara 3. Služba za građevinske poslove i spašavanje od rušenja

Formiranje Službi zaštite i spašavanja određuje rješenjem Načelnik općine na prijedlog Službe civilne zaštite, a u skladu sa Procjenom ugroženosti Općine od prirodnih i drugih nesreća. U aktu o formiranju Službi zaštite i spašavanja određuju se pravna lica, udruženja građana, određuju vrsta službe, njena organizaciona formacija i zadaci koje će obavljati u funkciji zaštite i spašavanja i određuje nadležni organ Općine koji će sa pravnim licem zaključiti ugovor o međusobnim pravima o obavezama u vršenju poslova zaštite i spašavanja.

III POSLOVI I ZADACI SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Službe zaštite i spašavanja vrše sve poslove i zadatke koji su u funkciji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Službe te zadatke obavljaju u tri situacije i to:

- u fazi preventivne zaštite obavljaju preventivne mjere;

- u fazi nastanka prirodne i druge nesreće obavljaju zadatke koji su u funkciji rješavanja ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara i ublažavanje nastalih posljedica

- u fazi otklanjanja posljedica i stvaranja uslova za nornalizaciju života na ugroženom području (faza otklanjanja posljedica) i obavljaju mjere na saniranju posljedica.

SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU Služba za zdravstvenu zaštitu, obavlja one poslove zaštite i spašavanja koji se odnose na zdravstveno zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih ljudi i to: 1. u fazi preventivne zaštite obavlja slijedeće preventivne mjere:

- provodi protuepidemijske mjere koje obuhvataju: higijensko – epidemiološko izviđanje i aktivno otkrivanje oboljelih od zaraznih bolesti; provođenje svih mjera na izolaciji sumnjivih i oboljelih od zaraznih bolesti, kao i prevoz oboljelih i ranjenih do medicinskih ustanova; organizovanje i provođenje aktivno – pasivne imunizacije stanovništva; hemoprofilaktičkih i drugih mjera radi prevencije;

- provodi higijenske mjere koje obuhvataju: ocjenu vode raznog porijekla, odnosno kontrolu higijenske ispravnosti vode i vodnih objekata, higijensku kontrolu hrane, posebno kolektivne ishrane i dr.

2. u fazi spašavanja obavlja slijedeće operativne mjere:

- obavlja medicinsku trijažu za određivanje težine povreda ili oboljenja i utvrđivanja reda hitnosti za pružanje prve medicinske pomoći;

- vrši sanitetsku evakuaciju, pronalaženje, izvlačenje i iznošenje povrijeđenih i oboljelih, njihovo prevoženje ili prenošenje do odgovarajućih zdravstvenih ustanova radi zdravstvenog zbrinjavanja;

- pruža opću medicinsku pomoć koja se odnosi na: provjeru i dopunu postupaka prve pomoći, privremeno zaustavljanje krvarenja sredstvima i postupcima koja nisu dostupna u okviru ukazivanja prve medicinske pomoći, opće mjere reanimacije, davanje antibiotika, analgetika, seruma i vakcina, održavanje prohodnosti disajnih puteva, imobilizaciju standardnim sredstvima, pleuralnu punkciju, ispiranje želuca, gastričnu sukciju, kateterizaciju i punkciju mokraćne bešike, stavljanje adekvatnih zavoja, opću njegu i druge mjere koje doprinose zbrinjavanju oboljelih i povrijeđenih ljudi.

3. u fazi otklanjanja posljedica obavlja slijedeće mjere na saniranju posljedica:

- preduzima mjere na angažovanju stručnih timova zdravstvene zaštite; - vrši zbrinjavanje povrijeđenih do najbližih zdravstvenih ustanova i identifikaciju

poginulih; - vrši dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na ugroženom području; - vrši neprekidnu kontrolu zdravstvenog stanja ljudi na ugroženom području zbog

pojave zaraznih bolesti.

SLUŽBA ZA ZAŠTITU OD POŽARA Služba za zaštitu od požara, u oblasti zaštite i spašavanja obavlja poslove koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od požara i to: 1. u fazi preventivne zaštite preduzima slijedeće preventivne mjere:

- vrši pregled organizovanosti i opremljenosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava;

- preduzima mjere da se jedinice za izvršavanje operativnih zadataka organizuju i opreme potrebnim materijalno – tehničkim sredstvima;

- povremeno i po potrebi vrši kontrolu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara u naseljima, većim stambenim i privrednim objektima i sl.

- vrši edukaciju građana na širenju tehničke kulture radi njihovog osposobljavanja za sprječavanje pojave požara, gašenje početnih požara i učestvovanje u gašenju požara većih razmjera;

- vrši kontrolu ispravnosti hidrantske mreže i kontrolu PP aparata, kao i protivpožarnih puteva.

2. u fazi spašavanja obavlja slijedeće operativne mjere i postupke:

- vrši gašenje požara, sprječavanje i eliminisanje posljedica većih požara,

spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz požarom zahvaćenih objekata i obezbjeđuje interventno snabdijevanje stanovništva vodom.

3. u fazi otklanjanja posljedica preduzima slijedeće mjere na saniranju posljedica:

- vrši angažovanje vatrogasnih službi na otklanjanju nastalih posljedica; - vrši prikupljanje podataka i utvrđuje obim posljedica koje su nastale

djelovanjem prirodne ili druge nesreće na ugroženom području. SLUŽBA ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE Služba za građevinske poslove, u oblasti zaštite i spašavanja obavlja poslove koji se odnose na sprječavanje rušenja, odnosno spašavanje ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi srušenim ili oštećenim stambenim zgradama i drugim objektima i to: 1. u fazi preventivne zaštite preduzima slijedeće preventivne mjere:

- preduzima mjere da se donesu odgovarajući normativni akti o korištenju opreme i tehničkih sredstava koja se koriste u procesu redovne djelatnosti i provođenje drugih preventivnih mjera kako bi se pomenuta sredstva i oprema u određeno vrijeme mogla staviti na raspolaganje radi provođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja.

2. u fazi spašavanja obavlja slijedeće operativne mjere i postupke:

- organizuje spašavanje ljudi zatrpanih u ruševinama i raščišćavanje ruševina; - vrši vizuelnu i instrumentalnu kontrolu oštećenih i porušenih objekata; - preduzima mjere da se izvrši podupiranje, razupiranje i osiguranje pomjerenih i

oštećenih konstrukcija; - organizuje kontrolisano rušenje objekata koji se ne mogu sanirati; - preduzima mjere na prevoženju i deponovanju građevinskog šuta i raščišćavanju i

osposobljvanju komunikacija;

- vrši kategorizaciju objekata u odnosu na obim oštećenja i utvrđuje neophodne sanacione radove u cilju sprječavanja rušenja stambenih i drugih objekata;

- organizuje izgradnju privremenih objekata za smještaj ugroženog i nastradalaog stanovništva, zaklona i skloništa, usjeka, šahtova, tunela i protivpožarnih puteva.

3. u fazi otklanjanja posljedica preduzima slijedeće mjere na saniranju posljedica:

- organizuje aktivnosti na stvaranju uslova za normalizovanje života ljudi na ugroženom području;

- vrši prikupljanje podataka i utvrđivanje obima posljedica koje su nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće;

- učestvuje u radu komisija za procjenu šteta i prema potrebi saniranju oštećenih ili porušenih objekata.

ORGANIZOVANJE I POSLOVI I ZADACI I NAČIN RADA JEDINICA CZ 1. Organizovanje i zadaci jedinica civilne zaštite Jedinice civilne zaštite se formiraju kao jedinica civilne zaštite opće namjene (u daljem tekstu: jedinice opće namjene) i kao jedinice civilne zaštite specijalizovane zaštite (u daljem tekstu: jedinice specijalizovane namjene). a) Jedinice specijalizovane namjene Aktom o formiranju jedinice specijalizovane namjene utvrđuje se sastav jedinice, zadaci koje će obavljati, područje na kojem će djelovati, organ koji će vršiti popunu ljudstvom i obezbjeđivati materijalna i druga sredstva potrebna za rad jedinice i organizovati i provoditi obuku i osposobljvanje jedinice. Jedinice se formiraju samo u slučaju ako ne postoje uslovi da se formiraju odgovarajuće službe zaštite i spašavanja i ako iz procjene ugroženosti proizilazi da je postojanje određene jedinice specijalizovane namjene neophodno s obzirom na potrebe u zaštiti i spašavanju na području za koje bi se formirale te jedinice. Na području Općine Novo Sarajevo, formirale bi se slijedeće jedinice specijalizovane namjene:

- za asanaciju terena - za spašavanje sa visina

Jedinica za asanaciju terena obavlja poslove koji se odnose na primarnu identifikaciju, evidentiranje i sahranjivanje poginulih građana i zakopavanje uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na mjestima sahranjivanja poginulih građana i uginulih životinja. Jedinice za spašavanje sa visina vrše spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz oštećenih objekata od požara ili sa viših spratova, a mogu se angažovati i u akcijama spašavanja ugroženih i zatrpanih i u visoko – planinskim područjima, od posljedica snježnih lavina i nanosa, nesreća ugroženih radnika u rudarskim jamama, kao i drugim sličnim prilikama za poslove za koje je osposobljena. b) Jedinice civilne zaštite opće namjene Jedinice opće namjene se formiraju u općinama, a mogu se formirati i kantonalnim, gradskim i općinskim organima uprave, ustanovama i drugim pravnim licima.

Jedinice opće namjene se formiraju radi angažovanja na pružanju pomoći u radu određenih službi zaštite i spašavanja, mogu se anagažovati i na vršenju raznih zadataka u akcijama zaštite i spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi i druge nesreće za čije obavljanje nije potrebno posebno stručno zvanje niti se koriste posebna tehnička i druga sredstva rada na izvršavanju tih zadataka. 2. Način rada jedinica civilne zaštite Jedinice opće namjene i jedinice specijalizovane namjene, poslove zaštite i spašavanja za koje su formirane, vrše u fazi spašavanja ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili nastradali od djelovanja prirodne ili druge nesreće i u fazi otklanjanja nastalih posljedica od tih nesreća. Izuzetno, određene jedinice se mogu angažovati i u fazi preventivne zaštite kada prijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, pa se ocijeni da je neophodno angažovanje određene jedinice civilne zaštite ako takvo angažovanje odredi Općinski štab civilne zaštite. Kada se naredi angažovanje jedinica opće namjene, one se priključuju službi zaštite i spašavanja ili jedinici specijalizovane namjene kojoj pripadaju i izvršavaju one poslove na zaštiti i spašavanju koje naredi rukovodilac te službe, odnosno, starješina te jedinice. POSLOVI POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE I NJIHOV NAČIN RADA 1. Poslovi i zadaci povjerenika civilne zaštite Povjerenici CZ poslove iz svoje nadležnosti vrše u fazi preventivne zaštite, kao preventivne mjere, u fazi spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara od prirodne i druge nesreće obavljaju operativne mjere i u fazi saniranja nastalih posljedica – preduzimaju sanacione mjere Povjerenici CZ koji su određeni za naselje ili dio naselja ili ulicu, dužni su da na područje za koje su zaduženi obavljaju sve organizacione i druge mjere koje se odnose na način angažovanja građana da lično provode sve mjere zaštite i spašavanja kojima mogu obezbijediti zaštitu vlastitog života i zdravlja i života svoje porodice, kao i zaštitu i svoje imovine, a istovremeno uzeti i učešće na pružanju pomoći u spašavanju nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području. Povjerenici neposredno obavljaju slijedeće poslove i zadatake: 1. u fazi preventivne zaštite povjerenik obavlja slijedeće preventivne mjere:

- preduzima aktivnosti da se građani upoznaju o vrstama prirodnih i drugih nesreća koje, prema Procjeni ugroženosti Općine, mogu ugroziti područje na kojem građani žive i mjerama koje bi oni lično trebali preduzeti radi sprečavanja nastanka određene prirodne ili druge nesreće;

- preduzima aktivnosti da se građani upoznaju o tome koja sredstva za ličnu zaštitu treba da nabave, kao i sredstva koja su neophodna za preduzimanje određenih mjera u fazi djelovanja prirodne ili druge nesreće i u vezi s tim daje upute za način smještaja i čuvanja tih sredstava;

- u saradnji sa Službom civilne zaštite Općine, preduzima aktivnosti da građani učestvuju u obučavanju koje se odnosi na pripremanje i provođenje lične i uzajamne zaštite i mjere zaštite i spašavanja prema planu i programu obučavanja stanovništva i o tim pitanjima vodi odgovarajuću evidenciju;

- učestvuje u pripremanju i izvođenju vježbi i drugih praktičnih oblika obuke iz oblasti zaštite i spašavanja i samozaštite;

- ostvaruje stalnu saradnju sa Službom civilne zapštite Općine u cilju rješavanja određenih pitanja koja su značajna za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području za koje je povjerenik

zadužen, a u kojima se moraju angažovati građani i preduzima aktivnosti da se obezbijede odgovarajuće prostorije za smještaj i čuvanje sredstava za kolektivnu zaštitu i drugih sredstava namijenjenih za zaštitu i spašavanje i brine se o ispravnosti tih sredstava:

- preduzima aktivnosti da građani provode preventivne mjre zaštite koje su od značaja za sprječavanje nastanka prirodnih i drugih nesreća koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, stambene i druge zgrade i imovinu na području na kojem građani žive, kao što je zaštita od poplava i eksplozija (plinskh boca, instalacija i drugih uređaja koji mogu eksplodirati), provođenju mjera koje se odnose na zaštitu čovjekove životne sredine i druge aktivnosti koje su u funkciji zaštite i spašavanja na području za koje je povjerenik zadužen.

2. u fazi spašavanja povjerenik provodi slijedeće operativne mjere:

- odmah po izbijanju prirodne ili druge nesreće, a u zavisnosti od vrste nesreće, poduzima mjere da građani pristupe zaštiti sebe, svoje porodice i imovine i da uzmu učešće i uzvršavanju zadataka na spašavanju nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara i da sve te aktivnosti preduzimaju prema naredbama štaba civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na ugroženom području;

- preduzima mjere da se sprovode zahtjev štaba civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite na ugroženom području da građani daju sredstva koji raspolažu, a koja se mogu koristiti u spašavanju povrijeđenih i ugroženih ljudi i otklanjanju posljedica od tih nesreća i vrši raspored tih sredstava prema prioritetima na području na kojima je njihovo korištenje potrebno;

- preduzima mjere da se građani angažuju na vršenju zadataka koje naredi štab civilne zaštite kako je već navedeno;

- preduzima mjere da građani provjere stanje svojih sredstava za ličnu zaštitu, a u saradnji sa kućnim savjetoma, gdje su obrazovani, provjerava stanje ispravnosti sredstava za kolektivnu zaštitu i preduzima mjere da se ta sredstva dovedu u ispravno stanje.

3. u fazi otklanjanja posljedica povjerenici preduzima slijedeće sanacione mjere:

- preduzimaju mjere da građani pomognu na saniranju onih posljedica koje oni svojim aktivnostima mogu sanirati, na području na kojem se nalaze njihove kuće i drugi objekti i imovina, kao i materijalna dobra što se obavlja prema vrsti posljedica koje su nastale na ugroženom području.

Zadaci povjerenika civilne zaštite koji se određuju za jednu ili više stambenih zgrada, sastoje se u slijedećem: 1. u fazi preventivne zaštite obavljaju slijedeće preventivne mjere:

- u saradnji sa kućnim savjetom i firmom koja je zadužena za održavanje zajedničkih dijelova zgrade, preduzimaju mjere da se u stambenoj zgradi obezbijedi potreban broj protivpožarnih aparata u skladu sa važećim propisima i da se ti aparati održavaju u ispravnom stanju, da se hidrant za vodu, ako postoji, održava u ispravnom stanju i da se obezbijedi propisan broj sredstava za kolektivnu zaštitu građana, te da se sredstva čuvaju na bezbjednom mjestu;

- preduzima mjere da građani obezbijede propisana sredstva za ličnu zaštitu i da se ona čuvaju u ispravnom stanju;

- u saradnji sa općinskom službom civilne zaštite preduzimaju mjere da građani učestvuju na obuci iz oblasti zaštite i spašavanja, u skladu sa planom i programom obuke stanovništva.


- odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće preduzima mjere da se građani u stambenoj zgradi angažuju na spasavanju svojih članova porodice i svoje imovine i da uzmu učešće na spašavanju nastradalih i ugroženih građana u skladu sa naredbama štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja;

- usmjerava i koordinira angažovanje građana na mjesta i područja koja su ugrožena i gdje je njihova pomoć neophodna;

- određuje sredstva i opremu građana koju oni treba da ustupe za korištenje u akcijama zaštite i spašavanja nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara.

3. u fazi otklanjanja posljedica preduzima slijedeće sanacione mjere:

- vrši uvid u stanje posljedica koje su nastale na području, odnosno na stambenim i drugim zgradama za koje je zadužen i utvrđuje vrste aktivnosti koje treba preduzimati na potpunom saniranju nastalih posljedica i o nađenom stanju upoznaje kućni savjet, savjet mjesne zajednice i općinsku službu civilne zaštite i predlaže preduzimanje odgovarajućih mjera, ako su te mjere potrebne.

Zadaci povjerenika civilne zaštite koji su određeni u organu državne službe i ustanovi i drugom pravnom licu se sastoje u slijedećem: 1. u fazi preventivne zaštite obavljaju slijedeće preventivne mjere:

- u saradnji sa rukovodiocem organa državne službe, odnosno rukovodiocem pravnog lica obavljaju slijedeće zadatke: da se obezbijede potrebna sredstva i oprema za ličnu zaštitu državnih službenika i namještenika, odnosno zaposlenika, onda sredstva za kolektivnu zaštitu i da se sva ta sredstva čuvaju na odgovarajućem mjestu i da budu u ispravnom stanju, da se obezbijedi potreban broj protivpožarnih aparata, da se čuvaju u ispravnom stanju i da se zaposleni osposobe za upotrebu tih aparata i da svi zaposleni prisustvuju obuci iz oblasti zaštite i spašavanja u skladu sa utvrđenim planom i programom obuke.


- odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće koja je ugrozila zgrade i objekte organa državne službe, odnosno pravnog lica preduzima mjere da svi zaposleni pristupe spašavanju nastradalih i ugroženih ljudi i da spašavaju ugroženu službenu dokumentaciju i ostala sredstva koja pripadaju organu, odnosno pravnom licu;

- vrši koordinaciju i usmjeravanje zaposlenih na ona mjesta koja su ugrožena da obavljaju one zadatke koji su od značaja za spašavanje nastradalih i ugroženih ljudi, odnosno na spašavanje službene dokumentacije i ostalih sredstava;

- obezbjeđuje sprovođenje naredbi štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja koje se odnose na organe državne službe, odnosno pravno lice u kojima je imenovan povjerenik.

3. u fazi otklanjanja posljedica preduzima slijedeće sanaciome mjere:

- vrši pregled svih prostorija, opreme i službene dokumentacije i utvrđuje nastale štete, kao i stanje opreme i službene dokumentacije i o tome informiše rukovodioca organa državne službe, odnosno rukovodioca pravnog lica i tim rukovodiocima predlaže donošenje mjera koje su neophodne da bi se nastale posljedice u cjelini sanirale.

2. NAČIN RADA POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE Povjerenici civilne zaštite vrše poslove kontinuirano: u fazi preventivne zaštite, u fazi spašavanja i otklanjanja posljedica. U fazi preventivne zaštite povjerenici civilne zaštite, poslove iz svoje nadležnosti, obavljaju na slijedeći način i to:

- poslove za koje su zaduženi obavljaju u saradnji, uputama i pod nadzorom Službe civilne zaštite Općine, kao i u saradnji sa rukovodiocem mjesne zajednice na čijem se području nalazi naselje ili njegov dio, za koje je povjerenik zadužen;

- poslove za koje su zaduženi obavljaju u neposrednoj saradnji, uputama i nadzorom Službe civilne zaštite Općine, kao i u saradnji sa kućnim savjetom i firmom koja je zadužena za održavanje zajedničkih dijelova zgrade;

- povjerenici obavljaju poslove u neposrednoj saradnji i po uputama rukovodica organa uprave državne službe i u saradnji sa Službom civilne zaštite Općine.

U fazi spašavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodne ili druge nesreće, poslove iz svoje nadležnosti, kao operativne i sanaciome mjere obavljaju na slijedeći način i to: 1. povjerenici čim saznaju da prijeti opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće na području za koje je zadužen ili je nadležni organ proglasio nastanak nesreće, odmah preduzimaju mjere i aktivnosti da građani pristupe zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili mogu biti ugroženi nesrećom i rukovodi svim aktivnostima na području za koje su zaduženi i u tim aktivnostima obezbjeđuje provođenje naredbi štaba civilne zaštite koji na tom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja. Te aktivnosti se preduzimaju sve do momenta dok štab civilne zaštite ne naredi da se prestane sa aktivnostima. 2. povjerenici čim saznaju za nastanak prirodne i druge nesreće odmah preduzimaju mjere da građani odmah pristupe zaštiti i spašavanju sebe i svoje imovine i da pruže pomoć u spašavanju ugroženih ljudi i materijkalnih dobara, neposredno na terenu rukovode tim aktivnostima s tim da u tim aktivnostima postupaju prema naredbama štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, obezbjeđuju sprovođenje naredbi toga štaba. U obavljanju tih aktivnosti povjerenik ostvaruje i stalnu i neposrednu saradnju sa kućnim savjetom i firmom koja je zadužena za održavanje zajedničkih puteva i prostorijama i stambenim i drugim zgradama u cilju spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi u zgradi, kao i spašavanju sredstava i imovine koja je ugrožena. 3. povjerenici odmah preduzimaju mjere da službenici i namještenici u organu državne službe, odnosno zaposlenici u preduzeću, odnosno ustanovi i drugom pravnom licu za koje su zaduženi preduzimaju mjere na spašavanju ugroženih ljudi i službene dokumentacije i rukovodi svim aktivnostima na obavljajnju tih zadataka. U toku trajanja tih aktivnosti, povjerenik ostvaruje stalnu saradnju sa rukovodiocem organa državne službe, odnosno sa rukovodiocem preduzeća ili drugog pravnog lica i postupa po njihovim nalozima, a istovremeno obezbjeđuje da se postupa i po naredbama Štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja. NAČIN RADA I RUKOVOĐENJA ŠTABOVA CIVILNE ZAŠTITE Štabovi civilne zaštite su posebni stručno – operativni organi koji su nadležni za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, štabovi civilne zaštite imaju ovlaštenja utvrđena u Zakonu o zaštiti i spašavanju, odnosno Općinski štab civilne zaštite ima ovlaštenja utvrđena u članu 108. Zakona o zaštiti i spašavanju.

Funkciju rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja u pravnim licima, vrše štabovi civilne zaštite koji su osnovani u tim pravnim licima, a ako u pravnom licu nije osnovan taj štab, funkciju rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, vrši organ koji se odredi aktom tog pravnog lica (u daljem tekstu: ovlašteni organ). Pravna lica u svom opštem aktu utvrđuju ovlaštenja štaba civilne zaštite, odnosno ovlaštenog organa, koja će imati u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja u pravnom licu. U ostvarivanju poslova iz svoje nadležnosti, svaki štab ostvaruje dvije funkcije:

- preventivnu funkciju i - operativnu funkciju.

Preventivnu funkciju štab civilne zaštite ostvaruje prije nastanka prirodne i druge nesreće, na način što redovno, u određenim vremenskim razmacima, po pravilu, jednom u tri mjeseca, organizuje i održava sjednicu štaba. Na sjednici štab razmatra sva pitanja koja se po Zakonu nalaze u njegovoj nadležnosti, a koja su od značaja za organizaciju, izgradnju i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja. Ta pitanja štab razmatra na osnovu materijala koja pripremaju organi civilne zaštite i to:

- za općinski štab – materijale priprema Služba za civilnu zaštitu Općine. Prilikom razmatranja materijala iz oblasti zaštite i spašavanja, Štab civilne zaštite ima pravo da donosi zaključke. Zaključkom se zauzima stav o svakom pitanju koje je razmatrao štab i utvrđuju zadaci organima civilne zaštite i drugim organima uprave i pravnim licima koji su dužni u okviru svojih zakonom utvrđenih obaveza u oblasti zaštite i spašavanja, realizirati utvrđne zadatke. Sprovođenje utvrđenih zadataka vrši se u cilju ostvarivanja preventivne funkcije u oblasti zaštite i spašavanja. Operativnu funkciju Štab ostvaruje od momenta kada nadležni organ proglasi postojanje prirodne ili druge nesreće. Operativnu funkciju Štab civilne zaštite ostvaruje putem rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja na području na kojem se desila prirodna ili druga nesreća. Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, Štab civilne zaštite ostvaruje održavanjem sjednica štaba na kojima odlučuje o upotrebi snaga i sredstava koje treba angažovati i mjera zaštite i spašavanja koje treba sprovoditi i određuje organe uprave i druge institucije i pravna lica koji su dužni izvršiti naređene zadatke. Zadaci se utvrđuju naredbom, koja sadrži:

- naziv i sjedište Štaba civilne zaštite - snage civilne zaštite koje se angažuju i područja na kojem se angažuju (službe

zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenici civilne zaštite i snage civilne zaštite pravnih lica) i zadatke koje će izvršavati

- rok angažovanja snaga i sredstava - organe uprave i druge organe i pravna lica koji su dužni učestvovati na realizaciji

zadataka koje naredi Štab - zaduženja članova Štaba koji će pratiti i obezbjeđivati realiazciju utvrđenih

zadataka i angažovanje predviđenih snaga i sredstava na ugroženom području. Realizaciju naredbi članovi štaba koje zaduži štab ostvaruju na način što neposredno na terenu u kontaktu sa nadležnim oraganima ili nadležnim licima preduzimaju mjere da se postupi po naredbi štaba i neprekidno vrše nadzor na izvršenju utvrđenih zadataka. U cilju stvaranja uslova da Štab civilne zaštite ostvaruje svoju funkciju rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, organi civilne zaštite su dužni štabu stalno dostavljati podatke o svim

događajima na ugroženom području i potrebama u snagama i sredstvima koje bi trebalo angažovati na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara. Podatke organi civilne zaštite pribavljaju putem Centra obavještavanja i uzbunjivanja, kao i putem prikupljanja podataka koje vrše državni službenici i namještenici organa civilne zaštite koji se nalaze na ugroženom području. Prikupljanje podataka sa ugroženog područja i njihovo kontinuirano dostavljanje Štabu civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, mora biti kontinuirano (svakodnevno), po pravilu, svaka tri sata i tako se postupa sve dok se vode akcije na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara, odnosno akcije na otklanjanju nastalih posljedica. Prikupljanje i dostavljanje podataka Štabu civilne zaštite, obezbjeđuju organi civilne zaštite općine i kantona, čiji štabovi civilne zaštite rukovode akcijama zaštite i spašavanja na ugroženom području. Na osnovu podataka koje Štab civilne zaštite dobije, komandant Štaba civilne zaštite, u saradnji sa načelnikom Štaba, organizuje i održava sjednice štaba i u skladu sa situacijom na ugroženom području donosi odgovarajuće naredbe.

ŠEMA ORGANIZOVANJA STRUKTURA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO

OPĆINSKO VIJEĆE

OPĆINSKI NAČELNIK

SLUŽBE OPĆINE

ŠTAB CZ

ŠTABOVI CZ U MZ - a

JEDINICE CZ U MZ - a

POVJERENICI

SLUŽBE ZAŠTITE ISPAŠAVANJA OPĆINE

JEDINICE CIVILNE ZAŠTITE SPECIJALIZ. NAMJENE OPĆINE NOVO SARAJEVO

ŠTABOVI CZ U PRIVREDNIM DR.

NEVLADINE ORGANIZACIJE

JCZ U PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

CRVENI KRIŽ

RADIOAMATERI POVJERENICI

ŠEMA RUKOVOĐENJA U AKCIJAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO

IZVJEŠTAVA SARAĐUJE AKTIVIRA ANGAŽUJE

OPĆINSKI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

KANTONALNI ŠTAB CZ

FEDERALNI ŠTAB CZ

OV NOVO SARAJEVO NAČELNIK OPĆINE

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

OPĆINSKE JCZ SPECIJALIZ. NAMJENE

SLUŽBE ZA UPRAVU OPĆINE

PREDUZEĆA I PRIVATNA LICA SA MEHANIZACIJOM

ŠTABOVI CZ MZ - a

JEDINICE CZ OPĆE NAMJENE I POVJERENICI

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

JEDINICE CZ OPĆE I SPECIJ.

NAMJENE I POVJERENICI

VIII

S M J E R N I C E ZA IZRADU PROGRAMA OBUČAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA PRIPADNIKA CIVILNE

ZAŠTITE I STANOVNIŠTVA


UVOD Polazeći od dosadašnjih iskustava osposobljavanja i obučavanja u okviru sistema civilne zaštite, osnovni zadatak u programiranom periodu je dostizanje takvog nivoa obučenosti i osposobljenosti svih struktura u sistemu zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite, koji će omogućiti da organizirane strukture zaštite i spašavanja u okviru civilne zaštite, a u skladu sa utvrđenim stepenima ugroženosti od priprodnih i drugih nesreća naznačenih u Procjeni, mogu pravovremeno i efikasno djelovati. Osnov za takav napredak treba da predstavlja prevazilaženje dosadašnjeg stereotipnog načina shvaćanja obučavanja bez većeg angažovanja materijalno – tehničkih sredstava, a pogotovo onih sa kojima, jedinica, služba, štab i povjerenici civilne zaštite treba da raspolažu po formaciji. U tom cilju potrebno je maksimalno koristiti naučno tehnička saznanja, kao i primjenjivati savremene metode u nastavno – vježbovnom procesu i na taj način svakog pojedinca osposobiti za djelovanje u adekvatnoj situaciji. Da bi sistem civilne zaštite na području Općine Novo Sarajevo bio efikasan i svrsishodan potrebno je štabove, službe, jedinice i specijalnosti civilne zaštite opremiti i obučiti shodno procijenjenom riziku opasnosti od prirodnih i drugih nesreća. Ako je spremnost odgovora na prirodne i druge nesreće pokazatelj uspješne prevencije i planski provedenih priprema i ako je u ublažavanju i otklanjanju posljedica ’’pola posla’’, onda je obuka i osposobljavanje uslov bez koga se ne može govoriti o spremnosti. Stoga je za potrebe obučavanja i osposobljavanja struktura zaštite i spašavanja, potrebno što prije staviti u funkciju Federalni centar za obuku za zaštitu i spašavanje, koji se nalazi u sastavu Federalne uprave civilne zaštite i koji je trenutno u fazi materijalno - tehničkog osavremenjavanja, kadrovske popune i odgovarajućeg certificiranja za svrhu za koju je formiran. Prema trenutnoj situaciji osposobljenost i obučenost će biti indikator zaokreta ka mijenjanju i unaprjeđenju stanja za odgovore na nasreće. Aktivnosti obučavanja i osposobljavanja treba intenzivirati kada se donese Program zaštite i spašavanja za period 2006 – 2010, kao i Plan zaštite i spašavanja Općine Novo Sarajevo za izvođenje dijela nastave iz oblasti zaštite i spašavanja za operativno – stručne organe civilne zaštite (štabovi i povjerenici preduzeća i MZ), a po donošenju nastavnih planova i za jedinice CZ opće i specijalizovane namjene Osnovne smjernice aktivnosti obučavanja i osposobljavanja Federalna uprava civilne zaštite će izraditi fleksibilne i prihvatljive Nastavne planove i programe obučavanja i osposobljavanja snaga civilne zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja i civilnog stanovništva, Metodologiju ocjenjivanja obuke (u svrhu procjene uspješnosti obuke) i na osnovu toga Strategiju razvoja sistema obučavanja i osposobljavanja snaga civilne zaštite i civilnog stanovništva u Federaciji BiH. Navodimo najznačajnije smjernice i aktivnosti koje treba da sadrže spomenuti dokumenti o obučavanju i osposobljavanju za zaštitu i spašavanje: 1. U skladu sa zakonskim ovlastima, nakon što Općinsko vijeće i Općinski načelnik usvoje

Program razvoja zaštite i spašavanja i Plan zaštite i spašavanja na području Općine, pristupiti utvrđivanju, odnosno donošenju osnova Nastavnih planova i programa obuke struktura civilne zaštite za petogodišnji period na osnovu programskog sadržaja i fonda sati koji donosi FU CZ.

2. U svrhu pune kapacitiranosti za realizaciju zakonom utvrđenih obaveza obučavanja i osposobljavanja potrebno je da Federalna uprava civilne zaštite izbori kod Vlade Federacije BiH certificiranje Federalnog centra za obuku za zaštitu i spašavanje za namjenski centar za obuku i osposobljavanje kadrova za zaštitu i spašavanje.

3. U svrhu praktičnog obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje učiniti potrebne mjere i radnje za uređenje odgovarajućeg poligona za praktičnu obuku za osposobljavanje u vođenju akcija zaštite i spašavanja po različitim mjerama zaštite i spašavanja.

4. Federalna uprava civilne zaštite treba da potiče kod domaće mreže informativnih kuća i sistem masovnog i institucionalnog komuniciranja o oblasti cjelokupnog sistema zaštite i spašavanja, kako bi se izgradila i razvijala svijest stanovništva i institucija vlasti o potrebi postojanja ovog sistema i o potrebi očuvanja životne okoline u svrhu redukcije rizika nastanka prirodnih i drugih nesreća.

Prilog: ŠEMATSKI PRIKAZ OSPOSOBLJAVANJA STRUKTURA CZ U OPĆINI

OSPOSOBLJAVANJE STRUKTURA CIVILNE ZAŠTITE U OPĆINI

VRSTE OSPOSOBLJAVANJA - opća obuka stanovništva i radnika - osposobljavanje jedinica CZ opće namjene - osposobljavanje jedinica CZ spec. namjene - osposobljavanje kadrova - školovanje stručnih kadrova

PROGRAMI I PLANOVI OSPOSOBLJAVANJA CZ

NOSIOCI ORGANIZACIJE OSPOSOBLJAVANJA CZ - mjesne zajednice - pravna lica - općina

ORGANIZACIJA OSPOSOBLJAVANJA CZ - organizatori - realizatori - institucije i mjesta osposobljavanja CZ - materijalno – tehnička i nastavna sredstva i oprema CZ

OBLICI OSPOSOBLJAVANJA - redovno školovanje - tečaj (kurs) - seminar - vježbe - masovne akcije - individualno osposobljavanje

SUDIONICI OSPOSOBLJAVANJA CZ - aktivno sposobno stanovništvo - uposlenici - ekipe i vođe ekipa CZ - pripadnici i komandiri jedinica CZ opće i spec. namjene - povjerenici CZ - članovi štabova i drugih organa rukovođenja - članovi rukovodnih organa CZ

SMJERNICE ZA ISTRAŽIVAČKU I RAZVOJNU DJELATNOST

U OBLASTI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA


Ključne opasnosti za područje Općine Novo Sarajevo proizilaze iz podložnosti jakim potresima, visokom snijegu i snježnim nanosima, odronjavanju i klizanju tla, povremenim sušama, kao i tuči (grad) i ledu. Tokom jeseni i zime dolazi do velikih hladnoća i olujnih vjetrova, koji prouzokuju velike materijalne štete na infrastrukturi. Procjenom ugroženosti su prepoznate moguće nesreće u odnosu na specifičnost okoliša u zahvatu klizišta, potresa i drugih nesreća. To obavezuje dodatno i konkretno procjenjivanje osjetljivosti i podložnosti na sve opasnosti i rizike tih kritičnih tačaka i objekata prema savremenim standardima o sigurnosti i preduzimanje konkretnih mjera poboljšavanja spremnosti i odgovora na nesreće. Ova konstatacija stavlja pred Službe ua upravu Jedinstvenog organa uprave da prate dostignuća u oblastima za koje su zaduženi, da ih kroz zakonsku regulativu ugrade kao obavezu, a odnose se na zaštitu i spašavanje i da u fazi preventivne zaštite preduzmu mjere i zadatke da bi se prirodne i druge nesreće sprječile ili ublažile posljedice. Pravni subjekti iz člana 32 Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a naročito iz oblasti zdravstva, veterinarstva, stambeno komunalnih poslova, građevinarstva, seizmologije i ekologije i drugih područja, koji u okviru svoje redovne djelatnosti utvrde postojanje određene opasnosti od prirodne nesreće, tehnološke, ekološke ili druge nesreće su dužni podatke o takvoj opasnosti dostaviti najbližoj Službi osmatranja i uzbunjivanja, Službi civilne zaštite Općine ili Policijskoj upravi. Fakulteti i druge visokoškolske ustanove i pravni subjekti koji se bave naučno - istraživačkim radom, dužni su obavijestiti Federalnu upravu civilne zaštite o naučnim saznanjima i davati im podatke i obaviještenja o svojim istraživanjima, a koji su od značaja za zaštitu i spašavanje. Ovo se prije svega odnosi na visokoškolske ustanove na području Općine Novo Sarajevo i to:

• Veterinarski fakultet • Poljoprivredni fakultet • Saobraćajni fakultet • Prirodno – matematički fakultetet sa svojim institutima

Poznato je da je privredna situacija u Općini, Gradu i Kantonu Sarajevo uslovljava mogućnosti i dinamiku u razvoju naučno – istraživačkog rada visokoškolskih ustanova. Međutim, ovom problematikom se moraju baviti viši nivoi vlasti (Kanton – Federacija BiH). Otuda je vrlo bitna finansijska potpora navedenim institucijama, naročito onim čija je redovna djelatnost, pored stvaranja stručnjaka i bavljenje naučno – istraživačkim radom. Nabavka određene opreme mogla bi uticati na smanjenje posljedica od prirodnih i drugih nesreća (npr. Q groznice, ptičije gripe, bruceloze), te bi se tako mogle smanjiti posljedice po ljude. Zbog toga će, nauka i naučni prilaz prirodnim i drugim nesrećama, smanjiti rizik i opasnost od istih.

X

ANALIZA OČEKIVANIH TROŠKOVA SA IZVORIMA

FINANSIRANJA


1. Procjena stanja Od zaustavljanja rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (1995.) do donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (2003.) u Federaciji BiH nije postojao nikakav sistemski način finansijskog tretmana posljedica po ljude i materijalna dobra nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća. Općinsko vijeće i Općinski načelnik, po preporuci Službe civilne zaštite najčešće su intervenisali po principu solidarnosti i na osnovu aproksimativnih procjena šteta, iz budžetskih sredstava tekuće rezerve i sa pozicije ’’Transfer za posebne namjene - elementarne nepogode’’. 1.1. Sistemsko finansiranje zaštite i spašavanja u Federaciji BiH

Prvi sistemski odgovor finansiranja sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH sadržan je u spomenutom Zakonu o zaštiti i spašavanju koji navodi izvore, odnosno, uvođenje posebnog poreza na neto plaće od 0,5 % i način raspodjele tih sredstava.

Prema članu 179. Zakona o zaštiti i spašavanju, finansiranje se ostvaruje iz slijedećih izvora:

1) budžeti Federacije BiH, kantona i općina; 2) sredstva pravnih lica; 3) osiguranja; 4) dobrovoljni prilozi; 5) međunarodna pomoć - donacije; 6) drugi izvori utvrđeni ovim i drugim zakonima.

U članu 180. istog Zakona predviđeno je dobrovoljno izdvajanje, odnosno plaćanje posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5 % od neto plaća svih zaposlenih u privrednim društvima, kao i građana koji obavljaju samostalnu djelatnost. Zakonom i Odlukom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj: 46/05 od 27.07.2005. godine) utvrđen je način korištenja ovih sredstava za koje je odgovoran Štab CZ Općine i to:

• pripremanje i opremanje Štaba civilne zaštite Općine • pripremanje, opremanje i obuka Službi zaštite i spašavanja • pripremanje, opremanje i obuka JCZ opće i specijalizovane namjene • nabavka i održavanje sistema obaviještavanja i uzbunjivanja • saniranje skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara • saniranje šteta (hitnih) nastalih prirodnim i drugim nesrećama, kao i troškovi koji nastanu

tokom učešća u provođenju zaštite i spašavanja • održavanje i materijalno tehnička sredstva • sredstva rezerve

S obzirom na to da je u značajnoj mjeri prisutan rad na crno, ne može se tačno utvrditi ukupan broj zaposlenih ili onih koji po ugovoru na određeno vrijeme ili po ugovoru o djelu ostvaruju plaće i druga primanja, teško je precizno obračunati iznos ostvarenih prihoda.

Procjene Službe za privredu i finansije Općine Novo Sarajevo govore da bi ta sredstva iznosila cca 440.000 KM x 5 godina = 2.200.000 KM, na osnovu kojih je i pravljen Program razvoja zaštite i spašavanja za period 2006 – 2010, plus prenešena sredstva iz 2005. godine cca 500.000,00 KM, što ukupno iznosi 2.700.000,00 KM.

Sredstva iz posebnog poreza treba dakle planirati kroz Programe zaštite i spašavanja, te realizovati u okvirnom omjeru:

50 % za opremanje struktura civilne zaštite i prevencije; 30 % za saniranja šteta i sredstva rezerve; 20 % za obuku struktura civilne zaštite (povjerenika, službi, uprava, štabova, službi za

zaštitu i spašavanje, jedinica civilne zaštite i stanovništva). Godišnji plan korištenja sredstava za zaštitu i spašavanje donosi Općinski štab civilne zaštite na prijedlog Službe za civilnu zaštitu Općine. Godišnji izvještaj o prikupljenim, raspodjeljenim i korištenim sredstvima podnosi se Štabu CZ Općine i Općinskom načelniku. Na osnovu naprijed izloženog, kao i kriterijima raspodjele projektovanih finansijskih sredstava po osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine F BiH'', broj 39/03) iz Procjene ugroženosti Općine Novo Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća, koju je donijelo Općinsko vijeće na svojoj 11. sjednici od 31.10.2005. godine, raspodjela sredstava bi se izvršila na slijedeći način:

50 % (1.350.000,00 KM) opremanje struktura civilne zaštite 30 % (810.000,00 KM) saniranje šteta i rezerva 20 % (540.000,00 KM) obuka

PRILZI: Plan – analiza očekivanih troškova za realizovanje Programa zaštite i spašavanja Općine Novo Sarajevo za perod 2006 – 2010.

Obrazac broj 1 FINANSIJSKI PLAN OPREMANJA CENTRA OSMATRANJA I UZBUNJIVANJA

ZA PERIOD OD 2006. DO 2010. GODINE Na osnovu člana 154. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (’’Službene novine Federacije BiH’’ broj 39/03) i člana 8, člana 13. člana 56. i člana 59. Pravilnika o organizovanju i funkcionisanju centara OiU (’’Službene novine Federacije BiH’’, broj 09/05) dostavljamo finansijski plan opremanja centra OiU od 2006. do 2010. godine.

F I N A N S I J S K I P L A N

Red. broj

2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1. 37 000 37 000 37 000 37 000 37 000 185 000

Obrazac broj 2 PROGRAM FINANSIRANJA NABAVKE OPREME I SREDSTAVA

ŠTABOVA, JEDINICA I POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE NOVO SARAJEVO

(Član 184. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,’’Službeni list Federacije BiH’’ broj 39/03, od 08.08.2003.)

A.

Godina Ukupno Redni broj Vrsta opreme i sredstava

2006 2007 2008 2009 2010 2006 - 2010 1. Lična oprema i sredstva 56 700 56 700 56 700 56 700 56 700 283 500 2. Zajednička oprema i sredstva 132 300 132 300 132 300 132 300 132 300 661 500 3. Ukupno 189 000 189 000 189 000 189 000 189 000 945 000

PROGRAM FINANSIRANJA NABAVKE OPREME I SREDSTAVA SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE NOVO SARAJEVO

(Član 184. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,’’Službeni list Federacije BiH’’ broj 39/03, od

08.08.2003.) B.

Godina Ukupno Redni broj Vrsta opreme i sredstava

2006 2007 2008 2009 2010 2006 - 2010 1. Lična oprema i sredstva 0 30 375 30 375 30 375 30 375 121 500 2. Zajednička oprema i sredstva 0 70 875 70 875 70 875 70 875 283 500 3. Ukupno 0 101 250 101 250 101 250 101 250 405 000

Rekapitulacija A i B

Godina Ukupno Opis 2006 2007 2008 2009 2010 2006 - 2010

1. A 189 000 189 000 189 000 189 000 189 000 945 000 2. B 0 101 250 101 250 101 250 101 250 405 000 3. Ukupno A + B 189 000 290 250 290 250 290 250 290 250 1 350 000

NAPOMENA: Program opremanja je prikazan na osnovu planirane organizacije i funkcionisanja štabova, jedinica, povjerenika i Službi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (’’Službene novine Federacije BiH’’, broj 39/03) i Odluke o organizaciji i funkcionisanju zaštite i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (’’Službene novine Kantona’’ broj 16/05). Po usvajanju lične i zajedničke formacije materijalno tehničkih sredstava struktura civilne zaštite, izrađeni program će se doraditi u skladu sa navedenim propisima. Zato su data orijentaciona finansijska sredstva za opremanje struktura civilne zaštite.

Obrazac broj 3 Plan i program obuke Štaba civilne zaštite

Općine Novo Sarajevo

OBUKA OSNOVNA DOPUNSKA Red

broj POLAZNIK

OBUKE 2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Općinski štab CZ Novo Sarajevo

16 čas 2 dana

12 čas 1+1/2 d

8 čas 1 dan

4čas 1/2dan % % 4čas

½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

Polaznici obuke su svi postavljeni članovi Općinskog štaba civilne zaštite Novo Sarajevo. Obuka je planirana u periodu od dva (2) dana. U cijenu obuke nije uračunata naknada za refundaciju licima koja u periodu obuke imaju radne obaveze, jedan obrok dnevno, isplata licima koja vrše obuku, naknada za korištenje prostora u kojem se vrši obuka, kao i dio naknade za odlaske na seminare i stručno usavršavanje u zemlji i inostranstvu.


broj POLAZNIK

OBUKE 2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Općinski štab CZ Novo Sarajevo 5440 4080 2720 1360 0 0 1360 2720 4080 5440

U navedenom petogodišnjem periodu predviđeno je smanjenje časova osnovne obuke uz permanentno povećanje dopunske obuke uz sistem samostalnog usavršavanja (prisustvo seminarima, sajmovima opreme, uključivanje u internet mrežu) sa ciljem što uspješnijeg djelovanja štaba u posebnim uslovima.

Obrazac broj 4

Plan i program obuke Štabova civilne zaštite MZ - a i preduzeća na području Općine Novo Sarajevo

OBUKA

OSNOVNA DOPUNSKA Red broj

POLAZNIK OBUKE

2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Štabovi CZ MZ - a Novo Sarajevo

16 čas 2 dana

12 čas 1+1/2 d

8 čas 1 dan


½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

2. Štabovi CZ preduzeća

16 čas 2 dana

12 čas 1+1/2 d

8 čas 1 dan


½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

Osnovna i dopunska obuka štabova MZ i preduzeča obavit će se u skladu sa planom i programom kojeg utvrdi Federalna uprava CZ, računajući da Općina Novo Sarajevo ima formirano 18 štabova po MZ - a u kojima je raspoređeno 90 pripadnika.

OBUKA


POLAZNIK OBUKE

2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Štabovi CZ MZ - a Novo Sarajevo 14400 10800 7200 3600 0 0 3600 7200 10800 14400

2. Štabovi CZ preduzeća 3200 2400 1600 800 0 0 800 1600 2400 3200

Preduzeća koja bi u narednom peridu trebala da formiraju svoje štabove su FDS, Elektroprivreda BiH, Energoinvest - poslovna zgrada i pošta u Novom Sarajevu. Petogodišnji period obuke karakteriše smanjenje časova osnovne obuke uz permanentno povećanje dopunske obuke uz sistem samostalnog usavršavanja (prisustvo seminarima, sajmovima opreme, uključivanje u internet mrežu) sa ciljem što uspješnijeg djelovanja štaba u posebnim uslovima.

Obrazac broj 5

Plan i program obuke jedinica opće namjene na području Općine Novo Sarajevo

OBUKA


POLAZNIK OBUKE

2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Pripadnik JCZ opće namjene

16 čas 2 dana

12 čas 1+1/2 d

8 čas 1 dan


½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

2. Pripadnik JCZ opće namjene 23040 17280 11520 5760 0 0 5760 11520 17280 23040

Osnovna i dopunska obuka jedinica civilne zaštite opće namjene organizovat će se i sprovesti po programu koji donese FU CZ, broj polaznika obuke je 32 pripadnika sa područja 18 MZ – a, što iznosi 576 pripadnika, koji podliježu obuci. Ako po pripadniku izdvojimo samo 20 KM za dva dana obuke potrebno je izdvojiti 23.040 KM. Petogodišnjii period obuke karakteriše smanjenje časova osnovne obuke uz permanentno povećanje dopunske obuke uz sistem samostalnog usavršavanja (prisustvo seminarima, sajmovima opreme, uključivanje u internet mrežu) sa ciljem što uspješnijeg djelovanja jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene na spriječavanju nastanka ili eliminaciji uslova koji mogu dovesti stanovništvo i materijalna dobra u opasnost.

Plan i program obuke specijalizovanih jedinica CZ

Općine i službi


broj POLAZNIK

OBUKE 2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Pripadnik spec. jedinice cz, službe

16 čas 2 dana

12 čas 1+1/2 d

8 čas 1 dan


½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

2. Pripadnik spec. jedinice cz, službe 24000 18000 12000 6000 0 0 6000 12000 18000 24000

Predviđena je doobuka oko 300 pripadnika spcijalizovanih jedinica i službi po 80 KM, što iznosi 24.000 KM godišnje. U programu obuke specijalizovanih jedinica uključene su: specijalizovane JCZ Općine, Službe CZ Općine Novo Sarajevo, članovi Radio Kluba Novo Sarajevo sa oko 30 članova, pripadnici Crvenog križa po MZ – a (18 MZ po 5 članova je 90 polaznika), kao i Klub spasilaca sa visina Sarajevo i Gorska služba spasavanja sa 20 obveznika obuke.

Obrazac broj 6 Plan i program obuke rekapitulacija

po obveznicima

OBUKA OSNOVNA DOPUNSKA

2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

Red broj

POLAZNIK OBUKE

Broj polaznika 16 čas

2 dana 12 čas

1+1/2 d 8 čas 1 dan


½ dan 8 čas 1 dan

12 čas 1+1/2 d

16 čas 2 dana

1. Općinski štab civilne zaštite 17 544o 4080 2720 1360 0 0 1360 2720 4080 5440

2. Štabovi CZ mjesnih zajednica 90 14400 10800 7200 3600 0 0 3600 7200 10800 14400

3. Jedinice CZ mjesnih zajednica 576 23040 17280 11520 5760 0 0 5760 11520 17280 23040

4. Spec.JZC i službe štaba CZ 300 24000 18000 12000 6000 0 0 6000 12000 18000 24000

5. U K U P N O : 983 66880 50160 33440 16720 0 0 16720 33440 50160 66880

Rekapitulacija po godinama

Planirani broj časova po godinama

Planirana finansijska sredstva

Red broj

OBUKA

Broj pola - znika 2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

1. Osnovna 983 16 čas 12 čas 8 čas 4 čas 0 66880 50160 33440 16720 0 2. Dopunska 983 O čas 4 čas 8 čas 12 čas 16 čas 0 16720 33440 50160 66880 U K U P N O : 16 čas 16 čas 16 čas 16 čas 16 čas 66880 66880 66880 66880 66880

Ukupno 2006 - 2010 66.880 X 5 = 334.400 KM Razlika između planiranih sredstava za obuku i planiranih sredstava u tekstualnom djelu ovog dokumenta odnosi se na refundaciju pozvanih na obuku, prevoz, utrošak i zanavljanje nastavnih sredstava (npr: sredstva prve med pomoći, pp - aparati) i drugo.

Documents

17 2 Program razvoja za.tite i spa.avanja - novosarajevo.ba · salmoneloze, Scabies (šuga), Tbc i alimentarne toksikoinfekcije. Ovdje su istaknute samo one Ovdje su istaknute samo