Click here to load reader

16.12.2011. TEKSTILNA

  • View
    22

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of 16.12.2011. TEKSTILNA

TEKSTILNA INDUSTRIJA

TEKSTILNA INDUSTRIJAVlatka BabiDubravka BolariBarbara Cekovi

SadrajUvodTekstilna industrija u SAD-uTekstilna industrija u EUTekstilna industrija u Hrvatskoj

Povijest tekstilne industrijeJedna od najstarijih industrija u svijetuGlavni proizvod je odjeaPoetci industrije su od 5000 god pr.K.U 17 st. tekstil se proizvodio u malim manufakturamaProcvat industrije zapoinje u 20 st.

Tekstilna industrijaRadno intenzivna industrijaUz male trokove i siromane zemlje mogu lako usovojiti modernu tehnologijuDizajn, istraivanje i razvoj su vrlo vane komponente za stvaranje konkuretnske prednosti industrija esto podlona kritikama

2 segmentaVisoko kvalitetno modno triteModerna tehnologijaRelativno dobro plaeni radniciModna odjeaOutsourcingMasovna proizvodnja Niske nadnice i loi uvjeti radaOsnovna odjea

Industrije povezane sa tekstilnom

Trite tekstilaetvrtina svjetske proivzodnje tekstila je u KiniGlavni izvoznici odjee i tekstila su Italija, Njemaka i SADCjene odjee s godinama padaju budunosti se oekuje poveanje sektora u svijetuUtjecaj krize - 12% pada u obujmusvjetske trgovine u 2009.

Udio tekstilen industrije u BDP-u SAD-a

Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji u SAD-u

Naknade zaposlenima

Top 3 kompanije u SAD-u

Hrvatska tekstilna industrija

Hrvatska tekstilna industrija

Obiljejavelika disperzija tvornica u gotovo svim upanijama RHradna intenzivnostizrazita izvozna orijentiranostproizvodnja organizirana u malim, srednjim i velikim tvrtkamaotvorenost za suradnju sa svijetompotovanje roka isporuke gotove robe

visoka kvaliteta izradetradicionalno posluje u trinoj strukturigotovo je u cijelosti privatiziranaosnovna je proizvodnja bitno smanjenapostoje problemi u plasmanu gotove robe putem raznih kanala distribucijenedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranjavisoki trokovi rada

bitne se odrednice smanjuju posljednjih 8 godinaotra cjenovna konkurencija upitana profitabilnost

briga o: 1. sniavanju trokova proizvodnje 2. razvoju i izradi vlastite kolekcije 3. promociji svoje robne marke

izuzetno je tekom stanju zbog ope globalizacije tog sektorasve vei uvoz i gubitak radnih mjesta

Zaposlenost

tekstilna industrija - 200 tvrtki koje zapoljavaju 17,30% radnikaodjevna industrija - 508 tvrtki zapoljavaju 83,70%1,9% ukupne zaposlenosti

udio tekstilaca prema broju zaposlenih u preraivakoj industriji je oko 10%konstantno se smanjuje

mnoge se vrste tekstilnih proizvoda vie ne proizvode razlog smanjena broja radnika

Robna razmjenaizvoz mukih odijela za trita Velike Britanije, Italije, Slovenije, BiH i Rusijeenska odjea - Slovenija, eka i BiHtrikotana roba - Njemaka, Austrija i Slovenijapree i tkanine Njemaka, Italija i Nizozemska

robna razmjena negativan (uvoz > izvoz) uvezeno vie roba za 6,5% u odnosu na prolu godinu

izmeu 5. i 8. mjesta u preraivakoj industrijinekada na 2. mjestu sa udjelom od 16%

primarna industrija - 23,3 % ukupnog prihodaodjevna industrija, dorada i bojenje krzna - 66,7 % udjela u ukupnom prihodu granevrijednost prodanih proizvoda se smanjuje

Oivljavanje industrije

zatita domae proizvodnje jaim nadziranjem uvozaMinistarstvo gospodarstva program potpore

Varteks suradnja: Hugo Boss, Versace Classic, Levis, S. Oliver, Benetton i dr.Varteks i ateks strateki savez, zajedniko nastupanje na domaem i stranom tritu2009.- Bambi otvara novu tvornicu

projekt Hrvatska modna estorka

- cilj: oivjeti hrvatsku modnu industriju i povezati je sa hrvatskim dizajnerima

- dizajnerska imena (Klari, Mrvo, Gala, Sever, Zigman i Ricov) suraivati sa tvrtkama kao to su RIO Rijeka industrija odjee, MK Arena iz Pule, tvrtka San Peter, Bambi i Marli

Europska UNIJa

Industrija tekstila i odjee vaan je dio europske preraivake industrije i pripada jednom od najvanijih globalnih industrija u svijetu

Industrija tekstila i odjee ini:5,7% proizvodnje u svijetu proizvodnjevie od 14% svjetske zaposlenosti.

Prema posljednjim dostupnim podacima:2006. godinebilo je220,000tvrtkikoje zapoljavaju2,5 milijuna ljudiini 7,6% od ukupnog broja zaposlenih u industriji EU veina radne snage je enagenerirajupromet od190.000.000.000

ini3% ukupne proizvodnje u Europi

Industrija tekstila i odjee u Europi je predmet niza radikalnih transformacija posljednjih godina zbog:kombinacije tehnoloke promjene, evolucije trokova proizvodnje,pojava vanih meunarodnih konkurenata i ukidanje uvoznih kvota nakon 2004.Kao odgovor na izazove natjecanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Europi provode se dugotrajni procesi:restrukturiranja, modernizacije itehnolokog napretka.Tvrtke su poboljale svoju konkurentnost:znaajno smanjujui masovnu proizvodnju i jednostavan nain proizvodnje,koncentrirajui se umjesto toga na iri izbor proizvoda s viom dodanom vrijednouOsim toga, europski proizvoai su svjetski lideri na tritima:industrijskog tekstila te netkanog tekstila npr. industrijski filteri, geotekstil, higijena, ili proizvodi za automobilsku industriju ili medicinski sektorkao i za odjeu visoke kvalitete dizajnerskog sadrajaKonkurentnost i promjene u tekstilnoj industriji

Tvrtke zadravaju konkurentsku prednost takoer: premjetanjem proizvodnih pogona, za radno-intenzivne aktivnosti u zemlje s niim trokovima rada (uglavnom u Euro-mediteranske zone)

U fokusu konkurentske prednosti u EU se nalaze:kvaliteta i dizajn,inovacije i tehnologija, visoke dodane vrijednosti proizvoda.

U isto vrijeme, globalizacija i tehnoloki napredak doveo je do potrebe da industrija tekstila i odjee ponovno promisli o klaster strategiji :grupiranje razliitih aktivnosti koje bi se temeljile na irem zemljopisnom podruju, odnosno na euro-mediteranskoj zoniIndustrija tekstila ima vodeu ulogu u razvoju novih proizvoda, kao to je tehniki tekstilOve trendove prema vioj dodanoj vrijednosti proizvoda treba nastaviti i ubrzati u cilju jaanja i razvoja konkurentnosti industrije tekstila i odjee

Kraj Sporazuma o tekstilu i odjei u 2005. godiniliberalizacija sektora tekstila i odjee

Mnogo desetljea industrija tekstila i odjee bile je iznimka za progresivnu liberalizaciju trgovine u industrijski proizvedenoj robi

Poetkom 2009.godine trgovina u industriji tekstila i odjee u potpunosti je liberalizirananema vie koliinskih ogranienja u EU na izvoz tekstila i odjee, ukljuujui i uvoz podrijetlom iz Kine

Kao rezultat liberalizacije:Kina je postala EU najvei pruatelj tekstila i odjee

U sreditu rada Europske komisije u sektoru tekstila i odjee je Okvir Strategije pristupa tritu

Najvanija je cilj :ukloniti prepreke za izvoz europske tekstilne industrije na rastua trita u inozemstvu, otvaranje mogunosti europskoj industriji tekstila i odjee za javne nabave usluga,osigurati fer i jednak tretman s obzirom na IP zatite i borbe protiv krivotvorenja, koji je vrlo tetan za industriju tekstila i odjee u EU

Najnoviji trendovi u sektoru tekstila i odjee: Osjeaja posljedica gospodarske krize i kretanja u uvozu i izvozu Industrija tekstila i odjee je teko pogoena gospodarskom krizom od 2008. i 2009.godine

Proizvodnja, kao i razina potronje doivjele su nagli pad od lipnja 2008. do lipnja 2009.

Od srpnja 2009. razdoblje stabilizacije tih razina podaci pokazuju da je smanjenje uvoza od 11% uvoza 2008. - 2009.

Trendovi su se odrazili i na izvoz Industrije tekstila i odjee u EU:izvoz u industriji T / C proizvoda smanjeni su za - 17% Pad izvoza tekstila za 18% Pad izvoza odjee za 16% Najnoviji trendovi u industriji tekstila i odjee

TrendovI izmeu 2008. i 2009. godine: izvoz tekstilnih proizvoda u EU smanjio se za oko 20% dok je trgovina odjevnih proizvoda smanjena za 15%.

U 2010. godini, izvozna kretanja tekstilnih i odjevnih proizvoda biljee oporavak U oba pod-sektora izvoz je povean za 8%

S kraja gospodarske krize dolazi i do promjene glavnih izvoznih trita:Do 2008. godine SAD je bio glavno izvozno trite za europske T / C proizvodeU 2009. i 2010. godini glavno izvozno trite postaje vicarskaUvoz iz Kine porastao je za 9% u 2010.

Tekstilni sektor u 2010. godini : Izvoz tekstila u EU : 33,8 miljardi Uvoz tekstila u EU : 83,7 miljardi Udio izvoza tekstila EU u globalnomu izvoz tekstila : oko 3,6%Najvea trita za izvoz tekstila EU u 2010. godini:vicarska,( 12,3 %)Rusija, (9,4 %)SAD,(10,0 %)Turska (6,8 %)Tunis (4,9 %)Nakon Kine - EU je druga u svijetu po veliini izvoza tekstilnih proizvoda s 31%Ni dobavljai EU u 2010. godini su:Kini (41,8%),Turska (13,3%), Indija (7,8%), Banglade (7,2%)Tunis (3,1%)

EU-27 textiles structural date

EU-27 clothing structural date

EU-27 external trade (million )

Top 10 suppliers in textiles (million )

Top 10 markets in textiles (million )

Top 10 markets in clothing (million )

HVALA NA PANJI

Search related