39
MAŠINSKI MATERIJALI 2 UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU MAŠINSKI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ispitivanje

Citation preview

Page 1: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

MAŠINSKI MATERIJALI 2

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVUMAŠINSKI FAKULTETISTOČNO SARAJEVO

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

Page 2: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

PREDAVANJE 14

Mašinski materijali

IZBOR MATERIJALA

MAŠINSKI MATERIJALI 2

Ispitivanje materijala metodama bez razaranja

• Ispitivanje jonizujućim elektromagnetnim talasima-radiografija• Ispitivanje ultrazvučnim talasima• Ispitivanje magnetnim metodama• Ispitivanje penetrantskim tečnostima

Page 3: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

ISPITIVANJE MATERIJALA METODAMA BEZRAZARANJA

ISPITIVANJE MATERIJALA METODAMA BEZRAZARANJA

Opšta tendencija u savremenoj mašinogradnji jeste da se više ide na lakšejednostavnije i jeftinije mašinske konstrukcije u kojima je iskorištenje materijalagotovo maksimalno.

Sa druge strane, sigurnosni zahtjevi su u mnogim oblastima (energetika,mostogradnja, saobraćaj, petrohemija itd.) veoma visoki tako da matrijal morada zadovolji oštre eksploatacione uslove.

Opšta tendencija u savremenoj mašinogradnji jeste da se više ide na lakšejednostavnije i jeftinije mašinske konstrukcije u kojima je iskorištenje materijalagotovo maksimalno.

Sa druge strane, sigurnosni zahtjevi su u mnogim oblastima (energetika,mostogradnja, saobraćaj, petrohemija itd.) veoma visoki tako da matrijal morada zadovolji oštre eksploatacione uslove.

Ispitivanje materijala metodama razaranja u cilju utvrđivanja njegovihmehaničkih, tehnoloških i ostalih osobina je svakako neophodanuslov za njegovu ugradnju ali ne i dovoljan za veliki broj mašinskihkonstrukcija.

Ispitivanje materijala metodama razaranja u cilju utvrđivanja njegovihmehaničkih, tehnoloških i ostalih osobina je svakako neophodanuslov za njegovu ugradnju ali ne i dovoljan za veliki broj mašinskihkonstrukcija.

U procesu kristalizacije prilikom proizvodnje metala i legura može doći dorazličitih vrsta grešaka koje narušavju homogenost materijala.U procesu kristalizacije prilikom proizvodnje metala i legura može doći dorazličitih vrsta grešaka koje narušavju homogenost materijala.

Page 4: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

Do grešaka u materijalu takođe može da dođe i u fazama njegove daljetehnološke obrade npr. pri livenju, zavarivanju obradi plastičnomdeformacijom, termičkoj obradi i drugim vidovima obrade.

Do grešaka u materijalu takođe može da dođe i u fazama njegove daljetehnološke obrade npr. pri livenju, zavarivanju obradi plastičnomdeformacijom, termičkoj obradi i drugim vidovima obrade.

Prisutnost grešaka se u mašinskim konstrukcijama ne toleriše jer greškenarušavaju kontinuitet materijala, smanjuju korisni presjek idjeluju kao koncentratori napona čime drastično utiču na nosivost isigurnost bilo koje mašinske konstrukcije.

Prisutnost grešaka se u mašinskim konstrukcijama ne toleriše jer greškenarušavaju kontinuitet materijala, smanjuju korisni presjek idjeluju kao koncentratori napona čime drastično utiču na nosivost isigurnost bilo koje mašinske konstrukcije.

Materijal koji se podvrgava ispitivanju savremenim metodama ne doživljavanikakvo razaranje i defektoskopija se može ukomponovati u tehnološki procesproizvodnje ili kao završna faza kontrole gotovih proizvoda ilipolufabrikata.

Materijal koji se podvrgava ispitivanju savremenim metodama ne doživljavanikakvo razaranje i defektoskopija se može ukomponovati u tehnološki procesproizvodnje ili kao završna faza kontrole gotovih proizvoda ilipolufabrikata.

Nauka koja se bavi iznalaženjem grešaka u materijalu se nazivaDefektoskopija.Nauka koja se bavi iznalaženjem grešaka u materijalu se nazivaDefektoskopija.

Page 5: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

Defektoskopijom se isključivo otkrivaju greške u materijalu kao što su:plinski uključci, nemetalni uključci, lunkeri, dvoslojnost, pukotine idruge greške karakteristične za pojedine postupke obrade.U modernoj industrijskoj defektoskopiji primjenjuje se nekoliko metodakoje se baziraju na određenim fizikalnim pojavama i zakonitostima kojikarakterišu te pojave:

Defektoskopijom se isključivo otkrivaju greške u materijalu kao što su:plinski uključci, nemetalni uključci, lunkeri, dvoslojnost, pukotine idruge greške karakteristične za pojedine postupke obrade.U modernoj industrijskoj defektoskopiji primjenjuje se nekoliko metodakoje se baziraju na određenim fizikalnim pojavama i zakonitostima kojikarakterišu te pojave:

• - ispitivanje jonizirajučim elektromagnetnim talasima

• - ispitivanje ultrazvučnim talasima,

• - ispitivanje magnetnim metodama,

• - ispitivanje kapilarnim metodama,

• - ispitivanje ostalim metodama.

Sve navedene metode nisu podjednako pogodne za otkrivanje svih vrstagrešaka zato se, naročito kod izrazito odgovornih konstrukcija, ispitivanjevrši kombinovanjem dvije ili više metoda da bi se tek po završenomispitivanju donio sud o kvalitetu konstrukcije.

Sve navedene metode nisu podjednako pogodne za otkrivanje svih vrstagrešaka zato se, naročito kod izrazito odgovornih konstrukcija, ispitivanjevrši kombinovanjem dvije ili više metoda da bi se tek po završenomispitivanju donio sud o kvalitetu konstrukcije.

Page 6: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

Ispitivanje jonizirajućim elektromagnetnim talasima - Radiografija.Ispitivanje jonizirajućim elektromagnetnim talasima - Radiografija.

Radiografija je metoda ispitivnja materijala bez razaranja koja pomoću radiografskihnegativa otkriva makroskopske defekte u materijalu. Prolazeći kroz materijalX i GAMA zraci gube intenzitet tako da je izlazni zrak uvijek manjeg intenziteta odulaznogTo smanjenje intenziteta zavisno je od prirode i debljine materijala kroz kojeprolazi zrak. Izlazni zrak djeluje na foto emulziju te izaziva na filmu ili ekranurazličito zacrnjenje. Na taj način se dobije uvid u unutrašnje slojeve materijala, svegreške i odstupanja od homogenosti.

To smanjenje intenziteta zavisno je od prirode i debljine materijala kroz kojeprolazi zrak. Izlazni zrak djeluje na foto emulziju te izaziva na filmu ili ekranurazličito zacrnjenje. Na taj način se dobije uvid u unutrašnje slojeve materijala, svegreške i odstupanja od homogenosti.

Slabljenje X zraka pri prolasku krozmaterijal

Slabljenje X zraka pri prolasku krozmaterijal

Page 7: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

X i GAMA zraci su elektromagnetne prirode slične svjetlosti od koje se razlikuju ponizu osobina. Talasna dužina svjetlosnih zraka se kreće od 10 do 10 cm, X zraciimaju talasnu dužinu 10 do 10 , a GAMA zraci 10 do 10 cm. Brzina X i GAMAzraka ravna je brzini svjetlosti.

X i GAMA zraci su elektromagnetne prirode slične svjetlosti od koje se razlikuju ponizu osobina. Talasna dužina svjetlosnih zraka se kreće od 10 do 10 cm, X zraciimaju talasnu dužinu 10 do 10 , a GAMA zraci 10 do 10 cm. Brzina X i GAMAzraka ravna je brzini svjetlosti.

-4 -5

-7 -9 -10 -11

Poznavajući talasnu dužinu i brzinu svjetlosti iz izraza:

f =C

gdje je:

f - frekvencija talasnog kretanja

C - brzina svjetlosti

- talasna dužina

Page 8: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević

Osnovne karakteristike X i GAMA zraka su:

• kreću se pravolinijski poput svjetlosti,

• ne mogu se skretati pomoću optičkih instrumenata,

• prolaze kroz bilo koji materijal zavisno od osobina materijala,

• pri prolazu kroz materijal budu apsarbovani zavisno od talasnedužine, gustine i debljine materijala

• djeluju na foto-emulziju poput svjetlosti,

• joniziraju materiju kroz koju prolaze,

• radioaktivni su i nisu vidljivi,

• štetno djeluju na žive ćelije,

Osnovne karakteristike X i GAMA zraka su:

• kreću se pravolinijski poput svjetlosti,

• ne mogu se skretati pomoću optičkih instrumenata,

• prolaze kroz bilo koji materijal zavisno od osobina materijala,

• pri prolazu kroz materijal budu apsarbovani zavisno od talasnedužine, gustine i debljine materijala

• djeluju na foto-emulziju poput svjetlosti,

• joniziraju materiju kroz koju prolaze,

• radioaktivni su i nisu vidljivi,

• štetno djeluju na žive ćelije,

Page 9: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Radioaktivni zraci imaju svojstvo da u dodiru sa filmskom emulzijom tj. solimasrebra, bakra i hlora, stvaraju jonizaciju pri čemu se postiže fotoefekat.Radioaktivni zraci će pri prolazu kroz materijal oslabiti, što znači da jeizvjesna količina radioaktivnih zraka absorbirana u materijalu.

Radioaktivni zraci imaju svojstvo da u dodiru sa filmskom emulzijom tj. solimasrebra, bakra i hlora, stvaraju jonizaciju pri čemu se postiže fotoefekat.Radioaktivni zraci će pri prolazu kroz materijal oslabiti, što znači da jeizvjesna količina radioaktivnih zraka absorbirana u materijalu.

Ukoliko se u materijalu nalazi greška, tada će materijal zbog prisustva greške, bitioslabljen te će iz materijala izaći veći kvant radioaktivnog zračenja. Pri većem kvantuzračenja na filmu će nastati veće zacrnjenje.

Ukoliko se u materijalu nalazi greška, tada će materijal zbog prisustva greške, bitioslabljen te će iz materijala izaći veći kvant radioaktivnog zračenja. Pri većem kvantuzračenja na filmu će nastati veće zacrnjenje.

Princip radiografske kontrole

Page 10: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Iz zakona o apsorpciji radioaktivnog zračenja pri prolazu kroz materijal debljine "d" slijediIz zakona o apsorpciji radioaktivnog zračenja pri prolazu kroz materijal debljine "d" slijedi

Id = I0 ▪ e -ɲ▪d

a na mjestu gdje se nalazi greškaa na mjestu gdje se nalazi greška

Idg = I0 ▪ e -ɲ▪(d-a)

gdje je:gdje je:

Id i Idg -intenziteti primarih zraka nakon prolaza kroz zdrav materijal,odnosno kroz mateijal sa greškom.

ɲ - koeficijent absorpcije

e - osnova prirodnog logaritma

I0 - intenzitet primarnih zraka prije prolaza kroz materijal

a - linearni koeficijent apsorpcije radioaktivnog zračenja.

Page 11: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Razlici u intenzitetu zračenja kroz materijal sa greškom i kroz zdravi materijal odgovarai razlika u gustoći zacrnjenja odgovarajućih mjesta na radiogramu.Razlici u intenzitetu zračenja kroz materijal sa greškom i kroz zdravi materijal odgovarai razlika u gustoći zacrnjenja odgovarajućih mjesta na radiogramu.

Gustoća zacrnjenja definisana je kao odnosGustoća zacrnjenja definisana je kao odnos

S = logI0

Id

i pomoću nje se mogu odrediti dimenzije greške, a time i njen uticaj na kvalitet. Osnovnirazlozi zbog kojih se radiografija koristi u industrijskoj defektoskopiji su:i pomoću nje se mogu odrediti dimenzije greške, a time i njen uticaj na kvalitet. Osnovnirazlozi zbog kojih se radiografija koristi u industrijskoj defektoskopiji su:

• mogućnosti otkrivanja veoma sitnih grešaka,

• geometrijska tačnost slike,

• dobijanje trajnog dokumenta o kvalitetu.

• jednostavna interpretacija nalaza.

• mogućnosti otkrivanja veoma sitnih grešaka,

• geometrijska tačnost slike,

• dobijanje trajnog dokumenta o kvalitetu.

• jednostavna interpretacija nalaza.

Page 12: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Za provođenje radiografskih ispitivanja u industriji neophodno je imatisledeća sredstva i opremu:Za provođenje radiografskih ispitivanja u industriji neophodno je imatisledeća sredstva i opremu:

• eksponažni uređaj, odnosno izvor zračenja,

• opremu za registrovanje radioaktivnog zračenja,

• opremu za zaštitu od radioaktivnog zračenja,

• film za registrovanje grešaka sa pripadajućim kasetama,folijama i simbolima za označavanje,

• laboratorij za hemijsku obradu filma i analizu rezultata,

• obučen kadar,

• objekat koji se kontroliše.

• eksponažni uređaj, odnosno izvor zračenja,

• opremu za registrovanje radioaktivnog zračenja,

• opremu za zaštitu od radioaktivnog zračenja,

• film za registrovanje grešaka sa pripadajućim kasetama,folijama i simbolima za označavanje,

• laboratorij za hemijsku obradu filma i analizu rezultata,

• obučen kadar,

• objekat koji se kontroliše.

Page 13: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Kao eksponažni uređaji koriste se rentegen aparati i defektoskopi saradioaktivnim izotopima. Pomoću rentgenskih aparata proizvode se X zraci.

Osnovna komponenta jednog rentgenskog aparata jeste rentgenska cijev.Rentgenska cijev sastoji se od katode i anode koje su smještene u staklenombalonu u kome vlada vakum.

Katoda je napravljena tako, da ako se zagrije, omogućava izlaz elektrona uokolni prostor.

Kao eksponažni uređaji koriste se rentegen aparati i defektoskopi saradioaktivnim izotopima. Pomoću rentgenskih aparata proizvode se X zraci.

Osnovna komponenta jednog rentgenskog aparata jeste rentgenska cijev.Rentgenska cijev sastoji se od katode i anode koje su smještene u staklenombalonu u kome vlada vakum.

Katoda je napravljena tako, da ako se zagrije, omogućava izlaz elektrona uokolni prostor.

Pod dejstvom visokog napona između anode i katode elektroni se ubrzavaju ikreću u područje anode.

Ulaskom u anodno područje elektroni se zaustavljaju pri čemu predajuenergiju u vidu elektromagnetnog zračenja i toplote.

Osim cijevi rentgenski aparati moraju imati visokonaponski trafo, sistem zahlađenje, sigurnosni sistem, te sistem za upravljanje i regulaciju.

Pod dejstvom visokog napona između anode i katode elektroni se ubrzavaju ikreću u područje anode.

Ulaskom u anodno područje elektroni se zaustavljaju pri čemu predajuenergiju u vidu elektromagnetnog zračenja i toplote.

Osim cijevi rentgenski aparati moraju imati visokonaponski trafo, sistem zahlađenje, sigurnosni sistem, te sistem za upravljanje i regulaciju.

Page 14: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Presjek Rentgenske cijevi

Page 15: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

U radiografiji gdje se ne zahtijeva izuzetno visoka preciznost, veliku primjenuimaju radioaktivni izotopi koji emituju GAMA zračenje. Najčešće se kaoizvori GAMA zračenja koriste izotopi iridijuma 192, talijuma 170, cezijuma 137 ikobalta 60.

U radiografiji gdje se ne zahtijeva izuzetno visoka preciznost, veliku primjenuimaju radioaktivni izotopi koji emituju GAMA zračenje. Najčešće se kaoizvori GAMA zračenja koriste izotopi iridijuma 192, talijuma 170, cezijuma 137 ikobalta 60.

Radioaktivni izotopi se dobijaju bombardovanjem stabilnih izotopa u nuklearnomreaktoru. Da bi se mogli koristiti radioaktivni izotopi, oni se smještaju u uređajekoje nazivamo defektoskopima.

Radioaktivni izotopi se dobijaju bombardovanjem stabilnih izotopa u nuklearnomreaktoru. Da bi se mogli koristiti radioaktivni izotopi, oni se smještaju u uređajekoje nazivamo defektoskopima.

Page 16: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Osnovna funkcija defektoskopa jeste da omogući početak i prekidprozračavanja, za postavljanje izvora u željeni položaj u odnosu na predmetkoji se kontroliše i za zaštitu ljudi od radioaktivnog zračenja.

Osnovna funkcija defektoskopa jeste da omogući početak i prekidprozračavanja, za postavljanje izvora u željeni položaj u odnosu na predmetkoji se kontroliše i za zaštitu ljudi od radioaktivnog zračenja.

Za registrovanje radioaktivnog zračenja danas se primjenjuju sljedećiuređaji: za registraciju dnevnih doza koriste se džepni dozimetri -džepne jonizacione komore, film značke služe za registraciju mjesečnih doza, aza trenutne doze i za registraciju intenziteta zračenja koriste se monitori na baziGajger - Milerovog brojača.

Za registrovanje radioaktivnog zračenja danas se primjenjuju sljedećiuređaji: za registraciju dnevnih doza koriste se džepni dozimetri -džepne jonizacione komore, film značke služe za registraciju mjesečnih doza, aza trenutne doze i za registraciju intenziteta zračenja koriste se monitori na baziGajger - Milerovog brojača.

Za zaštitu od radioaktivnog zračenja koriste se prepreke i paravani napravljeniod materijala koji imaju visok koeficijent apsorpcije radioaktivnog zračenja.

To su u prvom redu uran, olovo i baritni beton. Za ličnu zaštitu operatora koristese olovne kecelje, rukavice i paravani.

Primljena doza radioaktivnog zračenja direktno je proporcionalna vremenuzračenja i značajno opada sa rastojanjem od izvora zračenja.

Zbog toga je pri radu sa radioaktivnim zracima značajno zadržavati se što kraće išto dalje od izvora zračenja.

Za zaštitu od radioaktivnog zračenja koriste se prepreke i paravani napravljeniod materijala koji imaju visok koeficijent apsorpcije radioaktivnog zračenja.

To su u prvom redu uran, olovo i baritni beton. Za ličnu zaštitu operatora koristese olovne kecelje, rukavice i paravani.

Primljena doza radioaktivnog zračenja direktno je proporcionalna vremenuzračenja i značajno opada sa rastojanjem od izvora zračenja.

Zbog toga je pri radu sa radioaktivnim zracima značajno zadržavati se što kraće išto dalje od izvora zračenja.

Page 17: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Film koji se koristi za registrovanje grešaka se razlikuje od fotografskih filmovapo vrsti i kvalitetu emulzije.Osnovne karakteristike industrijskih filmova su kontrasnost, zrnatost iosjetljivost filma. Najbolju kontrasnost imaju sitnozrnasti filmovi slaboosjetljivi.Da bi se povećala osjetljivost filma, pri eksponiranju filmovi se stavljajuizmeđu pojačavajućih folija koje mogu biti slane i olovne.Slane folije rade na principu provođenja X i GAMA zračenja u vidljivu svjetlost nakoju je emulzija osjetljiva.

Film koji se koristi za registrovanje grešaka se razlikuje od fotografskih filmovapo vrsti i kvalitetu emulzije.Osnovne karakteristike industrijskih filmova su kontrasnost, zrnatost iosjetljivost filma. Najbolju kontrasnost imaju sitnozrnasti filmovi slaboosjetljivi.Da bi se povećala osjetljivost filma, pri eksponiranju filmovi se stavljajuizmeđu pojačavajućih folija koje mogu biti slane i olovne.Slane folije rade na principu provođenja X i GAMA zračenja u vidljivu svjetlost nakoju je emulzija osjetljiva.

Kod radiografskih ispitivanja dolazi do odbijanja radiografskih zraka od okolnepredmete i na taj način dolazi do ozračavanja radiogramskih filmova sapozadine, i dolazi do slabljenja kontrasta na radiogramskim filmovaima (efekatsekundarnog zračenja).

Kod radiografskih ispitivanja dolazi do odbijanja radiografskih zraka od okolnepredmete i na taj način dolazi do ozračavanja radiogramskih filmova sapozadine, i dolazi do slabljenja kontrasta na radiogramskim filmovaima (efekatsekundarnog zračenja).

Da bi se smanjio efekat sekundarnog zračenja radiogramski filmovi se stavljaju uoblogu od olovne folije koja ima veliki stepen absorpcije X i GAMA zraka, ina taj način smanjuju vrijeme eksponiranja i doprinose kvalitetu radiograma.

Da bi se smanjio efekat sekundarnog zračenja radiogramski filmovi se stavljaju uoblogu od olovne folije koja ima veliki stepen absorpcije X i GAMA zraka, ina taj način smanjuju vrijeme eksponiranja i doprinose kvalitetu radiograma.

Page 18: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Prikaz readiogramskog filmaPrikaz readiogramskog filma

Također postoje i indikatori sekundarnog zračenja koji se postavljaju sasuprotne strane filma (suprotno od izvora zračenja), kojima se određujekoličina i uticaj sekundarnog zračenja.

Također postoje i indikatori sekundarnog zračenja koji se postavljaju sasuprotne strane filma (suprotno od izvora zračenja), kojima se određujekoličina i uticaj sekundarnog zračenja.

U tehnologiji radiografskog snimanja posebno važno mjesto imaodređivanje vremena prozračavanja ekspozicije. Od vremenaprozračavanja zavisi kvalitet radiograma, a i sama ekonomičnostkontrole. Vrijeme prozračavanja treba odabrati tako da se nakonnormalne hemijske obrade filma postigne zacrnjenje S = 2. Manjezacrnjenje smanjuje kontrastnost radiograma, a veće zacrnjenje povećavatroškove kontrole.

U tehnologiji radiografskog snimanja posebno važno mjesto imaodređivanje vremena prozračavanja ekspozicije. Od vremenaprozračavanja zavisi kvalitet radiograma, a i sama ekonomičnostkontrole. Vrijeme prozračavanja treba odabrati tako da se nakonnormalne hemijske obrade filma postigne zacrnjenje S = 2. Manjezacrnjenje smanjuje kontrastnost radiograma, a veće zacrnjenje povećavatroškove kontrole.

Page 19: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Dužina prozračavanja zavisi od vrste i jačine izvora zračenja, debljinematerijala koji se ispituje, rastojanja izvora i materijala, vrste filma i folija, željenogzacrnjenja itd.

Dužina prozračavanja zavisi od vrste i jačine izvora zračenja, debljinematerijala koji se ispituje, rastojanja izvora i materijala, vrste filma i folija, željenogzacrnjenja itd.

Nakon prozračavanja na filmu je stvorena latentna slika koju hemijskom obradomfilma prevedemo u vidljivu sliku. Hemijska obrada filma sastoji se od sljedećih faza:• razvijanje• pranje• fiksiranje• pranje• sušenje.

Nakon prozračavanja na filmu je stvorena latentna slika koju hemijskom obradomfilma prevedemo u vidljivu sliku. Hemijska obrada filma sastoji se od sljedećih faza:• razvijanje• pranje• fiksiranje• pranje• sušenje.

Hemijska obrada filma se mora obaviti veoma kvalitetno jer od nje zavisikvalitet radiograma. Po završenom sušenju radiogrami se podvrgavaju pregledupomoću jakih svjetlosnih izvora pri čemu se otkrivaju greške i donosi zaključako kvalitetu na bazi ranije utvrđenih standarda, preporuka i kriterijuma...

Hemijska obrada filma se mora obaviti veoma kvalitetno jer od nje zavisikvalitet radiograma. Po završenom sušenju radiogrami se podvrgavaju pregledupomoću jakih svjetlosnih izvora pri čemu se otkrivaju greške i donosi zaključako kvalitetu na bazi ranije utvrđenih standarda, preporuka i kriterijuma...

Page 20: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Postoje i određeni standardi koji definišu kvalitet radiograma. U tu svrhu se koristeindikatori kvaliteta radiograma, kojima se mjeri osjetljivost radiograma ičitavog sistema.Na slici su prikazani izgledi nekih standardnih indikatora kvaliteta radiograma.

Postoje i određeni standardi koji definišu kvalitet radiograma. U tu svrhu se koristeindikatori kvaliteta radiograma, kojima se mjeri osjetljivost radiograma ičitavog sistema.Na slici su prikazani izgledi nekih standardnih indikatora kvaliteta radiograma.

Izgled indikatora kvaliteta radiogramaIzgled indikatora kvaliteta radiograma

Page 21: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Pored foto metode u industrijskoj defektoskopiji se koristi i metodadirektnog posmatranja ispitivanog predmeta na fluoroscentnom ekranu.Kod neposrednog promatranja X zraci prolaze kroz ispitni predmet, padajuna fluoroscentni ekran sa koga se reflektuju na ogledala zaposmatranje. Na ekranu se nalazi foto-električni sloj koji rentgensku slikupretvara u optičku

Pored foto metode u industrijskoj defektoskopiji se koristi i metodadirektnog posmatranja ispitivanog predmeta na fluoroscentnom ekranu.Kod neposrednog promatranja X zraci prolaze kroz ispitni predmet, padajuna fluoroscentni ekran sa koga se reflektuju na ogledala zaposmatranje. Na ekranu se nalazi foto-električni sloj koji rentgensku slikupretvara u optičku

Metoda direktnog fluoroskopiranja je veoma brza, praktična i jeftina naročito userijskoj proizvodnji. Njeni nedostaci su ograničenost na male dimenzije i debljinekao i nedostatak trajnog dokumenta o kontroli.

Metoda direktnog fluoroskopiranja je veoma brza, praktična i jeftina naročito userijskoj proizvodnji. Njeni nedostaci su ograničenost na male dimenzije i debljinekao i nedostatak trajnog dokumenta o kontroli.

Radiografska kontrola se, obzirom na sve oštrije zahtjeve mašinogradnje,intenzivno usavršava i sa stanovišta izvora zračenja i sa stanovišta novih metoda.Za kontrolu debelostjenih konstrukcija, kakve se sreću u klasičnoj i nuklearnoj

energetici, koriste se linearni akceleratori elektrona koji proizvode vrlokratke X zrake velike prodornosti.Veliku primjenu danas u svijetu ima i kseroradiografija ilijonoradiografija. Ova metoda se bazira na elektrostatičkoj provodljivostidijalektrika pod dejstvom X ili GAMA zračenja.

Radiografska kontrola se, obzirom na sve oštrije zahtjeve mašinogradnje,intenzivno usavršava i sa stanovišta izvora zračenja i sa stanovišta novih metoda.Za kontrolu debelostjenih konstrukcija, kakve se sreću u klasičnoj i nuklearnoj

energetici, koriste se linearni akceleratori elektrona koji proizvode vrlokratke X zrake velike prodornosti.Veliku primjenu danas u svijetu ima i kseroradiografija ilijonoradiografija. Ova metoda se bazira na elektrostatičkoj provodljivostidijalektrika pod dejstvom X ili GAMA zračenja.

Page 22: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Izgled radiograma sa skicama grešaka

Page 23: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ispitivanje ultrazvučnim talasima

Ispitivanje ultrazvučnim talasima je jedna od najpogodnijih nerazarajućih metoda zaispitivanje materijala. Ultrazvukom se danas vrše sledeća ispitivanja:

• otkrivanja unutrašnjih grešaka u materijalu,

• određivanje osobina metala,

• mjerenje unutarnjih napona,

• mjerenje debljine materijala.

• otkrivanja unutrašnjih grešaka u materijalu,

• određivanje osobina metala,

• mjerenje unutarnjih napona,

• mjerenje debljine materijala.

Moderni ultrazvučni uređaji su danas toliko usavršeni da se gotovo smatrajustandardnim mjernim i ispitnim alatom.Moderni ultrazvučni uređaji su danas toliko usavršeni da se gotovo smatrajustandardnim mjernim i ispitnim alatom.

Page 24: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Za ispitivanje pomoću ultrazvuka koriste se mehanički - akustični talasi čijafrekvencija se kreće od 0,5 - 5,0 MHz.Ovi talasi nisu čujni za ljudsko uho i nastaju vibracijom mehaničkih vibratora.

Talasna dužina ultrazvuka zavisi od sredine kroz koju se prostire i u

• vazduhu ona iznosi 0,3 - 1,6 x 10-4 cm, a• tečnostima1,2 - 6,0 x 10-4 cm.

Brzina ultrazvuka u:

• vazduhu iznosi 330 m/s• vodi 1200 m/s,• čvrstim tijelima do 6000 m/s.

Za ispitivanje pomoću ultrazvuka koriste se mehanički - akustični talasi čijafrekvencija se kreće od 0,5 - 5,0 MHz.Ovi talasi nisu čujni za ljudsko uho i nastaju vibracijom mehaničkih vibratora.

Talasna dužina ultrazvuka zavisi od sredine kroz koju se prostire i u

• vazduhu ona iznosi 0,3 - 1,6 x 10-4 cm, a• tečnostima1,2 - 6,0 x 10-4 cm.

Brzina ultrazvuka u:

• vazduhu iznosi 330 m/s• vodi 1200 m/s,• čvrstim tijelima do 6000 m/s.

Osnovne karakteristike ultrazvučnih talasa su:

• pravolinijsko kretanje,• refleksija i• apsorpcija.

Osnovne karakteristike ultrazvučnih talasa su:

• pravolinijsko kretanje,• refleksija i• apsorpcija.

Page 25: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Mala talasna dužina uslovljava pravolinijsko kretanje i vrlo malo rasipanjeprilikom kretanja.Mala talasna dužina uslovljava pravolinijsko kretanje i vrlo malo rasipanjeprilikom kretanja.

Refleksija ultrazvučnih talasa pri prelazu iz jedne sredine u drugupredstavlja jednu od osnovnih osobina ultrazvuka na kojoj se zasnivaultrazvučna kontrola materijala. Odbijanje ultrazvučnih talasa se vrši premazakonima akustike i optike.

Refleksija ultrazvučnih talasa pri prelazu iz jedne sredine u drugupredstavlja jednu od osnovnih osobina ultrazvuka na kojoj se zasnivaultrazvučna kontrola materijala. Odbijanje ultrazvučnih talasa se vrši premazakonima akustike i optike.

Mala talasna dužina uslovljava pravolinijsko kretanje i vrlo malo rasipanjeprilikom kretanja.Mala talasna dužina uslovljava pravolinijsko kretanje i vrlo malo rasipanjeprilikom kretanja.

Refleksija ultrazvučnih talasa pri prelazu iz jedne sredine u drugupredstavlja jednu od osnovnih osobina ultrazvuka na kojoj se zasnivaultrazvučna kontrola materijala. Odbijanje ultrazvučnih talasa se vrši premazakonima akustike i optike.

Refleksija ultrazvučnih talasa pri prelazu iz jedne sredine u drugupredstavlja jednu od osnovnih osobina ultrazvuka na kojoj se zasnivaultrazvučna kontrola materijala. Odbijanje ultrazvučnih talasa se vrši premazakonima akustike i optike.

Apsorpcija ultrazvučnih talasa u čvrstim tijelima je veoma mala štoomogućava ispitivanje veoma velikih debljina.Krupnoća zrna ispitivanog materijala ima velikog uzicaja na slabljenje ultrazvučnihtalasa. Sa povećanjem veličine zrna ispitivanog materijala povećava se i slabljenjeultrazvučnih talasa.

Zavisno od pravca oscilovanja čestica i pravca prostiranja talasa,ultrazvučni talasi mogu biti:

• longitudinalni,• transverzalni I• površinski.

Zavisno od pravca oscilovanja čestica i pravca prostiranja talasa,ultrazvučni talasi mogu biti:

• longitudinalni,• transverzalni I• površinski.

Page 26: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Longitudinalni talasi se najčešće koriste pri ispitivanju materijala, jer se relativnolako proizvode i pravolinijski kreću kroz sva agregatna stanja. Kod kosihultrazvučnih glava se koriste transverzalni talasi. Brzina transverzalnihtalasa u čvrstim tijelima je oko dva puta manja od brzine longitudinalnih.

Longitudinalni talasi se najčešće koriste pri ispitivanju materijala, jer se relativnolako proizvode i pravolinijski kreću kroz sva agregatna stanja. Kod kosihultrazvučnih glava se koriste transverzalni talasi. Brzina transverzalnihtalasa u čvrstim tijelima je oko dva puta manja od brzine longitudinalnih.

Najpogodniji način za proizvodnju ultrazvučnih talasa je piezoelektrični provodnik.Ovakav provodnik električne oscilacije pretvara u mehaničke vibracije i obratno.Najpogodniji način za proizvodnju ultrazvučnih talasa je piezoelektrični provodnik.Ovakav provodnik električne oscilacije pretvara u mehaničke vibracije i obratno.

Ako kvarcnu pločicu stavimo između dvije metalne ploče i priključimo naizmjeničnustruju visoke frekvencije, onda će pod dejstvom struje kvarcna pločica da se širi iskuplja u taktu sa frekvencijom struje stvarajući ultrazvučni talas. Ovaj proces seodvija u ultrazvučnoj glavi preko koje se talasi uvode u ispitivani predmet.

Piezoelektrični pretvarač

Page 27: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ultrazvučne metode ispitivanja se dijele na metodu prozvučenja, impulsnueho metodu i rezonantnu metodu. Najveću primjenu ima impulsna ehometoda koja može da ima jedan ili dva ultrazvučna vibratora. Pri radu sa dvavibratora jedan služi kao odašiljač, a drugi kao prijemnik ultrazvučnih talasa.Pri radu sa jednim vibratorom on naizmjenično radi kao predajnik, a zatimkao prijemnik ultrazvučnih talasa.

Ultrazvučne metode ispitivanja se dijele na metodu prozvučenja, impulsnueho metodu i rezonantnu metodu. Najveću primjenu ima impulsna ehometoda koja može da ima jedan ili dva ultrazvučna vibratora. Pri radu sa dvavibratora jedan služi kao odašiljač, a drugi kao prijemnik ultrazvučnih talasa.Pri radu sa jednim vibratorom on naizmjenično radi kao predajnik, a zatimkao prijemnik ultrazvučnih talasa.

Šema ultrazvučnog ispitivanja sadva vibratora

Šema ultrazvučnog ispitivanja sadva vibratora

Šema ultrazvučnog ispitivanja sa jednimvibratorom

Šema ultrazvučnog ispitivanja sa jednimvibratorom

Page 28: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Vremenska baza t predstavlja jedan elektronski oscilator koji proizvoditesterasti napon. Preko predajnika impulsa A se aktivira ultrazvučnivibrator S gdje se električna energija pretvara u mehaničku energijusopstvenih vibracija. Ove vibracije se pomoću kontaktnog sredstvaprenose u komad koji se ispituje. Na suprotnoj strani, odnosno nagranici metal-vazduh dolazi do refleksije ultrazvučnog talasa koji dolazi dovibratora gdje se reverzibilnim procesom pretvara u električniimpuls. Preko pojačivača B ovaj impuls dolazi do katodne cijevi gdje se vršinjegova vizuelizacija. Bitno je napomenuti da se na katodnoj cijevi C vršivizuelizacija i izlaznog impulsa.

Vremenska baza t predstavlja jedan elektronski oscilator koji proizvoditesterasti napon. Preko predajnika impulsa A se aktivira ultrazvučnivibrator S gdje se električna energija pretvara u mehaničku energijusopstvenih vibracija. Ove vibracije se pomoću kontaktnog sredstvaprenose u komad koji se ispituje. Na suprotnoj strani, odnosno nagranici metal-vazduh dolazi do refleksije ultrazvučnog talasa koji dolazi dovibratora gdje se reverzibilnim procesom pretvara u električniimpuls. Preko pojačivača B ovaj impuls dolazi do katodne cijevi gdje se vršinjegova vizuelizacija. Bitno je napomenuti da se na katodnoj cijevi C vršivizuelizacija i izlaznog impulsa.

C

BA

t

S

Objekat ispitivanja

Šema uređaja za ultrazvučno ispitivanje.

Page 29: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ukoliko je materijal homogen, rastojanje između izlaznog i povratnogimpulsa odgovara debljini materijala što se baždarenjem skale ekranamože lako ustanoviti.Ukoliko ultrazvučni talas naiđe na grešku unutar materijala, na ekranu će sepojaviti eho greške.

Ukoliko je materijal homogen, rastojanje između izlaznog i povratnogimpulsa odgovara debljini materijala što se baždarenjem skale ekranamože lako ustanoviti.Ukoliko ultrazvučni talas naiđe na grešku unutar materijala, na ekranu će sepojaviti eho greške.

Ispitivanje ultrazvukom je pogodno za ispitivanje materijala i zavarenih spojevanaročito za otkrivanje grešaka normalnih na pravac prodiranja ultrazvučnih talasa.Potrebna je velika stručnost i odgovornost ispitivača.

Nedostatak ultrazvučnog ispitivanja je što ispitivanje ne ostavlja trajandokument.

Ispitivanje ultrazvukom je pogodno za ispitivanje materijala i zavarenih spojevanaročito za otkrivanje grešaka normalnih na pravac prodiranja ultrazvučnih talasa.Potrebna je velika stručnost i odgovornost ispitivača.

Nedostatak ultrazvučnog ispitivanja je što ispitivanje ne ostavlja trajandokument.

Page 30: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ispitivanje magnetnim metodamaIspitivanje magnetnim metodama

Magnetna ispitivanja služe isključivo za otkrivanje površinskih grešaka nafero-magnetičnim metalima. Metoda je pogodna za kontrolu u procesuproizvodnje, kao i za kontrolu u toku eksploatacije.Da bi se magnetna ispitivanja mogla sprovesti na nekom komadu, neophodno jeispuniti slijedeće uslove:

Magnetna ispitivanja služe isključivo za otkrivanje površinskih grešaka nafero-magnetičnim metalima. Metoda je pogodna za kontrolu u procesuproizvodnje, kao i za kontrolu u toku eksploatacije.Da bi se magnetna ispitivanja mogla sprovesti na nekom komadu, neophodno jeispuniti slijedeće uslove:

• u ispitivanom komadu se mora formirati magnetno polje dovoljne jačine,

• pukotina svojim položajem mora da leži normalno na pravac polja,

• pogodnim sredstvom, najčešće magnetiziranim prahom Fe203 koji može bitijoš i fluoroscentan, izvršiti vizuelizaciju magnetnog polja.

• u ispitivanom komadu se mora formirati magnetno polje dovoljne jačine,

• pukotina svojim položajem mora da leži normalno na pravac polja,

• pogodnim sredstvom, najčešće magnetiziranim prahom Fe203 koji može bitijoš i fluoroscentan, izvršiti vizuelizaciju magnetnog polja.

Ukoliko postoji greška u materijalu tada na mjestu greške dolazi dogomilanja magnetnih silnica. Smjer silnica biće okomit na pravacpružanja greške, a magnetno polje mora biti dovoljne snage

Ukoliko postoji greška u materijalu tada na mjestu greške dolazi dogomilanja magnetnih silnica. Smjer silnica biće okomit na pravacpružanja greške, a magnetno polje mora biti dovoljne snage

Page 31: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Vizualizacija greške ispitivanjem magnetnimčesticama

Vizualizacija greške ispitivanjem magnetnimčesticama

Page 32: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

U magnetnoj defektoskopiji koriste se kružna i uzdužna magnetna polja. Kružnimpoljima se otkrivaju greške koje su paralelne sa samim poljem, a uzdužnim greškeokomite na magnetne silnice.

a) podužno magnetno polje b) kružno magnetno polje

Magnetno polje se može stvarati pomoću istosmjerne i naizmjenične struje.Za otkrivanje površinskih grešaka mogu se koristiti istosmjerna i naizmjeničnamagnetna polja.Greške ispod površine se znatno lakše otkrivaju primjenom istosmjernog

magnetnog polja, iz razloga što kod korištenja izmjenične struje dolazi do pojavetzv. skin efekta

Page 33: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Osim magneta za ispitivanje magnetnim česticama se koristi i magnetizacijaproticanjem električne struje. Oko provodnika kroz koji protiče električna struja sestvara kružno magnetno polje. Kada kroz ispitivani predmet pustimo struju unjemu se formira kružno magnetno polje

Nakon završenog ispitivanja neophodno je izvršiti demagnetizaciju ispitivanogpredmeta jer zaostali magnetizam nepovoljno utiče na obradu (struganje,brušenje, zavarivanje). Demagnetizacija se vrši termičkim putem ili češćezadržavanjem komada u rotirajućem magnetnom polju.

a) magnetisanje proticanjem strujeb) magnetisanje jarmom (uvođenjemmagnetnog polja u ispitivani predmet)

Page 34: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ispitivanje penetrantskim tečnostimaIspitivanje penetrantskim tečnostima

Ova ispitivanja služe za otkrivanje površinskih grešaka na magnetnim inemagnetnim materijalima. Metoda je zasnovana na primjeni penetrirajućihtečnosti koje imaju sposobnost da prodiru u vrlo uske zazore do 0,001 mm i dabudu lako abosrbovane od strane razvijača.

Ova ispitivanja služe za otkrivanje površinskih grešaka na magnetnim inemagnetnim materijalima. Metoda je zasnovana na primjeni penetrirajućihtečnosti koje imaju sposobnost da prodiru u vrlo uske zazore do 0,001 mm i dabudu lako abosrbovane od strane razvijača.

Penetrante koristimo iz dva razloga, prvi razlog je to što penetranti stvarajupuno veću indikaciju nego što je sama pukotina, i na taj način nam služe kao“povećalo”, a drugi razlog je u tome što su penetranti napravljeni tako dapovećaju kontrast između pukotine i ispitne površine

Povećanje indikacije penetrantom, efeket kontrasta

Page 35: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Kao penetrirajuće tečnosti se najčešće koriste mješavine na bazi benzola,transformatorskog ulja i boje. Razlikujemo dvije vrste penetranata:Kao penetrirajuće tečnosti se najčešće koriste mješavine na bazi benzola,transformatorskog ulja i boje. Razlikujemo dvije vrste penetranata:

1. Bojom kontrastni penetranti, vidljivi pod danjim svijetlom I

2. Fluorescentni penetranti, vidljivi pod UV svijetlom, i imaju veću osjetljivost

Penetrirajuće tečnosti mogu biti i fluoroscentne čime se uz upotrebuultraljubičaste svjetlosti znatno povećava osjetljivost metode.Penetrirajuće tečnosti mogu biti i fluoroscentne čime se uz upotrebuultraljubičaste svjetlosti znatno povećava osjetljivost metode.

Dubina prodiranja penetrirajuće tečnosti definisana je izrazom:

l =t ▪ϒ ▪ cos Θ ▪ 1/2

2▪Ƞ

l - dubina prodiranja;t - vrijeme prodiranja tečnosti;

- ugao kvašenja;- površinski napon tečnosti;

-viskoznost tečnosti.

Θϒ

Ƞ

Page 36: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Glavne prednosti ispitivanja penetrnatima su što se mogu ispitivati sve vrstematerijala, imaju veliku osjetljivost na male diskontinuitete i lako su prenosiviGlavne prednosti ispitivanja penetrnatima su što se mogu ispitivati sve vrstematerijala, imaju veliku osjetljivost na male diskontinuitete i lako su prenosivi

Glavni nedostaci ove metode leže u činjenici da su ograničeni na glatke površine,zahtjevno čišćenje prije i nakon upotrebe.Glavni nedostaci ove metode leže u činjenici da su ograničeni na glatke površine,zahtjevno čišćenje prije i nakon upotrebe.

Ispitivanje penetrantnim tečnostima se dakle zasniva na kapilarnom efektu gdjese na čistu površinu nanosi penetrant koji kapilarnim efektom biva uvučen upukotine na površini ispitivanog predmeta

Ispitivanje penetrantnim tečnostima se dakle zasniva na kapilarnom efektu gdjese na čistu površinu nanosi penetrant koji kapilarnim efektom biva uvučen upukotine na površini ispitivanog predmeta

Nakon toga se sa površine čisti ostatak penetranta, te zatim nanosi razvijačkoji je napravljan od poroznog praha koji ima puno veći kapilarni efekat negošto ima pukotina u koju je uvučen penetrant

Nakon toga se sa površine čisti ostatak penetranta, te zatim nanosi razvijačkoji je napravljan od poroznog praha koji ima puno veći kapilarni efekat negošto ima pukotina u koju je uvučen penetrant

Na taj način penetrant izvlačimo iz pukotine, te on ostavlja crveni trag na bijelomrazvijaču i na taj način nam ukazuje na mjesta i dimenzije grešaka.Na taj način penetrant izvlačimo iz pukotine, te on ostavlja crveni trag na bijelom

razvijaču i na taj način nam ukazuje na mjesta i dimenzije grešaka.

Page 37: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

a - odmašćen detaljpripremljen za ispitivanjea - odmašćen detaljpripremljen za ispitivanje

b - penetrirajuća tečnost obično crveneboje nanešena na površinu,b - penetrirajuća tečnost obično crveneboje nanešena na površinu,

c - uklonjen višak penetrirajućetečnosti sa površine,c - uklonjen višak penetrirajućetečnosti sa površine,

d - bijela tečnost - razvijač nanijeta na površinu,d - bijela tečnost - razvijač nanijeta na površinu,

e - izvlačenje nanešene crvene tečnosti iz greške na površinu,e - izvlačenje nanešene crvene tečnosti iz greške na površinu,

Page 38: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

Ostale metode ispitivanje bez razaranja

Osim opisanih metoda dosta značajno mjesto u savremenoj defektoskopiji imaju još isljedeće metode:• ispitivanje pritiskom pomoću tečenosti ili gasova,• ispitivanje primjenom vakuuma,• ispitivanje pomoću vrtložnih struja,• Ispitivanje akustičnom misijopm,• ispitivanje termokamerama I• ispitivanje primjenom holografije.

Naročito značajno mjesto u tehnici ima ispitivanje hladnim vodenim pritiskom. Ovoispitivanje se vrši na cjevovodima i posudama pod pritiskom i njime se utvrđujezaptivenost objekta i njegovo ponašanje pri povećanim pritiscima. Ukoliko se tražiizuzetna zaptivenost umjesto vode se mogu upotrijebiti plinovi koji se u slučajuneostvarene hermetičnosti lako otkrivaju pomoću cijalnih detektora.

Metoda primjene vrtložnih struja je takođe veoma rasprostranjena, naročito u serijskojproizvodnji. Holografija je moderna metoda zasnovana na primjeni laserske svjetlosti

Ostale metode ispitivanje bez razaranja

Osim opisanih metoda dosta značajno mjesto u savremenoj defektoskopiji imaju još isljedeće metode:• ispitivanje pritiskom pomoću tečenosti ili gasova,• ispitivanje primjenom vakuuma,• ispitivanje pomoću vrtložnih struja,• Ispitivanje akustičnom misijopm,• ispitivanje termokamerama I• ispitivanje primjenom holografije.

Naročito značajno mjesto u tehnici ima ispitivanje hladnim vodenim pritiskom. Ovoispitivanje se vrši na cjevovodima i posudama pod pritiskom i njime se utvrđujezaptivenost objekta i njegovo ponašanje pri povećanim pritiscima. Ukoliko se tražiizuzetna zaptivenost umjesto vode se mogu upotrijebiti plinovi koji se u slučajuneostvarene hermetičnosti lako otkrivaju pomoću cijalnih detektora.

Metoda primjene vrtložnih struja je takođe veoma rasprostranjena, naročito u serijskojproizvodnji. Holografija je moderna metoda zasnovana na primjeni laserske svjetlosti

Page 39: 14. Predavane 14 - Ispitivanje Materijala Metodama Bez Razaranja

HVALA NA PAŽNJI

Mašinski materijali 2 – doc.dr Slaviša Moljević