125

135666936 Povrce Iz Vlastitog Vrtaj

Embed Size (px)

DESCRIPTION

j

Citation preview

  • dr ing. RUICA LEI, dr ing. PAULA PAVLEK mr ing. JOSIP BOROI

    POVRE IZ VLASTITOG VRTA

    Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

  • Sadraj

    VLASTITI VRT - HOBI, REKREACIJA I VRAANJE PRIRODI (R. Lei) POVRTNJAK U SKLOPU HORTIKULTURNOG UREENJA KUE ILI VIKENDICE (R. Lei i P. Pavlek) VANOST POVRA U PREHRANI (P. Pavlek) POTREBA POVRA ZA PETEROLANU OBITELJ (P. Pavlek) PLAN OBITELJSKOG POVRTNJAKA (P. Pavlek) VRTLARSKO ORUE I OPREMA (J. Boroi) TLO I OBRADA TLA (P. Pavlek i J. Boroi) BILJNA HRANIVA I GNOJIDBA POVRA (3. Boroi) V O D A I NAVODNJAVANJE POVRTNJAKA (P. Pavlek) BORBA PROTIV KOROVA ( I B o r o i ) PLODORED (P. Pavlek) ZATIENI PROSTORI (R. Lei)

    Materijali za zatiene prostore 59, Klijalita 6 1 , Zagrijavanje klijalita 63, Priprema klijaline zemlje 64, Zatieni prostori u toku uzgoja 66

    SJEME, SJETVA I VEGETATIVNO RAZMNAANJE POVRA (R. Lei)

    Sjeme 72, Sjetva 74, Vegetativno razmnaanje 76

    UZGOJ PRESADNICA (R. Lei) Uzgoj presadnica rajice 78, Uzgoj presadnica ranog kupusa, cvjetae, kelja ili korabice 8 1 , Uzgoj presadnica poriluka 82

    SORTE POVRA (R. Lei)

    ZATITA POVRA OD BOLESTI I TETNIKA (3. Boroi) 90 KLIMATSKE PRILIKE I M O G U N O S T I UZGOJA RAZLIITIH POVRTNIH KULTURA (P. Pavlek) 110 ZELJASTO POVRE - KUPUSNJAE (P. Pavlek) 112

    Kupus 113, Cvjetaa ili karfiol 116, Kelj 118, Korabica 119, Brokula 120, Kelj pupar 121, Ratika 121, Kineski kupus 122,

    LISNATO POVRE (P. Pavlek) 124 Salata 124, Endivija 126, Radi 127, Matovilac 129, pinat 130, Blitva 131, Novozelandski pinat 132, Loboda 132, Komora 133

    KORJENASTO POVRE (P. Pavlek) 135 Podzemna koraba 136, Rotkva 137, Rotkvica 138, Mrkva 139, Perin 140, Pastrnjak 141, Celer 14 2, Cikla 143, Crni korijen 144, Vrtni turovac - bijeli korijen 145, Hren 146

    PLODOVITO POVRE (R. Lei) 148 Rajica 149, Paprika 155, Patlidan 156, Krastavac 157, Tikvice, bundeve, bue 159, Dinje i lubenice 161, Bamija 162

    LUKOVIASTO POVRE (P. Pavlek) 163 Luk 164, Luk srebrenac (ozimi luk) 166, enjak 167, Kozjak (ljutika) 168, Vlasac (luk rezanac) 169, Zimski luk 169, Stogodinji luk 170, Poriluk 170,

    7

    10 14

    18 19 26 31 38 bO 53 56 58

    72

    77

    88

  • M A H U N A R K E (R. Lei) 173 Graak 173, Grah mahunar 175, Bob 177, Kukuruz eerac 178

    VIEGODINJE POVRE (R. Lei) 180 parga 180, Rabarbara 183, Artioka 184, Kiselica 185

    MIRODIJSKO BILJE (P. Pavlek) 187 Majoran 187, Mauran 188, Bosiljak 189, Menta 189, Pelinja metvica 190, Rumarin 191, Portulak 192, Ruta 192, Bore 193, Pelin 194, Maslaak 194, Kiml 195, Ani 197, Korijandar 198, Kopar 199

    GLJIVE (R. Lei) 200 Peurke 200 Mogunosti uzgoja jo nekih vrsta gljiva 202

    SPREMANJE I UVANJE POVRA PREKO ZIME (R. Lei) 203 KALENDAR SJETVE SADNJE I BERBE POVRA (P. Pavlek) 206 KALENDAR RADOVA PO MJESECIMA (1 Boroi) 214

    Kontinentalno podruje 214, Mediteransko podruje 222

    RAZNA IMENA ISTOG POVRA RAZNA IMENA ISTIH MJESECI

    227 233

    Vlastiti vrt - hobi, rekreacija i vraanje

    prirodi

    Nain i tempo suvremenog ivota zahtijevaju relativno malo fizike aktivnosti. Strojevi i aparati uspjeno zamjenjuju ovjeka u teim fizikim poslovima, ali ga, s druge strane, prisiljavaju i ograniavaju na jednoline radnje u istom poloaju u zatvorenom prostoru, esto izloenom praini, umovima i buci. Naoko lagani fiziki rad zahtijeva veliku koncentraciju, koja ne smije popustiti ni pri povratku kui u zaguenom prometu gradskih ulica i prigradskih prometnica. Intelektualni rad jo je vee optereenje za ivani sustav u suvremenom moru spoznaja i informacija.

    Okretanje prirodi i fizikoj aktivnosti predstavlja izvanrednu protuteu. Mali vrt - povrtnjak idealno je mjesto za takav hobi. Raznolike fizike radnje, kretanje na istom zraku i veselje pri promatranju gotovo svakodnevnih promjena u rastu i razvitku povrtnih kultura te, konano, berba, oigledni rezultat tih aktivnosti, .pruaju ovjeku zadovoljstvo. Tu ne treba ekati Cijelu sezonu. Uvijek se neto sije, sadi ili bere. Salata iz vlastitog vrta ima posebnu vrijednost, ako i nije onog izgleda kao iz staklenika ili nekoga drugog intenzivnog uzgoja, kvaliteta joj je bolja, jer je sasvim svjea,

    Povrtnjak uz obiteljsku kuu ili vikendiCLi prava je kola za djecu i omladinu. Znanost o prirodi

  • tu je prisutna u stvarnosti, a ne samo u knjizi i na nastavi u koli. Pomaui u radovima u vrtu, mladi e ljudi nauiti cijeniti hranu. Shvatit e koliki je rad u to uloen i kako je besmisleno i tetno bacati hranu. Generacije koje su preivjele razdoblje oskudice to znaju, ali dolaze nove, koje to ne znaju. U dananjem svijetu, gdje jo mnogo ljudi oskudijeva hranom, treba koristiti sve putove i naine da mladi shvate vrijednost hrane.

    Zato domaice najradije kupuju povre na trnici od individualnih proizvoaa? Sigurno pogaate. Zato to vie cijene, i to s pravom, svjee ubrano povre, a ono je ipak ubrano prije vie od 12 sati. Iz vlastitog vrta moete imati sasvim svjee, gotovo direktno iz vrta na stol. To je velika prednost, jer je upravo svjee povre najbogatije vitaminima. Povre koje je prolo svoj neminovni put od proizvoaa do potroaa, to ponekad ukljuuje i krae skladitenje u hladnjai, gubi ne samo dio vitamina nego i eera, aromatskih tvari i vode, a sve to utjee da se kvaliteta postupno smanjuje.

    Izbor povra iz vlastitog vrta moe biti mnogo bogatiji nego to se moe nai u naim prodavaonicama, pa ak i na trnicama manjih gradova i mjesta. To znai ne samo bolju kvalitetu prehrane ve i veu arolikost i mogunost naj-razliitijih jela.

    U kunom vrtu najvei dio radova izvodi se runo i zbog toga se mnogo manje primjenjuju kemijska sredstva za zatitu bilja i borbu protiv korova. To je u izvjesnom smislu prednost, jer uz ispravnu primjenu neophodnih sredstava za zatitu moemo biti sigurni da je povre zdravo i bez tetnih ostataka pesticida.

    Prema normativima suvremene prehrane, godinje bi trebalo troiti po osobi oko 100 kg povra

    bez krumpira, odnosno peterolana obitelj trebala bi u toku godine oko 500 kg razliitog povra. Ako izuzmemo 10 do 20% svjeega zimskog povra iz mediteranskog podruja, te povra iz staklenika, sve se to povre moe proizvesti u kunom vrtu od oko 250 m 2 iste povrine (bez putova).

    Aktivni odmor uz rad u vrtu moe pridonijeti kunom budetu ne samo vrijednost povra nego i utedu vremena za nabavu i dopremu. Tako moe ostati vie vremena za pripremu jela i oivljavanje starih recepata naih baka.

    Ovom knjigom elimo vam pomoi strunim savjetima, da to to bolje i uz najmanje truda ostvarite.

  • Povrtnjak u sklopu hortikulturnog ureenja kue

    ili vikendice

    U prigradskim naseljima, veim i manjim mjestima, u zadnje je vrijeme izgraeno i jo se uvijek gradi mnogo novih kua. esto su radovi jo u toku a pred kuom je ve zasaeno cvijee, zeleni se novoposaeni bor i breza. ovjek ima potrebu da uljepa svoju okolicu zelenom tratinom, cvijeem, ukrasnim grmljem i drveima.

    Kako uklopiti povrtnjak? To nije teko, jer je, sreom, i povre lijepo. Pogledajmo samo izloge naih cvjearnica, Rijetko gdje neete nai poneko povre: papriku, artioku, tikvicu. Zapravo, nema otre granice izmeu povra i ukrasnog bilja. Tako, na primjer, u Japanu se vrlo cijeni lie od jesenskih krizantema - katarinica kao povre.

    Kad odluujete kako ete smjestiti povrtnjak, dobro je imati na umu neke vane momente.

    Ako je kua uz prometnicu, povrtnjak treba smjestiti iza kue. To je vano zbog zatite povra od tetne praine i izlaznih plinova automobila. Olovo kao jedan od sastojaka tih plinova veoma je tetno za ljudsko zdravlje.

    Povrtnjak ne smije biti u sjeni druge zgrade jer veina po vrtnih vrsta treba mnogo svjetla i sunca. Blaga sjena kakve voke manje je tetna i neke se kulture mogu uz njih uzgajati.

    Uz povrtnjak treba predvidjeti mjesto za kom-postite, gdje e se odlagati biljni ostaci, kojih e u toku godine iz vrta biti mnogo.

    Kompostite se moe prikriti ili kakvom biljkom, kao to je grah pritka, kukuruz eerac ili visoki ukrasni suncokret i slino.

    Povrtne kulture mogu se uzgajati u pravilnim gredicama, ali i nepravilnim povrinama koje mogu stvarno podsjeati na umjetniki park. Tu, svakako, treba vie umjenosti, pa zbog toga preporuujemo da se ipak drimo gredica (si. 1) .

    Evo jednog primjera plana ureenja kue i okunice (si. 2).

    Ondje gdje je izbor mjesta za povrtnjak mogu, kao na veim okunicama i uz vikendice, treba obratiti panju na poloaj.

    Povrtnjak ima dobar poloaj onda ako je zatien sa sjeverne strane, jer mu se tlo u proljee bre zagrijava i ima sunca u toku cijelog dana. Najidealniji je poloaj ako je tlo malo nagnuto prema jugu ili jugoistoku. Tada e u povrtnjaku biti dovoljno sunca, zemljite nee biti previe vlano, te e se svi dijelovi moi iskoritavati cijele godine.

    Otvoren poloaj, tj. nezatien od vjetrova, manje je povoljan za povrtnjak. Hladni proljetni vje-

  • SI. 2. Primjer plana ureenja okolia kue za odmor (1 kua za odmor, 2 garaa, 3 terasa, 4 tratina, 5 cvjetnjak, 6 vonjak, 7 nasad jagodiastog voa, 8 povrtnjak, 9 kompostite, 10 ivica)

    trovi mogu otetiti rano zasijano povre, pa ono poslije toga raste i sporije i slabije. Vjetrovi brzo osue tlo i pospjeuju isparivanje biljaka, a povre treba mnogo vlage za svoj rast.

    Kako je voda od velikog znaenja u uzgoju povra, potrebno je da se u blizini povrtnjaka nalazi prikladna voda za zalijevanje, tj. hidrant, bunar, cisterna, potok ili si.

    Ograda u povrtnjaku

    Iz nekoliko razloga ograda je vrlo vana. U vjetrovitim krajevima ograda titi po vrtne usjeve. Za takve sluajeve najpovoljnija je ivica. Osim toga, ograda titi povrtnjak od nepoeljnih gostiju: kokoi, zeeva ili bilo koje ivine, koja rado zaluta u povrtnjak i moe prouzroiti priline tete.

    Hoemo li izgraditi ogradu iz drvenih letava, kamena ili pak podignuti ianu ogradu, ovisit e o prilikama, tj. izgradit emo od najjeftinijeg i najprikladnijeg materijala.

  • Vanost povra u prehrani

    Povre je sastavni dio naih svakodnevnih jelovnika. Njegova vrijednost sastoji se u tome to, uz osnovne hranjive tvari - ugljikohidrate i bjelanevine, sadri jo i celulozu, mineralne tvari, vitamine, organske kiseline i dr.

    Celuloza* nema hranjive vrijednosti, ali daje volumen obroku, pa tako utjee na probavu.

    Povre sadri razne glikozide,** te druge tvari koje djeluju na probavu sulforafen i si. (kao rotkvica i rotkva), zatim razna eterina ulja koja daju poseban miris i okus (mrkva, perin, celer, pastrnjak, hren i si.) te djeluje na bolje iskoritavanje ostalih jela, prvenstveno mesa.

    Mnoge vrste povra imaju tzv. fitoncidna*** svojstva (kao npr. luk, hren, enjak) koja djeluju ljekovito protiv raznih bakterijskih bolesti.

    Povre, kao i krumpir, odlikuje se najveom koliinom mineralnih spojeva baznog karaktera, pa se, zahvaljujui tomu, upotrebom povra u prehrani bolje iskoriuju bjelanevine, kao npr. meso, jaja, mlijeko i si. *Celuloza - spada u grupu ugljikohidrata, a u ishrani regulira rad

    cri jeva (tzv. peristaltiku crijeva). **Glikozidi, sulforafen, eterina ulja - kemijski spojevi koji povoljno

    djeluju na probavu. ""Fitoncidi - spojevi razliitog kemijskog sastava, koji djeluju ljeko

    vito protiv raznih bakterijskih bolesti.

    Od minerala koje sadri povre osobito su vani kalcij ili vapno i eljezo te fosfor i kalij. Kalcij slui kao materijal od kojeg se tvori kotano tkivo organizma. Najbogatije je kalcijem zeljasto i lisnato povre.

    Vrijednost povra kao sastavnog dijela ljudske hrane u veem stupnju zavisi od naina upotrebe za ishranu.

    Prvenstveno u svjeem stanju upotrebljava se: salata (lisnata i glavatica), endivija, rotkvica, lie luka i glavice luka, lie perina, celera, te hren. U svjeem i u preraenom stanju upotrebljavaju se: rajica, krastavci, paprika i si. Preteno u preraenom stanju upotrebljavaju se: poriluk, kora-bica, cikla, blitva, pinat, graak, grah mahunar i parga

    Mnogi dosadanji naini spremanja povra za hranu esto smanjuju njegovu hranjivu vrijednost. Kuhanje, npr., povra na visokoj temperaturi prevodi neke soli u takvo stanje u kojem ih organizam teko iskoritava. Zato je pravilnije da se povre kuha na slaboj vatri, ali due vrijeme. Najbolji nain spremanja povra smatra se kuhanje u pari. Kuhanje povra s malom koliinom vode ^takoer je podesno.

    Valja napomenuti da kiseljenje kupusa, krastavaca i zelenih rajica ne izaziva znatne gubitke vitamina i mineralnih soli. Pod utjecajem mlije-no-kiselog vrenja, koje se razvija pri kiseljenju i soljenju dobivaju se proizvodi koje organizam dobro probavlja.

  • Potreba povra za peterolanu obitelj

    Rauna se da za zdravu prehranu treba po osobi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povra bez krumpira, a ako se ukljui i krumpir, 160 do 200 kg. Noviji normativi predviaju slijedee koliine pojedinih vrsta povra: Tabela 2

    GODINJA POTREBA POVRA KG PO OSOBI (u zagradi za 5 osoba)

    Plan obiteljskog povrtnjaka

    Navest emo primjer obiteljskog povrtnjaka za pet osoba. Prema priloenim tabelama 3, 4 i 5 oko 500 kg povra moe se pobrati na oko 250 m2 (iste povrine) koristei djelomino jednu povrinu s dvije kulture.

    Kao to se vidi iz priloenih tabela, povrinu naeg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. Na jednom je dijelu povre ljetne sjetve, odnosno sadnje. Ta ista povrina moe se koristiti za neke jesenske, odnosno proljetne usjeve, to je u tabeli 3 naznaeno.

    Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sjetve, odnosno sadnje. Tu istu povrinu moemo koristiti za neke kulture kasne sjetve, odnosno sadnje, to je ^akoer naznaeno u tabeli 4.

    Na treu povrinu dolazi povre koje ostaje nekoliko godina na istom mjestu, pa ga i nazivamo viegodinje (tabela 5).

    Ovakav plan moe posluiti za orijentaciju, a svatko na osnovi ovoga moe napraviti plan i kombinirati vrste povra kako njemu to najbolje odgovara, odnosno prema uvjetima uzgoja (s obzirom na klimu).

    Preporuuje se da se razradi plan po mogunosti u toku zime, tako da se na vrijeme moe nabaviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo to je po-

  • trebno za rad u povrtnjaku. Poeljno je nabaviti mineralno gnojivo, izgraditi klijalite, nabaviti potreban alat i drugo.

    Osim prikazanog plana, u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga, moe se povrtnjak iskoritavati jo intenzivnije, i to tako da se na istoj povrini uzgajaju po dvije kulture istovremeno, tj. da se npr. sije ili sadi neka kultura prije nego to je prethodna pobrana. Npr. pinat ili blitva moe se sijati u jesen, pa traje do travnja-svibnja. Ve u oujku ili na poetku travnja moe se u usjev pinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj nain, do vremena dok se pobere pinat ve se dobro ukorijene kelj ili kupus te tako, uz ostalo, dobijemo i na vremenu. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije u proljee moe se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica (povrtnica mjesearka), koja doraste za potronju za 4 5 tjedna. Svatko moe sam izvesti, prema svojim mogunostima i potrebama, najprikladnije kombinacije.

    U navedenom planu (tabele 3 5) predvidjeli smo relativno manje prirode, raunajui s mogunou neuspjeha nekih kultura.

    Osim toga, pretpostavlja se da e se dio povra konzervirati ili spremiti za zimu u svjeem stanju. Tako se, na primjer, planiranih 50 kg zrna graka ne moe utroiti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se graak odlino konzervira i maksimalno uva njegova kvaliteta.

    Tabela 3

    PLAN POVRTNJAKA NA OSNOVI O K O 100 KG POVRA PO OSOBI - GODINJE ZA 5 O S O B A

    Ljetna sjetva, odnosno sadnja (od svibnja do sredine srpnja)

    Jesenska sjetva, odnosno sadnja od srpnja do rujna, i proljetna sjetva, odnosno sadnja od veljae do svibnja djelomino na istoj

    povrini

  • Tabela 4

    PLAN POVRTNJAKA NA OSNOVI O K O 100 KG PO OSOBI GODINJE ZA 5 O S O B A

    Proljetna sjetva, odnosno sadnja

    Kasne ljetne sjetve, odnosno sadnje

    Tabela 5 VIEGODINJE POVRE

    Ukupne povrine prema nainu koritenja: Proljetna sjetva, odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva, odnosno sadnja 115 m2 Ljetna sjetva, odnosno sadnja,, te jesenska i rana proljetna sjetva, odnosno sadnja 90 m2 Viegodinje kulture 45 m2

    Ukupno 250 m2

    PLAN GODINJE SJETVE I SADNJE U POVRTNJAKU POVRINE 250m 2

    Brojke na okomici oznaavaju potrebnu povrinu za dotinu kulturu u m2 (vidi i tabele 3, 4 i 5). Vodoravno su oznaeni mjeseci u toku kalendarske godine. Tabela prikazuje vrijeme sadnje, vegetacije i berbe pojedine kulture kao i veliinu povrine potrebne za uzgoj neke kulture da bi se dobili prinosi potrebni peterolanoj obitelji. Takoer je iz tabele vidljivo koje se kulture mogu uzgajati na istom zemljitu ali u razliito vrijeme tokom godine.

  • Vrtlarsko orue i oprema

    Za obavljanje poslova u uzgoju povra treba da imamo i odgovarajua orua i opremu.

    SI. 3. a Lopata (riljaa, aov), b motika, c grablj ice, d vile

    Za obradu tla (osnovnu, dopunsku) na veim povrinama sluimo se raznim plugovima, tanju-raama, drljaama, kultivatorima, rotirajuim motikama, frezama itd. Na manjim povrinama sluimo se runim oruima (slike 3-7). Lopata riljaa slui za rigolanje i osnovnu obradu tla prije sjetve ili sadnje (si. 3a). Motika je staro klasino orue. Slui za osnovnu i dopunsku obradu tla (si. 3b). Motiica ima radno tijelo slino motici (si. 4ab), slui za dopunsku obradu (usitnjavanje tla u klijalitu ili najee u vegetaciji za okopavanje izmeu biljaka i unitavanje korova). Grabljice su orue za dopunsku obradu (si. 3c). Njima usitnjavamo i time ravnamo povrinu tla neposredno

    prije sjetve ili sadnje. Runi kultivatori mogu imati razliiti oblik radnog tijela (si. 5abc), a slue za dopunsku obradu u vegetaciji, kao i unitavanje korova. Grabljice za plijevljenje korova mogu imati razliit oblik (si. 6ab). Lopaticu (si. 7a) koristimo za vaenje presadnica iz klijalita. Sadilicu (si. 7b) koristimo za sadnju presadnica. Moe biti drvena, plastina ili metalna.

  • Vile (si. 3d) slue za razbacivanje stajskog gnoja, skupljanje i pripremu organskog materijala za pravljenje komposta, slaganje stajskoga gnoja ili slame u klijalite itd. Na naoj povrini od 250 m2 sve poslove moi emo obaviti runim oruem.

    SI. 6. Grabljice za plijevljenje korova

    a b

    SI. 7. a Lopatica, i b sadilica

    Samo emo spomenuti da za obradu tla na malim povrinama postoje danas tzv. motike na motorni pogon ili motorne kopaice jaine 1,8-4,8 kW (2,5-6,5 KS) i jednoosovinski traktori jaine

    2,2-13 kW (3-18 KS). Jednoosovinski traktori opremljeni su prikljunim ratilima: plug, rotiraju-a motika, freza, kultivator, kosilica, prikolica, itd.

    SI. 8. Runa prskalica

    Povre sadri mnogo vode. Prema tome, i u samom uzgoju ono zahtijeva dosta vode. Ako imamo mogLinosti prikljuenja na hidrant, problem smo uglavnom rijeili. Treba samo nabaviti gumene ili plastine cijevi dovoljne duljine. Za preciznije zalijevanje na manjoj povrini (klijalite, gredica) koristimo kante s ruom za zalijevanje.

    Za provoenje mjera zatite od bolesti i tetnika dovoljno je da imamo jednu prskalicu na runi

  • pogon i eventualno jedan runi zapraiva. Lene prskalice su od bakrenog, a u novije vrijeme plastinog materijala. Plastine imaju prednost jer su lake. Rezervoar im je 12-20 1. Danas se rade i vrlo jednostavne plastine prskalice rezervoara 5 1 i manje, a oblikom podsjeaju na kanistar (si. 8). Prikladne su za tretiranje malih povrina. Jedna takva prskalica najprikladnija je za obiteljski povrtnjak.

    Za proizvodnju presadnica ili povra u klijali-tu ili plastinom tunelu potrebno je imati jedan ili vie termometara za mjerenje temperature tla. Termometar je tako izveden da se lako ubode u rahlo klijalino tlo do potrebne dubine.

    Tlo i obrada tla

    Veina povrtnih kultura zahtijeva plodno tlo, povoljne strukture. Struktura je sposobnost tla da se raspada na estice. Najpovoljnija je mrviasta struktura. Takvu strukturu imaju tla bogata humusom. U tim tlima najpovoljniji je odnos vode i zraka, najvea je mikrobioloka aktivnost, biljna su hraniva dostupna biljkama.

    Humus je organska tvar u tlu. On je hrana i izvor energije mikroorganizmima. Mikroorganizmi razgrauju humus, pri emu se iz njega oslobaaju hraniva za biljke. Trajan humus je glavna rezerva duika u tlu. Koliina humusa razliita je u razliitim tlima i moe iznositi 1-6%. Humus poveavamo gnojidbom organskim gnojivima.

    Reakcija tla utjee na prirod povra. Ona moe biti kisela, neutralna ili alkalna (bazina). Openito, za povrtnjak bi najbolja bila neutralna do slabo kisela reakcija tla (pH 6-7). Kiselu reakciju tla popravljamo unoenjem vapna u tlo, a alkalnu gnojivima: stajskim gnojem, amonijevim sulfatom, superf osf atom.

    Koliina hraniva, lako pristupanih biljkama, glavni je inilac plodnosti tla.

    Ako je tlo suvie vlano, prekomjerna se voda mora ukloniti tako da se iskopaju jarci ili grabe za odvod suvine vode. Gnojenje vapnom isto ta-

  • ko koristi za tu svrhu. Takva tla, odnosno teka, da bi postala laka i rahlija, treba duboko obraivati i obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompo-stom.

    Suvie pjeskovito tlo moemo popraviti obilnom gnojidbom stajskim gnojem, kompostom a i zelenom gnojidbom, tj. sjetvom lupine ili neke druge lepirnjae, koja se zaore u asu kada je obilno razvila zelenu masu.

    Na manjim povrinama nije teko dobiti za nekoliko godina dobro vrtno tlo. Tu se obilno gnoji i stalno obraduje, pa se za dvije-tri godine moe popraviti i vrlo loe tlo.

    Obrada tla

    Kad smo ve odabrali tlo za povrtnjak, potrebno je da ga oistimo od korova i eventualno kamenja, da zatim povrtnjak ogradimo i da ga dobro pognojimo.

    Rigolanje je duboko prekopavanje. Prije nego ponemo s rigolanjem, moramo znati do koje emo dubine rigolati. Ako je tlo teko, rigolat emo do dubine od 50 cm - ako je tlo neto lake, manje zbito, tada emo rigolati neto dublje, a lako pjeskovito tlo do dubine od 70 i vie cm. Pri rigo-lanju istodobno moemo tlo i pognojiti organskim gnojivom. Gnoj ne smijemo zakopati u tlo dublje od 20 cm. Prilikom rigolanja uklonit emo iz tla razno kamenje, cigle i sline predmete, ukoliko ih ima u tlu.

    Obino rigolamo u jesen ili zimi, tako da se do proljea, prije sjetve i sadnje, tlo moe dovoljno slei. Rigolanjem popravljamo tlo. U rigolanom,

    SI. 9. Rigolanje tla uz mijeanje slojeva a) Prvo se izbacuju slojevi tla A i B b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj C, a na mjesto sloja A sloj

    D c) Na mjesto sloja D dolazi sloj E, a na mjesto sloja C sloj F

    itd.

  • SI. 10. Rigolanje tla pri kojem se slojevi ne mijeaju a) Prvo se izbacuju slojevi tla A, B i C b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj D, a na mjesto sloja A sloj

    E c) Na mjesto sloja D dolazi sloj F, a na mjesto sloja C sloj G itd.

    razrahljenom tlu ima obilno zraka. Isto tako, struktura tla je povoljna, pa za vrijeme sue bilje moe bolje iskoristiti vlagu u tlu, a u proljee, ako

    tlo sadri suvie vlage, ona se lake ocjeuje u nie slojeve.

    Razlikujemo dvije vrste rigolanja prvo, ako su donji slojevi dobri i plodni ba kao i gornji, onda pri rigolanju moemo izmijeati donje slojeve s gornjim (si. 9), te drugo - ako su donji slojevi slabiji i loi, gornje dobre slojeve pri rigolanju bacamo na posebnu hrpu. Zatim prekopamo donje slojeve, pa na njih poslije toga opet stavljamo gornje (si. 10). Dakle, prije nego se odluimo na rigolanje, moramo poznavati svojstva tla, koje mislimo rigolati.

    SI. 11. Jesenska duboka obrada

    Jesenska obrada. Duboku jesensku obradu treba u povrtnjaku obaviti to ranije, naroito na teim tlima. Ima nekoliko razloga zbog kojih je potrebno to prije zavriti s dubokim jesenskim kopanjem. Prije nego nastupi zima i mrazovi, treba iskoristiti djelovanje bakterija na svjee obraenim povrinama, koje za vrijeme jake zime potpuno prestaje. to se tlo ranije obradi, bolje e se i vie iskoristiti jesenske kie.

  • Na neobraenim i nepooranim povrinama tla voda se slijeva, te ili otjee ili ostaje na povrini. Tlo je jae zbijeno, te je manja njegova sposobnost i mogunost upijanja vode. Nije potrebno isticati od kakve je vanosti da tlo sadri to vee rezerve vlage, koja je neophodno potrebna preko ljeta, kada nema dovoljno oborina. Tlo koje ima vee rezerve vlage, te koje ima povoljnu strukturu, trebat e manje natapati, istodobno e se utroiti manje rada, pa e uzgoj biti laki.

    Prekopava se na dubinu od 25 do 30 cm (si. 11). Nakon toga, sve do proljea, ostaje tlo u gruboj brazdi, tako da se preko zime, pod utjecajem mraza, dobro izmrvi.

    Na jesen se obino gnoji stajskim gnojem. Ako se prekopava na veu dubinu, najprije se gnoj razbaca po parceli, te se ukopa na 15 cm dubine, a tek zatim se duboko prekopa.

    Jesenskim se prekopavanjem unitavaju i razni tetnici. Izbacuju se tetnici koji ive u dubljim slojevima na povrinu, npr. rovac, grica, hrut i drugi, te oni tako na povrini uginu, dok liinke kupusnog bijelca i si. dolaze u nie slojeve gdje se ugue.

    Proljetna obrada. Tla koja su na jesen pognoje-na i duboko prekopana bit e jednolinih osobina i prikladne strukture.

    Na jesen duboko prekopana tla ne treba na proljee ponovno prekopavati, nego samo dobro izgrabljati grabljama. S tim se poslom treba uriti, jer se pod utjecajem sunca tlo brzo sui i tako gubi dragocjenu vlagu.

    Ako je pak tlo preko zime bilo pod vodom, pa se jako zbilo, potrebno ga je plitko prekopati, kako bi se za sjetvu ili sadnju priredio tanji sloj svje-eg i razmrvljenog tla, tj. sloj do dubine od 8 do 12 cm.

    Ukoliko nije tlo na jesen prekopano, to se mora prekopati na proljee. Prekopa se kad tlo nije ni prevlano, ni presuho na dubinu od 15 do 18 cm. Odmah nakon prekopavanja treba tlo usitniti grabljama.

    Obrada za vrijeme uzgoja. Okopavanje je redovna mjera obrade koja se primjenjuje za sve po vrtne kulture. Pri tome se unitavaju korovi i rahli povrinski sloj tla oko biljaka. S prorahljene povrine manje se gubi vlaga tla i bolji je pristup zraka u tlo, to sve pogoduje rastu korijena. Plitko okopavanje neophodno je poslije svakog navodnjavanja ili jae kie, da se izbjegne stvaranje po-korice i bolje sauva vlaga tla.

  • Biljna hraniva i gnojidba povra

    Biljna hraniva, tj. kemijske elemente potrebne za rast biljke dijelimo na makroelemente: kisik (O), vodik (H), ugljik (C), duik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), eljezo (Fe), i mikroelemente kojih biljke trebaju u manjim koliinama: bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), mangan (Mn) i molibden (Mo). Ugljik biljke primaju iz zraka procesom fotosinteze, kisik i vodik iz vode, a ostala hraniva iz tla. Svi ovi elementi jednako su vani za pravilan rast i razvoj biljke, bez obzira na koliinu koja je potrebna biljci. Osvrnut emo se na ulogu nekih makroelemena-ta u ishrani bilja, koje inae gnojidbom redovno svake godine unosimo u tlo.

    Duik je sastavni dio aminokiselina koje izgrauju biljne bjelanevine. Od teine bjelanevina na duik otpada 16 18%. Neophodan je za rast biljaka. Nedostatak duika manifestira se u slabom rastu biljke, listovi su sitni, blijedozelene boje i ranije se sue, cvatnja je slaba, plodovi sitni, i malo ih je. Prevelika koliina duika produuje vegetativni rast, uzrokuje previe bujan rast stabljike i lia, usporava sazrijevanje plodova, kvaliteta jestivog dijela plodova je loija (manje eera, suhe tvari i C-vitamina).

    Fosfor ulazi u gradu veoma vanih spojeva u stanicama svih ivih bia. Utjee na pravilan rast, cvatnju i pravovremeno sazrijevanje plodova. Nedostatak fosfora, kao i duika, smanjuje rast, cvatnju i razvoj plodova, lie je sitnije, otpada od starijeg prema mlaem. Lie dobiva crvenkasto-ljubiaste pjege.

    Kalij se nalazi u svim mlaim dijelovima biljke. Zato je neophodan za formiranje plodova i rast vegetativnih organa. Smanjuje transpiraciju, pa biljke dobro opskrbljene kalijem bolje podnose suu. Kalij, takoer, poveava otpornost prema biljnim bolestima. Najoitiji znak nedostatka kalija jest smedenje vrhova i rubova listova. Listovi se uvijaju, rast je slabiji, razvoj plodova usporen.

    Ova tri hraniva redovno se gnojidbom unose u tlo, a ostala prema potrebi. O emu ovisi koliina hraniva koju gnojidbom dajemo tlu? Ovisi o potrebi kulture koju uzgajamo i o opskrbljenosti tla hranivima. Za uzgoj povra tlo treba da bude opskrbljeno s oko 30 mg P2Os (fosfora) na 100 g tla i 30 mg K 2 0 (kalija) na 100 g tla. Laka pjesko-vita tla mogu imati i manje, a tea glinena tla trebala bi da imaju veu koliinu ovih hraniva.

    Duik se koristi najvie iz humusa. U dobrom tlu treba da je najmanje 5% humusa.

    Treba naglasiti da je pri upotrebi pojedinih biljnih hraniva, ili u obliku mineralnih gnojiva ili u organskim gnojivima (stajski gnoj, kompost), od osnovne vanosti odnos pojedinih hraniva, tj. odnos duika, fosfora i kalija.

    Npr., za kupus je najpovoljniji odnos duika, fosfora i kalija 2:1:3,5. To znai, ako je tlo pregno-jeno duikom u odnosu na kalij, nee se razvijati vrste kvalitetne glave.

  • K o d pojedinih k u l t u r a o z n a i t e m o o d n o s pojed in ih h r a n i v a z a s k l a d a n r a s t di je la b i l jke koju u z g a j a m o .

    Pri podizanju n o v o g povr tn jaka, k a o i s v a k e 3 4 g o d i n e ponovo, t r e b a dati t lo na ispit ivanje u o d g o v a r a j u i laborator i j . Na n e k o l i k o se m j e s t a l o p a t o m u z m u u z o r c i tla. U z o r c i se u z i m a j u do d u b i n e o b r a d i v o g s lo ja t la ( 2 0 - 3 0 cm), t a k o d a svi slojevi t l a do i spi t ivane d u b i n e budu p o d j e d n a k o zastupl jeni . Pomi jea ju se za jedno i za a n a l i z u se daje p r o s j e n i u z o r a k te ine do 1 kg. A n a l i z o m t ra imo, na jee , p o d a t k e o kol i ini o s n o v n i h h r a n i v a u t lu (N, P, K), kol i ini h u m u s a i reakc i j i t la (pH).

    Gnojiva

    G n o j i v a di je l imo na o r g a n s k a ( d o m a a ) i m i n e r a l n a (tvornika). O b j e vrs te o b o g a u j u tlo b i l jn im h r a n i v i m a i t i m e poveava ju p l o d n o s t tla.

    D o m a a gnoj iva gotovo su sva organskog sastava, a nas ta ju na s a m o m g o s p o d a r s t v u ili u l judskim n a s e l j i m a . O r g a n s k a s u g n o j i v a n o s i o c i h u m u s n i h tvari ko je s u v e o m a z n a a j n e z a plodnost t la. U o r g a n s k a gnoj iva u b r a j a m o stajski gnoj, kompost , z e l e n u g n o j i d b u i dr.

    Stajski gnoj s m j e s a je i z m e t i n a d o m a i h ivotin j a i stel je.

    Za gno j idbu se kor is t i z re l i s ta j ski gnoj. To je p o l u h u m i f i c i r a n a m a s a , a d o b i v a se l e a n j e m s t a j s k o g a g n o j a n e k o l i k o mjeseci . K o l i i n a h r a n i va u s t a j s k o m g n o j u v a r i r a p r e m a vrsti i s taros t i s toke, n a i n u i s h r a n e s toke i s tupnju zre lost i gnoja.

    Z a i z r a u n a v a n j e k o l i i n a h r a n i v a k o j a s e daju tlu g n o j i d b o m s ta j sk im g n o j e m , r a u n a se da stajski gnoj sadr i 0 ,50% N, 0 , 2 5 % P 2 0 5 , 0,50% K 2 0 i 2 0 % o r g a n s k e tvari. D o z a s t a j s k o g a g n o j a ovisi o ko l i in i h u m u s a u tlu, opskrb l jenos t i t l a hranivim a i dulj ini v r e m e n a o d k a d a j e v r e n a posljedn j a g n o j i d b a o r g a n s k i m gnoj ivom. G n o j i d b a s m a nje o d 200 k g s t a j s k o g a g n o j a n a 100 m 2 s m a t r a se s l a b o m dozom, a vie od 400 kg j a k o m d o z o m gnoj idbe. N a k o n r a z b a c i v a n j a s t a j s k o g a g n o j a p o povrini, gno j t r e b a to pri je zakopat i , j e r se g u b i o r g a n s k a tvar i duik. Za r a n e pro l j e tne ku l ture gnoj i se u jesen, a za k a s n i j e r a n o u prol jee . G n o j i d b a s ta j sk im g n o j e m djeluje v i e godina, na lak i m p jeskovi t im t l i m a k r a e a n a t e i m g l i n a s t i m t l i m a due. O b i n o s e r a u n a d a j e i skor i ten je h r a n i v a u prvoj godin i 5 0 % , u drugoj 3 0 % , a u t reoj 2 0 % .

    T e i n a je 1 m 3 d o b r o g a z r e l o g s ta j skog g n o j a o k o 1000 kg, a o n o g s jo n e r a z g r a e n i m dijelovima stel je 700 800 kg. Ako na 100 m 2 v r t a primij e n i m o 1/2 m 3 z r e l o g a gnoja, m o e m o t o s m a t r a t i d o b r o m gnoj idbom, p r i k l a d n o m z a k u l t u r e koje i m a j u vel ike zaht jeve u p o g l e d u s t r u k t u r e t l a i v o d n o - z r a n o g r e i m a .

    S p e c i f i a n j e gnoj peradi . I m a k u d i k a m o vie h r a n i v a i o r g a n s k e tvari, j e r s a d r i m a n j e vode. M o e se pr imi jenit i u k r u t o m s t a n j u ili r a z r i j e e n vodom. O b i a v a se mi jeat i i s p l o d n o m z e m l j o m ili t r e s e t o m . Na 1 dio g n o j a d o l a z e 2 - 3 di je la zemlje. M o e se mi jeat i sa s l a m o m i d r u g i m o r g a n s k i m o t p a c i m a uz u m j e r e n o v laen je vodom. U k r u t o m s tan ju gnoj i se d e s e t a k d a n a pri je sjetve, a s v o d o m n e p o s r e d n o prije s jetve ili sadnje.

    Kompost je o r g a n s k o gnojivo. Dobi je se, r a d o m m i k r o o r g a n i z a m a , iz s m j e s e r a z n i h o r g a n s k i h otp a d a k a k u a n s t v a , g o s p o d a r s t v a i nasel ja , pa raz-

  • likujemo i razne vrste komposta: obini kompost (otpaci iz kuanstva i gospodarstva), kompostira-ni stajski gnoj, kompost od slame ili kukuruzovine, kompost od treseta, kompostirano gradsko smee itd. Zreli kompost je tamnosmede do sive boje, bogat trajnim humusom, dobro dri vodu i biljna hraniva u tlu. Budui da nam smee i razni otpaci esto ine problem, uinimo od njih korist! Tvari obinog komposta mogu biti ivotinjskog podrijetla (krv, kosti, perje, dlaka, pa i fekalije domaih ivotinja), biljnog podrijetla (listinac, ostaci kulturnoga poljoprivrednog bilja i korovskog bilja, neupotrebljiva stona hrana i silaa, kuhinjski otpaci, ostaci pri preradi groa i voa) i mineralnog podrijetla (pepeo, aa, vapneni otpaci poruenih ili adaptiranih graevinskih objekata, smee iz gospodarskog dvorita, mulj iz kanala i vodotoka).

    Treba paziti da se u kompost ne ulau tvari koje se ne mogu humificirati, kao razni predmeti od stakla, metala i plastike. Isto tako, u kompost se ne smiju stavljati tvari koje mogu tetiti tlu, kulturama koje uzgajamo, te zdravlju ljudi i domaih ivotinja. To su sjeme korova ili dijelovi korova koji se razmnoavaju vegetativno, zaraene biljke i dijelovi povra, zatim leevi ivotinja uginulih od zaraznih bolesti, te otrovna sredstva za zatitu bilja.

    Mjesto za spremanje komposta, tzv. komposti-te, mora biti ravno i ocjedno. Dobro je da se tlo prethodno nabije, pogotovo ako je na lakem, odnosno pjeskovitom tlu. Treba birati sjenu drvea ili zgrada. Baza kompostita, tj. hrpe na koju se odlau otpaci iroka je 1,5 do 2 m, a duljina je prema potrebi, odnosno raspoloivoj koliini materijala za odlaganje. Visina je obino 60 do 120 cm. Na povrinu tla dobro je najprije staviti sloj

    listinca, slame ili pljeve, zatim se slae sloj otpadaka, pa sloj zemlje ili mulja i tako redom do vrha. Hrpa se izvana oblae slojem zemlje oko 10 cm, koji titi od izravnog djelovanja atmosferilija (si. 12).

    SI. 12. Shema presjeka tek sloene hrpe za kompostiranje; A tlo, B otpaci, c listinac ili slama

    Postupak spremanja komposta sastoji se u prebacivanju hrpe 2 do 3 puta na godinu, odravanju povoljne vlanosti i poticanju mikroorganizama na razlaganje organskih tvari. Prebacivanjem se odstranjuju i eventualne tetne i nepoeljne primjese u kompostu. Prvo mijeanje izvodi se oko mjesec dana nakon slaganja hrpe. U nedostatku oborina, kompost se polijeva vodom, a jo bolje gnojnicom. Za vrijeme sunog razdoblja, a poslije kie ili polijevanja vodom pri prebacivanju hrpe, moe se pokriti plastinom folijom radi boljeg uvanja vlage.

    Za stimuliranje rada mikroorganizama dobro je dodati kalcij u obliku ivog vapna ili vapnenca. Time se ubrzava proces humifikacije. Na 1 m3 komposta daje se u prosjeku 1 0 - 1 5 kg ivog vap-

  • na. Gnojnicom se smije polijevati tek neko vrijeme nakon dodavanja vapna.

    Karakteristika je komposta, kao i ostalih organ-sko-humusnih gnojiva, da ne sadri velike koliine biljnih hraniva, ve ima obilje trajnog humusa, ime se poboljava struktura tla, odnos vode i zraka u tlu i poveava mikrobioloka aktivnost tla. Ukratko, gnojidba kompostom poveava plodnost tla. Za poveanje hranjivog sastava u kompost se mogu unijeti druga gnojiva. Duik poveavamo dodavanjem stajskoga gnoja i mineralnih duinih gnojiva. Najpovoljnije mineralno du-inb gnojivo jest vapneni duik ili kalcijev cijana-mid, kojim se odrava neutralna ili alkalina reakcija komposta, povoljna za mikrobioloku aktivnost. Vapneni duik dodaje se u koliini 1,5 do 2 kg/m3.

    Sve dok kompost zri, treba ga uvati od izravnoga sunanog osvjetljenja, smrzavanja, kao i vika ili manjka vode. Dobro je da zreo kompost promrzne.

    S obzirom na vrlo razliite tvari koje se ulau u kompost, varira i njegov sastav: 20-30% organske tvari, 0,35% N, 0,20% P2Os i 0,25% K 20. Obino je siromaniji hranivima od stajskoga gnoja, ali sadri vie tvari za trajnije popravljanje plodnosti tla.

    Zreo je kompost bioloki indiferentan, tj. odmah po izvrenoj gnojidbi moe se sijati ili saditi. Dobro djeluje na teim tlima s nepovoljnom strukturom.

    Kompost sazrijeva pola do dvije godine. Gnoji se u koliini 200-400 kg/100 m2. Njegovo gnojid-beno djelovanje traje 1 -2 godine. Teina 1 m3 zrelog komposta rauna se na 600-800 kg.

    Danas se ve radi na pronalaenju metoda za bre dozrijevanje komposta. U Laboratoriju za

    tehnologiju vrenja i bioloku obradu otpadnih voda Prehrambeno-biotehnolokog fakulteta u Zagrebu moe se nabaviti preparat mjeovitih mi-krobnih kultura za bre kompostiranje odreenih vrsta komposta.

    Zelena gnojidba (sideracija) jest unoenje u tlo nadzemne mase u tu svrhu posebno uzgojenih kultura. Vrijednost je zelene gnojidbe u unoenju svjee organske tvari, a kod leguminoza i obogaivanju tla duikom. Openito, zelena gnojidba popravlja strukturu tla. Za zelenu gnojidbu koriste se: lupine, grahorice, smiljkita, djeteline, bob, repica, ogrtica, goruica, facelija itd. Ako za na povrtnjak nemamo osigurano dovoljno organskih gnojiva, pogotovu ako je razina humusa u tlu niska, moe zelena gnojidba posluiti za poveanje humusa i poboljanje strukture tla.

    Usjev za zelenu gnojidbu primjenjuje se kad ima najbujniju zelenu masu, a nema jo razvijeno sjeme. Povalja se ili pogazi i ukopa, okreui slojeve.

    Treset takoer smatramo organskim gnojivom. Pomijean u povrinski dio tla poboljava strukturu, manje se stvara pokorica, tlo je propusnije, a bolje uva vodu u sunim razdobljima. Danas se nalazi u prodaji prvenstveno za uzgoj ukrasnog bilja. Treba obratiti panju na reakciju treseta, koja je oznaena na omotu. Za povrtne kulture prednost ima treset neutralne reakcije (pH 6,5).

    Mineralna gnojiva su osnova intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Openito, povre je veliki potroa biljnih hraniva. Iako moda imamo dovoljno organskih gnojiva, visoke prirode neemo postii bez gnojidbe mineralnim gnojivima. Za njih kaemo da su glavni izvor biljnih hraniva. Veina je mineralnih gnojiva u granuliranom sta-

  • nju, p a j e t a k o o l a k a n o r a v n o m j e r n i j e r a s i p a n j e po povrini.

    M i n e r a l n a gnoj iva di je l imo na p o j e d i n a n a i s loena, p r e m a t o m e s a d r e l i j e d n o ili vie bi l jnih hraniva .

    P o j e d i n a n a gnoj iva m o g u biti du ina, fosforna, kal i jeva.

    Nabro j i t e m o n e k a d u i n a gnoj iva : r a z n e sal i tre (ilska, norveka), K A N (kalci j-amoni jev nitrat) ili v a p n e n o - a m o n i j e v a sa l i t ra, z a t i m urea, v a p n e n i duik (kalci jev c i janamid), a m o n i j e v nitrat, itd. S v a k o ovo d u i n o gnoj ivo i m a razl i i t pos to tak duika. Tako, npr., u r e a i m a 4 6 % N, KAN i m a 20,5%, 2 5 % ili 2 7 % N, itd. Du ik je l a k o m o bi lno bi l jno hranivo. B r z o se gubi iz tla, pogotovu neki obl ic i duika. Zal i jevanje p o v r a pogoduje jo b r e m ispiranju d u i k a u dubl je s lo jeve tla. Zbog t o g a se g n o j i d b a d u i n i m g n o j i v i m a izvodi n e p o s r e d n o prije s jetve ili sadn je povra. Za povre due vegetaci je vri se p r i h r a n j i v a n j e d u i n i m g n o j i v i m a u s a m o j vegetaci j i . Z a t o se ve l ik im kol i i n a m a d u i k a ne gno j i n a j e d n o m ve u vie n a vrata. Za sva gnoj iva vri jedi pravi lo da se posli je r a s i p a n j a to pri je s p o v r i n e u n e s u u tlo. To je osobi to v a n o z a d u i n a g n o j i v a k o j a t r e b a plitko unijet i u tlo.

    F o s f o r n a p o j e d i n a n a g n o j i v a j e s u : s u p e r f o s f a t - o b i n i i k o n c e n t r i r a n i , T h o m a s o v fosfat (Tho-m a s o v a drozga), p e l o f o s i dr. Za r a z l i k u od duika, f o s f o r je s l a b o p o k r e t a n u t lu i biljci. S v a fosf o r n a gnoj iva daju se u j e d n o m n a v r a t u pr i osnovnoj o b r a d i ili d o p u n s k o j o b r a d i t l a pri je sjetve. J e d n i m di je lom f o s f o r n i m g n o j i v o m m o e s e gno-jiti u j e sen .

    K a l i j e v a p o j e d i n a n a g n o j i v a j e su : kal i jeve soli (klorid i sulfat) raz l i i t ih k o n c e n t r a c i j a K 2 0. Kal i-jev sul fat n a r o i t o j e povol jan za gno j idbu n e k i h

    Hi

    v r s t a p o v r a k o j i m a n e pri ja ju kloridi. Ka l i j ev im g n o j i v i m a gnoj i se i s t o v r e m e n o k a d a i fos fornim, a l i se m a n j i dio m o e dodat i (pr ihranit i ) u vegetaciji. P o k r e t n o s t ka l i j a je i z m e u d u i k a i fosfora.

    Sloena mineralna gnojiva m o g u bit i m i j e a n a i k o m p l e k s n a .

    Mijeana gnojiva f iz ike su s m j e s e po jedinanih gnojiva.

    D a n a s se n a j e e i na jv ie pro izvode kompleksna m i n e r a l n a gnoj iva k o j a redovi to s a d r e s v a tri g l a v n a b i l jna h r a n i v a (N, P, K), a m o g u sadrat i i o s t a l a m a k r o i m i k r o h r a n i v a , pa i s t i m u l a t o r e r a s t a i n e k e pest icide. T r g o v a k i , ta se gnoj iva o z n a a v a j u b r o j e v i m a koji predstavl ja ju b i l j n a h r a n i v a u % akt ivne tvari. Npr., NPK-gnoj ivo -12:12:12 - sadri 1 2 % N, 1 2 % P 2 0 5 i 1 2 % K 2 0, ili u 100 kg ovog gnoj iva i m a 12 kg duika, 12 kg f o s f o r a i 12 kg ka l i j a k a o is t ih h r a n i v a . K o m b i n a c i j a 0:20:20 govori da je ovo gnoj ivo b e z duika .

    Evo n e k o l i k o p r i m j e r a k o m b i n a c i j a kompleksn ih m i n e r a l n i h NPK-gnoj iva k o j a se proizvode u n a s : 12:12:12; 14:14:14; 17:8:9, 11:11:16, 7:14:21, 8:16:22, 9:18:18, 10:20:10, 10:20:30, itd.

    K a d a gnojit i n e k o m o d r e e n o m k o m b i n a c i j o m ? Pri osnovnoj o b r a d i t la gno j i s e formulacijom s v e o m k o l i i n o m f o s f o r a i ka l i j a b e z duika. U preds jetvenoj o b r a d i ili sjetvi i sadnj i uzimaju se gnoj iva s vie f o s f o r a i k a l i j a ili j e d n a k i m o m j e r o m g lavnih h r a n i v a . Z a p r i h r a n j i v a n j e dolaze u obz i r k o m b i n a c i j e s p o v e a n o m k o l i i n o m d u i k a ili p o j e d i n a n a d u i n a g n o j i v a (KAN, u r e a i si.).

    M i n e r a l n a gnoj iva u preds je tvenoj p r i p r e m i tla, k a o i u toku vegetaci je, r a s i p a m o r u k o m i r o m po cijeloj povrini. Gnoj ivo u n o s i m o u t lo k o p a n j e m

    47

  • motikom ili grabljicama. Pri prihranjivanju valja paziti da gnojivo ne dolazi izravno na biljke ili tik uz posaene presadnice. Korijenov sistem razvija se i u irinu. Zato se gnojivo rasipa po cijeloj gredici.

    Posebna je grupa mineralnih gnojiva kojima vrimo folijarnu gnojidbu. To je gnojidba preko lista, tj. prskanjem biljaka u vegetaciji. Hraniva liem ulaze u biljku. Ta gnojiva pored glavnih hraniva (NPK) obino sadre i neke mikroelemen-te, a poneka i biljne hormone i vitamine. Mogu biti u krutom i tekuem stanju, a razrjeuju se vodom. Folijama gnojidba izvodi se kada kultura razvije dovoljno veliku lisnu masu i kada je lie jo u intenzivnom porastu. Folijama gnojidba ne moe u potpunosti opskrbiti kulturu biljnim hra-nivima, ve samo dopunjava osnovnu gnojidbu tla, pogotovu ako su pogorani vanjski uvjeti proizvodnje, pa je osnovna gnojidba nedostatna za normalan rast biljaka. Prskanje se moe provesti u vie navrata, a gnojiva za folijarnu prihranu mogu se mijeati s veinom sredstava za zatitu bilja. Navodimo neke trgovake nazive mineralnih gnojiva za folijarnu gnojidbu povra: Folifer-til (22% N, 21% P205, 17% K 20, Mn, Mg, Zn, Cu, B, Fe, Co, Mo) koristi se u koncentraciji 0,15% (15 g/10 1 vode). U klijalitima i staklenicima upotrebljava se nia koncentracija (0,075%). Wuksal i Plantan (9% N, 9% P205, 7% K 20, mikroelementi, biljni hormoni i vitamini) koriste se u koncentraciji 0,2% (20 ml/10 1 vode).

    Duinim gnojivom ureom takoer se moe pri-hranjivati preko lista.

    Organsko-mineralna gnojiva dobivaju se mijeanjem organskih tvari (gnojiva) i mineralnih gnojiva. Karakterizira ih visoki postotak organske tvari 25 80%, te da sadre sva makro- i ve

    in

    inu mikrohraniva. To znai da sjedinjuju sva dobra svojstva organskih i mineralnih gnojiva. Jedno takvo tresetno organsko-mineralno gnojivo domae proizvodnje je Bioter. Sadri 35 40% organske tvari, 2 - 3 % NPK-hraniva, mikroelemen-te. Na 10 m2 povrine gnoji se sa 1015 1.

    li)

  • Voda i navodnjavanje povrtnjaka

    Veina povrtnih kultura troi velike koliine hraniva za koje je potrebno, da bi ih biljke mogle koristiti, dovoljno vlage u tlu. Osim toga, sadraj vode u povru kree se izmeu 85 97%, pa je za veinu povra potrebno osigurati dovoljno vode. U veini sluajeva, znai, osnovno je pravilo: bez navodnjavanja nema uzgoja povra.

    Za vrijeme ljetnih vruina povre mora dobiti pri svakom zalijevanju 10 pa ak do 25 litara vode na 1 m2, to ovisi i o kraju i o kulturi. Izvori vode mogu biti: bunari, kinica iz cisterne, jezera, potoci koji preko ljeta ne presue, te rijeke. Na malim povrinama, u kunim vrtovima najbolje je na samoj povrini povrtnjaka predvidjeti odreeno mjesto za vodu. Moe se izgraditi i bazen za vodu, ali je jo jednostavnije ako jednu, dvije ili vie ba-ava ukopamo u tlo, pa ih ili povremeno punimo vodom iz naprijed navedenih izvora ili ih pak smjestimo uz kuu, pa skupljamo kinicu.

    Valja napomenuti da voda za navodnjavanje ne smije biti boata (ne smije imati soli, a to moe biti problem u primorskim podrujima). Najbolja voda za navodnjavanje jest kinica.

    O vremenu kada je potrebno navodnjavati prosuuje se po vlanosti tla i vanjskom izgledu biljke. Odoka, na brzinu moe se vrlo jednostavno

    odrediti vlanost tla tako da se uzme u ruke gruda zemlje iz dubine 5 6 cm i stisne u ruci. Ako se gruda potpuno raspadne, znai da ne sadri vode ili je pak sadri jako malo. Meutim, ako se pojedine grude dre na okupu, znai da ima dovoljno vlage u tlu.

    Pri upotrebi vode u povrtnjak u moramo znati da li neka kultura zahtijeva vlano tlo ili pak vlano tlo i vlani zrak. Prema tome, razlikujemo natapanje i oroavanje (zalijevanje).

    SI. 13. Natapanje izmeu gredica

    Pod natapanjem podrazumijevamo dodavanje vode izravno pod biljku, tj. direktno vlaenje tla (si. 13), dok pod zalijevanjem (oroavanjem) podrazumijevamo takvo dodavanje vode kojom se ovlazi itava biljka. To se obino radi tzv. kantom s ruom za zalijevanje ili gumenim ili plastinim cijevima s ruom za zalijevanje - oroavanje. Za neke povrtne kulture povoljniji je prvi nain, tj. natapanje, dok je za neke druge bolje oroavanje. Prvi nain upotrebljava se kod rajice, paprike, patlidana, dinja, tikva, jer su to biljke koje trae

  • m n o g o vlage, a l i i s t o d o b n o i m a n j e v l a g e u zraku. P r e m a tome, o r o a v a n j e b i u o v o m s l u a j u djelova lo nepovol jno n a t e biljke.

    Zal i jevanje o r o a v a n j e m p r e p o r u u j e s e z a sve k u p u s n j a e , tj. za kupus, kelj, cv jetau, i dr. z a t i m s a l a t u i k r a s t a v c e . O v e k u l t u r e uz v l a g u u t lu zahti jevaju i dovol jno v l a g e u zraku.

    O s i m v lanost i tla, pr i u s t a n o v l j a v a n j u v r e m e na za l i jevanja t r e b a voditi r a u n a i o s tanju r a s t a i r a z v i t k a bil jke. Npr. k u p u s t r e b a o b i l n o zal i jevat i (oroavat i) u a s u k a d se p o i n j e glaviiti . R a j i c e i k r a s t a v c e ne t r e b a n a t a p a t i u a s u k a d a c v a t e v e i n a bi l jaka, o d n o s n o n a t a p a n j e t r e b a t a d a svesti n a n a j m a n j u mjeru. Ali i m po in ju plodovi dozri jevati, t r e b a obi ln i je i na tapat i . Luk t r e b a jae n a t a p a t i na p o e t k u i u s red in i vegetaci je , a pres tat i s n a t a p a n j e m pod k o n a c vegetaci je . Kor-j e n a s t o p o v r e t r e b a r a v n o m j e r n o n a t a p a t i u toku i tave vegetaci je .

    Da bi se v l a g a u t lu to dulje s a u v a l a , p o t r e b n o j e t lo t a k o obraivat i d a s e spr i jei i sparavanje, pa se za to p r e p o r u u j e o k o p a v a n j e i razb i jan je p o k o r i c e posl i je s v a k o g o r o a v a n j a (zali jevanja) ili n a t a p a n j a .

    O s i m toga, v l a g a se u t lu m o e sauvat i , odnos n o smanj i t i p r e k o m j e r n o i spar ivan je vode z a vruih d a n a tzv. m a l i r a n j e m . Taj je n a i n dan a s vr lo, ra i ren, a u k u n i m vrtovima, na m a l i m p o v r i n a m a , m o e se vr lo j e d n o s t a v n o i usp jeno primijenit i . M a l i r a n j e se sastoj i u p r e k r i v a n j u t la o k o bil jke r a z n i m m a t e r i j a l o m , koji o t e a v a p r e b r z o suen je tla. Za m a l i r a n j e najv ie se upotreb l java : s l ama, p o k o e n a t r a v a s t ra t ine, listinac, p l a s t i n e folije i si.

    Borba protiv korova

    Korovi su bi l jke ko je n i s u cilj uzgoja, a javl jaju se z a j e d n o s k u l t u r o m koju u z g a j a m o . U n a e m vr tu o d r a n o g p r o l j e a d o k a s n e jeseni , o d sjetve i n i c a n j a , pa sve do b e r b e povra, korov i p r o r a -uju tlo z a j e d n o s p o v r e m . Da ih ne u n i t a v a m o , svi z n a m o , b e r b u n e b i s m o n i doeka l i .

    K o r o v i o d u z i m a j u k u l t u r n i m b i l j k a m a vegeta-cijski prostor . O n i su im k o n k u r e n t i za ivotne f a k t o r e : svjetlost, vodu i b i l j n a hraniva . R i z o m i (podanci) n e k i h v i egodin j ih k o r o v a s tvara ju s m e t n j e u o b r a d i tla. Neki su korovi p r e n o s i o c i bo les t i i t e t n i k a p o l j o p r i v r e d n o g bilja, pa t a k o i povra. To su g l a v n e tete od korova.

    B o r b u protiv k o r o v a v o d i m o p r e v e n t i v n o i dir e k t n o u n i t a v a n j e m korova .

    Z a n a s s u vr lo v a n e m j e r e p r e v e n t i v n o g suzbij a n j a korova. S i j e m o i s to s o r t n o s j e m e koje svoj o m d e k l a r a c i j o m g a r a n t i r a d a n e sadri s j e m e n a korova. Bi l jni o s t a c i v r ta koje e v e n t u a l n o koristim o z a s p r e m a n j e k o m p o s t a n e smi ju sadravat i o s j e m e n j e n e k o r o v s k e vrste. O s j e m e n j e n e k o r o v e t r e b a skupit i i spaliti. Svi zahvat i o b r a d e tla, od d u b o k e j e s e n s k o - z i m s k e do p l i tkog o k o p a v a n j a u vegetaci j i , s m a n j u j u z a k o r o v l j e n o s t povr ina. Izm j e n a k u l t u r a p o v r a (plodored) n a istoj povr ini t a k o e r snizuje broj korova, dok es t i uzgoj iste

  • vrste povra na istoj povrini pogoduje irenju korova. Maliranje, pored ostalih dobrih strana, uveliko snizuje i zakorovljenost, naroito primjena crne folije.

    Preventivnim mjerama gotovo nikada ne unitimo korove do podnoljive granice, ve ih moramo i izravno suzbijati. Korove mehaniki suzbijamo obradom tla i plijevljenjem. Potpuno razvijene korove unitavamo samo dubljom obradom tla. Osjemenjele korove i korove s rizomima plitka obrada jo vie iri. Dok je korov jo ispod povrine tla ili je tek niknuo, dobro se unitava plitkom obradom (kultiviranjem). Plijevljenjem se korov upa iz tla rukom ili prigodnim alatom. Za plijevljenje tlo bi trebalo biti pogodne vlanosti, da se nadzemni dijelovi korova ne otkinu, to je sluaj kada je tlo suho i tvrdo. Vano je oplijeviti prije nego se korov osjemeni. Oplijevljenu masu korova treba skupiti izvan gredice i ostaviti da se osui na suncu.

    Kemijske metode suzbijanja korova temelje se na primjeni kemijskih tvari - herbicida. Pojavom i primjenom herbicida poljoprivreda je snano kroila naprijed. Herbicidima se korovi najpotpunije unitavaju. Da li za povrinu od 250 m 2 naeg vrta koristiti herbicide? Ne, tim vie to nema univerzalnog herbicida koji bi unitavao sve korov-ske vrste a ne bi bio fitotoksian za povrtne kulture. Najee za svaku vrstu povra treba upotrijebiti drugi herbicid. Koliine herbicida kojima bismo suzbijali korov u naim kulturama tako su male da bi nam odreivanje tone doze inilo potekoe. Evo primjera: Korove u mrkvi moemo suzbiti herbicidom Prometrin u koliini 3 kg/ha. Prema naem planu mrkvu uzgajamo na 10 m2. Tu povrinu treba prskati s 4-5 dl vode u kojoj je otopljeno 3 g Prometrina. Napominjemo da naj-

    manji omoti pesticida iznose 100 g. Nakon tretiranja herbicidom esto ne moemo u istoj kalendarskoj godini na toj gredici nita drugo uzgajati. Pri samom prskanju treba paziti da nimalo sredstava ne doe na susjednu gredicu, na kojoj je salata ili neko drugo povre, jer moe potpuno stradati. Sve su to razlozi zbog kojih na ovoj maloj povrini neemo korove unitavati herbicidima. Zato je mehaniko unitavanje korova, obradom tla i plijevljenjem, u naem vrtu osnovna metoda borbe protiv korova.

  • Plodored

    Izmjenu kultura na istoj povrini nazivamo plo-doredom.

    Povrarske kulture ne smiju se sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Pojedine vrste povra napadaju razni tetnici i bolesti, te da suzbijemo njihovo irenje, ne uzgaja se na istom tlu stanovita kultura nekoliko godina za redom. Zatim razne vrste povra imaju i razne potrebe za hranivima, tj. jedne kulture troe neka hraniva vie, a druge manje, pa bi uslijed uzgoja samo jedne kulture na istoj povrini dolo do nepravilnog i jednostranog iskoritavanja hraniva iz tla. Osim toga, razne vrste povra imaju nejednako razvijen korijenov sustav. Npr. krastavci, dinje, tikve i lubenice razvijaju korijenje u viim slojevima tla, ono se grana slino kao nadzemna stabljika, vie horizontalno nego vertikalno, pa prema tome i troe ona hraniva koja se nalaze u povrinskom sloju tla. Meutim, korjenasto povre, pa grah mahunar, graak i jo neke vrste razvijaju dosta duboko korijenje, te mogu iskoritavati hraniva i iz dubljih slojeva tla. Izmjenom tih kultura na jednoj parceli najbolje e se iskoristiti hraniva u tlu.

    Povre trai relativno dobra, organskim tvarima (stajski gnoj, kompost) bogata tla, zatim zahti-

    jeva esto natapanje, odnosno oroavanje. Poznato je da se estim natapanjem i oroavanjem naruava struktura tla, da se brzo troi humus (mi-neralizira se) koji treba obilno nadoknaivati, jer se na takvom, humusnom tlu mogu jedino racionalno iskoritavati vee koliine vode potrebne za povre. To ispada kao neki zaarani krug: mnogo vode koje treba povre, a koja ujedno naruava strukturu tla mnogo humusa, koji popravlja strukturu tla i omoguuje dalje koritenje dodane vode.

    Humus sadri i hraniva, ali su ona u naem sluaju od manjeg znaenja, jer se mogu i moraju dodati u obliku mineralnih gnojiva.

    Meutim, kako sve povre ne treba istu koliinu vode, obino gnojimo organskim gnojivima svake druge godine. Na povrinama koje smo dotine godine gnoj ili organskim gnojivima (stajski gnoj ili kompost) uzgajamo kulture koje treba obilno natapati ili oroavati, a to su rajica, paprika, patlidan, kupusnjae, krastavci, dinje, lubenice i si. a manje vode trai lukoviasto povre, mahunjae i korjenjae, te se ono uzgaja na povrinama koje smo za prethodne kulture gnojili organskim gnojivima.

    Zato esto govorimo o povru koje dolazi na prvo mjesto u plodoredu, tj. za koje je tlo gnojeno organskim gnojivima, te povre koje dolazi na drugo mjesto u plodoredu tj. koje dolazi iza kultura za koje je tlo gnojeno organskim gnojivima.

  • Zatieni prostori

    S v a k a p o v r t n a k u l t u r a i m a o d r e e n e p o t r e b e za t o p l i n o m bez koje ne m o e rast i i razvi jati se. V e i broj v r s ta p o t j e e iz t r o p s k i h podruja, k a o ra j ica, papr ika, k r a s t a v c i i dr. pa su nj ihove pot r e b e z a t o p l i n o m n a r o i t o i z raene . T e s u k u l t u r e vr lo osjetl j ive n a n i s k e t e m p e r a t u r e i spod 0C p a i h v e i n a ve z a m a n j e g m r a z a s t rada. Ako temp e r a t u r e i n i su ispod n u l e v e se s a m o pr ib l ie toki smrzavan ja , ve dolazi do j a i h o t e e n j a od koj ih se bi l jke vr lo t e k o i s p o r o oporavl ja ju.

    Ako e l i m o uzgojiti bi l jke u vr i jeme k a d a klim a t s k i uvjeti v a m n i s u za nj ih povoljni, u z g a j a m o ih u z a t i e n o m prostoru, gdje n a s t o j i m o stvoriti povol jni je uvjete za r a s t i razvi tak. Za tu se s v r h u kor i s te razl i i t i t ipovi z a t i e n i h p r o s t o r a k a o kli-ja l i ta, p o k r i v e n o tlo, mali-tuneli , p l a s t e n i c i i staklenic i . S v i m a je n j i m a z a j e d n i k o da su to prostor i p o k r i v e n i p r o z i r n i m m a t e r i j a l o m , koji o m o g u uje b i l j k a m a dovol jno svjet la a zat iuju ih od n i sk ih t e m p e r a t u r a .

    Materijali za zatiene prostore

    Staklo je najstari j i p roz i rn i m a t e r i j a l koji se korist i za pokr ivan je k l i ja l i ta i s t a k l e n i k a . Za klija-l ita i m a n j e s t a k l e n i k e zadovol java o b i n o r a v n o p r o z o r s k o s tak lo debl j ine 2-3 m m . T r e b a obrat i t i panju da u s t a k l u ne b u d e m j e h u r i a zraka, j e r o n i djeluju k a o lea, tj. skupl ja ju s u n e v e zrake, p a m o e doi d o o e g o t i n a n a b i l jkama. S t a k l o d o b r o p r o p u t a s u n e v o svjetlo, uz pre tpos tavku d a j e isto. O n o p r o p u t a top l inske zrake, p a s e p r o s t o r z a t i e n s t a k l o m u t o k u d a n a d o b r o zagri java, a n o u spori je h l a d i n e g o vanjski prostor.

    S t a k l o ne p r o p u t a v o d e n u p a r u n i plinove, otp o r n o je na vodu i r a z n e k e m i j s k e sasto jke, al i j e t e ko i lomljivo, to mu je veliki n e d o s t a t a k . Z b o g t o g a s tak lo m o r a imat i okvir n a j e e drveni, a okvi r se p o l a e na o d g o v a r a j u u potporu.

    Plastini materijali kor i s te se u novi je vri jeme, a n j ihova se svojstva s t a l n o usavrava ju.

    Folije su l a g a n e , vrs te i e l a s t i n e , n e t o s labi je propu ta ju sv jet losne z r a k e n e g o staklo, a l i jo uvi jek dovol jno za r a s t i d r u g e ivotne p r o c e s e u b i l j k a m a . O n e ne m o r a j u biti p r o z i r n e i n a j e e djeluju k a o z a m a g l j e n e , j e r ra spr u ju s u n a n e z r a k e . To je jo i bol je, j e r u t a k o z a t i e n o m pros toru n e m a s j e n a o d n o s e i h kons t rukc i ja .

    Za raz l iku od s takla, foli je ko je se upotrebl javaju za z a t i e n e p r o s t o r e vr lo su t a n k e . O v i s n o o n a m j e n i , kor i s te se debl j ine 0,03-0,2 m m . P r o s t o r p o k r i v e n f o l i j a m a d o b r o se z a g r i j a v a u toku dana, a l i s e n o u b r e hladi, j e r fol i ja bol je p r o p u t a o n e t o p l i n s k e z r a k e koje n o u izdvaja tlo i bil jka. F o l i j a ne p r o p u t a vodu ni v o d e n u paru, a z b o g p o v r i n s k e napetos t i d o s t a se oroava ju - a k o je

  • vani niska temperatura. To opet smanjuje propusnost za svjetlost, ali poveava uvanje topline. Za razliku od stakla, folije djelomino proputaju kisik i ugljini dioksid.

    Nedostatak im je to s vremenom stare, smanjuje im se propusnost za svjetlo te postaju lomljive. Zbog toga im je vijek trajanja ogranien pa se moraju mijenjati. Osim toga, zbog statikog elektriciteta privlae prainu i ostalu neistou iz zraka, to takoer s vremenom smanjuje propusnost za svjetlost.

    Folije se izrauju od dvije vrste materijala koje se donekle razlikuju. To su polietilen i polivinil klorid, za koji se ee upotrebljava kratica PVC.

    Polietilenske su folije lake i jeftinije, ali im je vijek trajanja krai, a uz to su i slabija zatita u hladnim noima.

    Polivinilske se folije izrauju u manjim irinama od polietilenskih, tee su i neto skuplje, ali su trajnije i bolje uvaju toplinu.

    Pleksi-staklo jest plastini materijal u obliku ploa, valovitih ploa ili cijelih konstrukcija. Dosta je skupo, ali ima mnogo dobrih svojstava. Lake je od stakla, vrsto i elastino, trajno gotovo kao staklo, ima dobru propusnost za svjetlost i odlino uva toplinu, jo bolje od stakla.

    Danas se na tritu pojavljuju i valovite polie-sterske ploe za pokrivanje malih plastenikih konstrukcija. Po svojim su svojstvima sline plek-si-staklu, a jeftinije su od obinog stakla. Trajnost iznosi desetak godina.

    Klijalita

    Klijalita se najvie koriste za uzgoj presadnica. To je ograeni prostor pokriven ostakljenim prozorom. Ako se klijalite zagrijava samo suncem preko prozora zovemo ga hladno klijalite. Za proizvodnju presadnica u naim kontinentalnim podrujima potrebno je vie topline pa se klijalita zagrijavaju.

    Kako sagraditi jednostavno toplo klijalite za proizvodnju presadnica za vlastite potrebe?

    Izabrati dobro zatieno mjesto okrenuto prema jugu ili jugozapadu.

    Iskopati jamu 1-1,5 m2, dubine 40-50 cm. Prilikom kopanja povrinski sloj tla odvojiti po

    sebno za pripremu klijaline zemlje. Iznad ruba jame postaviti okvir od dasaka koji

    treba da bude sa sjeverne strane za oko 5 cm vii, tako da prozor ima pad prema jugu (si. 14 i 16).

    SI. 14. Klijalini okvir

    Preostalom zemljom od iskopane jame obloiti okvir izvana da se bolje uva toplina.

    Pripremiti prozor prema dimenzijama okvira. Ako je prozor ostakljen, bolje je koristiti vie komada stakla koje treba sloiti poput crepova na krovu, a na donjem rubu okvira nainiti ljebie,

  • da se v o d a u s lua ju k i e l a k e s l i jeva (si. 15 i 16). A k o se na okvir s tavl ja folija, okvi r m o e biti i j ednos tavni je izrade. B o l j a je pol iv in i l ska fol i ja a p r e p o r u u j e m o da se s tave dva s l o j a s r a z m a k o m 3-5 c m , j e r se t a k o bol je u v a topl ina. Slo j z r a k a m e u f o l i j a m a djeluje k a o izolaci j ski jastuk.

    Zagrijavanje klijalita

    Naj jednostavni j i i naj jeft ini j i n a i n zagr i j avan ja k l i ja l i ta jes t zagr i javan je bioenergetskim materijalom.

    P r o l a z e i p o r e d g o s p o d a r s k i h dvor i ta z imi ili r a n o u p r o l j e e vidjeli s te s i g u r n o k a k o se p u e gnoj i ta iza ta la . t o se o n d j e d o g a a ?

    U s t a j s k o m se g n o j u n a l a z i v e l i k a k o l i i n a mik r o o r g a n i z a m a , a o r g a n s k a tvar stel je i v o d a obog a e n a m i n e r a l n i m t v a r i m a i d e a l n a j e p o d l o g a z a n j ihove ivotne p r o c e s e . M i k r o o r g a n i z m i razg r a u j u o r g a n s k u tvar, pr i e m u s e o s l o b a a topl ina.

    Topl ina, k o j a se s m i l j e n o proizvodi i s t im proc e s i m a , kor i s t i se za z a g r i j a v a n j e kli jal ita.

    U p o l j o p r i v r e d n i m g o s p o d a r s t v i m a zagri javanje k l i ja l i ta na j j ednos tavni je j e sv jeim s ta j sk im g n o j e m . Konjski gnoj s m n o g o stel je najbol j i je, al i g a d a n a s r i jetko gdje ima. G o v e i gnoj o b i n o j e prev i e v laan p a m u t r e b a pr imi jea t i s u h e s l a m e , po pri l ic i na 1 dio g n o j a 1 dio s l a m e .

    M n o g a g o s p o d a r s t v a d a n a s n e dre k r u p n u stoku, al i i m a j u svinje ili kokoi . I taj se gnoj m o e koris t i t i za zagr i javanje k l i ja l i ta uz d o d a t a k org a n s k e tvari (s lame, s j e c k a n e kukuruzovine, ko-

  • muine, listinca i si.) i vode da se stvore povoljni uvjeti za rad mikroorganizama.

    Cak i oni koji nemaju nikakvoga stajskog gnoja kao ljudi koji ive u obiteljskim kuama u gradu i prigradskim naseljima ili vikendai mogu zagrijavati malo klijalite organskim otpacima iz vrta i liem koje se u jesen treba prikupiti i jo dok je suho pokriti plastinom folijom.

    U proljee - dva do tri tjedna prije prve sjetve izmijeani organski materijal sloi se rahlo u klijalinu jamu sve do gornjeg ruba okvira. Ako niste imali nikakvoga stajskog gnoja, u materijal treba dodati oko 5 kg duinoga mineralnog gnojiva KAN-a na oko 1 m3 organske mase. Da bi mikroorganizmi brzo poeli djelovati, masa treba da je vlana. Dodavanjem mlake vode procesi e prije poeti.

    Na rahlo sloeni materijal stavi se prozor, da se za sunanih dana organska tvar malo ugrije. Za oko 5-6 dana ovisno o vanjskoj temperaturi bioenergetski procesi poinju, a za 8-10 dana u unutranjosti se digne temperatura na 35-40C. Sada je moment da se organska masa zbije smanji koliina zraka, da se procesi uspore, kako bi zagrijana organska masa to dulje grijala klijalinu zemlju.

    Priprema klijaline zemlje

    Za vrijeme dok se organska masa zagrijava treba pripremiti klijalinu zemlju. Ve smo spomenuli da gornji sloj tla - prilikom kopanja klijaline jame treba spremiti posebno. Tlo za klijalite treba da bude naroito dobre strukture, mr-

    viasto, bogato organskom tvari i biljnim hranivi-ma. Ako u gospodarstvu ima zreloga stajskog gnoja ili komposta, dobro se izmijea sa spomenutom zemljom dio gnoja na dva dijela zemlje, a komposta moe biti i vie. Ondje gdje nema gnoja ili komposta dobro je u zemlju dodati obogaenog treseta, koji se moe kupiti u poljoprivrednim apotekama ili drugim specijaliziranim trgovinama. Da ne bi presadnice previe bujno rasle zbog obilja duika u stajskom gnoju, treba dodati jo mineralnog gnojiva koji sadri fosfor i kalij (npr. 0:17:17 NPK oko 200 g/l,5m2).

    Na zbijeni bioenergetski materijal, koji je sada oko 5 cm ispod donjeg ruba klijalinog okvira, stavi se sloj 15-20 cm klijaline zemlje, ponovno pokrije klijalinim prozorom i ostavi nekoliko dana da se zemlja ugrije. Kada zemlja postigne potrebnu temperaturu 15 ili 20C, moe se pripremati za sjetvu (si. 16).

    SI. 16. Presjek toplog klijalita pripremljenog za sjetvu; 1 klijalino tlo, 2 bioenergetski materijal i 3 izolacijski sloj (slama, kukuruzovina).

    Prva je faza pripreme kopanje - sve do sloja bioenergetskog materijala, to je vrlo vano, zbog potrebe da iz pora tla izie sav amonijak nastao

  • -razgradnjom stajskoga gnoja. Amonijak i u maloj koliini moe biti tetan za biljke. Zatim se povrina izravna grabljicama, rubovi uz klijalini okvir dobro pritisnu, da se kasnijim slijeganjem ne stvori upljina. Ako se tlo ve dugo koristi za proizvodnju povra, dobro je prije sjetve u povrinski sloj rasuti 50 g/1,5 m2 bakrenog vapna, koje e zatititi mlade biljke u nicanju od bolesti kori-jenova vrata to se popularno naziva padavi-ca.

    Tako je klijalite pripremno za sjetvu. Hladno klijalite nema jasno niti bioener-

    getskog materijala, nego se samo na ve opisani nain pripremi klijalina zemlja koja se zagrijava preko stakla ili plastine folije. Takvo klijalite moe posluiti samo za one vrste koje nemaju velike zahtjeve za toplinom ili pri kasnijoj sjetvi.

    Tople gredice pokrivene specijalno izraenim pokrivaem od pleksi-stakla (si. 17 u prilogu) vrlo su prikladne za uzgoj presadnica. Zahvaljujui karakteristikama toga materijala i bez posebnog zagrijavanja tla toplina od sunca se dobro uva, to biljkama prua mogunost dobrog razvoja ko-rijenova sustava.

    Zatieni prostori u toku uzgoja

    Zatita od niskih temperatura, vjetrova, isuivanja tla a prema tome bre nicanje i bolji rast i razvoj povrtnih kultura moe se postii razliitom primjenom plastinih folija.

    Pokriveno tlo. Dva su naina rairena u vrtlarskoj praksi. Pokrivanje tla, a ne biljaka - naziva

    se mal ili mul, a nain gdje se pokrivaju i biljke pokrivene gredice i mini-tuneli.

    Mal. Za pokrivanje tla najee se koristi crna polietilenska folija debljine 0,05-0,1 mm i irine 1,2-1,5 m. Gredica pripremljena za sjetvu ili sadnju pokrije se folijom, koja se poloi na tlo. Da je vjetar ne digne, rubovi se zagrnu zemljom. Na mjestima gdje e se posijati ili posaditi naprave se odgovarajui otvori (noem, karama ili kakvom eljeznom cijevi koje se rub uari i samo pritisne na foliju). Kakve su prednosti primjene mala?

    Tlo ispod crne folije bolje se zagrijava, a u toplijem tlu sjeme bre nie, presadnice se bre ukorjenjuju i bre nastavljaju rast.

    Ispod folije bolje se uva vlaga tla, to je takoer povoljno za nicanje i rast.

    Hraniva ostaju na dohvatu korijenovu sustavu, jer ih kie ne ispiru.

    uva se struktura povrine tla ne stvara se pokorica, a to znai dovoljno zraka za korijenov sustav.

    Ispod crne neprozirne plastike ne raste korov - jer u mraku nita ne raste.

    Plodovi koji su blizu tlu ostaju isti, pa je manja mogunost oteenja i gnjiloe.

    Ovaj se nain osobito preporuuje za vrtne jagode, ali je koristan i za krastavce, tikvice, rajicu, papriku i patlidan. Rani krumpir ispod crne folije gomolje stvara na povrini tla, pa se moe samo odgrnuti folija, pokupiti gomolje bez oteenja biljke, koja i dalje raste i stvara nove gomo-lje.

    Pokrivene gredice. Za rane proljetne kulture: pinat, salatu, graak, mrkvu, perin i dr. nakon sjetve ili sadnje gredice se mogu pokriti prozirnom polietilenskom folijom debljine 0,03 ili 0,05 mm. Prije polaganja na gredicu folija se viestru-

  • ko presavije i na njoj izbue rupe promjera oko 1 cm. Na 1 m2 folije treba nainiti 60-80 rupa. Rupe se mogu buiti svrdlom (elektrinim ili runim), ili uarenom eljeznom ipkom, ali se u potonjem sluaju folija ne smije viestruko presavijati, jer se slojevi mogu meusobno zavariti.

    Na posijanu ili posaenu gredicu poloi se tako pripremljena folija, a rubovi zagrnu zemljom da je vjetar ne digne. Rupice na foliji spreavaju pretjerano zagrijavanje za sunanih dana, osiguravaju bolji pristup zraka, smanjuje se vibriranje u sluaju vjetra da se od udaraca ne otete mlade biljke, a kinica polako kroz rupice dolazi u tlo.

    Folija uva povrinsku vlagu i strukturu, pa uza sve prednosti koje smo naveli kod crne folije posijano sjeme bre i jednolinije nie a posaene se biljke bolje primaju i bre nastavljaju rast.

    Meutim, to je premali prostor za biljku, pa gredica ne smije dugo ostati tako pokrivena. Ako smo pokrili posijanu gredicu, foliju treba skinuti kad se na biljkama razvije prvi pravi list (si. 18).

    SI. 18. Detalj pokrivene gredice kada treba skinuti foliju

    Ako smo pokrili, na primjer, presaenu salatu, foliju treba skinuti, kad se na presadnicama razvije prvi novi list koji se dobro raspoznaje po boji.

    Usjevi salate, rotkvice, korabice, mrkve i drugih kultura mogu biti i dulje vremena pokriveni per-foriranom folijom, kod kultura krae vegetacije gotovo do berbe. U tom sluaju po 1 m2 folije treba nainiti 500-1000 rupa promjera oko 1 cm. Razmak rupa tada iznosi 2,5-4 cm x 4-5 cm. Zagrnuti rubovi folije moraju biti dovoljno iroki. Rast se biljaka omoguuje kasnijim djelominim odgrtanjem i poputanjem rubova folije. Na taj se nain postie ranija berba za 10-20 dana.

    Mini-tunel. To je takoer pokrivena gredica, ali se ona priredi tako da su joj rubovi uzdiguti oko 10 cm a folija napeta preko tih rubova. Za mini--tunel se takoer koristi izbuena folija (si. 19). Sve prednosti ove folije jednake su kao i u pokrivene gredice, samo to ovdje biljke imaju vie prostora pa folija moe due ostati to je taj prostor vei.

    SI. 19. Mini-tunel

    Niski tuneli. Rane proljetne kulture mogu stii za berbu dva do tri tjedna ranije, ako se uzgajaju u tunelima od plastinih folija. Isto tako, kasne jesenske i neke zimske kulture mogu dulje u jesen ostati svjee i neoteene od kia i mraze-va.

    Kao to se vidi na slici (si. 20 u prilogu), i niskim tunelom se pokriva gredica, ali tu je folija poloena na armaturu svijenu u luk i privrena izvana uzicom ili plastinim kopama. Za pokrivanje tunela upotrebljava se polietilenska i PVC-

  • SI. 23. Mali staklenik

    fol i ja debl j ine 0,10 ili 0,20 mm i i r i n e p r e m a i r ini g r e d i c e i visini luka. Uvijek t r e b a r a u n a t i da sa s t r a n e o s t a n e n a j m a n j e 2 0 c m foli je k o j a e s e z a g r n u t i z e m l j o m d a v je tar n e d igne tunel .

    Tako, n p r , za t u n e l i r i n e na bazi 1 m, v is ine 0,60 m p o t r e b n a je i r i n a foli je od 2 m.

    N o s e i lukovi m o g u se n a i n i t i od l jeskovih p r u t o v a debl j ine 3-4 c m , od debl je p o c i n a n e ice br. 23 ili od p l a s t i n i h cijevi p r o m j e r a 1,5-2 cm (si.

    21 i 22 u pri logu). J e d a n luk za n a v e d e n u g r e d i c u d u g a a k je 2,7 m a t e i n a mu je 580 g. U t u n e l u ovakvih d i m e n z i j a n a svaki m e t a r dul j ine t u n e l a dolazi po j e d a n luk.

    V r l o j e v a n o d a s e fol i ja d o b r o uvrs t i n a armaturu, t e n a vrst k o l a c n a e l u i z a e l j u tune la . S j e v e r n a s t r a n a d o b r o s e z a g r n e z e m l j o m a j u n a s a m o p r o v i z o r n o j e r se s te s t r a n e p r e m a potreb i t u n e l z ra i .

    Za s u n a n i h d a n a u prol jee, a k o je t u n e l zatvoren, t e m p e r a t u r a u tune lu m o e se povisiti i i z n a d 30C to j e nepovol jno za kulturu. Ako n e m a m o m o g u n o s t i da vodimo b r i g u o z raen ju , bol je je upotr i jebit i foli ju s r u p i c a m a .

    U trgovini se m o g u n a b a v i t i i tunel i ve l ik ih dim e n z i j a u koje se m o e ui, a l i to je p r i k l a d n o za o n e g o s p o d a r e koji p o v r e pro izvode n e s a m o z a v las t i tu p o t r o n j u n e g o i za prodaju.

    Isto tako, l jubitelji v r t l a r s t v a koji za to i m a j u m o g u n o s t i n a junoj s t r a n i k u e p o n e k a d g r a d e i s t a k l e n i k (si. 23) koji se z a g r i j a v a u s i s t e m u cent r a l n o g a g r i j a n j a kue. T a k o se m o e i z imi proizvoditi p o v r e i cvi jee, a l i to ne m o e biti t a k o e k o n o m i n o k a o to j e n a v e l i k i m gospodarstv im a .

  • Sjeme, sjetva i vegetativno razmnaanje povra

    V e i n a povr tnih v r s t a r a z m n a a s e s j e m e n o m a s a m o n e k e vegeta t ivno - d i je lov ima bi l jke -g o m o l j e m , l u k o v i c o m ili d i je lom lukovice, d i je lom p o d a n k a , ili z e l e n o m r e z n i c o m .

    Sjeme

    K v a l i t e t n o s j e m e i m a s p o s o b n o s t d a s e i z n j e g a razvi ja n o v a bil jka, k o j a po svoj im o s n o v n i m kar a k t e r i s t i k a m a o d g o v a r a roditel j skoj biljci ili sjedinjuje d o b r a i jo p o b o l j a v a d o b r a svojstva roditel jskih parova, a k o se rad i o h i b r i d n o m s jemenu.

    S v a k o s j e m e ne m o r a biti kval i tetno. U to su se m n o g i uvjerili k a d su, na pr imjer, na t rnic i kupil i k r a s n u c r v e n u paradajz-papr iku, p a j e r j e b i l a tako l i jepa ostavil i s j e m e da ga posiju s l i jedee godine. I a k o je p a p r i k a iz koje su s j e m e izvadili b i l a s latka, d o g o d i n e j e m e d u s l a t k i m p a p r i k a m a bilo i ljute, a m e d u p a r a d a j z - p a p r i k a m a i o n i h koje to vie n i su bile, n e g o su i m a l e raz l i i te obl ike, m a l o izduene, pa a k i m a l o za i l jene. t o se d o g o d i l o ? Cvijet iz k o j e g a se r a z v i l a l i jepa c r v e n a paradajz-

    p a p r i k a posjet io je n e k i k u k a c i d o n i o m a l o pelu-da s d r u g o g cvi jeta n e k e za i l j ene l jute papr ike . N e k o l i k o s j e m e n i h z a m e t a k a bilo j e o p l o e n o t im p e l u d o m i t a k o su iz s j e m e n a s l a t k e p a p r i k e izrasle bi l jke l jutih p lodova i r a z l i i t o g obl ika.

    To i ne b i b i l a n a j v e a n e s r e a . Meut im, m n o g e s e bi l jne bolest i p r e n o s e s j e m e n o m , p a a k o j e s a m o j e d n o z a r a e n o s jeme, i z n j e g a e izrast i bol e s n a bil jka, od koje e se b o l e s t iriti na zdrave bil jke, pa sav trud m o e bit i u z a l u d a n .

    Zato je na jbol je kupit i s jeme, j e r se sve s j e m e koje se proda je p a k i r a n o , proizvodi pod s t r u n i m r u k o v o d s t v o m i n a d z o r o m , pa je to na j s igurni j i n a i n d a s e izb jegnu n e u g o d n a i znenaen ja .

    Na s v a k o m , pa i n a j m a n j e m p a k i r a n j u od n e k o l iko g r a m a s j e m e n a , ot isnut i su o s n o v n i p o d a c i o s j e m e n u . Od tih je p o d a t a k a na jvani ja klijavost, p a o t o m e s v a k a k o t r e b a voditi r a u n a . Ako, n a pr imjer, p i e da je kli javost 7 0 % , to z n a i da od svak ih 10 s j e m e n k i s a m o 7 m o e dati zdravu klicu, pa pri sjetvi o t o m e t r e b a voditi r a u n a . Ako n a m je o s t a l o s j e m e n a od p r o l e godine, a uva l i s m o g a n a s u h o m i h l a d n o m mjestu, i p a k m o r a m o r a u n a t i d a s e kl i javost smanj i l a . S j e m e koje j e s l u a j n o os ta lo n a v l a n o m m j e s t u bol je j e n e sijati.

    K o l i k o s j e m e n a t r e b a m o ? U o b i t e l j s k o m povr tn jaku p o v r i n e su m a l e i ri

    j e t k o p r e l a z e 10 m z za j e d n u vrs tu i sortu. Zato e u ve ini s l u a j e v a bit i d o s t a t n a j e d n a k e s i c a najm a n j e g p a k i r a n j a , j e r su te k o l i i n e v e i n o m pril a g o e n e p o t r e b a m a obi te l j skog vrta. Ipak, provjerite p o t r e b u s j e m e n a u t a b l i c a m a na kra ju knjige.

  • Sjetva

    V e p r i l i k o m s j e t v e t r e b a m i s l i t i d a s v a k a b i l j k a k o j a e s e i z s j e m e n a r a z v i t i t r e b a svo j v e g e t a c i j -s k i p r o s t o r . N a j i d e a l n i j e b i b i l o k a d b i ta j p r o s t o r b i o k r u g , a l i j e t o t e k o i z v e d i v o , p a j e z a p r a v o ta j p r o s t o r k v a d r a t ili p r a v o k u t n i k . A k o n a j e d n o m m j e s t u r a s t u dv i j e ili v i e b i l j a k a , o n e k o r i s t e h r a n i v a i v o d u s i s t o g a v e g e t a c i j s k o g p r o s t o r a , p a n i j e d n a n e e m o i d o s e i svo j p u n i r a z v o j . Z a t o r a s p o r e d s j e m e n a p r i s je tv i t r e b a d a p r i b l i n o o d g o v a r a e l j e n o m r a s p o r e d u b i l j a k a . . V e j e s p o m e n u t o d a p r i t o m e t r e b a v o d i t i r a u n a o k l i j a v o s t i s j e m e n a i r a u n a t i s a m o s k l i j a v i m s j e m e n k a m a . M e u t i m , n i s v a k a k l i j a v a s j e m e n k a n e e s e r a zv i t i u b i l jku . T o o s o b i t o v r i j e d i z a s i t n o s j e m e , k o d k o j e g s u v e i g u b i c i z b o g n e r a v n o g t la , p r e d u b o k o g ili p r e p l i t k o g p o l o a j a s j e m e n k e , p o k o r i c e i si. Z a t o u v i j e k t r e b a p r e d v i d j e t i i r e z e r v u , k o j a j e t o v e a t o j e s j e m e s i t n i j e .

    D u b i n a s j e t v e v r l o j e v a n a , a m o e s e s v e s t i n a j e d n o s t a v n o p r a v i l o d a s j e m e t r e b a b i t i p o k r i v e n o s l o j e m z e m l j e koj i o d g o v a r a s e d m e r o s t r u k o m p r o m j e r u s j e m e n a , N p r . , p r o m j e r s j e m e n a p a p r i k e j e s t o k o 3 m m , p a z a p a p r i k u o d g o v a r a d u b i n a s j e t v e od 7 x 3 m m , o d n o s n o o k o 2 c m .

    R a z l i k u j e m o 3 n a i n a s j e t v e : u redove, u kuice i omake.

    N a j e e se si je u redove (si. 24 a). M a l o m m o -t i i c o m i z v u e s e b r a z d a u z d u u z i c e n a e l j e n i r a z m a k , s j e m e n k e p o l o e n a d n o b r a z d e , z a g r n u i m a l o p r i t i s n u d a s j e m e d o d e u d o t i c a j s e s t i c a m a v l a n o g t l a i o d m a h p o n e b u b r i t i .

    S a m o n e k e v r s t e s i ju se u kuice (si. 24 b), tj. po n e k o l i k o s j e m e n k i z a j e d n o n a o d r e e n o m r a z m a k u u r e d u , k a o n a p r i m j e r g r a h m a h u n a r i z r n a .

    O v a j n a i n s j e t v e i m a p r e d n o s t n a t e i m g l i n o v i -t i m t l i m a n a k o j i m a s e l a k o s t v a r a p o k o r i c a . V i e b i l j a k a z a j e d n o i m a j u v i e s n a g e u n i c a n j u , p a b o l j e i j e d n o l i n i j e n i u (si. 25).

    SI. 24. Naini sjetve: A u redove (pinat), B u kuice (niski grah mahunar) i C omake (matovilac)

    SI. 25. Vie biljaka zajedno lake probijaju pokoricu

    Omake (si. 24 c) se n a j e e s i ju b i l j k e k r a t k e v e g e t a c i j e i o n e k o j i h t r e b a m n o g o p o j e d i n i c i p o v r i n e k a o m a t o v i l a c , p i n a t , r o t k v i c a i si. B a c a j u i s j e m e s v i s i n e , o n o s e s l u a j n o r a s p o r e u j e , a o n d a g r a b l j i c a m a u k o p a u p o v r i n s k i s loj b e z p o v l a e n j a g r a b l j i c a . T a k o s v a k a b i l j k a i m a v i e m o g u n o s t i d a d o b i j e m a n j i a l i p r a v i l n i j i v e g e t a -ci jski p r o s t o r , a v i e j e b i l j a k a p o j e d i n i c i p o v r i n e , p a i v e i p r i r o d . O v a j n a i n s j e t v e i m a i svo j n e -

  • dostatak. Ako se t a k v a g r e d i c a zakorovi, plijevlje-nje je vr lo s p o r i d o s a d a n posao, j e r t r e b a d o b r o paziti gdje je biljka, a gdje korov. Pr i pli jevl jenju b i l j a k a ko je su p o s i j a n e u r e d o v e ili u ku ice , kor o v u m e d u r e d o v i m a m o e m o l a k o unitit i i m o tikom, a kasni je isplijeviti s a m o redove.

    Vegetativno razmnaanje

    N e k e p o v r t n e k u l t u r e u nao j k l imi u o p e ne d o n o s e s j e m e - k a o e n j a k , luk koz jak i h ren, a n e k e donose, al i se z b o g drug ih r a z l o g a uzgaja ju iz vegeta t ivn ih di je lova bi l jke: gomol ja , di je la lukovice ili di jela p o d a n k a .

    Za sve ove ku l ture vri jedi pravi lo da se za sadnju u z i m a s a m o zdravi i kval i te tni s a d n i m a t e r i j a l i z a b r a n od najbol j ih b i l j a k a iz svoje sorte.

    -Uzgoj presadnica

    M n o g e p o v r t n e k u l t u r e uzgaja ju se iz presadnic a . M l a d e bi l jke uzgo je s e n a m a l o m prostoru, gdje im se m o g u pruiti povoljniji uvjeti, a k a d se bi l jke o jaaju, p r e s a u j u s e n a s t a l n o mjesto.

    K o j e se k u l t u r e uzga ja ju iz p r e s a d n i c a ? To su, u p r v o m redu, k u l t u r e koje pot jeu iz

    t r o p s k i h p o d r u j a p a imaju ve l ike p o t r e b e z a top l i n o m . U vr i j eme sjetve u n a i m k l i m a t s k i m uvjet i m a n e m a dovol jno topline, p a s e p r e s a d n i c e uzgaja ju u z a t i e n o m pros toru, top l im kl i ja l i t ima, top l im g r e d i c a m a ili h l a d n i m k l i j a l i t ima (ra jica, papr ika, pat l idan, kras tavc i , tikvice).

    U z a t i e n o m p r o s t o r u r a n o u p r o l j e e uzgaja ju se p r e s a d n i c e i o n i h k u l t u r a ko je n e m a j u to l iko vel ike zaht jeve z a top l inom, a l i e l i m o d a o n e rani je s t i gnu za b e r b u n e g o to b i st igle da s m o ih si jali vani (salata, k u p u s n j a e , c ikla, blitva, c e l e r i dr.).

    N e k e l je tne i j e s e n s k e k u l t u r e t a k o e r se uzgaja ju iz p r e s a d n i c a , za koje ni je p o t r e b a n z a t i e n i prostor, n e g o s e uzgaja ju n a o t v o r e n i m gredicama gdje j e m o g u e e e za l i jevanje i bo l ja n jega, p a s e ve o j a a l e bi l jke p r e s a u j u n a s t a l n o mjesto ( k a s n e k u p u s n j a e , endivija, z i m s k a sa lata, poriluk, luk s r e b r e n a c i dr.). T a k o se bol je kor i s te

  • povrine, jer se na taj nain na istoj povrini mogu uzgojiti dvije kulture.

    Navest emo jedan primjer naina uzgoja za svaku navedenu grupu.

    Uzgoj presadnica rajice

    Toplo klijalite ili toplu gredicu treba pripremiti za sjetvu 60-70 dana prije mogueg presaivanja, tj. kad proe opasnost od mrazova. To je u naim kontinentalnim podrujima 515. svibnja, a u mediteranskim oko sredine travnja. Znai, u kontinentalnom podruju treba sijati u prvoj polovici oujka, a u mediteranskom u veljai.

    Sije se u redove razmaka 10 cm koji se naine daicom na dubini oko 2 cm, oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Zagrne se i zalije mlakom vodom. Klijalite ostaje pokriveno sve do nicanja. Ako su noi hladne, dobro je preko stakla ili folije staviti jo jednu zatitu (hasuru od slame ili trstike, nekoliko slojeva novina, plou do stiropora i si.). Ako je tlo u klijalitu dobro zagrijano, rajica e niknuti za 6 - 8 dana.

    Tada klijalite treba poeti oprezno zraiti u podnevnim satima, otvarajui prozore s june strane (si. 26 i 27). Ako povrinski sloj tla zasui, zalijeva se mlakom vodom (oko 20C) kantom s ruom, da se izbjegne prejaki mlaz.

    Prvi jednostavni listii (supke ili kotiledoni) prvo su na vrhu sastavljeni, onda se rastave, a oko tri tjedna nakon nicanja razvija se prvi pravi list (si. 28).

    To je momenat kada se rajica pikira (si. 29). Dio uzgoja presadnica do pikiranja moe se izvesti i

    u kui, u prostoriji koja se grije na dobro osvijetljenu sunanu prozoru. Za 50 presadnica rajice za pikiranje bit e dovoljno 7 8 aa od jogurta ili manji broj veih cvjetnih lonaca.

    SI. 26. Zraenje klijalita s june strane SI. 27. Zranik

    SI. 28. Nicanje rajice

    Pikiranje je, zapravo, presaivanje u drugo toplo klijalite, ili u isto, ali na vei razmak (red od reda 8-10 cm i biljka od biljke 5 - 8 cm). Pri pi-kiranju biljka se presadi dublje, gotovo do kotile-dona jer to pospjeuje razvoj korijenja. Prvih 4 - 5

  • SI. 29. Jedan od naina pikiranja

    d a n a n a k o n p ik i ran ja , a k o j e s u n a n o vr i jeme, kl i ja l i te t r e b a m a l o zas jeni t i d a b i l j ice n e g u b e prev i e vode, d o k se jo n i su d o b r o ukor i jeni le . N a k o n m a n j e g zastoja, p i k i r a n e bi l jke po in ju intenzivni je ras t i i do v r e m e n a sadn je p r e s a d n i c a je v i s o k a o k o 30 c m , i m a razvi jenih 7 8 l i s tova i z a m e t n u t u prvu cv jetnu g r a n i c u (si. 30). Pet do es t d a n a pri je presaivan ja , k l i ja l i ne p r o z o r e ili foli ju t r e b a dan ju s a s v i m skidati, a a k o v r i j e m e

    SI. 30. Presadnica rajice

    doputa, ne t r e b a n i n o u pokrivati , da se bi l jke bol je p r i l a g o d e v a n j s k i m uvjet ima. Ako u kli jali-tu bi l jke previe b r z o rastu, pa pri jeti o p a s n o s t da l i e i vegetac i j sk i v rh dodiruju s tak lo prozora, t r e b a o g r a n i i t i zal i jevanje. A k o se to i uz ograni e n o zal i jevanje dogodi, t r e b a m a l o n a d i g n u t i kli-ja l i n i okvir p o d m e t n u t i c ig lu ili n e t o s l ino. U s l u a j u m r a z a , a k o l i e ili vrhovi b i l j a k a dodiruju s taklo, doi e do j a e g o t e e n j a .

    J e d a n d a n pri je p r e s a i v a n j a t r e b a kl i jal ite dob r o zaliti, da se bil jke l a k e v a d e i da se kor i j enov sus tav p r i l i k o m v a e n j a to m a n j e oteti. S l i a n je n a i n uzgo ja p r e s a d n i c a p a p r i k e i pat l idana, dok se p r e s a d n i c e k r a s t a v a c a , tikvica, d in ja i lub e n i c a uzgaja ju b e z pik i ranja, siju u l o n c e ili po-l ie t i lensku kesicu, da se za jedno s g r u d o m zeml je p r e s a d e n a s t a l n o mjesto, j e r s u vr lo osjetl j ive n a o t e e n j e kor i jena.

    Uzgoj presadnica ranog kupusa, cvjetae, kelja i korabice

    R a n e k u p u s n j a e u k o n t i n e n t a l n o m se podruju m o g u presaivat i u prvoj polovici travnja, a u m e d i t e r a n s k o m o k o m j e s e c d a n a rani je . Si je se u kl i ja l i te oko est t j e d a n a pri je sadnje. Najbol je je sijati u redove n a r a z m a k 7 1 0 c m r e d o d r e d a 1 o k o 1 cm s j e m e n k u od s j e m e n k e na d u b i n u o k o 2 c m . A k o je kl i jal ite dovol jno toplo, k u p u s n j a e n i u za 6 8 dana . Zal i jevanje i z r a e n j e isto je k a o i za ra j icu, s a m o to k u p u s n j a e t r e b a jo vie zra i t i n e g o ra j icu. T a k o e r p r e s a d n i c e treb a d o b r o pr ipremit i z a presaivan je , ostavl ja jui kl i ja l i te o t v o r e n o i p r e k o n o i n e k o l i k o d a n a pri-

  • je presaivanja. Dobra presadnica kupusnjaa ima kratku vrstu stabljiku i 5 6 listova (si. 31).

    SI. 31. Presadnica kupusa

    Uzgoj presadnica poriluka

    Jesen