Click here to load reader

130227513 Pripreme Za Nastavu POEZIJA 1 Razred Gimnazije

  • View
    216

  • Download
    15

Embed Size (px)

Text of 130227513 Pripreme Za Nastavu POEZIJA 1 Razred Gimnazije

  • I. Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnikaII. Fran Maurani, Svemir

    III. Ivo Andri, Poimam i shvaamIV. Antun Gustav Mato, Notturno V. Tin Ujevi, Notturno

    VI. Miroslav Krlea, NokturnoVII. Dobria Cesari, Vagonai

    VIII. Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom IX. Nikola op, Kuda bih vodio Isusa X. Ivo Andri, Bog izbija kao svjetlo

    XI. Vladimir Vidri, Jutro XII. Antun Gustav Mato, Jesenje vee

  • Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika

    Polazina interpretacija u udbeniku komunikacijski lanac: pisac ----------- djelo ------------- itatelj - posrednik u komunikaciji izmeu pisca i itatelja - prenosi pieve misli i osjeaje

    Interpretacija pjesme u cijelosti

    Moj prijatelju rijei su kojima se pjesnik obraa itatelju; doivljava ga kao prijatelja jer e mu u svom djelu izraziti, odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjeaje; zato je knjiga koju itatelj dri u ruci samo dio pjesnika koji spava. Upoznavi pieve misli i osjeaje, itatelj e ga oivjeti, odnosno pjesnik postaje itateljeva java.

    Problemsko pitanje: Je li umjetniko djelo doista nain da se prevlada ljudska smrtnost?

    Druga strofa problematizira odnos pjesnikove sadanjosti i pjesnikove prolosti. Sadanjost je smrt, a prolost je svijetli ivot pretoen u rime.

    Problemsko pitanje: Kako je mogue pretoiti ivot u stihove ili u reenice?

    U treoj strofi autor izriito spominje da je umjetniko djelo nain da se pobjegne od smrti. U toj se strofi odgovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon druge strofe: pisac je u aru kovao stihove, znai bila mu je potrebna inspiracija, nadahnue, ar da bi mogao napisati pjesmu. ar se moe povezati i s boli i sa sreom, ali injenica je da umjetniko djelo ne moe nastati u svojevrsnoj ravnodunosti. Ukoliko itatelj zatvorena srca ita pjesnitvo, sve je samo sjen i mrtvo slovo, tek kad on otvori srce, moe osjetiti cijelu lepezu osjeaja koju mu je prenosio pjesnik.

    Problemsko pitanje: itate li vi otvorena ili zatvorena srca? Zato?

    Ljudska elja za ivotom, izraena preko pieve elje za posrednim ivotom (ivotom preko itatelja).etvrta strofa nudi odgovor na problemsko pitanje postavljeno u prethodnoj strofi: pisac e itatelju (koji ita otvorena srca) prenijeti: Sve svoje ljepote| Sve misli, sve snove,| sve to mi vrijeme nemilosno ote,| Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,| Sve uspomene

    Problemsko pitanje: O emu najradije itate i zato?

  • Pisac se poistovjeuje s itateljem, osjea njegovu toplinu, njegov zanos, preuzima njegov svjetonazor (obzor) i njegove ideale (zvijezde).

    Problemsko pitanje: Koju korist itatelj ima od itanja?

    Korist koju ima pisac od itatelja koji ita otvorena srca je mogunost da ivi preko samog itatelja, da je mlad, da ljubi i da bude ljubljen. Opet obraanje itatelju:moj neznani drue.

    Problemsko pitanje: U kojem su smislu danas mogua prijateljstva s neznanim drugovima?

    Posljednji vapaj pjesnikov za ivotom, molba itatelju da ga probudi i ponovo oivi.

    Problemsko pitanje: Ostaju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u dananjem dobu interneta potisnuto itanje i zanimanje itatelja za knjigu?

    Sestine, uglavnom jedanaesterac, rima (isprekidana); stilska izraajna sredstva: metafora (I tko je ita u ivot me budi; Probudi me i bit u tvoja java). Na osnovi Pjesme mrtvog pjesnika uenici upoznaju: litotu, eufemizam i oksimoron.

    Novi pojmoviUenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju: Vrste strofa Strofa je skup stihova organiziran da ini neku grafiki odvojenu cjelinu.Za strofu rabimo i hrvatski naziv kitica. Strofe se najee nazivaju prema broju stihova:distih (strofa od dva stiha)tercet ( strofa od tri stiha)katren (strofa od etiri stiha)sestina (strofa od est stihova)oktava (strofa od osam stihova).Neke su strofe zbog ugleda i utjecaja glasovitih pjesnikih djela postale i bitnim osobinama stalnih oblika, kao tercina (stalni oblik pjesme koja se sastoji od vie terceta povezanih tako da se rimuju prvi i trei stih u svakoj strofi, drugi stih s prvim u sljedeoj strofi, a na kraju pjesme ili pojedinog pjevanja posljednji je stih samostalan. Shema je tako aba bcbmnm n., stanca (ottava rima strofa od osam jedanaesteraca s ustaljenim rasporedom rima ababbcc).

    Vrste stihova Stih je jedinica pjesnikoga govora odreena posebnom ritmikom, zvunom i grafikom organizacijom. Vrsta stiha odreuje se prema broju slogova u stihu pa razlikujemo npr. osmerce (stih od osam slogova), deveterce, jedanaesterce, dvanaesterce koji su esti u lirskoj poeziji, a u epskoj deseterci.

    Stilska izraajna sredstva Stilska izraajna sredstva koja emo upoznati su: oksimoron, eufemizam i litota.

  • Naziv Primjer Objanjenje Definicijaoksimoron o mrtvi ivote Pjesnik spaja

    potpuno protuslovne pojmove.

    Oksimoron je spajanje protuslovnih pojmova (npr. runa ljepotica).

    eufemizam Samo je dio mene koji spava.

    Uporaba rijei spavati umjesto umrijeti.

    Uporaba blae rijei zove se eufemizam.

    litota mene vie nema

    Pjesnik kae mene vie nema, umjesto mrtav sam.

    Litota je upotreba blaeg izraza.

    Citat koji se moe iskoristiti u nastavi: Pjesnik-pjesma-italac tvore jedinstvo, zatvoreni strujni krug. Pjesnik u pjesmu unosi sebe, dio sebe, onu energiju koja je oteta smrti. Ta je energija sabita u stihovima. Pjesnik je mrtav, nema ga, postao je zemlja, postao je trava, ali ne sav i ne samo zemlja i trava, jer dio njegova ivota traje u stihovima. () Pjesma, prema tome, nije samo jezina struktura, sistem znakova, nego ivi organizam, dio pjesnikova bia. Ista ivotna energija prela je u drugi oblik, u pjesmu. Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i ivotna. ivotna energija sadrana u pjesmi postaje aktivna ako prostruji kroz ivot, ako se probudi. Spoj pjesme i ivota ini italac. italac nije samo posrednik, provodnik energije, nego dio ivotnog kruga pjesnik-pjesma. Krug pjesnik-pjesma-italac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren ivotu. Uspostavljen je krug neprekidnih mijena, nerazorivi ciklus ivota. Vlatko Pavleti

    pjesnik u pjesmu unosi energiju koja je oteta smrti

    pjesma sadri pjesnikovu ivotnu energiju

    itatelj dio kruga pjesnik-pjesma, itatelj je spoj pjesme i ivota

    Zanimljivosti Cesari ide u one nae pjesnike koji su najvie prevoeni. Osim na slavenske jezike (ruski, poljski, eki, slovaki, ukrajinski, bugarski, slovenski, makedonski), pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, hindu, maarski, rumunjski, turski, albanski, gruzijski, a i na latinski i na esperanto. Pored lirike, objavio je i niz napisa kritikog i memoarskog karaktera, izrekao niz prigodnih govora na sveanostima posveenim naim kulturnim i povijesnim spomendanima, a preveo je i niz novela s ruskog, njemakog, bugarskog i slovenskog jezika. Vlatko Pavleti

  • Fran Maurani, Svemir

    Polazina interpretacija u udbeniku odnos: ovjek ------- priroda

    - osobiti ivotni trenuci kad - pitanja o ivotu, smrti, ovjek osjea prirodu ovjeku, svijetu, prirodi

    Interpretacija pjesme u cijelosti

    U prvoj reenici imamo dva osnovna motiva: motiv ljeta i motiv morske puine. Preko tih motiva uspostavljamo vezu s temom pjesme: svemir. Svemir kao golemo tajanstveno podruje pred kojim ovjek osjea nemo, pred kojim se osjea siuan. Isto je s morem i njegovom tajanstvenou i beskrajem. Mogue ih je povezati i preko ljepote.

    Problemsko pitanje: U kojim ste se trenucima i sami osjeali beskrajno malenim i nemonim?

    Lirski subjekt osjea disanje prirode. Oslukuje i govor prirode. Priroda mu ukazuje na njegovu beznaajnost u svemiru: ovjek u trenutku nestaje, a priroda i dalje ostaje u svojoj beskrajnoj ljepoti.

    Problemsko pitanje: Jeste li proivjeli taj osobit trenutak kad ste uli prirodu i kad ste se osjetili sjedinjeni s njom?

    Pitanja koja postavlja lirski subjekt su: ta sam ja? to je ovjek samo prema ovomu svijetu? A to je naa zemlja prema svemiru?---

    Problemsko pitanje: Kako biste odgovorili na ta pitanja? Ima li pitanja koja biste vi jo postavili?

    Slijedi ukazivanje na beskraj svemira: Mjesec se vrti oko Zemlje, Zemlja s Mjesecom oko Sunca, Sunce se kree oko jo veeg sunca Potom: milijuni planetaTu prestaje zvjezdoznanstvo, tu poinje vjera.

    Problemsko pitanje: Gdje je granica izmeu zvjezdoznanstva, odnosno znanosti i vjere?

    Zavrna pjesnikova spoznaja da u toj neizmjernosti ovjek iezava aktualizira pitanja to je ovjek i to je ovaj svijet. Radi se o pitanjima koja nemaju jednoznanog i tonog odgovora.

  • Problemsko pitanje: U kojem se smislu moto moe povezati sa samom pjesmom?

    Preko pjesme objanjavamo odnos pjesme u prozi i crtice. pjesma u prozi crtica - naglaene su osobine - nema naglaene osobinelirskoga izraza: metaforinost, lirskoga izrazaslikovitost, ritminost, osjeajnost, - ne opisuje, nego samo ritam naznauje neki dogaaj

    - kratki prozni tekstovi

    Novi pojmoviUenici preko pjesme Svemir upoznaju sljedee pojmove: Pjesma u prozi je na granici izmeu poezije i proze. To znai da ima i osobine poezije i osobine proze. Poetske osobine pjesme u prozi su: saet izraz, naglaena osjeajnost, pjesnike slike, nerijetko i ritam. Prozne osobine: pisana je u prozi, a ne u stihovima.CrticaCrtica je naziv za vrlo kratku proznu