Upload
mferi92
View
161
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Termodinamičke relacije -
sistematizacija
podataka
o sistemima
TERMODINAMIČKAINFORMATIKA
Za
rešavanje
konkretnog
primera
potreban
je
niz
TD-podataka
o sistemima. Oni
se
mogu
naći u brojnim
knjigama
i priručnicima, klasifikovani
u dve
grupe:
SISTEMATIZACIJATERMODINAMIČKIH PODATAKA
1.Opšti odnosi između
termodinamičkih veličina•Termodinamički zakoni•Fundamentalne jednačine•Maksvelove relacije•TdS jednačine•Energijske jednačine, itd.
2.Odnos između
termodinamičkih veličina za svaki pojedinačni sistem
(supstancu)•Jednačina gasnog stanja•Osobine vodena pare•Vlažan vazduh, itd.
Osnovne
termodinamičke veličine: U, T, S i m (ekspanzioni
sistemi: p, V, T)
ekstenzivne veličine stanjanumerička vrednost zavisi od mase ili količine: zapremina (V), unutaršnja energija (U), entalpija (H) i entropija (S), kao i sama masa (m) i količina, tj. broj molekula (N)
intenzivne veličine stanjanumerička vrednost ne zavis od mase ili kolicine: pritisak (p) i temperatura (T), a u slučaju tečnih i gameša i maseni ili molski sastav smeše.
Ekstenzivne veličine se mogu izraziti (svesti) na jedinicu mase ili količine supstance, te tako dobivaju karakter intenzivnih veličina.
Specifične veličine:su one koje su svedene na jedinicu mase 1 kg. specifična zapremina v = V/m (m3/kg).Moske veličine svedene su na jedinicu količine 1 kmol. molarni toplotni kapacitet C (J/kmol K), molarna zapremina v = V/m (m3/kmol)
Termodinamičko stanje i veličine
Po pravilu, sistemi
značajni
za
tehničku
termodinamiku
imaju
dva
stepena
slobode
jer
sa
okolinom
razmenjuju
rad
i toplotu.
STEPEN SLOBODE TERMODINAMIČKOG SISTEMABroj
stepeni
slobode
je
broj
načina
na
koje
se menja
energijski
sadržaj
sistema. Iz
toga proizilazi
da
je
broj
stepeni
slobode
jednak
broju
nezavisnih
termodinamičkih
veličina
stanja.
QdU
2
112 QUU =Q
SISTEMI
SA JEDNIM STEPENOM SLOBODE: Sistem koji ne razmenjuje bilo rad bilo toplotu sa svojom okolinom ima samo jedan stepen slobode
V=const
sistem
sa
disipativnim
radom
sistem
koji
se greje
sistem
sa
jednom
vrstom
rada
dVPWdU VUUVPP U –
funkcija stanja
0,, ZYXF
YXZZ ,
0 RTPv
R
PvT
P
RTv
v
RTP ;;
predstavlja
matematički
model ponašanja
sistema, povezuje veličine stanja
JEDNAČINA STANJA I NJENI OBLICI
Najjednostavniji
termodinamički
sistem
je
onaj
koji
karakteriše
prenos
energije
u formi
toplote
i u vidu
samo jedne vrste
rada. Radno
telo
takvog
sistema
naziva
se jednostavna
supstanca.
Prirodne
promenljive
su
one koje
figurišu
u fundamentalnoj
jednačini
i daju
sve
informacije
o sistemu.
Pod
jednačinom stanja u termodinamici podrazumeva se svaka sređena zavisnost,
između
termodinamičkih, parametara, pomoću
koje
se može
odrediti
vrednost
jednog
od
njih, nazvanog: zavisno
promenljiva, ukoliko
su
poznati
ostali
činioci
(nezavisno
promeljive).
Analitički
oblik
implicitnom
obliku
eksplicitnom
obliku
Osim
u obliku
matematičkog
izraza, jednačina
stanja
može biti
prikazana
i na
druge
načine.
TABELARNO GRAFIČKI PROSTORNO
FUNDAMENTALNE JEDNAČINE STANJA
Četiri
najznačajnije
jednačine
opšteg
karaktera
iz
kojih
se izvodi
niz
ostalih
važnih
izraza
Polazne
jednačine
za
izvođenje
fundamentalnih
su
definicioni
izrazi
za
H, F i G kao
što sledi:
ENTALPIJA H = U + pV h = u + pv
HELMHOLTZOVA ENERGIJA F = U -
TS f = u -
Ts
GIBBSOVA ENERGIJA G = H -
TS g = h -
Ts
PdVdUWdUQ PdVTdSdU
PdvTdsdu
prva
fundamentalna
jednačina
dobija
se
sintezom
prvog
i drugog
zakona:
I
II TdSQ
1.
Druga
fundamentalna
jednačina
izvodi
se iz
definicionog
izraza
za
entalpiju:
Pvuh dPvdvPdudh PdvTdsdu
vdPTdsdh 2.
Treća fundamentalna
jednačina
izvodi
se iz
definicionog
izraza
za
Helmholtzovu
energiju:
dTsdsTdudf
PdvsdTdf
f=u-Ts
PdvTdsdu
3.
Četvrta
fundamentalna
jednačina
izvodi
se iz
definicionog
izraza
za
Gibbsovu
energiju:
dTsdsTdPvdvPdudg
vdPsdTdg 4.
g=h-Ts )( Pvuh
PdvTdsdu
PARCIJALNI IZVODI
TERMODINAMIČKIH
POTENCIJALA
Izvode
se iz
fundamentalnih
jednačina
primenom pravila totalnog diferenciranja:
dYY
ZdX
X
ZdZ
xy
Kada
se na
svaku
od
četiri
fundamentalne
jednačine
primeni
navedeno
pravilo
totalnog
diferenciranja, iz
svake
od
njih
dobijaju
se po dva parcijalna izvoda TD-veličina.
PdvTdsdu dvv
uds
s
udu
sv
sv v
uP
s
uT
1.
sP P
hv
s
hT
dPp
hds
s
hdh
sp
dvv
fdT
T
fdf
Tv
vdPTdsdh 2.
PdvsdTdf 3.
Tv v
fP
T
fs
dPP
gdT
T
gdg
Tp
TP P
gv
T
gs
vdPsdTdg 4.
Izvedene
jednačine
definišu
poznate
termodinamičke
veličine
P, T, v, s kao
parcijalne
izvode
termodinamičkih potencijala. One omogućavaju određivanje drugih zavisnosti
između parametara, izraženih
pomoću
parcijalnih
izvoda.
S
V
V
UPB
S
UTA
MAXWELLOVE
RELACIJEIzvođenje
Maxwellovih
jednačina
zasniva
se na
primeni
sledećeg
pravila
diferencijalnog
računa
na
fundamentalne
jednačine:
BdYAdXYXdZ ,
X
Y
Y
ZB
X
ZA
YX
Z
X
B
Y
A
YX
2
PdvTdsdu dvv
uds
s
udu
sv
VS S
P
V
T
PdvTdsdu
VS S
P
V
T
vdPTdsdh
PS S
V
P
T
u(s,v)
2.
4.
3.
1.
h(s,p)
PdvsdTdf
vdPsdTdg
VT T
P
V
S
PT T
V
P
S
f(T,v)
g(T,v)
Maxwellove
relacije
su
vrlo
važne
za
proučavanje
termodinamičkih
osobina
supstanci. Najvažnija
primena
se sastoji
u tome da
se neki
parametri, koje
je
teško
eksperimentalno
odrediti, mogu
izračunati
pomoću
drugih
parametara, koje
je
moguće
jednostavno
i tačno
izmeriti. Npr., od
jednačina
stanja
najlakše
je
odrediti
termalnu
jednačinu
(F (P, V, T) = 0), te
je
uvek
prednost
uvesti
izvode
u kojima
učestvuju
parametri
P, V i T umesto
izvoda
u kojima
učestvuje
entropija. Merenje
P-, V- i T- vrednosti, za
praktične
opsege, postiže
se sa
greškom
manjom
od 0,1 %.
MA
XWELLO
VE
RELACIJE
Pored ovih
termodinamičkih
relacija
važne
su
još
dve
opšte
relacije
iz
diferencijalne
matematike, za
manipulaciju
termodinamičkim
veličinama, odnosno, parcijalnim
izvodima
koji
predstavljaju
termodinamičke
parametre.
ZZX
Y
Y
X
1
VS P
S
T
V
u(s,v)
VT P
T
S
V
f(T,v)
PS V
S
T
P
h(s,p)
PT V
T
S
P
g(T,p)
TOPLOTNI KAPACITET
Važna
termička karakteristika
svakog
sistema.
TOPLOTNI KAPACITET je
toplota
potrebna
da
se ceo
sistem
zagreje
za
jedan
stepen
Toplotni
kapacitet
određuje
ponašanje
sistema
pri
grejanju
i hlađenju
dT
QC
dT
q
dT
Q
mm
Cc
1
SPECIFIČNI TOPLOTNI
KAPACITET
je
toplota
potrebna
da
se jedinica
mase
sistema
zagreje
za
jedan
stepen.
VEZA SA ENTROPIJOM
Toplotni
kapacitet
se dovodi
u vezu
sa
entropijom
preko
toplote
vv T
sTc
pp T
sTc
dT
dsTc
dT
dSTC
=Q =Q
Specifičan
toplotni
kapacitet
pri
v=const
Polazi
se od
prvog
zakona
TD koji
se diferencira
po T :
PdvduTdsq
vvvv T
vP
T
u
dT
qc
vv T
uc
za
v=const=0
Polazi
se od
druge
fundamentalne
jednačine
koja
se diferencira
po T :
Specifičan
toplotni
kapacitet
pri
p=const
vdPdhTdsq
pppp T
Pv
T
h
dT
qc
pp T
hc
za
p=const=0
KOMPRESIBILNOST
Predstavljaju
radnu
karakteristiku
sistema, tj. relativnu
promenu
zapremine
sa
promenom
jedne
od
nezavisno
promenljivih
veličina
kada
je
druga
konstantna.
Opšti
oblik
kompresibilnosti
glasi:
dPdVP
dPWA
pT
V
V
1
TP
V
Vk
1
SP
V
V
1
Izobarska
kompresibilnost
Izotermska
kompresibilnost
Izoentropska
kompresibilnost
VEZE TOPLOTNIH KAPACITETA
I
KOMPRESIBILNOSTI
kcc
CC
v
p
v
p
kTVRCC vp
2
kTP
v
TdS jednačine
i energijske
jednačineopšte
termodinamičke
relacije
dvv
sdT
T
sdsvTds
Tv
,
dPP
sdT
T
sdsPTds
TP
,
dvv
sdP
P
sdsvPds
Pv
,
Tri
važne
jednačine
koje
entropiju
izražavaju
kao
funkciju
osnovnih
nezavisno
promenljivih
veličina
(p, v, T).
TdS jednačine
dvv
sdT
T
sdsvTds
Tv
,
dvkTdTcTds v
/xT
PRVA
TdS
JEDNAČINA
dvv
sTdT
T
sTTds
Tv
dvT
PTdTcTds
vv
dPP
sdT
T
sdsPTds
TP
,
dPvTdTcTds p
dPP
sTdT
T
sTTds
TP
dPT
vTdTcTds
Pp
DRUGA
TdS
JEDNAČINA
/xT
TREĆA TdS
JEDNAČINA
dvv
sdP
P
sdsvPds
Pv
, /xT
dvv
T
T
sTdP
P
T
T
sTTds
PPvv
dvv
cdPk
cTds pv 1
Energijske
jednačine
Dve
važne
jednačine
koje
unutrašnju
energiju
izražavaju
kao
funkciju
V i p (pri
t=const)
PdvTdsdu
Pdv
dsT
dv
du P
v
sT
v
u
TT
PT
PT
v
u
vT
za
t=const
dP
dvP
dP
dsT
dP
du
TTT P
vP
P
sT
P
u
TPT P
vP
T
vT
P
u
PdvTdsdu
za
t=const
Mnemonika
predstavlja
sistem
pravila
koja
olakšavaju
pamćenje
određenih
pojmova, relacija, brojeva
i sl.
Dijagram
i pravila
za
njegovu
primenu
u termodinamici.
Pomoću dijagrama
se mogu
izraziti:
1.
prirodne
promenljive
za
neku
funkciju
2.
odnosi
između termodinamičkih
potencijala
3.
parcijalni
izvodi
termodinamičkih
potencijala
4.
totalni
diferencijali
(fundamentalne
jednačine)
5.
Maxwellove
jednačine
MNEMONIČKA SISTEMATIZACIJA TERMODINAMIČKIH
RELACIJA
Dijagram
ima
oblik
kvadrata. Na sredinama
stranica
nalaze
se termodinamički
potencijali
(funkcije),
a u temenima
nezavisne
promenljive.
negativanpritisak
PRIKAZ DIJAGRAMA
S,PH
P,TGT,VFV,SU
Primenjujući pravilo
prikazano
na
izdvojenom
delu
dijagrama
očitava
se:
TSUF
Diferenciranjem
po
pritisku
i temperaturi
dobija
se
negativan
izvod.
dVTdSdU
PdVTdSdU