Razmnožavanje voćaka

Teuta Benković-Lačić, VUSB

• Podloga (epibiont) i plemka (hipobiont) – voćna sadnica

• Dobar odabir podloge osigurava: – Raniji ulazak u rod – Otpornost na niske temperature – Otpornost na sušu – Otpornost na teška tla – Otpornost na visoki postotak vapna u tlu – Kvalitetniji plod – Veliku rodnost – Otpornost na štetnike i bolesti

• Na vlastitom korijenu: smokva, maslina, kivika,malina, kupina, ribizla, jagoda

Tehnike kalemljenja:

• Kopuliranje (kalemljenje odvojenom plemkom)

• Okuliranje (kalemljenje odvojenim pupom)

• Kalemljenje sa posrednikom (međupodlogom)

• Vegetativno (dijelom biljke ili korijena) i generativno (sjemenom) razmnožavanje

• Sorte se uvijek razmnožavaju vegetativnim putem kao i plemke • Načini vegetativnog razmnožavanja:

– Reznicama – Korjenjacima – Grebenicama – Korjenovim izdancima – Cijepljenjem – In vitro – bezvirusna sadnica-jagoda

• Vegetativno razmnožavanje se temelji na sposobnosti biljke da

obnovi izgubljene dijelove • U rasadniku se podloge proizvode nagrtanjem i zrelim reznicama -

najčešće

Rasadnik

• Klijališta – sije se sjeme za dobivanje generativnih podloga (koštice breskve se siju na razmak 3 cm , a trešnja i višnja jedna do druge na dubinu dvostruno dublju od debljine)

• Pikirište – gdje se biljke presađuju da bi se bolje razvile, ali se izbjegava jer se sije direktno u redove u jesen gdje će se i cijepiti u ljeto

• Matičnjak plemki ili vegetativnih podloga – posađena matična stabla koja su kupljena kao sadnica i koja se prate oko 10 godina i sa njih se uzimaju plemke (50-60cm.), odnosno pupovi za transplataciju

• Matičnjak podloga ili generativnih podloga- stabla sa kojih se uzimaju sjemenke koje se stratificiraju, te se onda siju

• Cjepinjak – u redove idu podloge koje se nagrtanjem uzgajaju u matičnjaku podloga, razmak je 15-20 cm, a sklop je od 4-6 redova sa razmakom od 1- 2 m – blok, nakon bloka praznina od 2.5-3m, pa opet blok –izmjena po sortama i vrstama

• Slobodna površina – kada je potrebno rotirati • Trapilište (trap) – za spremanje sadnica u jesen (duboki jarci oko 45-50

cm)koji se moraju zaštititi od glodavaca Sadnice se još mogu čuvati u hladnjačama kod intenzivne proizvodnje

Kod jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta najčešće se primjenjuju sljedeći načini vegetativnog razmnožavanja: nagrtanjem, reznicama izdancima i najrasprostranjeniji

način – kalemljenjem.

Proizvodnja mladica zrelim reznicama: priprema reznica i slaganje u jarak za ožiljavanje, pokrivanje sitnom zemljom i ožiljena reznica u jesen (Medigović, 1977.)

Razmnožavanje nagrtanjem se obično primenjuje kod proizvodnje podloga za

jabuku, krušku i dunju, a nešto ređe za višnju, trešnju i šljivu. To se obično radi u

matičnjaku za proizvodnju vegetativnih podloga, gde se vrši ukorijenjavanje jednogodišnjih izboja na razmak 1.2xo2.0m. Nakon sadnje nadzemni dio se reže na 3 cm od tla i nagrne zemljom. U jesen sa odgrne, a iz adventivnih pupova se razvije nekoliko mladica. U proljeće kada se mladice 30 cm ponovo se nagrne vlažnom zemljom, a tokom vegetacije se vrši 2-3 nagrtanja da donja polovica uvijek bude u tlu Za nagrtanje se koristi fermenrirana piljevina

Iz donjih adventivnih pupova se razvije korijen, u jesen se ovakvi ukorijenjeni

izboji odvoje od matičnog grma

Jedan grm može dati do 12 ukorjienjenih izboja – podloga, a rok mu je do 20

godina

Razmnožavanje korjenovim izdancima se najčešće razmnožava šljiva,

višnja, malina, lijeska a rijeđe dunja. Kod nas se najčešće malina i oblačinska

višnja razmnožavaju izdancima, a kod ostalih voćnih vrsta se izbegava jer se

grebenicama lako prenose viroze. Izdanci nastaju iz adventivnih pupova

korjenovog vrata i žila.

Razmnožavanje grebenicama ili poleženicama – skupo

Iznimno za proizvodnju podloga trešnje i šljive, koje se teže ukorjenjavaju

Jednogodišnji izboj se položi u tlo, iz pazušaca pupova potjeraju mladice, koje se ukorijene tokom vegetacije

1. Obična grebenica – samo se centralni dio izboja povije u tlo, a vrh je vani

2. Kineska grebenica – mladice se polažu u vodoravan položaj i prekriju tlom, a iz pupova izbiju mladice

Razmnožavanje zrelim reznicama • Zrela reznica je odrvenjeli dio vegetativnog tkiva bez listova

• Nakon opadanja listova narežu se reznice od 20-30 cm, vežu u snopove (do 100 kom.) i čuvaju u vlažnom pijesku preko zime na 0-5 o C

• U proljeće – sade se u prporište, na dubinu gdje iznad tla vire 2 pupa iz kojih se razvija mladica, dok se iz adventivnih pupova razvije korijen

• U jesen presađuje se u cjepinjak

• Kod dunje, kruška, masline, jabuke, smokve, ribiz, ogrozd, malina, kupina

Razmnožavanje zelenim reznicama • Vršni zeleni dio mladice se odreže sa matičnog stabla početkom ljeta, te se

na reznici ostavi 2 vršna pupa, a 3-4 donja se skinu.

• Donji dio se posadi u rahlo tlo, a iznad supstrata plojke listova se odrežu na pola radi smanjenja transpiracije

• Provodi se u plasteniku, jer nema korijena da crpi vodu, te se reznice vlaže zamagljivanjem

• Trešnja, dunja, malina

Cijepljenje ili kalemljenje

• Cijepljenje ili kalemljenje je oblik vegetativnog razmnožavanja, gdje se dio biljke ili plemka prenosi na podlogu sa svrhom da međusobno srastu u novi organizam – važno je postići veće spajanje kambijalnog tkiva

• Takva voćka kad odraste donosi plodove istih svojstava kao i stablo s kojeg je plemka uzeta

• Poneke voćne vrste se mogu cijepiti i na podloge iste vrste i na podloge druge vrste (sorte krušaka možemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskoruše,sorte bresaka na podloge bajama,šljive ili križanaca između breskve i bajama,trešnju možemo uzgajati cijepljenu na rašeljku ili trešnji, višnju na trešnji, rašeljci i višnji, marelicu na marelici, breskvi, bajamu i šljivi itd.

• Treba voditi računa o podudarnosti između podloge i plemke - slučajevi nepodudarnosti između samo pojedinih sorti s podlogom, kao npr. kod cijepljenja sorata kruške na dunju, gdje je utvrđeno da sve sorte nemaju dobar kompatibilitet s dunjom

• Okuliranje ili cijepljenje na pup je najbrži na najsigurniji način razmnožavanja - s mladica se odmah skine lišće,a peteljke se ostave – Na budni pup – u 6.mjesecu – Na spavajući pup – u 8. mjesecu

• Sorte Pastorčica, Gellert,Hardenpont vrlo dobro srastu s dunjom.

• Sorte kruške Viljamovka, Klapov ljubimac ne možemo uzgajati izravno cijepljene na dunju - upotreba međupodloga - na dunju najprije cijepimo jednu od sorata koje dobro srastu,te potom na njih cijepimo željene sorte koje se ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.

Osnovni pribor za cijepljenje jest nož i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i debljim granama još je potrebna voćarska pila,nož kresač i voćarski vosak,kojim se obavezno premazuju rane.

• Cijepljenje na T - kora se zareže u obliku slova "T", najprije odozdo prema gore,a odmah zatim zareže se vodoravna crta. Zatim se tupim dijelom noža kora malo razmakne ulijevo i udesno. S plemke se nožem skine okce s pupom i peteljkom lista. Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se gornji kraj okca poravna s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi. Kora se priljubi uz pup i poveže. Pri tome vezivo treba omotati oko cijele dužine reza. Preko pupa ne smije doći vezivo. Pup treba viriti ispod veziva.

Cijepljenje na T

podloga Plemka s pupom

Cijepljenje pod koru – Primjenjuje se kad je podloga deblja od cijepa. Cijepi se u proljeće,neposredno prije početka vegetacije. Na glatkom dijelu kore napravi se uzdužni rez dug 3 do 5 cm, a potom se kora tupim krajem noža razmakne u lijevo i u desno. Istodobno se pripremi cijep plemke s grančicama ljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa. Donja strana cijepa odreže se uzdužno koso,tako da mu kosina presjeka bude dvaput duža nego deblja. Cijep se postavi pod koru koja se stisne oko njega i čvrsto poveže vezivom. Vrh cijepa i prerezani dio podloge premažu se voćarskim voskom,da bi se potpuno spriječilo ulaženje vode.

Cijepljenje na sedlo primjenjujemo kad je podloga deblja od plemke. Cijepi se u rano proljeće,kad krenu sokovi. Podloga se najprije prereže. Zatim se sa strane,gdje je kora glatka,napravi malo kosi rez,koji se obavi potezom noža odozdo prema gore. Cijep se odreže koso tako da se površina reza poklapa s površinom reza na podlozi. Pup je na suprotnoj strani reza. Pri vezivanju treba paziti da se cijep ne pomakne. Gornji odrezani dijelovi cijepa i podloge ,te cijepljeno mjesto,premažu se voćarskim voskom.

Cijepljenje na budni pup

Nakon 27 – 30 dana

Chip budding (pup sa dijelom drveta)

Cijepljenje u raskol ispod plastične vrećice – naranča, limun, mandarina, grejp

Cijepljenje u raskol – jabuka, badem, breskva,marelica, kruška

• Nakon 50 dana

• Dvije sorte krušaka na istom stablu

Cijepljenje omega

Engleski spoj

Okuliranje u 8. mjesecu

Generativno razmnožavanje

• Sjemenjaci – predstavljaju križance

• Plemku uvijek razmnožavamo vegetativno, a podlogu možemo i vegetativno i generativno

• Stratifikacija • - postupak eliminiranja

dormantnosti sjemena • - u sanducima za statifikaciju-

sloj muljevitog pijeska – sloj koštica ( 2 puta)– u podrumu na 8oC

Proizvodnja generativnih podlog: • Izbor matičnog stabla • Podizanje matičnih nasada • Skupljanje plodova i vađenje

sjemenki • Prosušivanje, klasiranje i

čuvanje sjemenki • Ispitivanje klijavosti i energije

klijanja sjemena • Stratifikacija • Njega sjemenjaka • Vađenje, klasiranje i trapljenje

sjemenjaka

Nepodudarnost između podloge i plemke:

• 1. mehanička – nije kvalitetno srastanje između provodnih snopova

• 2. biokemijska – oslobađa se višak cijanovodične kiseline koja djeluje latentno na stanice kore

• 3. fiziološka – uvjetovana osmotskim tlakom

• 4. hormonalna – izazvana je različitim aktivnostima biljnih hormona (npr. kod trešnje dominira giberelin, a kod višnje citokinin – nepodudarnost)