1. CEE-PROJECT, FLEMISH GOVERNMENT KRO/001/06Davor MalusDraen VoukPRIRUNIKza uinkovitu primjenubiljnih ureaja za proiavanjesanitarnih otpadnih voda

2. CEE-PROJECT, FLEMISH GOVERNMENT KRO/001/06PRIRUNIK ZA UINKOVITU PRIMJENU BILJNIH UREAJA ZA PROIAVANJE SANITARNIH OTPADNIH VODA 3. Naziv projekta: CEE-PROJECT, FLEMISH GOVERNMENT KRO/001/06Izdava: SVEUILITE U ZAGREBU, GRAEVINSKI FAKULTET Kaieva 26, ZagrebMeunarodna suradnja:FLAMANSKA VLADABelgijaKATHOLIEKE HOGESCHOOL KEMPENKleinhoefstraat 4, 2440 Geel, BelgijaSVEUILITE U ZAGREBUGRAEVINSKI FAKULTETKaieva 26, ZagrebHRVATSKE VODEUlica grada Vukovara 220, Zagreb Autori: prof.dr. sc. DAVOR MALUS, dipl. ing. gra. dr. sc. DRAEN VOUK, dipl. ing. gra.Meunarodna recenzija: Professor ROB V DEUN, Ph.D. (KHK GEEL, Belgija)AN Professor MIA V DYCK, Ph.D. (KHK GEEL, Belgija)AN Lektor: SANDA SLIVAC, prof. hrv. jez. i knji.Otisnuto u studenom 2012.CIP zapis dostupan u raunalnomekatalogu Nacionalne i sveuiline knjiniceu Zagrebu pod brojem 821966ISBN 978-953-6272-52-5 4. Davor Malus, Draen VoukPRIRUNIKza uinkovitu primjenu biljnih ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih vodaZagreb, 2012. 5. SADRAJ1. UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72. OPIS BILJNIH UREAJA.......................... 9 2.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92.2 Tipovi biljnih ureaja .......................... 10 2.2.1 Biljni ureaji sa slobodnim vodnim licem BUSV. . . . . . . . . . .11 2.2.2 Biljni ureaji s podpovrinskim tokom BUPT. . . . . . . . . . . . . 122.2.2.1 Biljni ureaj s vertikalnim podpovrinskim tokom BUVPT . . .13 2.2.2.2 Biljni ureaj s horizontalnim podpovrinskimtokom BUHPT . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142.3 Movarna vegetacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE BILJNIH UREAJA . . . . . . . . . . . .19 3.1 Planiranje izgradnje biljnog ureaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 3.1.1 Uvod............................... 20 3.1.1.1 Konsenzus izmeu dionika o potrebi i prihvatljivosti izgradnje biljnog ureaja te planiranja njegove izgradnje . . . . . 21 3.1.1.1 Definiranje postojeeg stanja vezanog uz primjenu biljnih ureaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 3.1.1.2.1 Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 3.1.1.2.2 Politiki i pravni okviri ................ 22 3.1.1.2.3 Analiza lokalnih prilika . . . . . . . . . . . . . . .23 3.1.1.2.4 Postojei planovi odvodnje i proiavanja otpadnih voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 5 6. 3.1.1.2.5 Raspoloivost slobodnog prostora za izgradnju biljnih ureaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243.1.1.2.6 Procjena hidraulikog optereenja sustava ....... 253.1.1.2.7 Procjena optereenja sustava otpadnom tvari ...... 273.1.1.2.8 Ekonomski aspekt biljnih ureaja ........... 28 3.2 Podruja primjene biljnih ureaja..................... 30 3.3 Oblikovanje i dimenzioniranje biljnih ureaja ............... 31 3.3.1 Predtretman otpadnih voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 3.3.1.1 Openito .......................... 31 3.3.1.2 Septiki tank ........................ 323.3.1.2.1 Oblikovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333.3.1.2.2 Dimenzioniranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363.3.1.2.3 Pranjenje septikog tanka .............. 37 3.3.2 Biljni ureaj............................ 39 3.3.2.1 Openito .......................... 39 3.3.2.2 Oblikovanje i dimenzioniranje BUHPT . . . . . . . . . . . . . 43 3.3.2.3 Oblikovanje i dimenzioniranje BUVPT............. 494. IZGRADNJA BILJNIH UREAJA ...................... 59 4.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 4.2 Uljevni dio i distribucijski cjevovodi.................... 60 4.3 Izljevni dio, drenani i izljevni cjevovodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 4.4 Osiguranje vodonepropusnosti biljnih ureaja ............... 62 4.5 Nabava, doprema i sadnja vegetacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 4.6 Kronoloki tijek izgradnje tijela biljnih ureaja ............... 65 4.6.1 Biljni ureaji s horizontalnim podpovrinskim tokom. . . . . . . . . . 65 4.6.2 Biljni ureaji s vertikalnim podpovrinskim tokom........... 665. ODRAVANJE BILJNIH UREAJA ..................... 69 LITERATURA ............................... 73 KRATICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .756 7. 1UVODOVAJ PRIRUNIK u saetom obliku opisuje dobru praksu primjene biljnihureaja koji predstavljaju alternativno tehnoloko rjeenje za proiava-nje sanitarnih otpadnih voda. Pojam dobra praksa moe se definirati kao preuzimanje dosad za-biljeenih pozitivnih iskustava pri voenju buduih projekata. U kon-kretnom sluaju, preuzeta su pozitivna iskustva prikupljena na velikombroju biljnih ureaja koji uspjeno funkcioniraju diljem svijeta. Ovim pri-runikom istaknut e se brojna pozitivna iskustva te prezentirati u oblikuodgovarajuih smjernica. Cilj je smjernica izbjei ponavljanje negativnihiskustava u projektiranju, graenju, pogonu i odravanju biljnih ureaja. Ovaj je prirunik namijenjen svim dionicima, koji u bilo kojem se-gmentu imaju doticaj s biljnim ureajima (projektantima, predstavnicimanadlenih tijela dravne uprave, predstavnicima lokalne uprave i samou-prave, krajnjim korisnicima i dr.). Koncept prirunika temelji se na njegovoj podjeli u etiri osnovne cje-line. Prvi dio (Poglavlje 2), radi boljeg razumijevanja cjelokupne proble-matike biljnih ureaja, sadri opis opih karakteristika razmatranog teh-nolokog rjeenja, uz podjelu biljnih ureaja na tipove, prikaz osnovnihelemenata od kojih se pojedini tip biljnog ureaja sastoji i opis njihovograda.7 8. U drugom su dijelu (Poglavlje 3) sadrani odreeni aspekti vezani uzplaniranje izgradnje BU te oblikovanje i dimenzioniranje pojedinih ele-menata od kojih se sastoje. Trei dio (Poglavlje 4) sadri osnovne aspekte vezane uz izgradnjubiljnih ureaja uz prikaz kronologije graenja za svaki od karakteristinihtipova biljnih ureaja. U posljednjem, etvrtom dijelu, (Poglavlje 5) dane su preporuke veza-ne uz pogon i odravanje izgraenih biljnih ureaja.8 9. 2 OPISBILJNIHUREAJA2.1 OPENITOBiljni ureaji (BU) umjetno su oblikovane movare s ciljem stvaranja uvje-ta kojima se pospjeuje proiavanje otpadnih voda koje kroz njih pro-tjeu. Odraavajui procese koji se odvijaju u prirodnim vodnim sustavima,biljni ureaji predstavljaju sloen integriran sustav u kojemu uz interakci-ju vode, biljaka, ivotinja, mikroorganizama i okolinih faktora dolazi dopoboljanja kvalitete vode. Kombinacijom fizikalnih, biolokih i kemijskihprocesa unutar biljnog ureaja odvija se uklanjanje otpadne tvari iz siroveotpadne vode. Slika 21: BILJNI UREAJ ESTETSKI PRIHVATLJIVO RJEENJE9 10. Jednostavan rad, visoka uinkovitost proiavanja i relativno niskitrokovi izgradnje, pogona i odravanja u odnosu na konvencionalnetehnologije proiavanja, karakteriziraju BU kao kvalitetna i prihvatljivarjeenja proiavanja otpadnih voda. Njihovoj atraktivnosti dodatno pri-donose estetske i ekoloke vrijednosti (bioloke i krajobrazne raznolikostimovarnih stanita). BU koriste se prvenstveno za proiavanje kuanskih (sanitarnih)otpadnih voda manjih naselja udaljenih od urbanih sredina. Uspjenose primjenjuju i na obradu industrijskih otpadnih voda s farmi, klaonica,procjednih voda iz rasadnika i oborinskih dotoka s prometnica. U ovome se priruniku razmatrati iskljuivo uloga BU u proiavanju sanitarnihotpadnih voda.2.2 TIPOVI BILJNIH UREAJADva su osnovna tipa biljnih ureaja, koja se razlikuju u odnosu na tip te-enja otpadne vode kroz njih: biljni ureaji sa slobodnim vodnim licem biljni ureaji s podpovrinskim tokom. Kod oba je tipa izuzetno vano osigurati prethodno proiavanje si-rove otpadne vode. Pri tome je u sklopu predtretmana vano postii touinkovitije uklanjanje suspendirane tvari te ulja i masti. U sluajevima ukojima nije osiguran predtretman, javljaju se brojne potekoe u radu bilj-nih ureaja (uestalo zaepljenje, smanjena uinkovitost proiavanja,pojava neugodnih mirisa i dr.), a esto dolazi i do potpunog prekida radabiljnog ureaja. Predtretman je sirove otpadne vode stoga standardnapraksa vezana uz primjenu biljnih ureaja, najee u obliku prethodnogtaloenja u viekomornim septikim tankovima (karakteristina praksa zamanje ureaje) ili prethodnim talonicima (karakteristina praksa za veeureaje). Osnovne karakteristike i smjernice za dimenzioniranje i obliko-vanje objekata za predtretman otpadne vode dane su u Poglavlju 3.3.1. Zbog opasnosti od gubitka vode procjeivanjem u tlo, a time u nekimsluajevima i do oneienja podzemnih voda, dno biljnih ureaja trebabiti nepropusno ili slabo propusno. Taj se cilj moe postii koritenjemslabo propusnih glina ili koritenjem vodonepropusnih obloga od sintet-skih materijala (geomembrane od PE ili EPDM). Moe se rei da se danasgotovo iskljuivo koriste obloge od sintetskih materijala.10 11. 2.2.1 Biljni ureaji sa slobodnim vodnim licem BUSVSastoje se od relativno plitkih movarnih bazena ili kanala kroz koje ot-padna voda slobodnim tokom tee prema ispustu, a povrina vode direk-tno je izloena utjecaju atmosfere (SLIKA 22). Izgledom nalikuju prirodnimmovarama. Slika 22: SHEMATSKI PRIKAZ BUSV Movarna vegetacija Povrina vodnog lica Distribucijska cijev MuljIzljevna cijev Zona korijena Dno i pokosi bazena ili kanala oblau se vodonepropusnim materija-lom kako bi se sprijeilo procjeivanje neproiene vode u podzemlje, alise istovremeno nasipavanjem dodatnog sloja zemlje na nepropusnu po-vrinu mora omoguiti adekvatno zakorjenjivanje movarne vegetacije. Odreeni je dio povrine BUSV prekriven movarnom vegetacijom(SLIKA 23), koja ima vanu ulogu u procesima proiavanja i funkcionira-nju ureaja. Slika 23: IZVEDENI BUSV11 12. Dotjecanje prethodno izbistrene otpadne vode u BUSV moe biti slo-bodno kad je distribucijski cjevovod poloen iznad povrine vodnog licai potopljen kad je distribucijski cjevovod poloen unutar vodnog stup-ca. U oba je sluaja potrebno osigurati ravnomjerno dotjecanje otpadnevode po itavom presjeku BUSV kako bi se izbjeglo stvaranje tzv. mrtvihzona, koje ne sudjeluju u proiavanju ili sudjeluju sa smanjenim djelo-vanjem, to u konanici rezultira smanjenom uinkovitou proiavanjacjelokup og ureaja. n U dananjoj se praksi BUSV znatno rjee koristi kao samostalan ure-aj, ee kao posljednji (polirajui) bazen kod izvedbe biljnih ureaja unizu. Ne preporuuje se primjena BUSV-a kao samostalnog ureaja, veiskljuivo pri izgradnji tzv. hibridnih biljnih ureaja s vie serijski poveza-nih bazena kod kojih se BUSV izvodi posljednji u nizu i preuzima funkci-ju polirajueg bazena.2.2.2 Biljni ureaji s podpovrinskim tokom BUPTBUPT su plitki kanali ili bazeni, obloeni vodonepropusnim materijalomi ispunjeni poroznom ispunom (supstratom). Razliiti materijali mogu sekoristiti kao supstrat, iako se najee primjenjuju pijesak, ljunak i kamenodgovarajue granulacije. Teenjem otpadne vode kroz supstrat dolazi douklanjanja otpadne tvari procesima filtracije, sorpcije, taloenja i biolokerazgradnje organske tvari. BUPT se u odnosu na smjer teenja otpadne vode kroz supstrat mogupodijeliti na: biljni ureaj s vertikalnim podpovrinskim tokom (SLIKA 24) biljni ureaj s horizontalnim podpovrinskim tokom (SLIKA 25). Prema tome, oblikom i nainom rada BUPT djeluju kao horizontalniili vertikalni prokapnici s mikroorganizmima privrenima na supstrat. Oba je tipa BUPT potrebno u potpunosti obloiti vodonepropusnimmaterijalom, koji se preporuuje dodatno zatiti geotekstilom kada se pri-mjenjuju sintetske obloge.12 13. 2.2.2.1 Biljni ureaj s vertikalnim podpovrinskim tokom BUVPTPromatrano od povrine prema dnu BUVPT se sastoji od triju karakteri-stinih slojeva odgovarajue debljine i karakteristika supstrata (SLIKA 24): povrinski sloj sa supstratom od krupnog ljunka sredinji filtarski sloj sa supstratom od pijeska (srednje do krupne granulacije) pridneni drenani sloj sa supstratom od krupnog ljunka Slika 24: SHEMATSKI PRIKAZ BUVPT (VAN DEUN ET AL., 2006) Movarna vegetacijaDistribucijskicjevovod Pijesak Obloga vodonepropusnom geomembranom Izljevna cijevUlazna crpna stanica Kod BUVPT se prethodno izbistrena otpadna voda distribuira rav-nomjerno po itavoj povrini ureaja kroz mreu distribucijskih cijevikoje mogu biti poloene na povrinu supstrata (rjee se koristi u praksi)ili unutar samog povrinskog sloja (ee se koristi u praksi i ujedno sepreporuuje). Distribucijski cjevovodi polau se na nain da ravnomjer-no pokriju cjelokupnu povrinu BUVPT, ime se osigurava ravnomjernaraspodjela otpadne vode unutar ureaja, to je neophodno za njegovuspjean rad. Istjecanje otpadne vode iz distribucijskih cijevi osigurano jekroz male otvore koji se bue na odgovarajuim razmacima. Nakon togaotpadna voda pod djelovanjem gravitacije vertikalno se procjeuje krozitavo tijelo biljnog ureaja i na tom se putu odvija njezino proiavanje. Sredinji je filtarski sloj najaktivniji u procesu proiavanja otpadnihvoda u BUVPT-u i stoga je znatno deblji od povrinskog i pridnenog sloja.13 14. Pridneni drenani sloj ima funkciju dreniranja procijeene i proie-ne vode te se unutar njega polau drenani odvodni cjevovodi, kroz kojeproiena voda otjee iz BUVPT do kontrolnog okna. Pridneni drenanisloj s povrinske strane oblae se filtarskom tkaninom (geotekstilom), ijaje funkcija sprjeavanje ispiranja supstrata iz sredinjeg filtarskog sloja. Unormalnim pogonskim uvjetima poeljno je osigurati konstantnu poto-pljenost pridnenog sloja u iznosu 90100% njegove visine. Kod BUVPT iznimno je vano osigurati isprekidano dotjecanje otpad-ne vode, pri emu se itava povrina ureaja potapa otpadnom vodomnekoliko puta na dan. Kod BUVPT se stoga u sklopu objekata prethod-nog tretmana instalira manja crpka, kojom se izbistrena otpadna voda uodreenim vremenskim intervalima tlai kroz distribucijske cjevovode napovrinu BUVPT. U periodu mirovanja izmeu d va dotjecanja otpadnevode na povrinu BUVPT omogueno je prozraivanje sredinjeg filtar-skog sloja (prodor zraka u pore ispune), to je vano za odravanje ae-robnih uvjeta razgradnje organske tvari i postizanje potpune nitrifikacije.2.2.2.2 Biljni ureaj s horizontalnim podpovrinskim tokom BUHPTBUHPT su graevine kod kojih otpadna voda tee horizontalno od uljev-nog dijela prema izljevnom i pri tome se teenje odvija ispod povrine,unutar porozne ispune (supstrata).Samo tijelo BUHPT moe se podijeliti u tri karakteristine zone (pro-matrano od uljevnog prema izljevnom dijelu) odgovarajue debljine i ka-rakteristika supstrata (SLIKA 25): uljevni dio sa supstratom krupnije granulacije (krupnim ljunkom, kamenom) glavni sredinji filtarski dio sa supstratom od ljunka izljevni drenani dio sa supstratom krupnije granulacije (krupnim ljunkom, kamenom)Kod BUHPT prethodno izbistrena otpadna voda distribuira se unutaruljevnog dijela ureaja. Distribucijski cjevovod ugrauje se plitko ispodpovrine uljevnog dijela ureaja, rjee na samu povrinu, a najbolje umali humak iznad uljevnog dijela ureaja. Dotjecanje otpadne vode doBUHPT moe biti kontinuirano i isprekidano, ovisno o terenskim prili-kama i mogunostima konfiguriranja cjelokupnog ureaja. Neovisno onainu dotjecanja, vano je osigurati ravnomjernu raspodjelu otpadnevode iz distribucijskih cijevi po itavoj irini BUHPT, to je neophodnoza njegov uspjean rad. Istjecanje otpadne vode iz distribucijskih cijevi14 15. Slika 25: SHEMATSKI PRIKAZ BUHPT (EPA, 1988) Procjedni (dovodni) kanalMovarna vegetacija Porozni medij za rasprivanje Izljevna graevina dotokaljunak ili pijesak Zona korijenja Vodonepropusna membranaosigurano je kroz male otvore koji se bue na odgovarajuim razmacima.Nakon istjecanja otpadne vode iz distribucijskih cijevi, ona se prvo pro-cjeuje kroz supstrat krupnije granulacije, ime se dodatno potpomaeravnomjerna distribucija vode po itavoj irini ureaja. Teenje se nastavlja kroz glavni sredinji porozni dio tijela ureaja odljunka. Horizontalno teenje potpomognuto je malim uzdunim padomdna ureaja. Sredinji je dio najaktivniji u procesu proiavanja otpad-nih voda u BUHPT, stoga zauzima gotovo itavo tijelo ureaja. Proiena se voda nakon procjeivanja kroz sredinji dio ureajaprikuplja u izljevnom drenanom dijelu koji je ispunjen supstratom kru-pnije granulacije. Pri dnu izljevnog dijela ugrauje se drenani cjevovodpo cijeloj irini, koji drenira i prikuplja proienu vodu. Na drenani secjevovod pomou oblikovnih T- komada spajaju izljevne cijevi koje izlazeizvan tijela ureaja i zavravaju u kontrolnim oknima koja se ugrauju uzsamo tijelo BUHPT. Visinom polaganja krajnjeg dijela izljevnog cjevovodaunutar kontrolnog okna kontrolira se razina vode unutar tijela BUHPT.Isplivavanje vode na povrinu BUHPT smatra se nepoeljnim te ga je po-trebno izbjei pod svaku cijenu. Proiena voda iz kontrolnog okna istjee prema konanom recipi-jentu. Hibridni biljni ureaji (HBU) sustavi su koje karakteriziraju dva ilivie serijski povezanih bazena s razliitim tipovima biljnih ureaja. Kom-binacijom razliitih tipova biljnih ureaja koriste se prednosti svakog odprimijenjenih tipova te se ostvaruje vea uinkovitost proiavanja ot-padnih voda, osobito pri uklanjanju duika te patogenih mikroorganiza-ma (bakterija i virusa).15 16. BUVPT su se zbog odranja aerobnih uvjeta pokazali pouzdanima upostizanju potpune nitrifikacije te se kod HBU najee primjenjuju kaoprvi u nizu (na poetku sustava). Zbog stalne potopljenosti kod BUHPT veim dijelom vladaju anae-robni uvjeti (bez prisustva kisika), dok se aerobni uvjeti javljaju djelomi-no uz samo korijenje movarne vegetacije kroz koje je osiguran prijenoskisika. Anaerobni uvjeti omoguuju odvijanje procesa denitrifikacije, akoje tomu prethodila nitrifikacija. S obzirom da je za proces denitrifikacijepotreban izvor nitrata, BUHPT se u sklopu HBU najee ugrauju nakonBUVPT. Kod HBU esta je i kombinacija BUSV i BUPT. U tom su sluaju BUSVposljednji u nizu i preuzimaju funkciju zavrnog poliranja proienevode. Razliitim oblikovanjem i dimenzioniranjem HBU, mogue je kreiratisustave sa znatno veim stupnjem uklanjanja otpadne tvari, ak i za pri-mjenu BU u osjetljivim podrujima. Primjena HBU takoer omoguavaizgradnju sustava iz kojih nema otjecanja. Slika 26: HIBRIDNI BILJNI UREAJI (VAN DEUN ET AL., 2012)BUHPTBUVPT BUSV BUHPT Stabilizacijska bara16 17. 2.3 MOVARNA VEGETACIJAVanu ulogu u radu svih tipova BU, posebno BUPT, ima movarna vege-tacija. Dio tijela BUPT prekriven je biljkama ije stabljike i korijenje rastukroz supstrat, a dio stabljike s listovima raste iznad povrine. Biljke koje se najee sade i siju u sklopu movarnih sustava za pro-iavanje otpadnih voda su trska (lat. Phragmites australis), rogoz (lat.Typha latifolia), uspravni jeinac (lat. Sparganium erectum), obini obli (lat.Scirpus lacustris), uta perunika (lat. Iris pseudacorus), a (lat. Carex sp.),bljetac (lat. Phalaris arundinacea) i dr. Glavne su karakteristike navedenogabilja njihova iroka rasprostranjenost i prilagoenost razliitim uvjetima,ukljuujui i relativno niske temperature (ispod 0C). Preporuuje se oda-bir autohtone movarne vegetacije.Uloga je movarne vegetacije viestruka: sustav korijenja sa stabljikom poveava povrinu raspoloivu za razvoj mikroorganizama, struktura biljaka je takva da je omoguen prijenos kisika preko listova i stabljike do korijenja, odnosno, vri se prijenos kisika u zonu korijenja, vegetacija na sebe vee i dio otpadnih tvari iz otpadne vode (duik i fosfor), pridonosei visokoj uinkovitosti proiavanja otpadnih voda, stabljike se pod utjecajem vjetra njiu i na taj nain rahle supstrat odravajui hidrauliku provodljivost. Time se ujedno sprjeava mogunost zaepljenja tijela ispune, a dodatno se osigurava i prije- nos kisika unutar ispune otapanjem iz atmosfere, uginula vegetacija osigurava hranjivo za rast i razvoj mikroorgani- zama koji sudjeluju u proiavanju otpadne vode, tijekom zimskih mjeseci movarna vegetacija djeluje kao toplinski izolator koji sprjeava znaajnije snienje temperature vode unu- tar ispune i njezino smrzavanje, to se pozitivno odraava na odvi- janje biolokih procesa razgradnje organske tvari, vegetacija pridonosi poveanju estetske vrijednosti biljnih ureaja. 17 18. 3PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE BILJNIH UREAJAPLANIRANJE I PROJEKTIRANJE BU najvaniji je i najzahtjevniji dio vezan uznjihovu primjenu. Da bi dolo do faze projektiranja BU, koja podrazumi-jeva njegovo oblikovanje i dimenzioniranje svakog pojedinog elementa,potrebno je prvo donijeti odluku o odabiru BU kao optimalnog tehnolo-kog rjeenja za proiavanje otpadnih voda na konkretnoj lokaciji. Na-kon toga potrebno je pomno razmotriti i definirati sve faze daljnje pripre-me i izrade potrebne dokumentacije, prikupljanja potrebnih dozvola zagraenje, samog graenja i kasnijeg pogona i odravanja BU. Nadalje, oblikovanju i dimenzioniranju biljnih ureaja prethodi oda-bir optimalnog koncepta sustava u cijelosti, to podrazumijeva odabir op-timalnog tipa biljnog ureaja (BUVPT, BUHPT) ili optimalne kombinacijerazliitih tipova kod hibridnih sustava. Navedeno zahtijeva provoenjepreliminarnih analiza, od kojih su temeljne opisane u Poglavlju 3.1. Poetna faza analize vezana uz svaku potencijalnu primjenu biljnihureaja obuhvaa razmatranje i definiranje potrebnog stupnja proia-vanja i traene uinkovitosti proiavanja cjelovitog sustava, odnosnomaksimalnih doputenih vrijednosti koncentracija kljunih parametarakakvoe vode efluenta. Traena kakvoa proiene vode u pravilu ovisio odredbama iz relevantne zakonske regulative te eventualnim dodatnimzahtjevima lokalne zajednice u skladu s odredbama iz relevantne prostor-no planske dokumentacije. Nakon toga, ve u poetnim fazama analizeproblema potrebno je odluiti koji je oblik biljnog ureaja prihvatljiviji protoni, kod kojega se javlja efluent iz ureaja, ili neprotoni, kod koje-ga je koliina efluenta jednaka nuli, odnosno cjelokupni se dotok otpad-ne vode zadrava u ureaju i gubi kroz evapotranspiraciju. Pri tomu su 19 19. terenske karakteristike (klima, topografija, tlo, geologija, hidrogeologija idr.) vani imbenici vezani uz izgradnju protonih BU, ali od presudnogznaaja za uspjeno funkcioniranje neprotonih BU. Razliiti aspekti, koji mogu u potpunosti ili djelomino ograniiti pri-mjenu pojedinih tipova biljnih ureaja, trebaju biti pomno analizirani. Tuse prije svega ubrajaju ekonomski, institucionalni, politiki, socio-kultu-ralni, klimatski, okolini i mnogi drugi aspekti, meu kojima se posebnoizdvaja raspoloivost slobodnog prostora za izgradnju BU. Imajui u vidu sve relevantne imbenike, poeljno je provesti analizuisplativosti pojedinih varijantnih rjeenja, a sve s ciljem odabira optimal-nog rjeenja. Planiranjem izgradnje BU (Poglavlje 3.1) olakava se odabir optimal-nog konceptualnog rjeenja, a u Poglavlju 3.3 su opisani odreeni aspektivezani uz oblikovanje i dimenzioniranje BU.3.1 PLANIRANJE IZGRADNJE BILJNOG UREAJA3.1.1 UvodProces planiranja izgradnje BU nije jednosmjeran. Dosadanja iskustvapokazuju da proces planiranja rijetko zavrava provoenjem prvotno de-finiranog plana, ve se esto u pojedinim koracima njegovog provoenjajavljaju potrebe za revidiranjem, izmjenama i dopunama, ak i povratkuna korake koji su prethodno odraeni. Uinkovita primjena biljnih ureaja ovisi o dosljednosti i kvalitetiprovoenja sljedeih stavki cjelovitog procesa planiranja: 1. Uspostavi konsenzusa izmeu dionika o potrebi i prihvatljivosti izgradnje BU te planiranja njegove izgradnje. 2. Detaljnoj preliminarnoj analizi uz identifikaciju svih imbenika koji mogu u bilo kojem obliku ograniiti primjenu BU na konkret- noj lokaciji te prepoznavanju moguih problema vezanih uz sam proces planiranja, projektiranja, izgradnje i odravanja BU. 3. Iznalaenju najprihvatljivijih naina rjeavanja prethodno defini- ranih problema. 4. Odabiru kriterija za oblikovanje i dimenzioniranje predmetnog BU.20 20. 5. Odabiru optimalnog koncepta BU (jedan ili vie serijski i/ili para- lelno povezanih bazena, tip BU, protoni ili neprotoni BU, i dr.). 6. Oblikovanju i dimenzioniranju svih karakteristinih elemenata za odabrani koncept i tip BU primjenjujui pozitivna iskustva priku- pljena na postojeim BU i preuzeta iz objavljenih recentnih znan- stvenih istraivanja ili ustupljena od strane angairanih konzulta- nata. 7. Definiranju plana izgradnje BU, uz detaljan opis naina izvoenja pojedinih radova, osobito onih koji su se na temelju dosadanjih iskustava pokazali kritinima. 8. Pripremi operativnog plana rada BU te definiranju plana i progra- ma njegovog odravanja. 9. Definiranju programa praenja rada BU.3.1.1.1 Konsenzus izmeu dionika o potrebi i prihvatljivosti izgradnje biljnog ureaja te planiranja njegove izgradnjePotrebno je prvo definirati dionike: projektante, konzultante, krajnje ko-risnike, predstavnike lokalne uprave i samouprave, Hrvatskih voda, nad-lenog komunalnog poduzea te ostalih institucija ili agencija koje su di-rektno ili indirektno ukljuene u projekt proiavanja otpadnih voda nakonkretnoj lokaciji. Vano je usmeno preko javnih tribina, strunih skupova i sl., ili putempubliciranih materijala (prirunika, broura, promo-letaka) upoznati svedionike sa svim prednostima BU kao alternativnih postupaka proiava-nja otpadnih voda te ukazati na njihovu opu prihvatljivost u hrvatskojpraksi, ne samo s ekonomskog, ve i s tehniko-tehnolokog, socijalnog iaspekta odrivosti. Neovisno o tome koliko je kvalitetan plan izgradnje BU, do njegoverealizacije, odnosno izgradnje BU, nee doi ukoliko tijela koja sudjeluju udonoenju konane odluke o implementaciji takvog tehnolokog rjeenjane prepoznaju BU kao optimalno rjeenje za proiavanje otpadnih vodana konkretnoj lokaciji. U poetnoj je fazi procesa planiranja stoga neop-hodno razmotriti osobne stavove, potrebe i interes svih dionika ukljue-nih u odabir BU kao optimalnog rjeenja. Najuinkovitiji nain dobivanjareprezentativnih informacija je odabrati nekoliko osoba iz svake grupedionika, koji u istima imaju razliite pozicije. Zatim je poeljno izdvojitione koji posjeduju najvie informacija vezanih uz primjenu BU i spremni21 21. su vlastito miljenje javno iznijeti. Potrebno je takoer imati u vidu da jeveina izjava od strane dionika subjektivnog karaktera te pojedini podacimogu biti nepotpuni, stoga je izuzetno vano ve u prvim fazama plani-ranja izgradnje BU u cjelokupni proces ukljuiti i kvalitetne konzultante,koji u bilo kojem trenutku mogu dati brz i kvalitetan odgovor na bilo kojiupit ili nedoumicu vezanu uz primjenu BU.3.1.1.1 Definiranje postojeeg stanja vezanog uz primjenu biljnih ureaja3.1.1.2.1 UvodDetaljno poznavanje postojeeg stanja iznimno je vano s aspekta prepo-znavanja realnih problema koji se mogu pojaviti vezano uz primjenu BUna konkretnoj lokaciji i definiranja naina njihovog rjeavanja. U prvom koraku preporuuje se prikupljanje to veeg broja relevan-tnih informacija koje definiraju postojee uvjete te ostalih relevantnihimbenika i odnosa koji ih povezuju u cilju rjeavanja problema odvodnjei proiavanja otpadnih voda na razmatranom podruju. Prikupljanje tehnikih informacija koje su neupotrebljive u prvim fa-zama odluivanja i planiranja izgradnje BU esto rezultira gubitkom vre-mena i novca.3.1.1.2.2 Politiki i pravni okviriZa sve dionike koji sudjeluju u procesu planiranja izgradnje BU iznimnoje vano poznavati razliite politike i pravne okvire ve u prvim koraci-ma analize cjelokupne problematike odvodnje i proiavanja otpadnihvoda. Tu se prije svega podrazumijeva poznavanje politike strukture iadministrativnog sustava te naina na koji isti sudjeluju, ne samo u do-noenju odluke o nainu odvodnje i proiavanja otpadnih voda, ve i ukasnijem tijeku pripreme (otkupu zemljita, projektiranju i dr.), graenja ikasnijeg odravanja sustava.Drugi je vaan imbenik vezan uz pravne okvire poznavanje zakon-ske regulative koja se odnosi na zahtijevani standard isputanja proie-nih voda te mjere zatite okolia i ljudskog zdravlja, koje je potrebno ade-kvatno primijeniti u svim fazama realizacije, od pripremnih faza izgradnjeureaja, same izgradnje do njegovog konanog koritenja.22 22. 3.1.1.2.3 Analiza lokalnih prilikaPoznavanje lokalnih prilika odreenog podruja iznimno je vano s as-pekta uspjenog rjeavanja problema proiavanja otpadnih voda. Lo-kalne prilike najee definiraju ogranienja (okvir) unutar kojih je uopemogua primjena pojedinih tehnolokih rjeenja proiavanja, ili, u slu-aju primjene BU, koji je tip uope mogue primijeniti na promatranompodruju. Svi dionici koji sudjeluju u procesu planiranja trebali bi raspolagatikvalitetnom bazom podataka o relevantnim lokalnim prilikama kako bibili u mogunosti procijeniti mogunost i opravdanost primjene BU, doni-jeti odluku o optimalnom tipu BU te razmotriti eventualne probleme kojise mogu pojaviti u bilo kojoj od faza realizacije (izgradnje BU i njegovogkoritenja).Pod relevantnim lokalnim prilikama podrazumijevaju se sljedee: TERENSKE KARAKTERISTIKE Podrazumijevaju poznavanje topografije, klime, geologije, hidro-geologije, osjetljivosti podruja i dr.. Svi navedeni faktori takoersu vani i pri oblikovanju i dimenzioniranju BU. STANDARD I KULTURA IVLJENJA Ukazuju na mogunost i volju lokalnog stanovnitva za plaanjemodreenog tehnolokog rjeenja proiavanja otpadnih voda. Ta-koer, ukazuju i na stupanj prihvaenosti BU od strane lokalnogstanovnitva. Vaan je segment i mogunost zapoljavanja visokoobrazovanog strunog kadra na planiranom ureaju, ukoliko bi serazmiljalo o primjeni sofisticiranog tehnolokog rjeenja s veimudjelom elektrostrojarske opreme. Naime, biljni ureaji funkcio-niraju na principu crne kutije, sadravaju neznatan udio elek-trostrojarske opreme (eventualno manju crpnu stanicu) i iznimnosu jednostavni u pogonu i odravanju, te je kod njih dostatno ho-norarno zapoljavanje osoblja srednje strune spreme na odrava-nju, to pridonosi smanjenju ukupnih trokova poslovanja. Podacivezani uz zdravstvene prilike mogu ukazivati na eventualne pro-bleme koji su u postojeem stanju prisutni u podruju odvodnje iproiavanja te na nunost njihovog uspjenog rjeavanja.23 23. POSTOJEE STANJE IZGRAENOSTI I UPRAVLJANJASUSTAVOM ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustavi javne odvodnje oborinskih i sanitarnih otpadnih voda tepruanje razliitih komunalnih usluga, kojima je cilj zatita ljud-skog zdravlja i okolia, u nadlenosti su javnih komunalnih po-duzea koja se nalaze u vlasnitvu jedinica lokalne uprave i sa-mouprave. Ta su poduzea odgovorna za upravljanje izgraenimsustavima, odnosno za njihovo adekvatno odravanje. Pri odabiruoptimalnog sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda kori-sno je znati kojim se sve djelatnostima nadleno komunalno podu-zee bavi, kako je organizirano, koja je tehnika jedinica odgovor-na za obavljanje pojedinih vrsta komunalnih usluga, raspoloivostljudskih i financijskih resursa, tehniku opremljenost i dr. Korisnoje raspolagati podacima o postojeem stanju izgraenosti sustavajavne odvodnje te nainu konanog zbrinjavanja otpadnih voda.3.1.1.2.4 Postojei planovi odvodnje i proiavanja otpadnih vodaPojedine jedinice lokalne uprave i samouprave raspolau gotovim i usvo-jenim planovima odvodnje otpadnih voda, koji ukljuuju i prethodanodabir tehnolokog rjeenja proiavanja, uz esto neargumentirano fa-voriziranje konvencionalnih rjeenja. Izmjene i dopune postojeih plano-va vremenski su i financijski zahtjevne te se Investitori esto opiru njiho-vim promjenama.Pri donoenju novog plana, u sklopu kojega se planira izgradnja BU,svakako je korisno uzeti u obzir razmatranja iz postojee tehnike doku-mentacije.3.1.1.2.5 Raspoloivost slobodnog prostora za izgradnju biljnih ureajaIzgradnja BU zahtijeva znatno vie slobodnog prostora u odnosu na kon-vencionalna tehnoloka rjeenja proiavanja otpadnih voda, stoga jekorisno ve u poetnim fazama planiranja izgradnje BU sagledati raspo-loivost slobodnog prostora na predvienoj lokaciji za izgradnju ureaja.Pri tome treba razmotriti je li predviena parcela za izgradnju ureajadovoljno velika za izgradnju BU odgovarajueg kapaciteta, te ako nije,ispitati je li okolno zemljite pogodno za eventualan otkup (primjerice,umsko je podruje teko prenamijeniti za izgradnju ureaja) i jesu li vla-snici okolnog zemljita voljni prodati zemljite.24 24. Takoer se predlae ispitati mogunost promjene lokacije za izgrad-nju ureaja u odnosu na prvotno odabranu i planiranu u prostorno planskoj dokumentaciji. Pri analizi potencijalne lokacije za izgradnju BU potrebno je voditirauna o brojnim faktorima koji u odreenoj mjeri mogu ograniiti ispla-tivost i ekoloku opravdanost primjene. Tu se prije svega podrazumijevapristup lokaciji ureaja, mogunost irenja neugodnih mirisa (iskljuivokod BUSV) te mogunosti konane dispozicije proiene vode. U nastav-ku se istiu kriteriji prema kojima je vano vrjednovati potencijalne loka-cije za izgradnju BU: povezivanje ureaja na sustav javne odvodnje (poeljno je osigurati to krai dovodni cjevovod od najnizvodnijeg prikljuenog korisnika do lokacije ureaja za proiavanje), mjerodavna koliina otpadnih voda, udaljenost lokacije ureaja od prikljuka na sustav javne opskrbe elektrinom energijom, pristup lokaciji ureaja, udaljenost lokacije ureaja od centra naselja, struktura i tekstura tla na lokaciji ureaja, blizina povrinskog vodnog sustava, kao potencijalnog prijemnika proienih voda, osjetljivost potencijalnog prijemnika proienih voda, imovinsko-pravni odnosi na lokaciji ureaja, kao i na prostoru predvienom za pristupni put i dr.3.1.1.2.6 Procjena hidraulikog optereenja sustavaOsnova je provoenja procjene hidraulikog optereenja sustava defini-ranje specifinog dotoka otpadnih voda (qspec=l/stanovnikd) na ureajza proiavanje i kretanja broja prikljuenih stanovnika unutar razma-tranog planskog razdoblja. Vrijednost specifinog dotoka otpadnih vodaesto se definira u odnosu na poznate podatke o potronji vode, ukolikosu raspoloivi. Meutim, s obzirom da se svaki ureaj za proiavanjeotpadnih voda dimenzionira za odabrano ili propisano konano planskorazdoblje (20 do 30 godina), potrebno je razmotriti brojne imbenike kojimogu utjecati na poveanje ili smanjenje qspec. Kao primjer navodi se oe-kivano poveanje cijene vode u budunosti, to e zasigurno rezultirati 25 25. smanjenjem potronje vode, a time i dotoka otpadnih voda. Isto tako, teh-noloki razvoj ureaja koji troe vodu (perilica rublja, perilica sua, vodo-kotlia i dr.) usmjeren je prema ostvarenju to vee utede vode. Pogrenom praksom smatra se preuzimanje podataka o veliini doto-ka otpadnih voda iz projektne dokumentacije sustava odvodnje. Naime,brojni su sluajevi kod kojih je u prethodno izraenoj dokumentaciji oda-brana neracionalno visoka vrijednost qspec, a time i mjerodavnog dotokaotpadne vode na ureaj. U sluaju kada je na ureaj predvieno tlanodotjecanje pomou crpne stanice, kao sastavnog dijela sustava odvodnje,mjerodavni dotok otpadne vode na ureaj jednak je kapacitetu crpnestanice. Poeljnom praksom ocjenjuje se ispitivanje krajnjih korisnika onjihovom dosadanjem, ali i planiranom nainu koritenja vode. Pri tomese preporuuje odabrati statistiki reprezentativan uzorak kuanstava teprovesti anketno ispitivanje. Pri procjeni hidraulikog optereenja, uz definiranje qspec, iznimno jevano sagledati i procijeniti kretanje broja prikljuenih stanovnika unu-tar razmatranog planskog razdoblja. Potrebno je detaljnije sagledati po-stojea kretanja broja stanovnika na konkretnom podruju, te analiziratiimbenike koji utjeu na daljnji porast ili smanjenje broja stanovnika. Uzdefiniranje mjerodavnog broja stanovnika, vaan je element i progno-za prikljuenosti stanovnitva na izgraeni sustav odvodnje. S obziromda je primjena BU prvenstveno vezana uz ruralna naselja, pogrenomse dri pretpostavka 100%-tne prikljuenosti stanovnika na sustav javneodvodnje. Dosadanja iskustava u radu brojnih BU ukazuju na problematikuvezanu uz njihovu predimenzioniranost, osobito u podrujima s toplomljetnom klimom i intenzivnom evapotranspiracijom. U sluaju predimen-zioniranosti BU i dueg vremena zadravanja vode od potrebnog, to jeprvenstveno posljedica pogrene procjene hidraulikog optereenja, BUtijekom ljetnih mjeseci moe presuiti, to rezultira odumiranjem movar-ne vegetacije i dugoronim smanjenjem uinkovitosti rada ureaja. Mo-gunost nadoknaivanja vlage podzemnom vodom ne preporuuje se.Razlog je tome mogua promjena reima teenja podzemnih voda. Preliminarna procjena hidraulikog optereenja sustava moe tako-er biti od presudne vanosti pri odabiru optimalnog koncepta i tipa BU,a u odreenim okolnostima moe ak rezultirati i eliminacijom BU kaooptimalnog tehnolokog rjeenja proiavanja. Kao rezime dosadanjih razmatranja, procjena hidraulikog opteree-nja podrazumijeva prikupljanje i definiranje sljedeih parametara:26 26. prikupljanje i obradu meteorolokih podataka (oborine, broj sunih dana, evapotranspiracija i dr.), definiranje mjerodavnog broja stanovnika za konano plansko razdoblje, uz procjenu kretanja broja stanovnika za svakih 5 do 10 godina od sadanjeg trenutka do kraja planskog razdoblja, definiranje potrebnog kapaciteta BU (ekvivalent stanovnika ES) definiranje srednjeg3 dnevnog dotoka sanitarnih otpadnih voda na ureaj (Qsr,dn m /d, m /h), 3 definiranje tuih voda (m3/d, m3/h, l/s), maksimalni satni dotok otpadnih voda na ureaj (qmax,h m3/h, l/s), minimalni satni dotok otpadnih voda na ureaj (qmin,h m3/h, l/s).3.1.1.2.7 Procjena optereenja sustava otpadnom tvariPoznavanje pojedinih pokazatelja kakvoe otpadnih voda preduvjet jeza kvalitetan odabir konceptualnog rjeenja te pravilno oblikovanje i di-menzioniranje BU, stoga je analiza ili procjena kakvoe otpadne vode kojadotjee na planirani BU iznimno vaan element u postupku planiranja irealizacije izgradnje BU.Ukoliko je sustav odvodnje ve izgraen, poeljnom praksom smatrase uzorkovanje otpadne vode na krajnjem dijelu sustava te analiza osnov-nih parametara kakvoe vode. Pri tome se preporuuje mjerenje vrijedno-sti sljedeih parametara: temperature otpadne vode (C), pH vrijednosti (), elektrine provodljivosti (S/cm), ukupne rasprene tvari (mg/l), taloivih krutina (mg/l), BPK5 (mg/l), KPK (mg/l), amonijaka NH4 (mg/l), ukupnog duika TN (mg/l), ukupnog fosfora TP (mg/l). 27 27. Dodatno se preporuuje analizirati i sljedee parametre, osobito akosu na sustav prikljueni gospodarski subjekti (industrijsko postrojenje, re-storani, hoteli, sale za svadbu i dr.): ulja i masti, teke metale (kadmij, krom, olovo, iva, cink i dr.), ostale metale (aluminij, bakar, eljezo i dr.), ostale parametre (nitriti, nitrati, sulfidi, sulfati i dr.). Ukoliko se sustav odvodnje planira graditi paralelno s ureajem zaproiavanje, tada je potrebno izvriti procjenu kakvoe otpadne vode.Procjena kakvoe vode sanitarnih otpadnih voda iz kuanstava vri se natemelju karakteristinih jedininih vrijednosti koncentracija pojedinihpokazatelja izraenih po ES. Potrebno je takoer voditi rauna o specifi-nostima konkretnog sustava u smislu eventualnog prikljuenja na sustavrazliitih gospodarskih te javnih i uslunih djelatnosti (od manjeg obrtni-kog poduzetnitva do manjih industrijskih postrojenja, restorana, hotela,sala za svadbu, kola i dr.). Procjenu kakvoe otpadne vode potrebno jeizvriti za svaku od potencijalnih gospodarskih djelatnosti koju se planirapovezati na zajedniki sustav odvodnje. Pri procjeni optereenja planiranog biljnog ureaja otpadnom tvarineophodno je definirati sljedee karakteristike sirove otpadne vode: maseni dotok organske tvari (kg BPK5/d, kg KPK/d) pri tome jepoeljno razdvojiti udio optereenja od stanovnitva i gospodar-skih djelatnosti, koncentraciju organske tvari (mg BPK5/l, mg KPK/l), maseni dotok rasprene tvari (kg TSS/d), koncentraciju rasprene tvari (mg TSS/l), Ovisno o osjetljivosti prijemnika i traenog stupnja proiavanja,prema potrebi treba definirati sljedee karakteristike sirove otpadne vode: maseni dotok ukupnog duika (kg TN/d), koncentraciju ukupnog duika (mg TN/l), maseni dotok ukupnog fosfora (kg TP/d), koncentraciju ukupnog fosfora (mg TP/l).3.1.1.2.8 Ekonomski aspekt biljnih ureajaPri planiranju izgradnje biljnog ureaja, vano je realno sagledati oeki-vane trokove izgradnje, pogona i odravanja. Raspoloiva financijska28 28. sredstva za izgradnju ureaja za proiavanje, nain financiranja izgrad-nje, ogranienja vezana uz rashode (raspoloiva financijska sredstva zapogon i odravanje ureaja) i brojni drugi ekonomski aspekti trebali bise neizostavno analizirati pri planiranju izgradnje BU. Ukupni trokoviizgradnje, pogona i odravanja mogu znaajno varirati meu pojedinimlokacijama, ovisno o dostupnosti pojedinih materijala, trokovima grae-nja, cijeni energije, uvjetima zatite i dr. Ekonomske analize BU trebale bi ukljuivati sljedee: trokove planiranja, projektiranja i ishoenja potrebnih dozvola, vrijednost zemljita namijenjenog za izgradnju BU, trokove izgradnje BU (ukljuujui pripremne radove, zemljane radove, nabavu, dopremu i ugradnju vodonepropusne geomem- brane, supstrata, cijevnog materijala, izgradnju objekta predtre- tmana, nabavu, dopremu i sadnju movarne vegetacije, mjere zatite od erozije na pokosima nasipa tijekom i nakon izgradnje, ureenje okolia uz postavljanje zatitne ograde du granice par- cele ureaja, uslugu nadzora za vrijeme izgradnje i dr.), trokove pogona i odravanja, trokove praenja uinkovitosti rada ureaja (monitoring).Vezano uz trokove pogona i odravanja BU, ekonomske analize tre-bale bi ukljuivati sljedee: potronju energije, vode i ostalih resursa, troak osoblja koje radi na odravanju BU (redovno odravanje i hitne intervencije), trokoveamortizacije za graevine i elektrostrojarsku opremu (najee se uzima kao postotna vrijednost od ukupne vrijednosti trokova izgradnje), trokove transporta i odlaganja otpadne tvari koja se generira na BU-u (ispranjeni sadraj iz septikog tanka, pokoena movarna vegetacija), trokove laboratorijskih analiza i dr.Relevantna zakonska regulativa te odredbe lokalne zajednice i nad-lenog komunalnog poduzea vezane uz naplatu usluge proiavanjaotpadnih voda takoer se trebaju uzeti u razmatranje. 29 29. 3.2 PODRUJA PRIMJENE BILJNIH UREAJAVelika je prednost BU prilagodljivost razliitim terenskim uvjetima. Ne-ovisno o toj konstataciji, u dosadanjoj su se praksi odreena podrujapokazala iznimno pogodnima za razliku od nekih drugih. Tako se, naprimjer, podruja koja su u prolosti bila zamovarena (trajno presuenamovarna tla) ili pak podruja uz prirodne movare smatraju izuzetnopogodnima za izgradnju BU. Openito se moe izdvojiti nekoliko faktorakoji direktno mogu utjecati na ukupne trokove izgradnje, pogona i odr-avanja te uinkovitost proiavanja. Preporuuje se izbjegavati smjetajBU u depresije u terenu.TOPOGRAFSKE KARAKTERISTIKE. Izgradnji BU pogoduju ravni tereni bezizraenih vertikalnih lomova. BUSV se izvode s ravnim do blago nagnu-tim dnom, za razliku od BUHPT, gdje se dno izvodi pod nagibom od 0,51,0%. Iako se uslijed nepovoljne konfiguracije terena doputaju i veinagibi, obujam zemljanih radova direktno utjee na ukupne trokove iz-gradnje sustava. Kod BUVPT dno bazena izvodi se u horizontalnoj ravni-ni (bez nagiba). Preporuuje se izbjegavanje primjene BU na podruju spadom terena veim od 5,0%.TLO. Karakteristike tla nisu faktor koji direktno ograniava primjenu BU,niti utjee na rad BU i njegovu uinkovitost. U dosadanjoj su se praksi BUpokazali jednako uspjenim i pouzdanim u radu kod tala s meuzrnatom,kao i pukotinskom poroznou. Kod svakog BU potrebno je onemoguitiprocjeivanje neproiene vode u tlo, stoga se tijelo (bazen) svih tipovaBU obvezno oblae vodonepropusnim materijalom (geomembranom ilislabo propusnom glinom) odgovarajuih karakteristika (debljine i sastavaotpornog na otpadne tvari iz otpadne vode). Neovisno o strukturi i tek-sturi tla, predlau se jednaki kriteriji osiguranja vodonepropusnosti BU. Meutim, u odreenim okolnostima karakteristike tla (razina podze-mnih voda i sl.) mogu ograniiti isplativost BU u odnosu na potencijalnatehnoloka rjeenja. Isto tako, kod primjene BU sva je poplavna podrujau pravilu potrebno izbjegavati. U suprotnome, zahtijeva se izgradnja za-titnih graevina, ime se poveavaju ukupni trokovi izgradnje, pogonai odravanja.KLIMA. Dosadanja je praksa pokazala da se BU mogu uspjeno primjenji-vati i u hladnijim klimatskim uvjetima. Ipak, tamo gdje se oekuju relativ-no niske temperature treba biti oprezan, jer se uklanjanje otpadnih tvaritemelji uglavnom na biolokim postupcima proiavanja, ija dinamikaovisi o temperaturi vode. U sluaju da se uslijed niskih temperatura ne30 30. moe ostvariti traena uinkovitost, potrebno je predvidjeti due vrijemezadravanja vode u movari tijekom zimskih mjeseci i izbjegavati koenjevegetacije u jesenskom periodu.3.3 OBLIKOVANJE I DIMENZIONIRANJE BILJNIH UREAJAU ovom poglavlju izdvajaju se najznaajniji aspekti vezani uz oblikovanjei dimenzioniranje BU, uz zasebnu analizu karakteristinih elemenata su-stava. Ovaj prirunik nije zamiljen kao definiranje jednoznanih smjer-nica i tehnikih specifikacija kojih se neophodno pridravati. Navedeniaspekti vezani uz oblikovanje i dimenzioniranje BU vie su usmjereni naizbjegavanje pogreaka koje se pojavljuju u praksi.Neovisno o konceptualnom oblikovanju biljnog ureaja, svaki se bilj-ni ureaj sastoji od najmanje dva karakteristina elementa: objekta predtretmana, tijela (bazena) biljnog ureaja.U nastavku e se zasebno razmotriti svaki od prethodno navedenihelemenata.3.3.1 Predtretman otpadnih voda3.3.1.1 OpenitoPredtretman otpadnih voda ima funkciju prethodnog bistrenja sirove ot-padne vode, odnosno izdvajanja estica rasprene tvari, ulja i masti, prijedotjecanja otpadne vode do BU. Drugim rijeima, prije dotjecanja otpad-ne vode do BU potrebno je osigurati I. stupanj proiavanja. Isputanjesirove otpadne vode u BU, bez prethodnog tretmana, rezultiralo bi uesta-lim zaepljenjem ispune i smanjenom uinkovitosti proiavanja. Uinkovit predtretman otpadnih voda jedan je od osnovnih predu-vjeta uspjenog funkcioniranja BU i postizanja zadovoljavajueg stupnjaproiavanja, uz minimalne napore vezane uz njegovo odravanje. BUPTje tip koji je osobito osjetljiv na uinkovitost predtretmana sirove otpad-ne vode. Naime, kod BUPT bazen je ispunjen poroznom ispunom (sup-stratom). Dosadanja iskustva pokazuju da u sluajevima kod kojih nijeosiguran kvalitetan predtretman otpadne vode vrlo brzo dolazi do sma-njenja hidraulike provodljivosti pa ak i do potpunog zaepljenja ispune.Smanjenje hidraulike provodljivosti rezultira stvaranjem novih obilaznihpravaca kojima voda protjee, smanjujui pri tome korisnu povrinu ure-aja. esto u tim sluajevima dolazi i do isplivavanja neproiene vode31 31. na povrinu terena to je neophodno izbjei. Razmatrajui pojedine tipo-ve BUPT, moe se istaknuti da su BUVPT jo osjetljiviji na uinkovitostpredtretmana jer se radi o supstratima sitnije granulacije (pijesak). Postoje razliita tehnika rjeenja predretmana otpadnih voda, kojase u okviru svjetske prakse uspjeno primjenjuju. U okviru primjene BUu funkciji proiavanja otpadnih voda iz ruralnih naselja (manjeg kapa-citeta), istiu se Imhofov talonik i septiki tank kao dva tehnika rjeenjakoja se najee koriste i prostorno se smjetaju uz sam BU. S obzirom dase kod BU openito koristi neznatan udio elektrostrojarske opreme, tre-balo bi i kod predtretmana opremu izbjegavati, osim u sluajevima gdjepostoji potpuna opravdanost primjene takvih rjeenja, odnosno, gdje nijemogue ostvariti traenu uinkovitost predtretmana bez primjene elek-trostrojarske opreme. Isto tako, Imhofov talonik dri se slabijim rjee-njem. U sluaju primjene tlane kanalizacije (kod koje se kuni prikljuakizvodi sa septikim tankom) ili gravitacijske kanalizacije malih profila ufunkciji odvodnje otpadnih voda do BU, nije potrebno osigurati dodatnipredtretman na BU (uz pretpostavku kvalitetnog odravanja i kontrolerada septikih tankova kod kunih prikljuaka), ve se voda iz sustavaodvodnje tog tipa ulijeva direktno u BU. Svaki oblik predtretmana sirove otpadne vode uz visoki e stupanjuklanjanja rasprene tvari, estica ulja i masti, osigurati i djelomino ukla-njanje ostalih otpadnih tvari (organske tvari, ukupnog fosfora i duika).Uinkovitost uklanjanja pojedine otpadne tvari nije jednoznano odre-ena odabirom tipa predtretmana i ovisi o brojnim faktorima. Primjerice,duim vremenom zadravanja otpadne vode u septikom tanku, vie ese ukloniti organsko oneienje. Navedeno je takoer potrebno uzeti urazmatranje pri oblikovanju i dimenzioniranju BU.3.3.1.2 Septiki tankSeptiki tank preporuuje se izvesti kao zatvoren viekomorni spremnik(s dvije ili tri komore) u koji se iz sustava javne odvodnje ulijeva sirovaotpadna voda. Duljim zadravanjem otpadne vode u septikom tanku omoguavase taloenje krutih estica (teih od vode) koje se kao mulj nakupljaju nadnu tanka. Istovremeno dolazi i do isplivavanja estica lakih od vode(ulja i masti) koje se nakupljaju na povrini. Time se osigurava znaajnouklanjanje ukupne suspendirane tvari te estica ulja i masti. Uz navedeno, u septikom tanku odvijaju se i bioloki procesi raz-gradnje organske tvari. Zbog nedostatka kisika u tanku odvijaju se anae-robni procesi razgradnje. Bioloka aktivnost mikroorganizama izraena je32 32. po itavoj dubini tanka, ukljuujui i pridneni sloj istaloenoga mulja. Kaoposljedica anaerobne razgradnje mulja na dnu tanka, njegova se koliinasmanji i do etiri puta i on poprima crnu boju. Dodatno taloenje i proiavanje dogaa se u drugoj i treoj komori,koje su povezane na nain koji sprjeava odnoenje isplivanog i istaloe-nog materijala iz komore u komoru. S obzirom na neujednaeno dotjecanje otpadne vode, septiki tankslui i kao spremnik za ujednaavanje dotoka. Anaerobnom razgradnjom vri se mineralizacija organske tvari u ot-padnoj vodi i ona se bistri. Izbistrena se voda dalje ulijeva u crpni bazen(crpno okno) iz kojega se najee pomou crpke transportira dalje krozsustav u smjeru tijela BU. Uinkovitost proiavanja otpadne vode u septikom tanku razliitaje za pojedine pokazatelje kakvoe vode. Pravilnim oblikovanjem, dimen-zioniranjem i izvoenjem septikog tanka mogu se postii sljedee uin-kovitosti proiavanja: BPK5: 2550%, TSS: 5070%, TN: 10%, TP: 10%, ulja i masti: 70%.3.3.1.2.1 Oblikovanje Septiki tank izvodi se kao viekomorni spremnik koji ima svoj uljev,otvor za povremeno pranjenje (revizijski otvor), uronjene pregrade zazadravanje mulja i kore, te otvore ili proreze. Izvedba septikih tankovakao viekomornih objekata pokazala se u praksi potpuno opravdanom zaosiguranje uinkovitog rada i manjim naporima vezanim uz odravanje.Komore unutar tanka serijski su povezane na nain da otpadna voda teeiz uljevne prema izljevnoj komori. Sirova otpadna voda se u septiki tank ulijeva u njegovu prvu ko-moru. Dotjecanje u tank moe biti slobodno ili uronjeno. Preporuuje seuronjeno dotjecanje kod kojega se koristi oblikovni T-komad (SLIKA 31) kojije s donje strane uronjen u sredinji sloj vode, a s gornje strane slobodanzbog lakeg odravanja (u sluaju zaepljenja lake se isti). 33 33. Uronjeno dotjecanje unutar sredinjeg dijela vodnog stupca u prvojkomori septikog tanka, kao i promjena smjera toka otpadne vode (naoblikovnom T-komadu), rezultira smanjenjem brzine dotjecanja i ne uz-burkava sadraj prve komore tanka, koja je ujedno najvie optereenaotpadnom tvari i s najintenzivnijim taloenjem. Isto tako, kako se sirovaotpadna voda ulijeva u tank u zoni bistrenja, krai je put taloenja i ispli-vavanja estica, ime se poveava uinkovitost septikog tanka. Minimal-na veliina cijevnog profila kod oblikovnog T-komada je DN 150. Slika 31: ULJEVNI DIO SEPTIKOG TANKA Rezervni volumen Zona pjene Zona bistrenja Zona muljaKomore septikog tanka meusobno su razdvojene pregradama. Pre-grade se obino izrauju od istog materijala kao i sam septiki tank: armi-ranog betona, poliestera, PEHD i dr.. Kroz pregrade je mogue ostvarenjeteenja iz jedne u drugu komoru na dva naina. Prvi je nain uz izvedbuproreza na pregradama (SLIKA 32). Drugi je nain postavljanje H-cijevneveze (SLIKA 33). Pri tome veliina cijevnog profila ne bi trebala biti manjaod DN 150. Cijevi su s donje strane uronjene u zonu bistrenja, dok su sgornje slobodne kako bi omoguile lake odravanje (ienje). Prorezi iliH-cijevne veze uvijek se izvode u nasuprotnim uglovima poprenih zido-va tanka kako bi se izbjeglo teenje preacem i produila duljina taloenja.Sve pregrade unutar septikog tanka s gornje strane trebaju biti otvorene,kako bi se du cjelokupne povrine tanka omoguilo strujanje zraka iznadpovrine vode, a samim time osiguralo adekvatno prozraivanje septikogtanka.34 34. Slika 32: URONJENA PREGRADA S PROREZIMAIzbistrena i djelomino proiena otpadna voda iz septikog tankatransportira se do BU. Ovisno o terenskim prilikama i konceptu cjelo-kupnog ureaja za proiavanje, istjecanje iz septikog tanka moe bitigravitacijsko i tlano. U potonjem sluaju, u posljednju komoru septikogtanka ugrauju se crpke pomou kojih se otpadna voda tlai do BU. Uztom sluaju septiki tank (osobito kod sustava veeg kapaciteta) moe seoblikovati i s etiri komore, gdje je posljednja komora u funkciji crpnogbazena i u nju se ugrauju crpke. Pri tome se kod povezivanja posljednjekomore s prethodnom preporuuje ostvarivanje veze pomou oblikovnogT-komada (slino kao kod uljevnog dijela), to je prikazano na SLICI 34.Veliina cijevnog profila ne bi trebala biti manja od DN 150. Slika 33: URONJENA PREGRADA Slika 34: POVEZIVANJE POSLJEDNJE KO- S H-CIJEVNIM PRELJEVOMMORE (CRPNOG BAZENA) S PRET- IZMEU DVIJE KOMORE HODNOM (VAN DEUN ET AL., 2010) 35 35. 3.3.1.2.2 DimenzioniranjeIspravno dimenzioniran septiki tank jamstvo je njegova uspjenog funk-cioniranja. Drugim rijeima, tank mora osigurati odreenu uinkovitostproiavanja, odnosno istjecanje izbistrene vode, osloboene krutih i pli-vajuih estica i dijela organskog optereenja. U septikom tanku moraju se osigurati dovoljno male brzine kretanjavode kako bi taloenje bilo to uinkovitije, a istaloene estice se neeispirati iz tanka. Zbog toga se septiki tank dimenzionira u odnosu namjerodavni dotok koji ini srednji dnevni dotok otpadnih voda iz kuan-stava i privrede Qsr,dn, uvean za tue vode i vrijeme zadravanja ot-padne vode u tanku. Potrebni korisni volumen tanka (dio kojega zatvarapovrina vodnog lica u tanku sa zidovima i dnom tanka) proraunava sepomou sljedeeg izraza: Vpotr(m3)=[Qsr,dn,stan (m3/d)+Qsr,dn,privreda(m3/d)+Qtue(m3/d)] t(d) Neovisno o veliini utvrenoj pomou navedenog izraza, korisni vo-lumen tanka ne bi smio biti manji od 0,3 m3/ES. Prema nekim autorima,idealna veliina septikog tanka iznosi 0,6 m3/ES. Kod manjih sustava (narazini jednog ili vie povezanih kuanstava) minimalni korisni volumentanka iznosi 3,0 m3. Ukupni volumen tanka proraunava se na nain da se prethodnoizraunatom korisnom volumenu dodaje 1530% slobodnog prostora, kojiomoguava adekvatno prozraivanje tanka, a ujedno kao rezervni volu-men slui i za ujednaavanje dotoka. Due vrijeme zadravanja otpadne vode u tanku rezultira boljimuinkom proiavanja, ali zahtijeva vei volumen to znai poveanuukupnu investiciju. Potrebno je stoga pronai optimalan odnos izmeuuinkovitosti proiavanja i trokova izvedbe. Septiki se tank obino di-menzionira za vrijeme zadravanja 24 dana. Vrijeme zadravanja od 2dana preporuuje se uzeti kao mjerodavno kod ureaja veeg kapaciteta(nekoliko stotina ekvivalent stanovnika), dok je odabir vremena zadra-vanja od 4 dana karakteristian za manje sustave. Kod septikih tankova s veim brojem komora pogreno je dimenzi-onirati sve komore jednakih volumena. Isto tako, ne postoji jedinstvenaformula za dimenzioniranje komora, koja je primjenjiva za sve potenci-jalne oblike. Na temelju dosadanjih iskustava u radu dvokomornih sep-tikih tankova, optimalnim se pokazao odabir volumena prve (uljevne)komore u iznosu 75% od prethodno proraunatog i usvojenog ukupnog36 36. volumena septikog tanka. Kod trokomornih septikih tankova volumenprve komore odabire se unutar raspona 5060% od ukupnog volumenaseptikog tanka, a preostale dvije komore su jednakih kapaciteta, 2025%od ukupnog volumena septikog tanka. U pogledu definiranja dubine vode u septikom tanku, minimalnapotrebna dubina, neovisno o veliini tanka, iznosi 1,5 m. Takoer, ne pre-poruuju se dubine vee od 3,0 m. Odabir optimalne dubine vode u tankuovisi o brojnim faktorima, meu kojima se istiu ukupni kapacitet tanka(to je vei tank, poeljne su vee dubine vode), terenske prilike (geolokii hidrogeoloki uvjeti) i dr. Dimenzioniranje septikog tanka ukljuuje i definiranje njegove du-ine i irine. Kako bi se osigurao to dui put vode kroz septiki tank,a samim time i vea uinkovitost izdvajanja otpadne tvari, septiki tankoblikuje se kao izduena graevina. Pri tome je duina tanka viestrukovea u odnosu na irinu. Optimalni odnos duine i irine je 3:1. Uz utvrivanje dimenzija septikog tanka, kojima e se osigurati tra-ena uinkovitost, dimenzioniranje podrazumijeva i izradu statikog pro-rauna kojemu je cilj utvrivanje potrebne debljine armiranobetonskogdna, vanjskih zidova, unutranjih pregrada, pokrovne ploe, zidova revi-zijskih okana i dr. S obzirom da se septiki tankovi izvode kao podzemnegraevine vee dubine, za potrebe izrade statikog prorauna potrebno jena mikrolokaciji provesti geomehanike istrane radove. esto se u praksitijekom izvoenja dubljih podzemnih graevina i njihovog koritenja po-javljuju problemi s visokom razinom podzemnih voda i uzgonom. Septi-ki je tank specifina graevina koja je u normalnim pogonskim uvjetimaveim dijelom ispunjena vodom (7085% ispunjenosti) i sile uzgona kojedjeluju na dno septikog tanka su male. Meutim, za potrebe redovnogodravanja, septiki tank povremeno se prazni (Poglavlje 3.3.1.2.3). U slu-aju pranjenja septikog tanka pri pojavi visoke razine podzemnih voda,sile uzgona mogu naruiti stabilnost graevine, stoga se pri izradi stati-kog prorauna (osobito u sluaju izgradnje septikih tankova na podrujusa sezonski visokim razinama podzemnih voda) kao mjerodavan scenarijuzima razina podzemnih voda u razini s povrinom terena.3.3.1.2.3 Pranjenje septikog tankaUslijed taloenja i isplivavanja s vremenom se poveavaju koliine muljai pjene, stoga je potrebno povremeno prazniti tank. Vremenski period iz-meu dvaju pranjenja ovisi o kapacitetu tanka, odnosno broju prikljue-nih stanovnika. Vremenski interval pranjenja tanka treba biti u granica-ma prihvatljivosti, to znai da je potrebno nai optimalan odnos izmeu 37 37. funkcionalnosti (vremena potrebnog za truljenje mulja) i ekonominosti(uestalosti pranjenja tanka). Naime, septiki tankovi u kojima bi se ot-padna voda proiavala do netruljivosti bili bi neekonomini jer zahti-jevaju relativno duga vremena zadravanja vode. Uestala pranjenjaseptikih tankova imala bi za posljedicu poveanje trokova odravanja.Ovisnost vremenskih intervala pranjenja o broju prikljuenih stanovni-ka i kapacitetu tanka prikazana je u TABLICI 31. Tablica 31: VREMENSKI INTERVAL PRANJENJA SEPTIKOG TANKA (VAN DEUN ET AL., 2006) Prosjena veliina kuanstava (broj stanovnika po kuanstvu) 12 3 4 5 6 7 8 9+ VeliinaseptikogVremenski period izmeu dva pranjenja septikog tanka (godina) tanka (l) 2.000 5,82,6 1,51,0 0,7 0,4 0,3 0,20,1 3.000 9,14,2 2,61,8 1,3 1,0 0,7 0,60,4 3.50011,05,2 3,3 2,31,7 1,3 1,0 0,80,7 4.00012,45,9 3,7 2,62,0 1,5 1,2 1,00,8 4.70015,67,5 4,8 3,42,6 2,0 1,7 1,41,2 5.50018,99,1 5,9 4,23,3 2,6 2,1 1,81,5 6.50022,1 10,7 6,9 5,03,9 3,1 2,6 2,21,9 7.50025,4 12,4 8,1 5,94,5 3,7 3,1 2,62,2 8.50028,6 14,0 9,1 6,75,2 4,2 3,5 3,02,9 9.50031,9 15,610,2 7,55,9 4,8 4,0 3,53,038 38. 3.3.2 Biljni ureaj3.3.2.1 OpenitoSmjernice za oblikovanje i dimenzioniranje BU razvijaju se dugi niz godi-na. Iako su razvoju prethodila brojna laboratorijska i terenska ispitivanja,do danas nisu usvojene jedinstvene smjernice za dimenzioniranje. Poje-dine zemlje svijeta usvojile su razliite smjernice za odreivanje pojedinihparametara, odnosno oblikovanja i dimenzioniranja pojedinih elemenataBU (Vymazal et al., 2008). Razvoj novih smjernica vezanih za oblikovanjei dimenzioniranje, kojima se usavrava njihov rad s ciljem postizanja veeuinkovitosti i vee pouzdanosti u radu, traje i danas. Oblikovanje i dimenzioniranje BU prije svega ovisi o odabiru tipaBU. Za svaki tip (BUSV, BUVPT, BUHPT, HBU) u praksi se koriste razliitesmjernice za oblikovanje i dimenzioniranje. Isto tako, smjernice za oblikovanje i dimenzioniranje pojedinih tipovaBU nisu jednoznane. Pod tim se naglaava prisutnost brojnih utjecajnihimbenika koje je potrebno sagledati i vrjednovati te u odnosu na njihizabrati odgovarajue smjernice koje su se u dosadanjoj praksi pokazalepouzdanima. Primjerice, razlikuju se smjernice kod dimenzioniranja BU uhladnijim i toplijim klimatskim predjelima. Takoer su razliite smjerniceza dimenzioniranje BU kod kojih se eli ostvariti II. ili III. stupanj ienja.Smjernice za dimenzioniranje BU mogu se razlikovati i u odnosu na ka-kvou sirove otpadne vode. Analizirajui dosadanju praksu, uoava se potencijalni problem kojiproizlazi iz bojazni projektanata da poddimenzioniraju tijelo BU te su e-sto predimenzionirani u odnosu na realne potrebe (Kadlec and Wallace,2009). Nepotrebnim poveanjem povrine BU poveavaju se negativniuinci smrzavanja vode u ureaju tijekom zimskog perioda, a evapotran-spiracija i gubitak vode u ureaju tijekom ljetnog perioda. Izgradnja BU-HPT s prevelikim omjerom duljine i irine poveava hidrauliko optere-enje i optereenje otpadnom tvari poprenog presjeka, to moe dovestido zaepljenja supstrata. Poveanjem dubine tijela BU, uz istu veliinupovrine, poveava se vrijeme zadravanja vode u ureaju koje, zbogdjelovanja evapotranspiracije, moe rezultirati gubitkom vode u ureaju,odumiranjem vegetacije i smanjenim uinkom proiavanja. Veliki broj razliitih smjernica za dimenzioniranje BU saet je u broj-nim radovima: Cooper (2005), Vymazal et al. (2008), Kadlec and Wallace(2009) i dr. esto su smjernice definirane u pojednostavljenom obliku kaojednostavna pravila (eng. rule of thumb). esto se dogaa da projektan-ti u nedostatku znanja ili volje za provoenjem detaljnijih analiza odabiru 39 39. upravo ta jednostavna pravila pri dimenzioniranju ureaja nevodei pritome rauna o utjecaju razliitih faktora i primjerenosti tih pravila na kon-kretnom sluaju. Primjerice, Brix i Johansen (2004) kod utvrivanja po-trebne povrine BUVPT definirali su jednostavno pravilo prema kojem sepovrina ureaja A (m2), rauna kao trostruki umnoak broja ekvivalentstanovnika s iskljuivim ciljem postizanja 95%-tnog uklanjanja BPK5 i tokod primjene BUVPT u umjerenom klimatskom pojasu. Prema njema-kim smjernicama (DWA, 2006) potrebna povrina BUVPT izrauna se iz:A(m2)=4ES(ekvivalent stanovnik),neovisno o utjecajnim imbenicima. Vano je imati u vidu injenicu da subrojna jednostavna pravila definirana na temelju prikupljenih iskustavau radu postojeih BU, za koja su karakteristine odgovarajue klimatskeprilike i za koje je traena odgovarajua kakvoa proiene vode. Stogase projektantima savjetuje velika doza opreza pri koritenju jednostavnihpravila za dimenzioniranje BU.Uz jednostavna pravila, pri dimenzioniranju BUHPT koriste se i odre-eni empirijski izrazi (jednadbe). Njihovom koritenju treba pristupitivrlo oprezno jer nisu svi izrazi u jednakoj mjeri primjenjivi u svim uvjeti-ma primjene BUHPT i ne moraju odgovarati specifinostima primjene nakonkretnoj lokaciji. Jedan je od najee koritenih izraza jednadba pr-vog reda za klipno teenje (eng. first-order plug-flow model), prema Kad-lec i Knight (1996). Osobito se preporuuje oprez pri odabiru konstantepovrinske reakcije jer vrijednost iste u znaajnoj mjeri utjee na potrebnuveliinu povrine BUHPT te postoji veliki rizik od predimenzioniranja ilipoddimenzioniranja. S obzirom da temperatura vode utjee na dinami-ku biolokih procesa razgradnje, vrijednost konstante povrinske reakcijeovisna je o temperaturi vode. Takoer je dokazano da vrijednost konstan-te povrinske reakcije raste s porastom hidraulikog optereenja te opte-reenja otpadnom tvari.U ovom priruniku nee se izdvajati ni jedno jednostavno pravilo zadimenzioniranje BU, jer primjerenost njihove primjene ovisi o brojnimimbenicima (klimi, kakvoi sirove otpadne vode, kakvoi proienevode, tipu prijemnika, osjetljivosti podruja i dr.). Isto tako, nee se izdvo-jiti ni jedan izraz (jednadba), jer se u njima pojavljuju parametri u oblikukonstanti, koeficijenata i eksponenata ije vrijednosti ovise o klimatskimprilikama (temperatura i dr.), ulaznom optereenju i dr.Sve utjecajne imbenike potrebno je uzeti u razmatranje i u odnosu nanjih projektirati BU. Ovaj prirunik sadri ope smjernice kojih se poelj-no pridravati kao preporuku autora, neovisno o utjecajnim imbenicima.40 40. Oblikovanju i dimenzioniranju BU prethodi odabir optimalnog tipaBU (BUSV, BUVPT, BUHPT, HBU). Nakon odabira tipa BU, slijedi njegovooblikovanje i dimenzioniranje. U prvoj fazi projektiranja BU potrebno je imati u vidu kakvou siroveotpadne vode te zahtijevani stupanj proiavanja i nastojanje za postiza-njem odgovarajue kakvoe proiene vode (efluenta). Ukoliko postojiinteres za ponovnim koritenjem efluenta, potrebno je definirati za kojunamjenu e se efluent koristiti, dinamiku koritenja efluenta (tijekom ci-jele godine ili samo pojedinih godinjih razdoblja i dr.). Navedeni faktorive u poetku mogu ograniiti primjenu pojedinih tipova BU ili moguukazivati na prednosti pojedinih tipova. Vanim segmentom smatra se i raspoloivost slobodnog prostora zaizgradnju BU. Vezano uz terenske prilike koje mogu ograniiti isplativosti opravdanost primjene pojedinih tipova BU izdvaja se konfiguracija tere-na (horizontalno poloena parcela ili pod nagibom) i mogunost povezi-vanja na distribucijski sustav elektrine energije. Pojedine konfiguracije BU (npr. hibridni sustavi) s veim udjelomelektrostrojarske opreme mogu zahtijevati neto veu strunost u pogle-du kontrole rada i odravanja sustava. Pri tome se preporuuje savjetovatis investitorom i pravnim tijelom koje e upravljati izgraenim BU, vezanouz eljeni nain rada i odravanje. Osnovu projektiranja svakog ureaja za proiavanje otpadnih voda,pa tako i BU predstavlja definiranje potrebnog kapaciteta. Pri tome je odiznimne vanosti izvriti procjenu broja prikljuenih korisnika i dinamikenjihovog prikljuivanja unutar odabranog projektnog razdoblja. Pri definiranju hidraulikog optereenja vano je predvidjeti i dina-miku dotoka otpadne vode na ureaj. Primjerice, kod BUVPT je vanoosigurati isprekidano dotjecanje otpadne vode i stoga je s ciljem optimal-nog dimenzioniranja distribucijske mree, ukljuujui i pripadne elek-trostrojarske opreme, vano poznavati i dinamiku dotoka otpadne vode.Uz definiranje koncentracija ulaznog optereenja, potrebno je definirati imasene dotoke za kljune pokazatelje kakvoe vode (BPK5, KPK, ukupniduik, ukupni fosfor) ili neke druge pokazatelje koji se ele ukloniti. Pridefiniranju ulaznog optereenja otpadnom tvari, vano je imati u vidui uinkovitost uklanjanja pojedinih parametara u sklopu predtretmana(septiki tank). Nakon definiranja ulaznih optereenja, preporuuje se pregled lite-rature, odnosno istraivanje rezultata recentnih znanstvenih i strunihistraivanja na BU koji su priblino jednako optereeni otpadnom tvari ikoji su izgraeni u istim klimatskim prilikama.41 41. Poeljnim se smatra oblikovanje i dimenzioniranje BU koji e u pogo-nu imati minimalne energetske zahtjeve, ako je mogue, bez elektrostro-jarske opreme i potrebe za izvorom elektrine energije. Potrebno je raspolagati meteorolokim podacima s najblie postaje uodnosu na lokaciju planiranog ureaja. Podaci o vjetru (smjer i jaina),temperaturi, oborinama, vani su parametri pri odabiru debljine supstra-ta, oblikovanja i dimenzioniranja distribucijskih elemenata i izljevnog di-jela, prostornog smjetaja ureaja s ciljem sprjeavanja irenja neugodnihmirisa prema zoni stanovanja i dr.. Kod sustava veeg kapaciteta (nekoliko stotina ES) preporuuje seizbjegavati izgradnju BU s jednim bazenom velike povrine. U tom se slu-aju preporuuje izvoenje veeg broja manjih bazena koji e biti pove-zani serijski ili paralelno. Poveanjem povrine bazena BU, poveava sesloenost njegove izgradnje, pogona i odravanja. Meutim, u pojedinimsluajevima terenske prilike mogu ograniiti mogunost izvedbe veegbroja manjih bazena. Ograniavajui faktor mogu biti i karakteristike ot-padnih voda (hidrauliko optereenje veliina i dinamika dotjecanja).Takoer, kod izvedbe BU s veim brojem paralelno povezanih bazena,znatno je sloeniji sustav raspodjele i distribucije dotoka otpadne vode.Potrebno je osigurati ravnomjernu raspodjelu dotoka u svaki bazen BU,to zahtijeva konstantno provoenje kvalitetnije kontrole rada i odrava-nja BU. Namjera je pojedinih investitora imati to jednostavniji ureaj,vezano za njegov pogon i odravanje. Ukoliko se BU oblikuje s vie serijski ili paralelno povezanih bazena,potrebno je voditi rauna da se izmeu pojedinih bazena ostvari dovoljnoslobodnog prostora za neometan pristup zaposlenicima svim dijelovimaureaja, a vezano uz uzorkovanje, redovito odravanje svih dijelova ure-aja ili eventualno uklanjanje kvarova. Iako su s aspekta pogona i odravanja BU iznimno jednostavna teh-noloka rjeenja proiavanja otpadnih voda, njihovo oblikovanje i di-menzioniranje iznimno je zahtjevno i potreban je visok stupanj strunosti(teoretske i praktine) da bi se izradio kvalitetan projekt. U suprotnome,velik je rizik da BU nee funkcionirati na eljen nain. Dosadanja je prak-sa pokazala da izgraeni BU, koji su projektirani od strane projektanatabez iskustva, esto u poetku izgledaju divno i postiu odgovarajue re-zultate. Meutim, nakon nekog vremena (ve u prvih nekoliko godina)poinju se sve intenzivnije javljati problemi (zaepljenje ispune, ispliva-vanja neproiene vode na povrinu terena, odumiranje movarne ve-getacije, irenje neugodnih mirisa i dr.), to u konanici rezultira manjimuinkom proiavanja od onog koji je zahtijevan. Takvom praksom irise negativna slika o primjeni BU meu dionicima i navodi na pogrenezakljuke da BU treba izbjegavati.42 42. Takoer, pogrean je dojam da bi BU trebao projektirati iskljuivostruni kadar iz podruja graevinarstva. U odnosu na sloenost brojnihfizikalnih, biolokih i kemijskih procesa koji sudjeluju u procesu proia-vanja otpadne vode unutar tijela BU, uz istovremenu interakciju movar-ne vegetacije i nastojanja za to boljim estetskim uklapanjem u okoli, prioblikovanju i dimenzioniranju BU preporuuje se multidisciplinaran pri-stup, koji bi povezao vei broj strunjaka iz razliitih podruja (graevi-narstva, kemijskog inenjerstva i tehnologije, biologije, ureenja okolia).3.3.2.2 Oblikovanje i dimenzioniranje BUHPTBUHPT se moe podijeliti u tri karakteristine zone uljevni dio, sredinjifiltarski dio i izljevni dio (SLIKA 35). Sve tri zone zajedno ine tijelo BUHPT. Oblikovanje i dimenzioniranje tijela BUHPT prije svega podrazumi-jeva definiranje njegove povrine te njegovih dimenzija duljine, irine,dubine, uzdunog pada dna. Prethodno je u Poglavlju 3.3.2.1 istaknuto dautvrivanje veliine povrine nije jednostavan i jednoznaan proces, ve se Slika 35: SHEMATSKI PRIKAZ BUHPT S KARAKTERISTINIM ELEMENTIMA (VAN DEUN ET AL., 2012)Sredinji Uljevni dio Vegetacija filtarski dioIzljevni dio(ljunana ispuna) Kontrolno izljevno oknoVodonepropusna geomembrana Odzrana cijevDrenana cijev Revizijski otvor Distribucijski cjevovod Izljevni cjevovod 43 43. zahtijeva dobro poznavanje svih utjecajnih imbenika i dobro poznavanjeproblematike vezane uz biljne ureaje. Takoer, preporuuje se pregledrecentnih znanstvenih i strunih istraivanja. esto je i utvrivanje potreb-ne povrine BUHPT iteracijski proces gdje se poetno odabrana veliinapovrine poveava ili smanjuje u odnosu na kasniji tijek dimenzioniranja(utvrivanja potrebne duljine, irine i dubine ureaja. U svakom sluaju,nakon utvrivanja veliine povrine, slijedi odabir duine i irine BUHPT. Odnos duine i irine (L/B) moe se kretati unutar raspona 1:3 do 5:1.Korektnost odabranog odnosa L/B moe se provjeriti koritenjem Darcye-ve jednadbe, koja definira maksimalno doputeno hidrauliko opteree-nje za koje je omoguena normalna protonost kroz poroznu ispunu i kodkojega ne dolazi do isplivavanja vode na povrinu terena. Minimalna duina BUHPT, neovisno o njegovom kapacitetu, iznosi6,0 m. Maksimalna doputena irina nije propisana, ali nalazi se u funkcijihidraulikog optereenja i uvjeta ravnomjerne distribucije vode po itavojirini BUHPT. Potrebna dubina vode kod BUHPT, uvjetovana je razliitim faktorima,meu kojima najvei utjecaj ima dubina prodiranja korijenja odabrane ve-getacije. Tako se, primjerice, kod primjene odreenih vrsta movarne ve-getacije, poput trske s mjerodavnom dubinom prodiranja korijenja veomod 0,6 m, odabiru dubine u rasponu (0,60,9 m). Minimalne dubine BU-HPT koje se koriste u praksi iznose 0,3 m i svojstvene su vegetaciji plitkograsta korijenja poput rogoza i dr. Definiranje potrebne dubine movarepoinje od njezinog uljevnog dijela. Naime, dubina BUHPT je promje-njiva veliina, s obzirom da se BUHPT izvodi s uzdunim padom dna oduljeva prema izljevu. Uzduni pad dna BUHPT najee se odabire unutar raspona 0,51,0%. Vrijeme zadravanja vode u BUHPT takoer je vaan faktor kojiutjee na ispravnost rada cijelog sustava i postizanje traene uinkovito-sti proiavanja. Optimalno vrijeme zadravanja vode u BUHPT ovisi obrojnim faktorima, ali najee se kree unutar raspona od 4 do 5 dana.Uljevni (distribucijski) dioOblikovanje i dimenzioniranje uljevnog dijela u sklopu kojega se pret-hodno izbistrena otpadna voda distribuira u tijelo BUHPT, podrazumi-jeva odabir profila distribucijske cijevi, broja otvora kroz koje se otpadnavoda izljeva u tijelo BUHPT, veliine otvora (perforacija) i meusobnograzmaka otvora. Vaan je faktor pri oblikovanju i dimenzioniranju uljev-nog dijela i nain dotjecanja otpadne vode nakon predtretmana tlanoili gravitacijsko.44 44. Slika 36: OBLIKOVANJE ULJEVNOG (DISTRIBUCIJSKOG) DIJELA KOD BUHPT TLOCRT PRESJEK Distribucijski cjevovod Kamena ispunaljunak Svi navedeni parametri definiraju se u sklopu hidraulikog proraunana nain da se prije svega osigura ravnomjerna raspodjela dotoka otpad-ne vode po itavoj irini BUHPT. Distribucijski se cjevovod preporuujepoloiti horizontalno, iako je mogue i njegovo polaganje s uzdunim pa-dom prema krajevima. Distribucijski cjevovod polae se u povrinski dio uljevnog dijela. Vano je pri oblikovanju distribucijskog cjevovoda voditi rauna i o ugradnjirevizijskih otvora. Revizijski otvori postavljaju se na odgovarajuim raz-macima na nain da se kroz njih omogui pristup distribucijskom cjevo-vodu i njegovo adekvatno odravanje. S obzirom da otpadna voda nakonpredtretmana nije u potpunosti osloboena suspendirane tvari, mogueje povremeno zaepljenje pojedinih otvora na distribucijskom cjevovodu,to rezultira nejednolikom raspodjelom dotoka po itavoj irini BUHPT.Sve je otvore na distribucijskom cjevovodu potrebno konstantno odra-vati slobodnima, te izbjei njihovo dugotrajno zaepljenje. Nepoeljnimse takoer smatra i taloenje suspendirane tvari u distribucijskom cjevo-vodu, stoga je preko revizijskih otvora omoguen jednostavan pristup iienje distribucijskog cjevovoda. Veliina profila revizijskih otvora najee je jednaka profilu distribu-cijskog cjevovoda na koji se prikljuuju. Revizijski otvori s gornje se stranezatvaraju kapama. Uz distribucijski cjevovod s revizijskim otvorima uljevni dio karak-terizira porozna ispuna od krupnog ljunka ili kamena. Duina uljevnogdijela s ispunom krupnije granulacije ovisi o ukupnoj veliini (prije svega 45 45. duini) BUHPT. to je BUHPT vei, odabire se vea duljina uljevnog dije-la. Minimalna duljina uljevnog dijela iznosi 1,0 m. Distribucijski cjevovodi preporuuju se nasipati u sloju od minimalno20 cm iznad tjemena cijevi. Slika 37: DODATNI ELEMENTI ULJEVNOG (DISTRIBUCIJSKOG) DIJELA KOD BUHPT(VAN DEUN ET AL., 2012) Revizijski otvor Distribucijski cjevovod Distribucijski cjevovod Revizijski otvor46 46. Izljevni (drenani) dioOblikovanje i dimenzioniranje izljevnog dijela u sklopu kojega se proi-ena voda drenira i odvodi iz tijela BUHPT, podrazumijeva odabir profiladrenanih i izljevnih cijevi te cijevi za prozraivanje. Potrebno je takoerdimenzionirati i kontrolno izljevno okno. Drenane cijevi polau se pri dnu izljevnog dijela BUHPT, i to hori-zontalno, bez uzdunih padova. Minimalna veliina profila drenanih iizljevnih cijevi je DN 100. Vano je pri oblikovanju izljevnog dijela voditi rauna i o ugradnji ci-jevi za prozraivanje, koje se ugrauju na drenani cjevovod. Uloga cijeviza prozraivanje je da se kroz njih osigura dodatno prozraivanje ispune.Cijevi za prozraivanje obvezno se ugrauju u produetku drenane cije-vi s njezina oba kraja, a prema potrebi ugrauju se i du drenane cijevi(okomito na njih i uz pokos nasipa do iznad povrine) na odgovarajuimrazmacima, ovisno o ukupnoj duini drenane cijevi. Cijevi za prozrai-vanje izvode se od jednakog profila kao i drenana cijev na koju se pri-kljuuju. Cijevi za prozraivanje s gornje se strane zatvaraju perforiranimkapama. Na drenani cjevovod, koji se polae po itavoj irini dna BUHPT,spaja se izljevni cjevovod koji proienu vodu odvodi iz tijela BUHPTdo kontrolnog izljevnog okna. Kod BUHPT vee irine, mogue je na dre-nani cjevovod spojiti vei broj izljevnih cijevi, pri emu se preporuujeda svaki izljevni cjevovod bude prikljuen na vlastito kontrolno izljevnookno. Kod BUHPT potrebno je osigurati potpunu kontrolu razine vode unu-tar bazena BU. Time se osigurava zadravanje razine vode ispod povrineterena, a mogue je i prilagoavati razinu vode u ureaju u odnosu naklimatske prilike i dr., a sve s ciljem postizanja maksimalne uinkovitostiureaja. Kontrola razine vode u BUHPT omoguava se posebnim obliko-vanjem izljevnog dijela ureaja. Pri tome se izljevna cijev iz bazena BUproduuje do kontrolnog okna i u oknu se na izljevni cjevovod ugraujeluk (koljeno) pod kutom od 90. Na luk se dalje nastavlja cijevni elementodgovarajue visine. Rotiranjem zavrne cijevi oko luka omoguava sekontrola razine vode u BU. Mogua su jo dva rjeenja izljevnog dijela. Naluk se umjesto jednog dueg cijevnog komada moe povezati vie kraihcijevnih elemenata koji se na naglavak povezuju jedan na drugi. Skida-njem i ugradnjom pojedinih cijevnih elemenata mijenja se visina izljevai time kontrolira razina vode u BU. Drugo je rjeenje ugradnja fleksibilneplastine cijevi na luk na koju e se s gornje (izljevne) strane omotati lanacpreko kojega e se i bez ulaska radnog osoblja u kontrolno okno moi po-deavati visina izljeva. 47 47. Slika 38: IZLJEVNI DIO BUHPT Razina vode u ureaju kontrolira se promjenom visine izljevnog cjevovodaRazina vodeKontrolnoizljevno okno Drenana cijev Izljevna cijevUz drenane, izljevne i cijevi za prozraivanje, izljevni dio BUHPT ka-rakterizira porozna ispuna od krupnog ljunka ili kamena. Duina izljev-nog dijela s ispunom krupnije granulacije ovisi o ukupnoj veliini (prijesvega duini) BUHPT. to je BUHPT vei, odabire se vea duljina izljev-nog dijela. Minimalna duljina izljevnog iznosi 0,5 m kod manjih ureaja i1,0 m kod veih ureaja.48 48. Slika 39: DODATNI ELEMENTI IZLJEVNOG (DRENANOG) DIJELA KOD BUHPT(VAN DEUN ET AL., 2012)Cijev za prozraivanjePorozna ispunakrupnije granulacijeDrenana cijevIzljevna cijev Perforirana kapa na cijevi za Cijev za prozraivanjeprozraivanje Drenana cijev Izljevna cijev Kontrolno izljevno okno3.3.2.3 Oblikovanje i dimenzioniranje BUVPTBUVPT se sastoji od tri karakteristina sloja povrinskog sloja sa sup-stratom krupnije granulacije (krupnim ljunkom ili kamenom), sredinjegfiltarskog sloja sa supstratom sitnije granulacije (pijeskom) i pridnenogdrenanog sloja sa supstratom krupnije granulacije (krupnim ljunkomili kamenom), to je prikazano na SLICI 310. Sva tri sloja zajedno ine tijeloBUVPT. Oblikovanje i dimenzioniranje tijela BUVPT prije svega podrazumi-jeva definiranje njegove povrine te njegovih dimenzija duljine, irinei dubine. Potrebna povrina BUVPT se u skladu s dosadanjom praksomkree unutar raspona od 3 do 5 m2/ES. Meutim, u odreenim okolnosti-ma prihvatljivije su veliine povrine BUVPT koje se nalaze izvan pret-hodno istaknutih granica. Pri definiranju potrebne povrine BUVPT vano je voditi rauna i o vrijednosti povrinskog hidraulikog optereenja.Minimalna doputena vrijednost povrinskog hidraulikog optereenja 49 49. Slika 310: SHEMATSKI PRIKAZ BUHPT S KARAKTERISTINIM ELEMENTIMA (VAN DEUN ET AL., 2012) Sredinji filtarski Distribucijski cjevovodVegetacija sloj od pijeska Revizijski otvor Povrinski distribucijski sloj s ispunom krupnije granuilacijeKontrolnoizljevno oknoSeptiki tankVodopropusnigeotekstil Pridneni drenani sloj s ispunom krupnije granulacijeVodonepropusna Crpno okno geomembrana Cijev za prozraivanjeDrenana cijeviznosi 25 l/m2d. Maksimalna doputena vrijednost povrinskog hidrau-likog optereenja iznosi 60 l/m2d. Ove vrijednosti odnose se iskljuivona proiavanje sanitarnih otpadnih voda. Povrina BUVPT moe se izvesti kao kvadratna ili pravokutna. Odabiroptimalnog odnosa duine i irine (L/B) ovisi prvenstveno o nainu pola-ganja distribucijskih cijevi, a sve s ciljem osiguranja ravnomjerne raspo-djele dotoka po itavoj povrini BUVPT. Nakon to se utvrdi potrebna povrina BUVPT, slijedi definiranje du-bine ureaja i to na nain da se za svaki od tri karakteristina sloja definira Slika 311: RASPORED I DEBLJINA SLOJEVA KOD BUVPT Vegetacija Distribucijski cjevovod Povrinski distribucijski sloj od ljunka 20 cm Sredinji filtarski sloj od pijeska 80 cm Drenana cijev Pridneni drenani sloj od ljunka 20 cm50 50. odgovarajua dubina. Minimalna debljina sredinjeg filtarskog sloja (pje-ane ispune) BUVPT iznosi 60 cm. U veini sluajeva optimalna je dubinapjeane ispune 80 cm. Povrinski (distribucijski) sloj koji se izvodi od kru-pnog ljunka ili kamena dubine je 2030 cm. Pridneni (drenani) sloj naj-ee se izvodi od istog supstrata i iste debljine kao i povrinski sloj. Prematome, minimalna potrebna dubina BUVPT iznosi 1,0 m (0,2+0,6+0,2 m).Najee se BUVPT izvode prema SLICI 311. Bone stranice tijela BUVPT potrebno je izvesti pod nagibom koji bitrebao biti vei od 1:1. Preporuka je da nagib bude unutar raspona 2:1 do5:1. BUVPT se najee izvode s horizontalnim dnom, ali mogua je iizvedba dna pod manjim nagibom. U odnosu na BUHPT, vrijeme zadravanja vode u BUVPT nije rele-vantan faktor pri dimenzioniranju ureaja. Naime, BUVPT djeluje kaoprokapnik (procjedno tijelo) i vrijeme zadravanja vode ovisi iskljuivo ohidraulikoj provodljivosti supstrata i dubini ureaja. Pridneni drenani sloj (ljunak) se s povrinske strane oblae tkanimgeotekstilom (filterska tkanina) s veliinom pora 180360 m. Uloga je ge-otekstila sprjeavanje ispiranja pjeane ispune iz sredinjeg sloja.Uljevni (distribucijski) dioOblikovanje i dimenzioniranje uljevnog dijela, u sklopu kojega se pret-hodno izbistrena otpadna voda distribuira u tijelo BUVPT, podrazumijeva: odabir profila distribucijskih cijevi, odreivanje naina polaganja (rasporeda) distribucijskih cijevi u prostoru, odreivanje broja otvora kroz koje se iz distribucijskih cjevovoda otpadna voda izljeva u povrinskom dijelu BUVPT, odreivanje veliine otvora (perforacija) na distribucijskim cijevi- ma, odreivanje meusobnog razmaka otvora, odreivanje mjerodavnog kapaciteta crpne stanice s pripadnim tlanim cjevovodom, kojim se otpadna voda dovodi do BUVTP. Pri tome je vano definirati broj ciklusa u kojima otpadna voda dotjee do BUVPT, mjerodavni protok po ciklusu te vrijeme traja- nja jednog ciklusa dotjecanja.51 51. Slika 312: OBLIKOVANJE ULJEVNOG (DISTRIBUCIJSKOG) DIJELA (VAN DEUN ET AL., 2012) DistribucijskiCijev za cjevovodi prozraivanjeCijevi za prozraivanje Crpna stanica s pripadnim tlanim sustavomRevizijski otvorDistribucijski cjevovodiCijev za prozraivanje Sve prethodno izdvojeno definira se u sklopu hidraulikog prorau-na na nain da se prvenstveno osigura ravnomjerna raspodjela dotokaotpadne vode po itavoj povrini BUVPT. Naime, svaki od prethodno iz-dvojenih elemenata utjee na raspodjelu dotoka otpadne vode du distri-bucijskih cijevi. U odnosu na BUHPT, kod kojih je mogue primijeniti tlano ili gra-vitacijsko dotjecanje otpadne vode do tijela ureaja, kod BUVPT se zbogpotrebe za isprekidanim dotokom otpadne vode preporuuje primijenitiiskljuivo tlano dotjecanje, uz interpolaciju manjih crpnih stanica nakonpredtretmana ili kao njegov sastavni dio. Distribucijske cjevovode preporuuje se poloiti horizontalno, iako jemogue i polaganje s uzdunim padom.52 52. Distribucijski cjevovod polae se u povrinski sloj sa supstratom kru-pnije granulacije. Preporuka je da se distribucijske cijevi poloe ispod po-vrine, unutar samog povrinskog sloja. Vano je pri oblikovanju distribu-cijskog sustava voditi rauna i o ugradnji revizijskih otvora. Revizijski seotvori najee postavljaju u produetku distribucijskih cijevi (kod manjihsustava), uz dodatne revizijske otvore du distribucijskih cijevi (kod ve-ih sustava). Kroz revizijske otvore omoguen je pristup distribucijskimcijevima i njegovo adekvatno odravanje. Navedeno podrazumijeva po-vremeno ienje unutranjosti distribucijskih cijevi te na taj nain spr-jeavanje zaepljenja otvora, odnosno sprjeavanje pojave nejednolikeraspodjele dotoka otpadne vode po povrini BUVPT. Sve otvore na distri-bucijskim cijevima potrebno je neprestano odravati slobodnima te izbjeipojavu njihovog dugotrajnog zaepljenja. Nepoeljnim se takoer smatrai taloenje suspendirane tvari u distribucijskim cijevima.Veliina profila revizijskih otvora najee je jednaka kao i kod distri-bucijskih cijevi na koje se prikljuuju. Revizijski otvori s gornje se stranezatvaraju kapama. Kapacitet crpki kojima se otpadna voda nakon predtretmana potisku-je do BUVPT definira se u odnosu na potrebnu veliinu protoka i ma-nometarsku visinu dizanja, kojima e se ostvariti ravnomjerna raspodjeladotoka po povrini BUVPT. Koliina vode koja istjee iz distribucijskog su-stava uvjetovana je veliinom istjecanja na svakom otvoru distribucijskogcjevovoda, koja je u funkciji raspoloivog tlaka unutar distribucijskog su-stava. S druge strane, tlak unutar distribucijskog sustava ovisi o njegovomvisinskom poloaju te o gubitcima koji se javljaju unutar tlanog i distri-bucijskog sustava (od crpne stanice do svakog pojedinog otvora). Prematome, potrebna veliina protoka ovisi o mjerodavnoj koliini istjecanja naotvoru distribucijskog cjevovoda (uz pojavu odgovarajueg tlaka). Kod BUVPT iznimno je vano osigurati isprekidano dotjecanje ot-padne vode. Navedeno takoer utjee na definiranje kapaciteta crpki ipripadnog tlanog i distribucijskog sustava. Pri tome se preporuuje dauestalost dotjecanja bude unutar raspona od 2 do 4 puta u danu. Pre-poruka je takoer da volumen vode koji se potiskuje u jednom ciklusubude minimalno tri puta vei od volumena tlanih i distribucijskih cijevi(kod ureaja veliine do 15 ES), odnosno minimalno pet puta vei od vo-lumena tlanih i distribucijskih cijevi (kod ureaja veliine vee od 15 ES).Preporueno vrijeme trajanja rada crpki u jednom ciklusu iznosi 5 do 15minuta, ovisno o veliini povrine BUVPT.53 53. Izljevni (drenani) dioOblikovanje i dimenzioniranje izljevnog dijela, u sklopu kojega se proi-ena voda drenira i odvodi iz tijela BUVPT, podrazumijeva definiranjerasporeda drenanih cijevi u prostoru (utvrivanje broja paralelno po-loenih drenanih cijevi i njihovog meusobnog razmaka), zatim odabirprofila drenanih i izljevnih cijevi te cijevi za prozraivanje. Potrebno jetakoer dimenzionirati i kontrolno izljevno okno. Slika 313: IZLJEVNI DIO BUVPT (VAN DEUN ET AL., 2006) Kontrolno okno Drenane plastine cijevi Drenane cijevi polau se pri dnu izljevnog dijela BUVPT (unutarpridnenog sloja s ispunom krupnije granulacije) i to horizontalno, bez uz-dunih padova. Minimalna je veliina profila drenanih i izljevnih cijeviDN 80. Vano je pri oblikovanju izljevnog dijela voditi rauna i o ugradnjicijevi za prozraivanje, koje se ugrauju na drenani cjevovod (SLIKA 314).Uloga je cijevi za prozraivanje da se kroz njih osigura dodatno prozrai-vanje svih slojeva ispune. Cijevi za prozraivanje obvezno se ugrauju uproduetku drenane cijevi s njezina uzvodnog kraja (kod manjih susta-va), a prema potrebi se ugrauju i du drenane cijevi, na odgovarajuimrazmacima i ovisno o ukupnoj duini drenane cijevi (kod veih susta-va). Cijevi za prozraivanje izvode se s veliinom profila jednakom kao idrenana cijev na koju se prikljuuju. Cijevi za prozraivanje s gornje sestrane zatvaraju perforiranim kapama (SLIKA 314). Na drenane cjevovode, koji pokrivaju itavu povrinu BUVPT, pove-zuju se izljevni cjevovodi koji proienu vodu odvode iz tijela BUVPT dokontrolnog izljevnog okna. Kod BUVPT vee povrine mogue je na dre-nane cjevovode spojiti vei broj izljevnih cijevi, pri emu se preporuuje dasvaki izljevni cjevovod bude prikljuen na vlastito kontrolno izljevno okno.54 54. Kontrolno izljevno okno oblikuje se na slian nain kao i kod BUHPT.U kontrolnom se oknu, uz specifino oblikovanje izljevnog dijela, omo-guava potpuna kontrola razine vode unutar tijela BUVPT. Time je omo-gueno prilagoavanje razine vode u ureaju prema realnim potrebama.Primjerice, u poetnim fazama rada sustava, za vrijeme prilagodbe i rastamovarne vegetacije, potrebno je razinu vode drati visokom, te s vre-menom sputati da bi se u normalnim pogonskim uvjetima razina vodeu BUVPT odravala u razini pridnenog drenanog sloja. Kontrola razinevode u BUVPT omoguava se posebnim oblikovanjem izljevnog dijelaureaja. Pri tome se izljevna cijev iz bazena BU produuje do kontrolnogokna i u oknu se na izljevni cjevovod ugrauje luk pod kutom od 90(SLIKA 313). Na luk se dalje nastavlja cijevni element odgovarajue visine.Rotiranjem zavrne cijevi oko luka omoguava se kontrola razine vode uBUVPT. Mogua su jo dva rjeenja izljevnog dijela, to je prethodno opi-sano u Poglavlju 3.3.2.2. Uz drenane, izljevne i cijevi za prozraivanje, izljevni dio BUVPTkarakterizira porozna ispuna od krupnog ljunka ili kamena minimalnedebljine 20 cm. Povrinski dio drenanog sloja s ispunom krupnije granu-lacije oblae se vodopropusnim geotekstilom (filterskom tkaninom). Slika 314: DODATNI ELEMENTI IZLJEVNOG (DRENANOG) DIJELA KOD BUVPT (VAN DEUN ET AL., 2012) Izljevne cijeviDrenane cijevi Cijevi za prozraivanje Perforirana kapa na odzranoj cijevi 55 55. Odabir supstrataOdabir supstrata kao porozne ispune kroz koju se procjeuje otpadnavoda jedan je od kljunih elemenata pri projektiranju BUPT, neovisnoo tome radi li se o BUHPT ili BUVPT. Supstrat ini samo tijelo BUPT iima izuzetno vanu ulogu u procesu proiavanja otpadnih voda, kao iu osiguranju povoljnih pogonskih karakteristika sustava i njegovog du-gog vijeka trajanja, stoga se odabiru supstrata pridaje posebna vanost priprojektiranju BUPT. Do danas su razvijene brojne smjernice za odabir supstrata, meu ko-jima se istiu sljedee literaturne reference (TVA, 1993.; ATV,