Upload
adidas
View
122
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Industrijska politika
Citation preview
INDUSTRIJSKA POLITIKAINDUSTRIJSKA POLITIKA
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
22
Što je to industrija?Što je to industrija?
Industrija je proizvodna Industrija je proizvodna djelatnostdjelatnost ili ili skup proizvodnih djelatnostiskup proizvodnih djelatnosti ((skup grana proizvodnjeskup grana proizvodnje) u kojima se predmeti odvojeni od prirode ili ) u kojima se predmeti odvojeni od prirode ili na drugi način raspoloživi različitim usmjeravanim i kontroliranim na drugi način raspoloživi različitim usmjeravanim i kontroliranim procesima uz primjenu tehničkih, tehnologijskih, organizacijskih i procesima uz primjenu tehničkih, tehnologijskih, organizacijskih i drugih ljudskih dostignuća transformiraju u dobra i vrijednosti kojima drugih ljudskih dostignuća transformiraju u dobra i vrijednosti kojima uz visoku efikasnost zadovoljavaju različite proizvodne potrebe i uz visoku efikasnost zadovoljavaju različite proizvodne potrebe i potrebe u finalnoj potrošnji.potrebe u finalnoj potrošnji.
Prema aktualnoj nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), Prema aktualnoj nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), usklađenoj s klasifikacijom EU, usklađenoj s klasifikacijom EU, pojam industrijapojam industrija je sinonim za je sinonim za industrijskiindustrijski sektor gospodarstvasektor gospodarstva s djelatnostima: "C - rudarstvo i s djelatnostima: "C - rudarstvo i vađenje", "D - Prerađivačka industrija", "C - Opskrba električnom vađenje", "D - Prerađivačka industrija", "C - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom".energijom, plinom i vodom".
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
33
Obilježja industrije:Obilježja industrije:
Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologije;tehnike i tehnologije;
Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija, Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsni kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsni predmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednačene predmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednačene kvalitete i trajanja;kvalitete i trajanja;
Isključivo tržišna proizvodnja;Isključivo tržišna proizvodnja;
Dominantan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj;Dominantan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj;
Širenje industrijsko djelovanja na područje usluga.Širenje industrijsko djelovanja na područje usluga.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
44
ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDAN OD TRI ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDAN OD TRI KRITERIJE DA BI SE SMATRALA INDUSTRIJALIZIRANOM:KRITERIJE DA BI SE SMATRALA INDUSTRIJALIZIRANOM:
1.1. da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u industrijskom sektoruindustrijskom sektoru
2.2. da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u prerađivačkoj industriji u prerađivačkoj industriji
3.3. da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u industrijiindustriji
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
55
ŠTO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA?ŠTO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA?INDUSTRIJALIZACIJA ZNAČI DVOJE:INDUSTRIJALIZACIJA ZNAČI DVOJE:
1.1. razvijanje industrije, razvijanje industrije,
2.2. razvijanje industrijskog načina proizvodnje i poslovanja razvijanje industrijskog načina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i društvu.u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i društvu.
• Proizvodnost rada prerađivačke industrije neuporedivo je veća nego one u tradicionalnoj poljoprivredi;
• Industrijski razvoj ima veliku ulogu u politici zapošljavanja.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
66
ŠTO JE TO INDUSTRIJSKA POLITIKA?ŠTO JE TO INDUSTRIJSKA POLITIKA?
Industrijska politikaIndustrijska politika je dio šire ekonomske i razvojne politike je dio šire ekonomske i razvojne politike usmjerena na razvoj industrije i industrijskog načina proizvodnje i usmjerena na razvoj industrije i industrijskog načina proizvodnje i djelovanja u gospodarskim i izvangospodarskim djelatnostima.djelovanja u gospodarskim i izvangospodarskim djelatnostima.
Ako je Ako je ekonomska politikaekonomska politika svjesna aktivnost, tj. ukupnost sredstava, svjesna aktivnost, tj. ukupnost sredstava, instrumenata i mjera u određenom društvu (državi) usmjerenih na instrumenata i mjera u određenom društvu (državi) usmjerenih na ostvarivanje razvojnih ciljeva onda je dio tako široko shvaćene ostvarivanje razvojnih ciljeva onda je dio tako široko shvaćene ekonomske politike ekonomske politike i i politika razvojapolitika razvoja (svjesna aktivnost usmjerena na ukupni razvoj i razvoj pojedinih područja i djelatnosti (sektora) razvoj i razvoj pojedinih područja i djelatnosti (sektora) gospodarstva. Razumljivo da je onda i gospodarstva. Razumljivo da je onda i industrijska politikaindustrijska politika dio takve šire ekonomske politike i politike razvoja.
Činjenice da industrija, industrijalizacija i industrijska politika imaju kompleksno gospodarsko, razvojno i društveno djelovanje često industrijska politika iziskuje prilagodbe ukupne razvojne politike.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
77
Udio industrije u strukturi društvenog proizvoda i Udio industrije u strukturi društvenog proizvoda i zaposlenosti nakon početka industrijalizacije raste i to zaposlenosti nakon početka industrijalizacije raste i to različito u pojedinim fazama;različito u pojedinim fazama;
Brzim razvojem sektora usluga ovaj se udio relativno Brzim razvojem sektora usluga ovaj se udio relativno smanjuje, ali zadržava veliku važnost u cjelini razvoja i smanjuje, ali zadržava veliku važnost u cjelini razvoja i gospodarske strukture. gospodarske strukture.
OBLIK DRUŠTVA OVISNO O SEKTORSKOM RASPOREDU RADNE SNAGE
SEKTOR NACIONALNOG
GOSPODARSTVA
OBLIK DRUŠTVA
poljoprivredno industrijsko postindustrijsko
poljoprivreda ≥ 50 ≤ 20 ≤ 10
industrija ≤ 30 ≥ 50 ≤ 30
usluge ≤ 20 ≥ 30 ≥ 50
UKUPNO 100 100 100
IZVOR: Informatizacija kao dio privrednog i društvenog razvoja Hrvatske, Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske, Zagreb, 1990., str. 2, prema (Crkvenac, 1993: 9).
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
88
UDIO POJEDINOG SEKTORA U GOSPODARSKOM RAZVOJU NACIONALNE EKONOMIJE
FAZA DEINDUSTRIJALIZACIJE:
- rast industrijske proizvodnje je sporiji od ukupnog rasta u čijoj strukturi proizvodnje uglavnom postaje dominantan sektor usluga;
- vodi zemlje prema POSTINDUSTRIJSKOM DRUŠTVO;
- u većini industrijski razvijenih zemalja udio industrije u društvenom proizvodu dosegnuo je svoj maksimum sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nakon toga se smanjuje te nastupa faza deindustrijalizacije.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
99
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
Industrija još uvijek čini jednu od glavnih poluga rasta Industrija još uvijek čini jednu od glavnih poluga rasta gotovo svake ekonomije, a njezin razvitak gledano kroz gotovo svake ekonomije, a njezin razvitak gledano kroz tradicionalnu teorijsku osnovu čine:tradicionalnu teorijsku osnovu čine:
1.1. porast akumulacije fizičkoga kapitala i znanja;porast akumulacije fizičkoga kapitala i znanja;
2.2. pomak rada i kapitala prema sektorima, gdje je njihovo pomak rada i kapitala prema sektorima, gdje je njihovo korištenje učinkovitije i koji su praćeni iznadprosječnim korištenje učinkovitije i koji su praćeni iznadprosječnim rastom potražnje;rastom potražnje;
3.3. diversifikacija ekonomske strukture koja utječe na manju diversifikacija ekonomske strukture koja utječe na manju razinu izloženosti promjenama uvjeta trgovanja i pomacima razinu izloženosti promjenama uvjeta trgovanja i pomacima potražnje;potražnje;
4.4. diversifikacija uz naglašenu specijalizaciju na način da se diversifikacija uz naglašenu specijalizaciju na način da se ostvaruju komparativne i konkurentske prednosti.ostvaruju komparativne i konkurentske prednosti.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1010
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
EU je slijedom svoje strategije EU je slijedom svoje strategije industrijskoga razvitka definirala industrijskoga razvitka definirala industrijsku politikuindustrijsku politiku kojoj je cilj kojoj je cilj strukturnim prilagodbama i aktivnim strukturnim prilagodbama i aktivnim restrukturiranjem osigurati vodeću restrukturiranjem osigurati vodeću poziciju u globalnim razmjerima. Ipak, poziciju u globalnim razmjerima. Ipak, uočava se da se ciljevi o sustizanju uočava se da se ciljevi o sustizanju glavnih konkurenata - SAD i Japan - u glavnih konkurenata - SAD i Japan - u potpunosti ne ostvaruju.potpunosti ne ostvaruju.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1111
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
Osnovna je svrha provedba strukturnih Osnovna je svrha provedba strukturnih prilagodbi kojima bi se omogućio porast prilagodbi kojima bi se omogućio porast konkurentnosti industrijekonkurentnosti industrije. Mjerama . Mjerama ekonomske politike pokušava se povećati ekonomske politike pokušava se povećati proizvodnost radaproizvodnost rada kao osnovnoga čimbenika kao osnovnoga čimbenika konkurentnosti. Prostor za to vidi se u konkurentnosti. Prostor za to vidi se u mjerama mjerama povećanja razine ljudskoga kapitalapovećanja razine ljudskoga kapitala i i istraživačko-razvojnoj djelatnostiistraživačko-razvojnoj djelatnosti kao kao ključnim elementima povećanja razine ključnim elementima povećanja razine dodane vrijednosti europske industrijedodane vrijednosti europske industrije..
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1212
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
Industrija EU uspjela se dobrim dijelom Industrija EU uspjela se dobrim dijelom repozicionirati tako da je proces repozicionirati tako da je proces restrukturiranja omogućio restrukturiranja omogućio napuštanje napuštanje velikoga dijela radno intenzivnih aktivnosti u velikoga dijela radno intenzivnih aktivnosti u prilog onima s većom razinom dodane prilog onima s većom razinom dodane vrijednosti. vrijednosti. Trošak tih prilagodbi odrazio se Trošak tih prilagodbi odrazio se na porast nezaposlenostina porast nezaposlenosti, pri čemu nisko , pri čemu nisko kvalificirana radna snaga ostaje po svemu kvalificirana radna snaga ostaje po svemu sudeći trajnim gubitnikom.sudeći trajnim gubitnikom.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1313
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
U okviru EU razvijene zemlje stare U okviru EU razvijene zemlje stare Europe iskazuju polarizaciju u Europe iskazuju polarizaciju u promjenama strukture prerađivačke promjenama strukture prerađivačke industrije. Stare, relativno radno industrije. Stare, relativno radno intenzivne industrijske djelatnosti intenzivne industrijske djelatnosti premještaju se prema regijama premještaju se prema regijama dostupnijih resursa i jeftinije radne dostupnijih resursa i jeftinije radne snage, a u takvim industrijama EU-a snage, a u takvim industrijama EU-a postaje neto uvoznik.postaje neto uvoznik.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1414
Industrijska politika EUIndustrijska politika EU
Sa druge strane, industrije s visokim Sa druge strane, industrije s visokim sadržajem dodane vrijednosti zasnovane na sadržajem dodane vrijednosti zasnovane na razvojno-istraživačkoj djelatnosti, odnosno razvojno-istraživačkoj djelatnosti, odnosno na inovacijama, razvijaju se ubrzano pod na inovacijama, razvijaju se ubrzano pod utjecajem globalizacije. Ubrzani rast novih utjecajem globalizacije. Ubrzani rast novih ekonomija stvara potražnju za opremom i ekonomija stvara potražnju za opremom i transferom znanja. Takve tendencije prate transferom znanja. Takve tendencije prate odgovarajući transferi kapitala, pa se one odgovarajući transferi kapitala, pa se one odražavaju u novoj strukturi međunarodne odražavaju u novoj strukturi međunarodne razmjene.razmjene.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1515
DOSADAŠNJI RAZVOJ HRVATSKE DOSADAŠNJI RAZVOJ HRVATSKE INDUSTRIJEINDUSTRIJE
Industrijska revolucija najprije se pojavljuje u Engleskoj, te je trajala Industrijska revolucija najprije se pojavljuje u Engleskoj, te je trajala od 1770. godine do otprilike 1870. godine;od 1770. godine do otprilike 1870. godine;
Ostatak Europe, posebno njen balkanski dio, znatno je kasnio u Ostatak Europe, posebno njen balkanski dio, znatno je kasnio u industrijskom razvoju.industrijskom razvoju.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1616
Položaj Hrvatske nakon 1. svjetskog rata bio je vrlo složen; Položaj Hrvatske nakon 1. svjetskog rata bio je vrlo složen; prema popisu iz prema popisu iz 1921. godine čak 78,6% stanovnika bilo je 1921. godine čak 78,6% stanovnika bilo je poljoprivredno;poljoprivredno;
U razdoblju U razdoblju 1918.-1941. godine1918.-1941. godine, u strukturi industrijske , u strukturi industrijske proizvodnje bio je proizvodnje bio je visok udio prerađivačke industrije;visok udio prerađivačke industrije;
Između dva svjetska rataIzmeđu dva svjetska rata tempo industrijalizacije bio je vrlo tempo industrijalizacije bio je vrlo spor te su postojale velike neusklađenosti u strukturi te spor te su postojale velike neusklađenosti u strukturi te industrije (industrije (posebno su bile razvijene prehrambena i posebno su bile razvijene prehrambena i tekstilna industrijatekstilna industrija););
- - u strukturi industrije bile su naglašene intenzivne u strukturi industrije bile su naglašene intenzivne prerađivačke grane u kojima se profit zasnivao na prirodnim prerađivačke grane u kojima se profit zasnivao na prirodnim bogatstvima i prednostima, te jeftinoj radnoj snazi;bogatstvima i prednostima, te jeftinoj radnoj snazi;
- dominantni utjecaj ima strani kapital.- dominantni utjecaj ima strani kapital.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1717
... nastavak... nastavak
Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata zasniva se na modelima koji su primjenjivani u zasniva se na modelima koji su primjenjivani u zemljama s planskim gospodarstvima:zemljama s planskim gospodarstvima:
- izgradnja energetskog sektora,- izgradnja energetskog sektora,
- crna i obojena metalurgija te bazna kemijska industrija,- crna i obojena metalurgija te bazna kemijska industrija,
- težište je bila na zadovoljavanju domaće potrošnje i supstituciji - težište je bila na zadovoljavanju domaće potrošnje i supstituciji uvoza,uvoza,
- investicije su bile predmet planiranja.- investicije su bile predmet planiranja.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1818
70-ih godina prošlog stoljeća:
- ubrzan proces izgradnje gospodarske i industrijske strukture,
- vrlo visoki priljevi financijskih sredstava iz inozemstva,
- brz rast inozemnog turizma i visoke dozn.radnika iz inoz,
- aluminijske i petrokemijska industrija.
80-ih godina prošlog stoljeća: - skokovit porast cijena nafte i dužnička kriza u svijetu,
- javljaju se teškoće platne bilance u pokrivanju povećanih troškova uvoza energenata novim zaduživanjem u inozemstvu.
Pozitivni učinci brze industrijalizacije bili su znatno umanjeni negativnim učincima planske realizacije
autarkične industrijske strukture?
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
1919
FAZE INDUSTRIJALIZACIJE FAZE INDUSTRIJALIZACIJE HRVATSKEHRVATSKE
1. faza: POČETNA INDUSTRIJALIZACIJA
2. faza: KVANTITATIVNA EKSPANZIJA INDUSTRIJE
3. faza: URAVNOTEŽENJE RAZVOJA INDUSTRIJE
4. faza: SPECIJALIZACIJA INDUSTRIJE
5. faza: MEĐUSEKTORSKA DIVERZIFIKACIJA INDUSTRIJE
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2020
- Hrvatska se nalazi u delikatnoj trećoj fazi industrijskog - Hrvatska se nalazi u delikatnoj trećoj fazi industrijskog razvoja:razvoja:
- zadatak je otkloniti strukturne disproporcije,- zadatak je otkloniti strukturne disproporcije,
- provesti promjene s ekstenzivnog na intenzivniji razvoj, - provesti promjene s ekstenzivnog na intenzivniji razvoj,
- te povećati razmjenu s inozemstvom;- te povećati razmjenu s inozemstvom;
- U ovoj fazi razvoja industrije - U ovoj fazi razvoja industrije DOMAĆA SE PROIZVODNJA DOMAĆA SE PROIZVODNJA MORA OSPOSOBITI ZA INOZEMNU KONKURENCIJU I MORA OSPOSOBITI ZA INOZEMNU KONKURENCIJU I POVEĆANO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNOJ POVEĆANO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA;PODJELI RADA;
- - Središnji problem je povećanje produktivnosti i efikasnosti Središnji problem je povećanje produktivnosti i efikasnosti domaće industrijske proizvodnje;domaće industrijske proizvodnje;
- Restrukturiranje industrije;- Restrukturiranje industrije;
- Mora doći do ekspanzije proizvodnje i izvoza.- Mora doći do ekspanzije proizvodnje i izvoza.
CILJ:
ZADATAK INDUSTRIJE:
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2121
ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA I NOVE ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA I NOVE SMJERNICE INDUSTRIJSKE POLITIKE SMJERNICE INDUSTRIJSKE POLITIKE
TRANZICIJSKIH ZEMALJATRANZICIJSKIH ZEMALJA
OSNOVNI PROBLEMOSNOVNI PROBLEM: alokacija resursa u prošlom se : alokacija resursa u prošlom se sustavu odvijala po principu sustavu odvijala po principu planskeplanske, a ne tržišne , a ne tržišne ekonomije;ekonomije;
nepostojanje ili djelomično postojanje tržišta; nepostojanje ili djelomično postojanje tržišta;
nužnost državne intervencije;nužnost državne intervencije;
nužnost usklađivanja cjelokupne ekonomske politike s nužnost usklađivanja cjelokupne ekonomske politike s konceptima nacionalne industrijske politike.konceptima nacionalne industrijske politike.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2222
USPOREDBA REALNE STOPE PROMJENE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH S NEPONDERIRANIM PROSJEKOM TRANZICIJSKIH ZEMALJA
GLAVNI RAZLOZI PADA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE, koji je nastupio nakon uvođenja ekonomskih reformi u tranzicijskim zemljama, su:
1. restriktivne makroekonomske politike,
2. eksterni šokovi kojima su bile izložene zemlje u tranziciji (raspad tržišta bivših socijalističkih zemalja),
3. dugoročne poteškoće s kojima su se morala suočiti poduzeća uslijed prilagođavanja radikalno novom okruženju.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2323
u takvim okolnostima središnji je prioritet industrijske u takvim okolnostima središnji je prioritet industrijske politike politike porast produktivnosti,porast produktivnosti,
zadatakzadatak industrijske politike tranzicijskih zemalja je industrijske politike tranzicijskih zemalja je unapređenje korištenja ljudskih i drugih resursa putem unapređenje korištenja ljudskih i drugih resursa putem boljeg menadžmenta.boljeg menadžmenta.
... nastavak... nastavak
• Primjena industrijske politike prvenstveno je usmjerena na postizanje mikroekonomskih ciljeva:
1. rast izvoza industrijskih proizvoda,
2. stimuliranje procesa inovacija.
To prije ili kasnije ima utjecaj na ostvarivanje makroekonomskih ciljeva.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2424
ANALIZA INDUSTRIJSKE ANALIZA INDUSTRIJSKE STRUKTURE HRVATSKESTRUKTURE HRVATSKE
KRETANJE INDEKSA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH, 1980=100
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2525
... analiziramo razdoblje od 1989. godine do 1999. godine... analiziramo razdoblje od 1989. godine do 1999. godine
industrijska proizvodnja je industrijska proizvodnja je najviše smanjenanajviše smanjena u:u:
1.1. strojogradnji, strojogradnji,
2.2. brodogradnji, brodogradnji,
3.3. metaloprerađivačkoj metaloprerađivačkoj djelatnosti, te djelatnosti, te
4.4. proizvodnji tekstila, kožne proizvodnji tekstila, kožne obuće i galanterije.obuće i galanterije.
• Proizvodnja je najviše smanjena u granama i grupacijama koje Proizvodnja je najviše smanjena u granama i grupacijama koje su nositelji tehnološkog i dugoročnog ekonomskog razvoja, su nositelji tehnološkog i dugoročnog ekonomskog razvoja, odnosno u tzv. odnosno u tzv. kasnim industrijama.kasnim industrijama.
u strukturi društvenog u strukturi društvenog proizvoda industrije proizvoda industrije smanjeni su udjeli:smanjeni su udjeli:
1.1. prehrambene industrije,prehrambene industrije,
2.2. strojogradnje,strojogradnje,
3.3. proizvodnje motornih proizvodnje motornih vozila, medicinskih i vozila, medicinskih i optičkih instrumenata, teoptičkih instrumenata, te
4.4. radiotelevizijskih i radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata.komunikacijskih aparata.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2626
OVA STRUKTURA REZULTAT JE SLJEDEĆEG:OVA STRUKTURA REZULTAT JE SLJEDEĆEG:
1.1. spore mjere u prilagodbi ponude,spore mjere u prilagodbi ponude,
2.2. nerazvijenost financijskog tržišta,nerazvijenost financijskog tržišta,
3.3. skromna izravna strana ulaganja,skromna izravna strana ulaganja,
4.4. visoka cijena kapitala i nedovoljno korištenje sve povoljnijih visoka cijena kapitala i nedovoljno korištenje sve povoljnijih uvoznih inputa.uvoznih inputa.
STRUKTURA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA U 1998. GODINI
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2727
RAST NEZAPOSLENOSTI KAO RAST NEZAPOSLENOSTI KAO POSLJEDICA SMANJENJA POSLJEDICA SMANJENJA
ZAPOSLENOSTI I U INDUSTRIJIZAPOSLENOSTI I U INDUSTRIJI
INDEKSI PROIZVODNJE, ZAPOSLENIH I PROIZVODNOSTI RADA U INDUSTRIJI, 1990=100
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2828
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I BROJ INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I BROJ ZAPOSLENIHZAPOSLENIH
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
2929
proizvodnost rada u industriji rasteproizvodnost rada u industriji raste (promatrano (promatrano razdoblje od 1991.-1999.) - razdoblje od 1991.-1999.) - ALI KAO ALI KAO POSLJEDICA SMANJIVANJA BROJA POSLJEDICA SMANJIVANJA BROJA ZAPOSLENIH;ZAPOSLENIH;
broj zaposlenih se od 1990. godine kontinuirano broj zaposlenih se od 1990. godine kontinuirano smanjuje; smanjuje;
radi se o odsustvu utemeljene industr. politike.radi se o odsustvu utemeljene industr. politike.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3030
PROMJENA PROIZVODNE STRUKTUREPROMJENA PROIZVODNE STRUKTURE
Hrvatska načelno slijedi trend većine Hrvatska načelno slijedi trend većine zemalja zemalja u tranzicijiu tranziciji, onih kod kojih se slijedom , onih kod kojih se slijedom strukturnih prilagodbi dogodio proces strukturnih prilagodbi dogodio proces deindustrijalizacijedeindustrijalizacije. Struktura gospodarstva . Struktura gospodarstva mijenja se u smjeru usluga. Značajno je mijenja se u smjeru usluga. Značajno je smanjen udio industrije i poljoprivrede u smanjen udio industrije i poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Istovremeno, zamjetan je Istovremeno, zamjetan je rast sektorarast sektora
financijskoga posredovanja i javne upravefinancijskoga posredovanja i javne uprave, , odnosno, odnosno, uslužnoga sektorauslužnoga sektora..
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3131
PROIZVODNA STRUKTURA BDP U PROIZVODNA STRUKTURA BDP U RAZDOBLJU IZMEĐU GODINA 1995.-2004.RAZDOBLJU IZMEĐU GODINA 1995.-2004.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3232
INDUSTRIJAINDUSTRIJA I MEĐUNARODNA RAZMJENAI MEĐUNARODNA RAZMJENA
Sporazumima o pridruživanju sredinom devedesetih Sporazumima o pridruživanju sredinom devedesetih godina 20. stoljeća, liberaliziran je trgovinski režim godina 20. stoljeća, liberaliziran je trgovinski režim između zemalja bivšega Istočnoga bloka, što je između zemalja bivšega Istočnoga bloka, što je stvorilo prilike za snažan rast međunarodne stvorilo prilike za snažan rast međunarodne razmjene. Tranzicijske zemlje koje su bile najbrže i razmjene. Tranzicijske zemlje koje su bile najbrže i najuspješnije u provođenju reformi istovremeno su i najuspješnije u provođenju reformi istovremeno su i najbolje uspijevale iskoristiti novonastale prilike za najbolje uspijevale iskoristiti novonastale prilike za ekspanziju razmjene.ekspanziju razmjene.
U Hrvatskoj prema NKD, može se ustvrditi da U Hrvatskoj prema NKD, može se ustvrditi da prerađivačka industrija u godini 2004. ima daleko prerađivačka industrija u godini 2004. ima daleko najveći udio u ukupnoj razmjeni u odnosu na ostale najveći udio u ukupnoj razmjeni u odnosu na ostale djelatnostidjelatnosti..
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3333
STRUKTURA IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PREMA STRUKTURA IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PREMA DJELATNOSTIMA U GODINI 2004.DJELATNOSTIMA U GODINI 2004.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3434
KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004.INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3535
KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004.INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004.
Raspad bivše Jugoslavije, politika tečaja i značajna Raspad bivše Jugoslavije, politika tečaja i značajna liberalizacija domaćega tržišta značajnim dijelom liberalizacija domaćega tržišta značajnim dijelom uvjetuju uvjetuju ekspanziju uvozaekspanziju uvoza industrijskih proizvoda u industrijskih proizvoda u promatranome razdoblju. Pritom je promatranome razdoblju. Pritom je uvozuvoz industrijskih proizvoda povećan oko 4 puta. industrijskih proizvoda povećan oko 4 puta. IzvozIzvoz, , međutim, stagnira sve do godine 2001., nakon čega međutim, stagnira sve do godine 2001., nakon čega dolazi do određenih pozitivnih pomaka koji su dolazi do određenih pozitivnih pomaka koji su rezultat prije svega pojačane razmjene s bivšim rezultat prije svega pojačane razmjene s bivšim jugoslavenskim republikama. jugoslavenskim republikama. Istovremeno izvoz Istovremeno izvoz industrijskih proizvoda na tržište EU stagniraindustrijskih proizvoda na tržište EU stagnira..
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3636
Komparativne prednostiKomparativne prednosti
U godini 2004. prema 1993., pet grana prerađivačke U godini 2004. prema 1993., pet grana prerađivačke industrije imaju izražene komparativne prednosti u industrije imaju izražene komparativne prednosti u međunarodnoj razmjeni:međunarodnoj razmjeni:
1.1. Proizvodnja duhanskih proizvoda,Proizvodnja duhanskih proizvoda,
2.2. Proizvodnja odjeće,Proizvodnja odjeće,
3.3. Prerada drva,Prerada drva,
4.4. Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva,goriva,
5.5. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja).(brodogradnja).
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3737
Izgubljene komparativne prednostIzgubljene komparativne prednost
Hrvatska je u promatranome razdoblju Hrvatska je u promatranome razdoblju (1993. - 2004.) izgubila komparativne (1993. - 2004.) izgubila komparativne prednosti u sljedećim ind. granama:prednosti u sljedećim ind. granama:
1.1. Proizvodnja hrane i pića,Proizvodnja hrane i pića,
2.2. Izdavačka i tiskarska djelatnost,Izdavačka i tiskarska djelatnost,
3.3. Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvodaproizvoda, ,
4.4. Proizvodnja električnih strojeva i aparata,Proizvodnja električnih strojeva i aparata,
5.5. Proizvodnja namještaja.Proizvodnja namještaja.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3838
Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije:industrije:
Struktura hrvatskoga gospodarstva u tranziciji Struktura hrvatskoga gospodarstva u tranziciji mijenja se prema uslugama;mijenja se prema uslugama;
Strukturne su promjene industrije najvećim dijelom Strukturne su promjene industrije najvećim dijelom uvjetovane procesima privatizacije i liberalizacije;uvjetovane procesima privatizacije i liberalizacije;
Veliki pad zaposlenosti osobito izražen u sektorima Veliki pad zaposlenosti osobito izražen u sektorima tekstilne industrije i proizvodnje obuće i tekstilne industrije i proizvodnje obuće i strojogradnje;strojogradnje;
Liberalizacijom međunarodne razmjene dinamično Liberalizacijom međunarodne razmjene dinamično raste uvoz;raste uvoz;
Brodogradnja ima najveći udio u strukturi izvoza u Brodogradnja ima najveći udio u strukturi izvoza u
godini 2004;godini 2004;
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
3939
Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije:industrije:
Kod značajnog dijela industrijskih sektora Hrvatska Kod značajnog dijela industrijskih sektora Hrvatska ima izražene komparativne prednostiima izražene komparativne prednosti,, dok ih je kod dok ih je kod drugog dijela izgubila;drugog dijela izgubila;
U vrijeme najvećega vala investicija namijenjenih U vrijeme najvećega vala investicija namijenjenih restrukturiranju i razvitku industrijske proizvodnje u restrukturiranju i razvitku industrijske proizvodnje u tranzicijskim zemljama Hrvatska nije mogla privući tranzicijskim zemljama Hrvatska nije mogla privući multinacionalne korporacije da pojedine stadije, multinacionalne korporacije da pojedine stadije, odnosno faze, proizvodnje prenesu u Hrvatsku;odnosno faze, proizvodnje prenesu u Hrvatsku;
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4040
Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije:industrije:
Institucionalne reforme, uklanjanje birokratskih Institucionalne reforme, uklanjanje birokratskih barijera, poboljšanje rada pravosuđa, uređivanje barijera, poboljšanje rada pravosuđa, uređivanje zemljišnih knjiga, ubrzanje i dovršetak privatizacije, zemljišnih knjiga, ubrzanje i dovršetak privatizacije, glavne su silnice uspješnoga restrukturiranja i glavne su silnice uspješnoga restrukturiranja i promjena komparativnih prednosti industrije u promjena komparativnih prednosti industrije u međunarodnoj razmjeni prema proizvodima veće međunarodnoj razmjeni prema proizvodima veće dodane vrijednosti;dodane vrijednosti;
Nove investicije, inovacije, povećana ulaganja u Nove investicije, inovacije, povećana ulaganja u razvojna istraživanja i u ljudski kapital i uvođenje razvojna istraživanja i u ljudski kapital i uvođenje novih tehnologija ključni su čimbenici proizvodnosti novih tehnologija ključni su čimbenici proizvodnosti i konkurentnosti industrijske proizvodnje.i konkurentnosti industrijske proizvodnje.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4141
KREIRANJE USPJEŠNE HRVATSKE KREIRANJE USPJEŠNE HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKEINDUSTRIJSKE POLITIKE
STRATEŠKA PITANJA HRVATSKE INDUSTRIJSKE STRATEŠKA PITANJA HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE:POLITIKE:
1.1. modernizacija i tehnološki napredak,modernizacija i tehnološki napredak,
2.2. diferencijacija proizvoda,diferencijacija proizvoda,
3.3. internacionalizacija industrijskih poduzeća,internacionalizacija industrijskih poduzeća,
4.4. promocija izvoza, promocija izvoza,
5.5. stalno obrazovanje zaposlenih, razvojno-istraživački stalno obrazovanje zaposlenih, razvojno-istraživački rad, inventivnost i inovativnost.rad, inventivnost i inovativnost.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4242
PREMA OECD-u POŽELJNO JE DA PROGRAMI PREMA OECD-u POŽELJNO JE DA PROGRAMI DRŽAVNE POMOĆI, USMJERENI PREMA DRŽAVNE POMOĆI, USMJERENI PREMA RAZVOJU INDUSTRIJE, IMAJU SLJEDEĆE RAZVOJU INDUSTRIJE, IMAJU SLJEDEĆE OSOBINE:OSOBINE:
1.1. moraju biti privremenog trajanja,moraju biti privremenog trajanja,
2.2. moraju biti transparentni,moraju biti transparentni,
3.3. moraju biti vezani uz postupno ukidanje viška moraju biti vezani uz postupno ukidanje viška kapaciteta,kapaciteta,
4.4. moraju što je moguće manje iskrivljavati relativne moraju što je moguće manje iskrivljavati relativne cijene.cijene.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4343
Industrijska Hrvatska: Pogled Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaposlodavaca
Ove je godine (Ove je godine (16. svibnja 200716. svibnja 2007.) HUP za .) HUP za svoje godišnje okupljanje svoje godišnje okupljanje Dan poduzetnikaDan poduzetnika odabrao vrlo važnu odabrao vrlo važnu temu ponovne temu ponovne industrijalizacijeindustrijalizacije zemlje. Važnost nove zemlje. Važnost nove industrijalizacije vidljiva je iz nekoliko industrijalizacije vidljiva je iz nekoliko sljedećih pokazatelja. sljedećih pokazatelja. Danas hrvatska Danas hrvatska prerađivačka industrija u BDP-u sudjeluje sa prerađivačka industrija u BDP-u sudjeluje sa samo 20%. Prije petnaestak godina njezin je samo 20%. Prije petnaestak godina njezin je udio bio preko 30%. udio bio preko 30%.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4444
Industrijska Hrvatska: Pogled Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaposlodavaca
Broj zaposlenihBroj zaposlenih u industriji početkom devedesetih u industriji početkom devedesetih sudjelovao je s sudjelovao je s 37%37%, a danas je taj udio oko , a danas je taj udio oko 25%25%. . Dvanaest godina nakon Domovinskog rata Dvanaest godina nakon Domovinskog rata industrijska proizvodnja je dosegla tek 80% one iz industrijska proizvodnja je dosegla tek 80% one iz prijeratne.prijeratne. Danas hrvatsko gospodarstvo u robnoj Danas hrvatsko gospodarstvo u robnoj razmjeni s inozemstvom svojim izvozom ne pokriva razmjeni s inozemstvom svojim izvozom ne pokriva niti polovicu uvozaniti polovicu uvoza, a naš je , a naš je vanjski dug dosegnuo vanjski dug dosegnuo 30 milijardi EUR-a30 milijardi EUR-a i najzaduženija smo tranzicijska i najzaduženija smo tranzicijska zemlja. Zabilježeni zemlja. Zabilježeni rast BDP-arast BDP-a za prethodnu godinu za prethodnu godinu od od 4,8%4,8% među među najnižima je u tranzicijskim zemljamanajnižima je u tranzicijskim zemljama. .
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4545
Industrijska Hrvatska: Pogled Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaposlodavaca
Prijedlozi i preporuke su podjeljene u četiri Prijedlozi i preporuke su podjeljene u četiri glavne skupine: glavne skupine:
1.1. strateške preporuke, strateške preporuke,
2.2. preporuke za industrijske politike, preporuke za industrijske politike,
3.3. preporuke porezne politike, te preporuke porezne politike, te
4.4. monetarne i kreditne politike.monetarne i kreditne politike.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4646
Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaIndustrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca
1.1. Strateške preporuke Strateške preporuke
razviti viziju buduće arhitekture hrvatske prerađivačke razviti viziju buduće arhitekture hrvatske prerađivačke industrije na novim i visokim tehnologijama;industrije na novim i visokim tehnologijama;
otklanjati barijere dinamiziranju rasta industrije i otklanjati barijere dinamiziranju rasta industrije i gospodarstva u cjelini;gospodarstva u cjelini;
sustavno razvijati poduzetničku klimu i otklanjati sustavno razvijati poduzetničku klimu i otklanjati birokratske barijere poduzetništvu;birokratske barijere poduzetništvu;
ustrajati u borbi protiv sive ekonomije i korupcije;ustrajati u borbi protiv sive ekonomije i korupcije;
razvijati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu zaposlenih;razvijati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu zaposlenih;
unaprjeđivati transparentnost javne nabave. unaprjeđivati transparentnost javne nabave.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4747
Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaIndustrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca
2.2. Industrijske politike Industrijske politike
poticati ulaganja u velike industrijske projekte, (Irsku, poticati ulaganja u velike industrijske projekte, (Irsku, CEE) kao pokretače rasta industrijske proizvodnje;CEE) kao pokretače rasta industrijske proizvodnje;
poticati ulaganja u suvremene proizvodne i nove poticati ulaganja u suvremene proizvodne i nove tehnologije ( ICT, internetske tehnologije) te R&D;tehnologije ( ICT, internetske tehnologije) te R&D;
poticati regionalni industrijski razvoj;poticati regionalni industrijski razvoj;
razvijati podrške izvoznim aktivnostima radi lakšeg razvijati podrške izvoznim aktivnostima radi lakšeg uključivanja u međunarodno tržište (razvoj gospodarske uključivanja u međunarodno tržište (razvoj gospodarske diplomacije, subvencioniranje troškova međunarodnog diplomacije, subvencioniranje troškova međunarodnog marketinga...marketinga...
u kratkom roku restrukturirati poduzeća u većinskom u kratkom roku restrukturirati poduzeća u većinskom državnom vlasništvu;državnom vlasništvu;
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4848
Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaIndustrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca3. Porezne politike3. Porezne politike
sniziti porezno opterećenje korporativnih sniziti porezno opterećenje korporativnih dohodaka kao poticaj za nove industrijske dohodaka kao poticaj za nove industrijske investicije;investicije;
diferenciranim stopama PDV-a povećati diferenciranim stopama PDV-a povećati potražnju za proizvodima domaće potražnju za proizvodima domaće prerađivačke industrije;prerađivačke industrije;
sniziti porezna i parafiskalna opterećenja;sniziti porezna i parafiskalna opterećenja;
utvrditi minimalne plaće kao pretpostavku za utvrditi minimalne plaće kao pretpostavku za rast konkurentnosti prerađ. industrije;rast konkurentnosti prerađ. industrije;
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
4949
Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaIndustrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca
4.4. Monetarne i kreditne politikeMonetarne i kreditne politike direktnom kontrolom kredita osigurati pretpostavke za direktnom kontrolom kredita osigurati pretpostavke za nastavka kreditne ekspanzije prema industrijskom nastavka kreditne ekspanzije prema industrijskom sektoru i gospodarskom rastu;sektoru i gospodarskom rastu;
proaktivnim djelovanjem HNB-a osigurati upravljanje proaktivnim djelovanjem HNB-a osigurati upravljanje tečajem hrvatske kune prema EUR s ciljem suzbijanja tečajem hrvatske kune prema EUR s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg tečajnog aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg tečajnog pozicioniranja prije ulaska u EU i EMU;pozicioniranja prije ulaska u EU i EMU;
uska suradnja monetarnih i fiskalnih politika s ciljem uska suradnja monetarnih i fiskalnih politika s ciljem poticanja izvoza i snižavanja deficita na poticanja izvoza i snižavanja deficita na vanjskotrgovinskim računima; vanjskotrgovinskim računima;
poticati razvoj financijskog tržišta te tržišta kapitala; poticati razvoj financijskog tržišta te tržišta kapitala;
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
5050
Industrijska transformacija Industrijska transformacija hrvatskog gospodarstvahrvatskog gospodarstva
Hrvatsko gospodarstvo mora se u srednjem roku Hrvatsko gospodarstvo mora se u srednjem roku transformirati:transformirati:
Suvremenim Suvremenim industrijama, visokim industrijama, visokim tehnologijama te tehnologijama te industrijskim uslugamaindustrijskim uslugama
Tradicionalnih Tradicionalnih industrijskih strukturaindustrijskih struktura
Ulaganjima u industrijske Ulaganjima u industrijske projekte javnog i projekte javnog i privatnog sektoraprivatnog sektora
Ulaganja u Ulaganja u infrastrukturu i infrastrukturu i nekretninenekretnine
Gospodarskom rastu Gospodarskom rastu temeljnom na temeljnom na industrijskoj industrijskoj proizvodnjiproizvodnji
Gospodarskog rasta Gospodarskog rasta temeljenog na temeljenog na potrošnjipotrošnji
Prema:Prema:Od:Od:
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.. 2007.
5151
Industrijska Hrvatska:Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavacaPogled poslodavaca
Hrvatski su poslodavci višekratno istaknuli Hrvatski su poslodavci višekratno istaknuli da Hrvatska nema više vremena odgađati da Hrvatska nema više vremena odgađati korijenite promjene u odnosu prema korijenite promjene u odnosu prema proizvodnji i poticanju izvoza. Od Vlade proizvodnji i poticanju izvoza. Od Vlade RH poslodavci očekuju niz poticajnih RH poslodavci očekuju niz poticajnih mjera kojim bi se snažnije dinamizirala mjera kojim bi se snažnije dinamizirala prerađivačka industrija.prerađivačka industrija.