Embed Size (px)
Citation preview
1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 4 30,8
Ukupno 13 100,0
1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 4 30,8
Ukupno 13 100,0
1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora
ostvariti u području predmeta.
Frekvencija Postotak
DA 9 69,2
NE 4 30,8
Ukupno 13 100,0
2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Ciljevi su preopširni s obzirom na program. (Branka Pelin, Srednja škola Novska)
Ciljevi su nejasni i pogrješno artikulirani. Zadatci ne proizlaze iz ciljeva. Primjerice,
ciljevi naznačeni kao „spoznaja da je društvo osjetljiva tvorevina podložna radikalnim
promjenama i često destrukciji” su jednim dijelom neistina jer društvo nije baš takva
tvorevina, ili „uviđa da suvremeno hrvatsko društvo ... kao tranzicijsko društvo
kontinuirano transformira...” nisu, odnosno vrlo su malo postignuti ovim katalogom ili
„povezuje suvremene društvene procese u hrvatskome društvu s europskom kulturnom
baštinom” nisu skoro pa niti jednim pitanjem, odnosno sadržajem postignuti...., ukratko
ciljevi koji su naznačeni većim dijelom nisu u skladu sa sadržajnim cjelinama koje će se
ispitivati. Razumijevanje suvremenih društvenih procesa je neostvarivo na način koji je
prikazan u ispitu – s velikim naglaskom na povijest i potpuno apstraktne pojmove koji
mogu samo odvući interes, a bez sadržaja koji se odnose na spomenute procese. Učenici
prema ovome ispitu ne mogu usvojiti pojmove koji će im pomoći niti u svakodnevnome
životu i poslu, ali niti pri upisu na fakultete. (Međužupanijski aktiv nastavnika
Sociologije, Gornjogradska gimnazija i Srednja škola Otočac)
Opći ciljevi su već utvrđeni ciljevi Sociologije kao nastavnoga predmeta.
(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
Premalo je formativnih aspekata. (III. gimnazija, Zagreb)
2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete
rada u školama i sl.).
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,7
U potpunosti se ne slažemo 3 23,1
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 5 38,5
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće j
ispitivati standardiziranim testom.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 5 38,5
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 5 38,5
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koj
učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 6 46,2
Uglavnom se slažemo 5 38,5
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje
učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
DA 10 76,9
NE 3 23,1
Ukupno 13 100,0
3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
U oglednome primjerku nalaze se dijelovi kojih nema u programu (političke i ekonomske
institucije). (Branka Pelin, Srednja škola Novska)
Želim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadržaj te da kao predavač
dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraživanje. (Stanislava Radić, Srednja
škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)
Spoznaje o rastućem utjecaju sociologije .... i time i promjenama položaja predmeta u
okviru nastavnih… „ nije istina jer je položaj Sociologije kao predmeta u hrvatskim
školama vrlo nizak, često se smatra jednim od onih koji „podižu ocjene”, predaje se samo
u gimnazijama i ekonomskoj školi 1 sat u 4. razredu. Na mnogim fakultetima, kao na
Ekonomskom e fakultetu u Rijeci, ali i drugima, Sociologija se više ne predaje iako u
europskim zemljama postoji trend ugradnje drušvenih znanosti... Nemoguće je učenicima
objasniti važnost socioloških spoznaja, dok je ona u takom malome broju sati u
nastavnim programima. Krivo formulirani i neprecizno određeni specifični ciljevi mogu
dovesti do loših obrazovnih ishoda.Specifične ciljeve poput „ nužnih znanja... ili njihovu
primjenu u izvođenju jednostavnih poslova” trebalo bi preformulirati jer navodi čitatelja
na pomisao da su znanja iz Sociologije važna za obavljanje zanimanja. (Međužupanijski
aktiv nastavnika Sociologije, Gornjogradska gimnazija i Srednja škola Otočac)
Specifični ciljevi predmeta u potpunosti se poklapaju s propisanim nastavnim planom i
programom (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini
obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina
na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,7
DA 12 92,3
Ukupno 13 100,0
3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.
Frekvencija Postotak
DA 11 84,6
NE 2 15,4
Ukupno 13 100,0
3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.
Frekvencija Postotak
DA 8 61,5
NE 5 38,5
Ukupno 13 100,0
4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,
treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)
Slažem se sa strukturom ispita, osim cjelina kojih nema u programu. (Branka Pelin,
Srednja škola Novska)
Ispit je sastavljen „za učenje za ispit”, a ne za znanje. On može navesti profesore
Sociologije na onaj cilj poučavanja koji je trebao biti izbjegnut ovim katalogom i
suvremenim načinom poučavanja. Razina ispitivanja pojedinih obrazovnih ishoda je
najčešće nejasna i uglavnom je niska, na nivou prepoznavanja.
Komentari vezani za opseg sadržajnih cjelina, odnosno pojedinih problema i tema koji se
ispituju na državnoj maturi:
1. Smatramo nužnim učiniti promjene vezane za područja koja se ispituju.
– ne prate suvremene promjene u društvu u kojem živimo, a koje kod učenika pobuđuju
zanimanje
– opseg sadržaja vezanih za povijest sociologije je prevelik na uštrb modernih problema i
procesa
– pažnja nije dovoljno (odnosno nikakva za ekologiju...) posvećena sadržajima vezanima
za kulturu, socijalizaciju, religiju, obitelj, ekologiju, urbanizaciju, globalizaciju... koji su
predmet interesa mladih i koji su bitni radi ostvarivanja odgojnih ciljeva Sociologije.
Učenici i učenice te dobi su u fazi formiranja stavova o bitnim vrijednostima društva pa je
nelogično tomu posvetiti najmanje pažnje. Ta poglavlja su „zahvalna” baš zbog
senzibilizacije i stvaranja kulture tolerancije, uvažavanja različitosti, smanjenja
predrasuda o pripadnicima drugih etničkih, religijskih ili bilo kakvih grupa. Osim
obrazovnih ciljeva, Sociologija kao predmet poučavanja u srednjim školama mora
sadržavati i odgojne ciljeve te pružiti učenicima znanja kojima će učenici stvarati svoju
političku kulturu, općenito građansku kulturu. Ovaj katalog nije uspio u tom naumu. Iako
predmet Politike i gospodarstva djelomice ima takav cilj, smatramo vrlo važnim za
učenike i učenice da to uče u okviru predmeta Sociologije iz nekoliko razloga. Sociološka
perspektiva je obuhvatnija i veće su šanse da taj predmet predaje sociolog. Osim toga,
nalazi suvremenih socioloških istraživanja nisu implementirani u katalog, što mislimo da
je veliki propust. To se odnosi i na sve veći značaj raznih koncepata poput civilnoga
društva, suvremenih migracija itd.
Cjelina „populacija, urbanizacija i ekologija” nije uopće zahvaćena ispitom. Ukoliko je
cilj pružiti učenicima spoznaje o promjeni u hrvatskome društvu kao tranzicijskoj zemlji
te državi koja nije lišena procesa vezanih za globalizaciju kako u ekonomskome, tako i u
vrijednosnome smislu. (Međužupanijski aktiv nastavnika Sociologije, Gornjogradska
gimnazija i Srednja škola Otočac)
Treba promijeniti broj zadataka sadržajnih cjelina. ( XV. gimnazija, Zagreb)
Nije dovoljno jasno da se jednak ispit primjenjuje za sve učenike gimnazijskoga
programa (jezična i opća gimnazija imaju 2 sata tjedno Sociologiju, a
prirodoslovno-matematička 1 sat) . Udjele pojedinih dijelova ispita treba prilagoditi
nastavnom u planu i programu.
Političke i ekonomske institucije se detaljno obrađuju u 4. razredu u nastavnome
predmetu Politike i gospodarstva,a u Sociologiji samo informativno pa smatramo da je
potrebno i broj zadataka iz toga područja bitno smanjiti. (Gimnazija Lucijana
Vranjanina, Zagreb)
Treba eliminirati općenita i usporedna pitanja. ( III. gimnazija, Zagreb)
4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 3 23,1
Ukupno 13 100,0
4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 3 23,1
Ukupno 13 100,0
4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 3 23,1
Ukupno 13 100,0
4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,7
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.
Frekvencija Postotak
DA 13 100,0
4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.
Frekvencija Postotak
DA 12 92,3
NE 1 7,7
Ukupno 13 100,0
6. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)
Omjer zatvorenih i otvorenih pitanja je relativno u redu, međutim ponderiranje vrste
pitanja bi trebalo ispraviti.
Trebalo bi biti više zadataka alternativnoga izbor, primjerice 10., odnosno kombinacija
odgovora je poželjna, s time da učenik mora sam odlučiti koliko je točnih odgovora
(točnih odgovora od 1 do 3)....ponuđeni odgovori moraju biti u pojmovnim parovima iz
kojih se može izbjeći pogađanje....
Zadatci povezivanja i sređivanja trebali bi biti više zastupljeni.
Zadatci redanja su možda nepotrebni.
Zadatci otvorenoga tipa trebali bi biti zastupljeni u omjerima – više zadataka
nadopunjavanja, a manje kratkih odgovora.
Način bodovanja
Zadatci višestrukoga izbora moraju imati više bodova od zadataka alternativnoga tipa.
Zadatci povezivanja trebal bi i biti organizirani u grupi od 10 pojmova ili imena ili
kratkih prepoznatljivih tvrdnji od kojih svako uspješno povezivanje donosi 2 boda.
Zadatci otvorenoga tipa donose u takvim testovima više bodova od zadataka
alternativnoga tipa ili višestukoga izbora, tako da je 1 bod premalo – odgovor
podrazumijeva viši novo znanja. (Međužupanijski aktiv nastavnika Sociologije,
Gornjogradska gimnazija i Srednja škola Otočac)
5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u
ispitnome katalogu.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 10 76,9
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik upisuje
ili označava točan odgovor)
Frekvencija Postotak
Uglavnom se slažemo 12 92,3
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja
točnoga odgovora).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 11 84,6
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju
obrazovanja.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
5.6. Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 9 69,2
U potpunosti se slažemo 3 23,1
Ukupno 13 100,0
5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 7,7
DA 8 61,5
NE 4 30,8
Ukupno 13 100,0
6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)
U ispitu su korištene dvosmislene ili čak netočne formulacije:
– na 6. pitanje ponuđeni odgovori nisu dovoljno diskriminativni ili čak i netočni – nije
jasno zašto tvornica lijekova ne predstavlja instituciju hrvatskoga društva kada je to
ekonomska institucija ili brak ili osnovna škola – naprosto se svi odgovori mogu
smatrati društvenim institucijama, samo je brak taj koji bi zadovoljio definiciju – ostalo
su pojavni oblici i to svi navedeni
– 9. pitanje je krivo formulirano, odnosno nije jednostavno i precizno; na položaj u
društvu utječu i kulturni i politički i vrijednosni i normativni čimbenici
– 11. pitanje „… Oblici legitimne vlasti su....” treba biti potpuno jasno da se misli na
Weberovu – napisati „prema Weberu” i baš je to jedan od ciljeva sociologije – vježbati
sagledavanje problema iz više perspektiva da bi se razvila i tolerancija – istine o društvu
su dinamične kao i društvo. (Međužupanijski aktiv nastavnika Sociologije,
Gornjogradska gimnazija i Srednja škola Otočac)
6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 4 30,8
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 2 15,4
Uglavnom se slažemo 5 38,5
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 15,4
DA 7 53,8
NE 4 30,8
Ukupno 13 100,0
7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)
U katalogu nije uopće navedena literatura. Literatura za srednjoškolsko obrazovanje mora
biti jedan udžbenik (Fanuko, Nenad) koji mora biti dostatan za ispit jer je to
standardiziran test koji mora biti prilagođen svima. Naravno da se za one koji žele znati
više, može preporučiti dodatna te, naravno, da nastavnicima treba preporučiti dodatne
izvore konkretnih materijala iz kojih će crpiti dobre primjere za svaku od teorija ili
definicija. (Međužupanijski aktiv nastavnika Sociologije, Gornjogradska gimnazija i
Srednja škola Otočac)
Treba ostati na na klasičnim autorima jer noviji, poput Japanaca, nisu svima dostupni.
(III. gimnazija, Zagreb)
7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 15,4
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 15,4
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu
maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 15,4
U potpunosti se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se ne slažemo 3 23,1
Uglavnom se slažemo 5 38,5
U potpunosti se slažemo 2 15,4
Ukupno 13 100,0
8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 4 30,8
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 4 30,8
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 4 30,8
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu
maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 4 30,8
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 7 53,8
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 5 38,5
Uglavnom se ne slažemo 1 7,7
Uglavnom se slažemo 6 46,2
U potpunosti se slažemo 1 7,7
Ukupno 13 100,0
9. Komentari
Nastavni plan predmeta Sociologije sadrži obvezni i neobvezni dio sadržaja. Za
neobvezni dio programa nije planirano da se predaje i stoga ne može ući kao sadržaj za
ispitivanje. Međutim, u oglednim primjerima za ispite na maturi taj neobvezni dio je isto
u programu ispitivanja, što smatram da nije u redu. Dodatni problem je i taj što učenici
koji žive u malome gradu, kao što je Daruvar, nemaju mogućnosti upoznati se s
dodatnom literaturom jer knjižnice nisu dovoljno opskrbljene sociološkom literaturom.To
je za mene problem jer smatram da nemaju svi učenici jednak pedagoški standard i uvjete
koji bi im omogućili ravnopravno natjecanje s ostalima. (Gimnazija Daruvar)
Uvodni testovi nisu napravljeni, odnosno nedostaju poteškoće na koje su autori naišli (a
trebali su); svrha predmeta nije precizno formulirana iako se nazire cilj pa smatramo da
treba dodatno pojasniti i povezati ciljeve sa sadržajem, odnosno obrazovnim
ishodima.!!!!! (Međužupanijski aktiv nastavnika Sociologije, Gornjogradska
gimnazija i Srednja škola Otočac)
Nije navedena dodatna literatura. Program je koncipiran na bazi kolegija s dva sata
tjedno. ( XV. gimnazija, Zagreb)
Ne znam za dodatne sadržaje i literaturu i želim preciznost! Volio bih o svemu
razgovarati s kolegama stručnjacima, ali to nitko nije organizirao. (I. gimnazija, Osijek)
Predložite minimum pomagala za učenike – elektroniku. (III. gimnazija, Zagreb)
