104729005 Projekat El Instalacije u Manjim Proizvodnim Halama

1

J.U.MSŠ Maglaj 2011/2012 g.

MATURSKI RAD

PREDMET:ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVJETLJENJA

TEMA:PROJEKAT EL.INSTALACIJE U MANJIM

PROIZVODNIM HALAMA

KANDIDAT: MENTOR: Smajlović Elkamed Žunić Enes dipl.ing.el.teh.

2

SADRŽAJ:

1.UVOD.....................................................................................3 2.VRSTE INSTALACIJA..............................................................3-4 3.PROJEKTIRANJE,PROJEKTANT,PROJEKTI...............................4-5 4. INSTALACIJA STOLARSKE RADIONICE.....................................5 4.1.PROJEKTNI ZADATAK........................................................5-6 4.2.TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE EL.INSTALACIJE...............6-7 4.3.NAČIN VOĐENJA EL.INSTALACIJA......................................7-8 4.4.TEHNIČKI USLOVI ZA GROMOBRANSKU INSTALACIJU........8-9 4.5.TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE....................................................9 4.6.TLOCRT STOLARSKE RADIONICE......................................9-10 4.7.PRORAČUNI POTREBNI ZA PROJEKTOVANJE EL.INSTALACIJE STOLARSKE RADNJE............................................................11-29 5.ZAKLJUČAK...........................................................................30 6.LITERATURA..........................................................................30

3

1.UVOD:

Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,

poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd. Postoje sljedeće vrste instalacija: elektroenergetske,

gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se

osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju

zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja.

Telekomunikacione instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste

telekomunikacionih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih

radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije računarskog sistema,

instalacije centralnog sistema časovnika itd. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog

zvonca, instalacije protivpožarnog sistema, instalacije protivprovalnog sistema i instalacije poziva u

hotelima i bolnicama. Kao što se vidi, signalne i telekomunikacione instalacije su srodne i očekivati

je da će daljim razvojem tehnike doći do njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske

instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije

ubrajaju u instalacije slabe struje.

2.VRSTE INSTALACIJA Električne instalacije su skup meĎusobno spojene niskonaponske električne opreme u

promatranom prostoru ili prostoriji, predviĎena za ispunjavanje odreĎene namjene.

Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim

dobrima,gradilištima i ostalim graĎevinskim objektima.

Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni

opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izraĎuje prema

odreĎenimpropisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost

odelektrične struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a

održavanje minimalno.

Postoje sljedeće vrste instalacija:

elektroenergetske

gromobranske

telekomunikacijske

signalne

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača

električnomenergijom.

Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog

djelovanjaatmosferskog električnog pražnjenja.

Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka.

Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacijeinterfona,

instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije,razglasa,

instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnogzvona, instalacije

protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.

4

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se

telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju uobliku propisa ili standarda.

Njihova primjena je obavezna za izvoĎenje instalacija i treba je se pridržavati.

Jednako tako potrebno je poštovati sljedeće:

Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku

regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

Tehnički uvjet – dokument koji odreĎuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što

su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.

Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoĎača i

potrošača)

Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni

Znakovi kvalitete i sigurnost

Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost,

manji

troškovi, održavanje)

3.PROJEKTIRANJE, PROJEKTANT,

PROJEKTI:

Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i graĎevne dozvole,

izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje graĎevine.

Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu ipropisima donesenim na

temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izraĎuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i

posebnih zakona te drugih propisa.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog

projektanta.

Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i meĎusobnu usklaĎenost projekata.("Zakon o

gradnji.’’)

Projekt je pisani rad kojim se odreĎuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje. Generalno,

aktivnosti na projektiranju električnih instalacija I elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti

u tri faze:

preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi

projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, ureĎaja i opreme

obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju graĎenja

Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove

aplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podijeliti trošila

premafunkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje

projekcije buduće tehničke realizacije.

5

Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještaj

potrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki

proračuni.

Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog

rješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.

Nekoliko je vrsta projekta:

Idejni projekt - skup meĎusobno usklaĎenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja graĎevine smještaj u prostoru

Tender - Na temelju obrade tendera projektant vrši specifikaciju opreme, te izraĎuje

stijedeće dijelove ponude

Ponuda – bitna razlika izmeĎu tendera i ponude je sadržaj cjenovnika.

Glavni projekt – sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikaciju

opreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...)

elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)

Dokumentacija za izvoĎenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan,

kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara.

Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi

iligdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne

upute ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za

izvoĎenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje.

Dokumentacijaizvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno

formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog

stanja se pohranjuje i kod IzvoĎača.

4.INSTALACIJA STOLARSKE RADIONICE

Kao primjer jedne manje proizvodne hale uzeta je stolarska radionica.

4.1.PROJEKTNI ZADATAK

Potrebno je izraditi kompletan projekat električne instalacije i osvetljenja stolarske radionice čija je

graĎevinska osnova data na priloženom crtežu zajedno sa osnovnim podacima o mašinama koje će

se ugraditi u objekat.Projekat uskladiti sa svim važećim propisima i standardima. Strogo se

pridržavati i predvideti sve mjere zaštite.

Posebni zahtevi sa kojima treba uskladiti projekat su:

Objekat se napaja iz distributivne transformatorske stanice u koju je ugraĎen transformator

od 1000 kVA, 20/0.42 kV/kV, PCun=11.5 kW, uk=6%.

Distributivna mreža je radijalna, kablovska, a transformatorska stanica se nalazi na 175 m

od dvokrilnih ulaznih vrata radioničke hale.

20 kV mreža je mreža velike snage (napaja se sa bliske 110/20 kV/kV stanice).

Zaštita od previsokog napona dodira se izvodi sistemom TN-C/S.

6

Mjerama zaštite treba predvidjeti: pojačane mjere zaštite u kupatilu, izjednačenje potencijala

metalnih delova, izradu zaštitnog gromobranskog uzemljenja, ugradnju nužnog osvetljenja,

zaštitu od stroboskopskog efekta, itd.

Mašine za obradu drveta se isporučuju sa izraĎenim i prigraĎenim razvodnim ormarima. Za

ventilator za odprašivanje potrebno je predvideti ugradnju odgovarajuće sklopno zaštitne

opreme. Neophodno je zadovoljiti zahteve iz priloga u vezi sa startovanjem motora.

Specifična električna otpornost okolnog zemljišta iznosi 100Qm.

Objekat se zagreva električnom energijom (TA peći i kaloriferi).

Zagrijavanje tople vode u kupatilu se vrši akumulacionim bojlerima (2x80l), a u čajnoj

kuhinji protočnim bojlerom.

Preduzeti sve mjere za minimizaciju snage napajanja objekta (upravljati opterećenjem) kako

bi se smanjio iznos računa za vršnu snagu.

Predvideti mogućnost promene mesta neke od mašina 4, 5 i 6.

Kompenzovati reaktivnu snagu tako da je cosφ>0,95.

PredviĎeno je da zidovi objekta budu izraĎeni u svijetloj boji, kao i tavanica radionice. U

dijelu iznad mašine 1 je predviĎeno da oko 35% tavanice bude izraĎeno od stakla.

4.2.TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE

EL.INSTALACIJE

Ovi tehnički uslovi su sastavni Ďio projekta i kao takvi su u potpunosti obavezni za izvoĎača

pri izradi elektro instalacije.

Nadzor nad radovima moraju obavljati stručna lica, odgovarajuće kvalifikacije,

specijalizirana za ovu vrstu poslova. U posebno delikatnim fazama montaže poželjno je

obezbjediti projektanski nadzor, kao i predstavnika (stručno lice) isporučioca opreme koja se

ugraĎuje.

Cjelokupna instalacija predviĎena projektom mora se u svemu izvesti prema projektnoj

dokumentaciji (planu polaganja kablova), predmjeru radova i opreme i ovim Tehničkim

uslovima, te u skladu sa važećim tehničkim propisima i normativima za električne

instalacije niskog napona. Za sva odstupanja od projekta izvoĎač je dužan da zatraži

saglasnost od projektanta.

Prije početka radova izvoĎač radova je dužan da se detaljno upozna sa projektom i da svoje

primjedbe, ukoliko ih ima, blagovremeno dostavi nadzornom organu.

Svoprema i materijal koji se ugraĎuju na - u objektu moraju biti kvalitetni, novi i ispravni.

Po donošenju opreme na gradilište, nadležni organ je dužan pregledati isti, i konstatovati

njegovo stanje u graĎevinskom dnevniku.

Sva oprema mora posjedovati atest o kvalitetu i garantni list, koje je izvoĎač dužan predati

investitoru prilikom tehničkog prijema objekta.

IzvoĎač radova je obavezan da osam dana prije početka radova na objektu obavijesti

nadležni organ inspekcije rada o početku radova.

Pri izvoĎenju radova, izvoĎač se u svemu mora pridržavati postojećih propisa, zbirke

elektro-tehničkih propisa i Pravilnika o zaštitnim mjerama na radu, kao i svih ostalih

specifičnih zahtjeva definisanim ovim projektom.

Izvedeni radovi moraju biti kvalitetni, a izvoĎač mora da garantuje Investitoru kvalitet

izvedene instalacije (dužina garantnog roka se odreĎuje Ugovorom koji se potpisuje izmeĎu

IzvoĎača i investitora). Garancija za ugraĎenu opremu se daje na osnovu garantnih listova

7

proizvoĎača i opreme. Za kvarove nastale nestručnim rukovanjem, instalacijom i opremom,

izvoĎač ne snosi odgovornost.

IzvoĎač radova je dužanda napravi elaborat o ureĎenju gradilišta i da radove izvode radnici

obučeni iz materije zaštite na radu. Ikoliko se radovi izvode na prostorima u kojima se

pojavljuju eksplozivne smjese, izvoĎač je obavezan imati pravilnik o rukovanju električnim

postrojenjima koja su eksplozivno zaštićena, kao i evidenciju radova na tim postrojenjima.

Pri izvoĎenju radova je obavezna primjena propisane zaštitne opreme i sredstava, kao i

tablica sa upozorenjima.

Odnos izmeĎu Investitora i izvoĎača radova, u svemu mora biti po Zakonu o investicionoj

izgradnji. Sve nastale izmjene tokom gradnje moraju se unijeti u projekat crvenom olovkom.

IzvoĎač je dužan da po završetku radova preda projekat izvedenog stanja koji će sadržovati i

sve eventijalne izmjene projektnih rješenja.

IzvoĎač električnih radova vodi graĎevinski dnevnik.

Sav saobraćaj na gradilištu izmeĎu nadzornog organa i izvoĎača radova, vodi se preko nega.

Na početku radova na instalaciji, vrši se pregled graĎevinskih radova, a stanje se upiše u

dnevnik te konstatuje da li postoje normalni uslovi za pravilno izvoĎenje radova. Ako se

prilikom izvoĎenja radova ukaže potreba za manjim odstupanjima od glavnog projekta,

mora s za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzornog organa. To se može vršiti

zamjenom odgovarajućeg nacrta u projektu, dopunom projekta ii unošenjem u sam projekat

ili nacrt ii putem dopisa. Za veća odstupanja mora se pribaviti pismeno odobrenje nadležne

službe koja je odobrila ispitivanje svih instalacija.

nakon montaže kompletne elektro instalacije i instalacije uzemljenja, odnosno zaštite od

statičkog elektriciteta, izvršiti ispitianje svih instalacija.

po završetku ispitivanja svi dobiveni rezultati se moraju upisati u zapisnik.

poslije obavljenih ispitivanja vrši se tehnički pregled instalacija. Tehnički pregled vrši

posebna komisija koju je dužan sastaviti investitor i snositi troškove komisije za tehnički

pregled. Zapisnički konstatovati slijedeće:

1. da li je instalacija izvedena prema odobrenom ili revidovanom projektu;

2. da li je izvedena prema važećim propisima i kvalitetno, što se ustanovljava pregledom

cjelokupne instalacije

4.3.NAČIN VOĐENJA EL.INSTALACIJA

Vodoravno polaganje vodova mora da bude 0,3 m ispod tavanice, odnosno najmanje 0,4 m od

nivoa poda, a 0,15 m od bridova zida, vrata i prozora.

Vodovi položeni neposredno pod žbuku u PVC cijevima moraju po cijeloj dužini biti

pokriveni žbukom, debljina sloja najmanje 6mm. Vodovi položeni neposredno nad žbuku se

postavljaju na predhodno okrečene i omalterisane zidove i plafone, a pričvrščuju se

odstojnim OG obujmicama koje se postavljaju na svakih 25 cm ili u predhodno postavljene

PVC kablovske kanalice koje se po polaganju kablova zatvore poklopcem.

Nagomilavanje više vodova u snopove nije dovoljeno.

Vodovi razvodne kutije moraju biti postavljeni tako da u slučaju kvara ne ugrožavaju

okolinu.

Grananje i nastavljanje provodnika može se vršiti isključivo u razvodnim kutijama dovoljnih

dimenzija da se u njima mogu komotno smjestiti veze provodnika. Strogo je zabranjeno

nastavljanje provodnika izvan razvodne kutije.

8

Na mjestima gdje su izloženi mehaničkim oštećenjima, vodovi moraju imati mehaničku

zaštitu

Kod spajanja i nastavljanja provodnika u razvodnoj kutiji, krajevi provodnika se spajaju

rednim ili WEC0 stezaljkama da bi se dobio trajan i siguran spoj.

Paralelno voĎenje vodova sa dimnim kanalima ili grejnim cijevima treba izbjegavati. Ako to

nije moguće treba vodove udaljiti najmanje 3 cm.

Kod ukrštanja vodova sa dimnim kanalima treba iste zaštititi odgovarajućom toplotnom

izolacijom (vatro otporna ploča debljine min.5 mm).

Priključci neutralnih provodnika moraju da budu pristupačni, izvedeni posebnim

sabirnicama ili stezaljkama, tako da de smogu isključiti posebno.

U svakom strujnom krugu, nulti vod se mora razlikovati od faznog provodnika, tj. Nulti

provodnik mora biti svijetlo plave boje, jer nulti provodnik nije osiguran

U svakom strujnom krugu, zaštitni provodnik mora biti žuto - zelene boje i mora biti spojen

na posebnu sabirnicu ili metalnu rednu stezaljku zaštitnog provodnika.

Mjerenjem izolacija provodnika, kao i izolacija faznih provodnika prema zemlji, mora biti

najmanje 250. 000 i 380. 000 Q za svaki strujni krug kada su ukopčani svi prekidači i

postavljene sve svijetiljke bez sijalica. Rezultate mjerenja treba posebno evindetirati. Ovo

važi za jaku struju napona 220 V i 380 V

Utikačke kutije moraju imati zaštitni kontakt spojen sa provodnikom za zaštitu

Sve prekidače rasvjete postaviti na onoj strani gdje se otvaraju vrata,standardna ili klizna

Prekidače, prikljuČnice (utičnice) i ostale aparate prije postavljanja ispitati na

funkcionalnost

Sve metalne dijelove trošila i elektro ureĎaja koji u slučaju kvara mogu doći pod napon i

koji se mogu dodirnuti treba zaštititi od previsokog napona dodira

Priključci faznih, neutralnih i zaštitnih provodnika moraju da budu uraĎeni tako da se mogu

lako raspoznati - kojem strujnom kolu pripadaju i da se mogu pojedinačno isključiti.

Razvodni ormar mora biti propisno uzemljen pomoću provodnika P/F adekvatnog presjeka.

Sve metalne mase se moraju spojiti u galvansku cjelinu i povezati na šinu za

izjednačenjepotencijala pomoću provodnika P/F adevatnog presjeka.

Održavanje i pregled instalacije uzemljenja će se vršiti prema uputstvima „Tehničkih

propisa o gromobranima―, (Službeni list broj 13/68) i standarda JUS N.B4. 901 do JUS N.

B4.942)

4.4.TEHNIČKI USLOVI ZA GROMOBRANSKU

INSTALACIJU:

Prilikom polaganja trake voditi računa da minimalni prečnik savijanja voda ne smije biti

manji od 200 mm.

Na ulazu u zemlju odvodni vod, zemni uvodnik i svaki drugi pomoćni odvod mora se

zaštititi premazom (vreli bitumen) na dužini od 300 mm iznad i ispod nivoa terena.

Sva uzemljivačka instalacija mora biti pocinkovana toplim postupkom, s tim što nanos na

svakom elementu mora biti 150 mikrona, što se prema važećim standardima: M.F.1011

tačka 5.9, ima kontrolom utvrditi.

Uzemljivački elementi na kojima je plašt od cinka oštećen ne smiju se ugraditi u instalaciju

uzemljenja.

Svi spojevi trake na kojima je izvršeno sječenje ili bušenje radi spajanje ili nastavljanja,

9

moraju biti prije spajanja zaštićeni premazom kalaja ili cinkolita.

Sastavi pod zemljom moraju biti zaštićeni oblaganjem olovom ili postavljanjem u ukrsne

kutije sa zalivanjem vrelim bitumenom.

Spojevi Fe/Zn trake meĎusobno ili sa metalnim masama se smiju ostvariti tek nakon

temeljitog čišćenja spojnih površina.

Pri izradi i montaži obujmica voditi računa o tačnosti izrade, odnosno o kvalitetnoj

galvanskoj vezi izmeĎu metalnih površina cijevi i elemenata uzemljivačkog pribora.

Odvajanje i spajanje trake ne smije biti pod oštrim uglom. Makslimalni ugao savijanja je

devedeset stepeni, a poluprečnik savijanja 200 mm.

Za ispravnost izvedenih radova IzvoĎač garantuje dvije godine, računajući od dana

primopredaje.

4.5.TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE

U skladu sa pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona u objektu

su primjenjene slijedeće Tehničke zaštitne mjere:

Tehničke zaštitne mjere od električnog udara

Tehničke zaštitne mjere od požara

Tehničke zaštitne mej£re od nadstruje

Tehničke zaštitne mjere od prenapona

Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona

Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem, isključenjem i funkcionalnim ukjlučenjem i isključenjem

strujnog kruga.

4.6.TLOCRT STOLARSKE RADIONICE

Na slici ispod prikazan je tlocrt stolarske radionice čiji ćemo projekat obraditi.

PROSTORIJE UNUTAR RADIONICE:

a) Garderoba sa mokrim čvorom

b) Kancelarija

c) Hodnik

d) Radionica

e) Kompresorska sala

10

INSTALIRANE MAŠINE:

1. Tračna pila

Snaga motora 22 kW.

Automatski prebacač Y-D.

Brzina motora je 1500 o/min.

Zalet traje 1 min.

Pokreće se tri puta dnevno.

2. Ventilator sistema za otprašivanje

Snaga motora 15,5 kW.


11


Teško se zalijeće.

Mora da bude upaljen da bi se startovali ostali motori.

3. Kompresor

Snaga motora 1 0,5 kW.



Uključuje se 4 puta u toku jednog sata.

4. Blanjalica


Ručni prebacač Y-D.

Zalijeće se u praznom hodu.

5. Cirkular


Direktan start.

6. Glodalica

Snaga motora 1 ,5 kW.

Direktan start.

4.8.PRORAČUNI

4.7.1.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA TRAČNU PILU

Uzevši u obzir pretpostavku da struja starta motora iznosi oko 6-In, te da se startuje u spoju zvijezda

(tri puta manja struja nego u trouglu) može se zaključiti da je struja starta oko dva puta veća od

nominalne struje.

Kablovi koji vode do tračne pile su ukopani (tj. položeni u betonski kanal) u obliku dva kabla pa se

može očitati da je koeficijent polaganja kp=0,8.

Radi se pri normalnim temperaturnim uslovima pa je temperaturni koeficijent kt=1.

Konačno, trajna dozvoljena struja je:

12

Bira se osigurač od 63 A, jer on neće izgoriti pri strujji od 87,4 A za 1 min koliko traje zalijetanje

motora.Izračunata trajna dozvoljena vrijednost struje je linijskog karaktera, meĎutim kroz

provodnike do motora teći će fazna struja √ puta manja struja (sl.1.)

Dakle provodnike dimenzionišemo prema struji:

Za tu struju trebamo provodnike presjeka q1 = 6 mm

2

4.7.2.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA VENTILATOR:

Sličnim rezonom kao i za tračnu pilu:

Ovi se provodnici u formi dva kabla vode na perforiranoj polici, pa je kp=0,8.

Biraju se dva kabla sa poprečnim presjecima q2 = 4 mm2.

Može se usvojiti osigurač od 50 A, jer on neće pregoriti pri struji od 68,4 A ni poslije 100 minuta, a

to je dovoljno za zalet motora.

13

4.7.3.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA KOMPRESOR

Za razliku od prethodnih mašina, kompresor bi mogao imati svoj ormar sa kontaktorima i tasterima

za startovanje, pa će se do njega voditi samo jedan trožilni kabl (plus provodnik za omogućenje

starta samo kada je ventilator aktiviran).

Bira se osigurač od 25 A, a provodnici od q3 = 4 mm

2.

4.7.4.PRORAČUN PROVODNIKA KOJI VODI OD MRO DO RO1

Jednovremena snaga je sumarna snaga svih potrošača koji se napajaju iz razvodnog ormara RO1

(treba uračunati i snagu tri kalorifera za grijanje). Pošto su motori kompenzovani, smatra se da je

cosφ približno jednak jedinici:

Usvaja se da je razvod tipa C5, te je:

Bira se osigurač od 160A, a shodno njemu provodnici prečnika q = 70 mm

2.

4.7.5.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR

BLANJALICE

Potrebno je dimenzionisati spusne kablove koji vode od gornjeg šinskog razvoda do motora. I ovdje

je prisutan prebacač Y — A, pa se smatra da je polazna struja duplo veća od nominalne (objašnjeno

kod dimenzionisanja provodnika za tračnu pilu).

Smatrajući da je razvod tipa C5 dalje je:

14

Mora se upotrijebiti osigurač za 25 A, a tada nema bojazni da će on pregoriti pri startu. U skladu sa

tim presjek provodnika se usvaja 4 mm2

.4.7.6.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR CIRKULARA

Pošto se motor startuje direktno, može se smatrati da je:

Usvaja se osigurač od 10 A (velika je vjerovatnoća da osigurač od 6A pregara pri startu). Pošto se

motor cirkulara zalijeće u praznom hodu, njegov zalet će trajati svega nekoliko sekundi te osigurač

od 10A neće pregoriti pri startu. Provodnik kojeg će osigurač od 10A uspješno štititi je minimalno 1

mm2, meĎutim iz razloga mehaničke izdržljivosti usvaja se provodnik presjeka 1,5 mm

2.

4.7.7.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA MOTOR

GLODALICE

Usvaja se osigurač od 6A, a provodnik od 1 ,5 mm2 iz istih razloga kao za motor cirkulara.

4.7.9. ŠINSKI RAZVOD

Računajući sa trenutno potrebnim potrošačima (4,5,6) šinski razvod je predimenzionisan, a

dovoljno je da može prenijeti struju:

MeĎutim, opravdanost upotrebe šinskog razvoda je lako omogućavanje priključivanje još potrošača ili eventualna promjena mjesta neke od postojećih mašina.

15

4.7.10.KOMPENZACIJA

Ako bi se odlučili na centralnu kompenzaciju, imali bi problem nadkompenzacije u trenucima kada

veliki potrošači (pila, ventilator, kompresor) nisu startovani, što bi opet proizvodilo gubitke kao i

kod podkompenzacije. Stoga, bolje bi bilo izvršiti lokalnu, pojedinačnu kompenzaciju svakog od

potrošača, s tim da se odgovarajuće baterije kondenzatora uključuju u kolo kada se mašine startuju.

Reaktivne snage manjih motora (blanjalica, cirkular i glodalica) možemo ignorisati. Kada

kompenzacione kondenzatore vezujemo u trougao, mogu se za postizanje istog efekta kompenzacije

koristiti tri puta manji kondenzatori, ali je njihov napon najmanje 380V, a ne 220V. Reaktivna

snaga koju motor uzima (i koju treba obezbijediti iz kondenzatora) iznosi:

16

4.7.11.PROVJERA PADA NAPONA:

Pošto je ovdje riječ o relativno kratkim kablovima, te dosta debelom šinskom razvodu, može se

pretpostaviti da padovi napona neće biti veći od kritičnih, propisima predviĎenih 5%. MeĎutim, da

se to ne prepusti slučaju ovdje je provjeren pad napona na najdužoj kablovskoj dionici koja vodi od

razvodnog ormara RO do kompresora u kompresorskoj sali. Iz geometrije prostorije se vidi da taj

kabl neće biti duži od 15 metara.

4.7.12.PRORAČUN OSVJETLJENJA RADIONICE I KOMPRESORSKE

SALE

Sam proračun potrebnog svjetlosnog fluksa, izbor i broj potrebnih svjetiljki dat je u tabelama 1 i 2.

Za osvjetljenje kompresorske sale odabrana je varijanta 2. Izvedena je zaštita od stroboskopskog

efekta tako što se svjetiljke napajaju iz tri faze (obilježeno na planu osvjetljenja).

Paljenje svjetla u radionici i kompresorskoj sali zbog relativno velike instalisane snage izvedeno je

preko kontaktera K1 smještenog u RO koji se pogoni preko naizmjeničnih pekidača smještenih u

samoj radionici. Rasvjeta u kompresorskoj sali ide preko dodatnog tropolnog prekidača.

4.7.13.PRORAČUN PRESJEKA PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA

OSVJETLJENJE RADIONICE I KOMP.SALE

Ukupna instalisana snaga za osvjetljenje u radionici i kompresorskoj sali je 3050W i zbog rasporeda

na svetri faze približno je simetrična. Na svjetiljkama je uraĎena kompenzacija cos 0.9. Razvod je

tipa A1 i vodi se sam ( razvod je na većoj visini od ostalih kablova da se izbjegne paralelno

voĎenje) pa je kp=1 .

Usvaja se provodnik 1,5mm2 sa Ittd = 13 A i osigurači 10 A za koji je zadovoljena relacija:

Što znači da može da štiti navedeni provodnik. Iz proračuna se vidi da je potreban kontakter od

najmanje 6A.

17

4.7.14.PRORAČUN OSVJETLJENJA KANCELARIJSKOG DIJELA

Proračun je dat u tabelama 3,4,5. Instalacija za osvjetljenje ovog dijela objekta je podijeljena na

dvije grupe.Za osvjetljenje hodnika izabrana je varijanta 2. Za osvjetljenje toaleta i umivaonika

takoĎe je dat proračun u tabeli 4 mada se to obično radi na osnovu iskustvenih podataka (žarulja 40-

60W)

4.7.15.PRORAČUN PRESJEKA PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA

OSVJETLJENJE KANCELARIJSKOG DIJELA

Kako je osvjetljenje podijeljeno u dvije grupe uradićemo proračun za grupu veće instalisane snage,

a ona je 420W.

Razvod je tipa A1 izveden je kao i u radionici na većoj visini od ostalog razvoda d a se izbjegne

paralelno voĎenje velikog broja kablova. Za koeficijent paralelnog voĎenja se uzima kp=0,7 zbog

paralelnog voĎenja najviše tri provodnika (samo na jednom mjestu).

Zbog mehaničkih razloga (ne koristi se manji presjek) bira se provodnik presjeka 1 ,5mm2 sa Ittd=

14,5 A i osigurač od 6 A a koji vrijedi:

Usvojene vrijednosti su za obe grupe osvjetljenja.

U tabelama ispod date su zahtijevane vrijednosti faktora osvjetljenja,ravnomjernost osvjetljenosti i

proračun potrebnog broja izvora i stvarne srednje osvjeteljenosti za sve prostorije koje sačinjavaju

ovu drvopreraĎivačku radionicu ( radionica,kompresorska sala,kancelarija,garderoba sa mokrim

čvorom i hodnik)

18

19

20

21

22

23

24

4.7.16.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA

KALOLIFERE

Napajaju se iz RO1 preko kontaktera K11 koji je blokiran za vrijeme rada kompresora.

Razvod je tipa A1 i uraĎen je ispod instalacije za osvjetljenje. Na jednom mjestu se vode

paralelno kablovi za dva kalorifera pa je kp=0,8.

Iz tabele 3 se bira presjek1,5mm

2 ( kabl 5x1,5mm

2 ) čija je Ittd = 13 A i osigurač od 10 A za koji

vrijedi relacija:

4.7.16.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA TA PEĆI I

AKUMULACIONE BOJLERE

Napajaju se iz RO2 iz razvoda 1 koji se u RO isključi kontakterom K2 kada su mašine u radionici u

pogonu. Razvodi su tipa A1 .

a) Kod TA peći se posebno napajaju grijači (iz razvoda 1 preko priključnih kutija), a posebno

ventilatori (iz razvoda 2 koji se ne blokira preko priključnica). Ovim je postignuto da ventilatori

rade i kad su grijači blokirani (izduvavaju akomulisanu toplotu). Iz RO2 se vode posebni vodovi

za obe peći. Proračunaćemo presjek tih provodnika i potrebne osigurače.

Sa plana instalacije se vidi da se napojni vod za peć u garderobi vodi paralelno sa vodom za

priključnice dok vod za drugu peć ide sam pa je kp=0.8.

Iz tabele 3 se vidi da tu struju obezbjeĎuje presjek od 1,5mm

2 ( kabl 5x1,5mm

2 ) sa Ittd = 13A.

Izabrani provodnik se štiti osiguračima od 1 0 A tako je zadovoljena relacija:

25

b) Akomulacioni bojleri (80l, 2000W) se takoĎe napajaju posebnim kablovima iz razvoda 1

RO2.

Sa plana instalacije se vidi da se paralelno vodi 4 kabla pa je kp=0,7 i kt=1 .

Potrebna trajna struja je:

Iz tabele 3 se bira presjeka 2,5mm

2 ( kabl 3x2,5mm

2 ) čija je u ovom slučaju Ittd=19.5A. Usvaja

se osigurač od 1 0A za koji je zadovoljena relacija:

4.7.17.PRORAČUN PROVODNIKA I OSIGURAČA ZA

PRIKLJUČNICE U KANCELARIJSKOM DIJELU

Priključnice su podjeljene u dvije grupe i napajaju se iz razvoda 2 RO2. Razvod je tipa A1. Bira

se provodnik presjeka 2,5mm2 ( kabl 3x2,5mm

2 ) čija je Ittd=19.5A. S obzirom da se najviše

vode dva provodnika paralelno (priključnice u čajnoj kuhinji) kp=0,8 pa se osigurač koji treba da

štiti ove vodove bira na osnovu relacije:

Bira se osigurač od 10A. Na osnovu ovoga se može zaključiti da je maksimalna jednovremena

snaga koja se može priključiti oko 2000W.

4.7.18.PRORAČUN PROVODNIKA OD RO DO RO2 I POTREBNIH OSIGURAČA ZA NJIHOVU ZAŠTITU

Provodnici se vode paralelno po perforiranoj polici pa je kp = 0,9.

a) Provodnik kojim se napaja razvod 1 treba dimenzionisati prema snazi dvije TA peći i dva bojlera. Koeficijent jednovremenosti je uzet da je 1 što je realno s obzirom na ugraĎeno blokiranje (svi se pale u istom trenutku).

Zbog nesimetrije ovo je struja dva opterećenija fazna provodnika, dok je treći opterećen sa

15.2A, dok u neutralnom provodniku postoji struja od 9,09A. Proračun ćemo uraditi prema

najopterećenijem provodniku pa je potrebna trajna struja :

26

Iz tabele 3 se bira presjek 10mm2 ( kabl 5x10mm

2 ) čija je Ittd = 42 A. Bira se osigurač od 35 A

za koji je:

b) Provodnik kojim se napaja razvod 2 treba dimenzionisati prema snazi osvjetljenja,

bojlera i štednjaka u čajnoj kuhinji i maksimalnoj jednovremenoj snazi na priključnicama. Zbog

nesimetrije proračun se radi za najopterećeniji fazni provodnik a to je onaj na koji je spojena

jedna grupa priključnica i bojler u čajnoj kuhinji. Ukupna struja tog provodnika je:

Iz tabele 3 se vidi da ovo zadovoljava provodnik presjeka 4mm2 ( kabl 5x4mm

2 ) čija je Ittd=24

A. Usvaja se osigurač od 20A za koji je zadovoljena relacija:

4.7.19.PRORAČUN NAPOJNOG VODA OD TS DO RO

Proračun se vrši na osnovu pesimisti čkog slučaja kada su sve mašine u pogonu uz dodatu snagu

osvjetljenja i neblokiranih potrošača u kancelarijskom dijelu. Na ovaj način se dobije potrebna

trajna struja ( kp=1):

Iz tabele se bira presjek provodnika od 95mm

2 ( kabl 4x95mm

2 ) čija je Ittd = 179 A što je

dovoljno. Bira se osigurač od 160 A tipa N za koji vrijedi:

Maksimalna struja zaleta (sve mašine se istovremeno zalijeću) iznosi: Iz =285,8 A. Sa i,t krive za

izabrani osigurač se vidi da on može 1 minut (koliko traje zalet) da izdrži struju do 500A što je

dovoljno za start u najtežim uslovima.

27

4.7.20.PROVJERA PADA NAPONA

Provjeru pada napona ćemo izvršiti na osnovu procjenjene maksimalne jednovremene snage

(smatra se da je simetrično opterećenje). Prvo ćemo naći pad napona na sabirnicama razvoda 1 i

2 u RO2, a zatim padove napona od pomenutih razvoda do najudaljenijih potrošača (oni za koje

pretpostavljamo da će imati najveći pad napona) kako bismo pronašli najkritičniji slučaj. Za to će

nam poslužiti šema (65kW je ukupna snga u RO):

U razvodu 1 najkritičnije stanje je za TA peć u kancelaiji za koju je ukupni pad napona:

U razvodu 2 najkritičniji potrošač (izuzev osvjetljenja za koje se posebno traži pad napona) je

najudaljenija priključnica u kancelariji pod uslovom da je u njoj priključena maksimalna snaga tj.

2000W (druge priključnice su neopterećene), pa je pad napona:

Pad napona za osvjetljenje kancelarijskog dijela ćemo naći tako što ukupnu instalisanu snagu priključimo

u najudaljeniju tačku. Ovaj kriterijum je prestog i daje pesimističke rezultate, ali je i najednostavniji. Ako

se dobije da je pad napon prevelik tek onda se treba pristupiti traženju pada napona od svjetiljke do

svjetiljke.

28

Izračunati pad napona ulazi u dozvoljene okvire od 3% koliko je dozvoljeno za osvjetljenja i 5%

za ostale. U ovom slučaju se kriterijumi čak i blaži jer je napojni vod > 100m tako da iznose

3,375%, 5,375% respektivno. Dakle padovi napona ulaze u dozvoljene okvire.

PLAN INSTALACIJE PRIKLJUČNICA,TERMIKE I NAPOJNIH

KABLOVA ZA RO2:

29

JEDNOPOLNA ŠEMA RO2:

30

5.ZAKLJUČAK:

Kao sto smo vidjeli električne instalacije su skup meĎusobno spojene niskonaponske električne

opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviĎena za ispunjavanje odreĎene namjene.

Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,

poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja

za živa bića nikakvu opasnost, a ni.opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski

materijal izraĎuje prema odreĎenimpropisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju

propisi. Tako će opasnost odelektrične struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će

imati dulji životni vijek, aodržavanje minimalno. Da bismo izradili jedan projekat el.instalacije

neke pogonske hale Potrebno je izraditi kompletan projekat električne instalacije i osvetljenja

iste.Zatim se treba upoznati sa svim tehničkim uslovima za izvoĎenje el.instalacije,sa načinom

voĎenje instalacije.Pored el.instalacije važno je pravilno izvesti i gromobransku instalaciju.

TakoĎer treba poznavati tehničke mjere zaštite i pravilno ih izvesti da u slučaju požara ili sl.ne

doĎe do većih oštećenja prostora u kojem su izvedeni.TakoĎer je potrebno izvršiti razne

proračune provodnika,osigurača i sl. svih dijelova el.instalacije.

6.LITERATURA

-AMIR HALEP-ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OSVJETLJENJA

-INTERNET

31

32

Documents

104729005 Projekat El Instalacije u Manjim Proizvodnim Halama