86
1 10.1. KRETANJE MORSKE VODE NASTAVNA PITANJA: NASTAVNA PITANJA: 1. Vertikalno kretanje morske vode 1. Vertikalno kretanje morske vode 2. Morski talasi 2. Morski talasi 3. Cunami 3. Cunami potresni talasi potresni talasi 4. Plima i oseka 4. Plima i oseka 5. Morske struje 5. Morske struje 6. Kretanje morske vode u zatvorenim morima 6. Kretanje morske vode u zatvorenim morima

10.1. Kretanje morske vode.pdf

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kretanje morske vode

Citation preview

Page 1: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

1

10.1. KRETANJE MORSKE VODE

NASTAVNA PITANJA:NASTAVNA PITANJA:1. Vertikalno kretanje morske vode1. Vertikalno kretanje morske vode2. Morski talasi2. Morski talasi3. Cunami 3. Cunami –– potresni talasipotresni talasi4. Plima i oseka4. Plima i oseka5. Morske struje5. Morske struje6. Kretanje morske vode u zatvorenim morima6. Kretanje morske vode u zatvorenim morima

Page 2: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

2

LITERATURA:

•• BrBrččiićć I., Pomorska meteorologija i okeanografija, Bar, I., Pomorska meteorologija i okeanografija, Bar, 2007.2007.

•• Cadez M., Meteorologija, Bigz, 1973.Cadez M., Meteorologija, Bigz, 1973.•• SimoviSimovićć A., Pomorska meteorologija, Zagreb, 1978.A., Pomorska meteorologija, Zagreb, 1978.•• Gelo B., OpGelo B., Općća i prometna meteorologija, Zagreb, 1994.a i prometna meteorologija, Zagreb, 1994.•• Enciklopedija Enciklopedija –– WikipedijaWikipedija•• Sajt W.M.OSajt W.M.O•• Internet tekstovi i fotografije.Internet tekstovi i fotografije.

Page 3: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

3

KRETANJE MORSKE VODE

U morima i okeanima se odvijaju tri vrste dominantnih kretanja vodenih masa:

� vertikalna kretanja morske vode,� morski talasi i� morske struje.

Page 4: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

4

1. VERTIKALNO KRETANJEZbog razlike u intenzitetu Sunčevog zračenja i izračivanja, kao i zbog

različitog zagrijavanja i hlađenja od vazdušnih masa koje se nalaze iznad vodenih površina, dolazi do razlika u zagrijavanju i hlađenju gornjih slojeva morske površine. Na taj način se mijenja gustina površinskih slojeva vode, čime se narušava statička ravnoteža u vodi. To prouzrokuje vertikalna kretanja u vodenim masama koja dovode do vertikalne razmjene toplote i fizičko-hemijskih sastojaka.

Vertikalno kretanje morske vode nastaje zbog vertikalne razmjene toplote i fizičko-hemijskih sastojaka izazvanih razlikom temperature (i gustoće) površinskih i dubinskih slojeva morske vode.

Page 5: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

5

VODENE MASE U OKEANIMAVODENE MASE U OKEANIMA

Vertikalno kretanje vodenih masa odvija se zbog razlika u gustoći hladnih i toplih vodenih masa. Zbog veće gustoće hladne vodene mase tonu.

Kod vodenih masama u okeanima zbog malih razlika u temperaturi i salinitetu (koje su zadržale od površinskih slojeva od kojih su nastale), nastaju razlike u gustoći vode. Na osnovu gustoće vode možemo razlikovati nekoliko karakterističnih masa vode u okeanima.

Glavne vodene mase okeana su:– AABW Antarcticbottomwater: najniža temperatura, -2°C niski salinitet

S = 34,4 -34,6

– NADW NorthAtlanticdeepwater: hladna voda 2,5 °C S = 35,03.

– AAIW Antarcticintermediatewater: 2 - 4°C S=34,2 nastaje zbog konvergencije površinskih voda u subantarktičkom području. Ona je najveća masa vode u okeanima, to je tzv. Intermedijalna voda.

– MW Mediterraneanwater: topla 12 - 13°C, i visokog saliniteta 38.

Page 6: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

6

VODENE MASE U OKEANIMAVODENE MASE U OKEANIMA

Page 7: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

7

VODENE MASE U OKEANIMAVODENE MASE U OKEANIMA

Page 8: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

8

VODENE MASE U OKEANIMAVODENE MASE U OKEANIMA

Page 9: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

9

2. MORSKI TALASI

Morski talasi predstavljaju periodičnu deformaciju granične površine mora. Njih, najčešće, izazivaju vjetrovi i oscilacije mora usled plime i oseke.

Page 10: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

10

MORSKI TALASI

Page 11: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

11

MORSKI TALASI

Površinski talasi se javljaju na granici atmosfera-more, dok se u moru još javljaju i unutrašnji talasi koji nastaju na granicama različitih slojeva u moru. Radi postojanja prostornih promjena u topografiji mora javljaju se i takozvani rubni talasi.

Page 12: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

12

�Talasi u moru najčešće nastaju kao posledica djelovanja vjetra na samu površinu mora (što je zapazio još Aristotel 382-322 pne).

�Energija vjetra prenosi se na površinski sloj morske vode zbog razlika pritisaka koja nastaje između privjetrinske i zavjetrinske strane krijeste talasa, tako da što vjetar jače duva talasi postaju veći.

�Talasi prenose energiju kroz morsku vodu bez značajnog ukupnog kretanja samog mora. Pojedine čestice kreću se kružno i na kraju vraćaju u ravnotežnu tačku kako talas prolazi.

Page 13: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

13

Talasi prouzrokovani plimotvornom silom –plimni talasi, talasi prouzrokovani promjenama topografije dna (tektonski poremećaji) – cunamiji,talasi prouzrokovani atmosferskim djelovanje na površinu mora – površinski talasi i drugi.

Page 14: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

14

�� PovrPovrššinski talasi nastaju na povrinski talasi nastaju na površšinama između inama između fluida ili slojeva fluida, zbog narufluida ili slojeva fluida, zbog naruššene relativne ene relativne ravnoteravnotežže između njih ili kad je fluid pokrenut e između njih ili kad je fluid pokrenut djelovanjem spoljnje sile. djelovanjem spoljnje sile.

�� Talasi u vodenoj masi na granici između razliTalasi u vodenoj masi na granici između različčitih itih slojeva vodenih masa zovu se interni talasi. Npr. na slojeva vodenih masa zovu se interni talasi. Npr. na halohalo--, termo, termo--, piknoklini., piknoklini.

�� Jednom pokrenuti talasi odrJednom pokrenuti talasi održžavaju se zbog avaju se zbog povrpovrššinske napetosti (samo do visine od 1,7 cm) i sile inske napetosti (samo do visine od 1,7 cm) i sile gravitacije.gravitacije.

Page 15: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

15

Morski talasMorski talas

Page 16: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

16

�� Vodene Vodene ččestice u talasu ipak se pomalo pokreestice u talasu ipak se pomalo pokrećću u (ukoliko duva vjetar). Oblik talasa pod uticajem (ukoliko duva vjetar). Oblik talasa pod uticajem vjetra je trohoidalan (kao da se vjetra je trohoidalan (kao da se ččestica nalazi na ivici estica nalazi na ivici totoččka koji se okreka koji se okrećće).e).

�� Dubina do koje se osjeDubina do koje se osjećća kretanje talasa u moru je L/2 a kretanje talasa u moru je L/2 = talasna baza.= talasna baza.

�� Ako je morsko dno pliAko je morsko dno plićće od L/2 e od L/2 ččestice vode imaestice vode imaćće e eliptieliptiččne putanje a na dnu ne putanje a na dnu ćće se kretati naprijed e se kretati naprijed --nazad. Na nevezanom sedimentu stvaranazad. Na nevezanom sedimentu stvaraćće se riplovi e se riplovi --talasne brazde.talasne brazde.

�� Nad talasnom bazom isprani sediment (sortirani Nad talasnom bazom isprani sediment (sortirani pijesci), a ispod talasne baze sakupljapijesci), a ispod talasne baze sakupljaćće se sitnozrnate e se sitnozrnate ččestice.estice.

Page 17: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

17

Prilikom nailaska talasa na plitko more (ispod L/2), usporava se brzina kretanja talasa, talasi postaju sve strmiji do nestabilnosti. Čestice vode počinju se kretati brže od talasa tako da dolazi do loma vrha talasa. Zbog doticanja dna i usporavanja dolazi do pojave okretanja talasa ka obali. Zato rtovi više "trpe" udare talasa od uvala.

Page 18: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

18

Page 19: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

19

Skretanje talasa ka obali

Page 20: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

20

STRUKTURA TALASAOsnovni elementi talasaOsnovni elementi talasa : : H H -- talasna visinatalasna visina, , L L -- talasna dutalasna dužžinaina, ,

talasna periodatalasna perioda i i talasna brzinatalasna brzina. .

Page 21: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

21

STRUKTURA TALASAOsnovni elementi talasaOsnovni elementi talasa : :

�� H H -- visina talasnavisina talasna, jeste razlika izmedu visine brijega i doline i , jeste razlika izmedu visine brijega i doline i iznosi dvije amplitude (a). Mjeri se u metrima. iznosi dvije amplitude (a). Mjeri se u metrima.

�� L L -- dudužžina talasnaina talasna, jeste udaljenost izmedu dve doline (ili dva , jeste udaljenost izmedu dve doline (ili dva brijega) talasa. Mjeri se u metrima. brijega) talasa. Mjeri se u metrima.

�� Strmina talasa (steepness) (H/L) nije isto Strmina talasa (steepness) (H/L) nije isto ššto i nagib povrto i nagib površšine ine talasa (~0.03 talasa (~0.03 -- 0.06). Talasi velike strmine neugodni su za 0.06). Talasi velike strmine neugodni su za plovidbu.plovidbu.

�� talasna perioda talasna perioda (T) = jeste vremenski period od prolaska talasa (T) = jeste vremenski period od prolaska talasa kroz fiksnu takroz fiksnu taččku u prostoru i vrijeme nailaska sledeku u prostoru i vrijeme nailaska sledeććeg brijega eg brijega ili dola, izmjereno u sekundama, dok je broj vrhova (ili dolova)ili dola, izmjereno u sekundama, dok je broj vrhova (ili dolova)koji prolaze kroz fiksnu takoji prolaze kroz fiksnu taččku u jednoj sekundi frekvencija (f), ku u jednoj sekundi frekvencija (f), tako da je f = 1/T. tako da je f = 1/T. ii

�� talasna brzina,talasna brzina, jeste brzina prolaska dva susedna brega talasa jeste brzina prolaska dva susedna brega talasa kroz fiksnu takroz fiksnu taččku u prostoru. Mjeri se u u m/s. Na otvorenom ku u prostoru. Mjeri se u u m/s. Na otvorenom moru gdje je dubina mora vemoru gdje je dubina mora većća od L/2, brzina talasa zavisi samo a od L/2, brzina talasa zavisi samo od talasne duod talasne dužžine, a u plitkom moru (gdje je dubina mora manja ine, a u plitkom moru (gdje je dubina mora manja od L/20) svi talasi imaju jednaku brzinu i ona zavisi jedino od od L/20) svi talasi imaju jednaku brzinu i ona zavisi jedino od dubine mora.dubine mora.

Page 22: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

22

NajveNajvećći izmjereni talasi u Jadranui izmjereni talasi u Jadranu::

U sjevernom Jadranu 31.1.1986 izmjereni su najveU sjevernom Jadranu 31.1.1986 izmjereni su najvećći i talasi visine Hmax = 10,8 m talasi visine Hmax = 10,8 m –– znaznaččajna visina talasa = 6,0 m, ajna visina talasa = 6,0 m, Tsr = 8,5 s (~ 6 Tsr = 8,5 s (~ 6 --10 s), 10 s), Lsr = 112,3 m (~100 m), Lsr = 112,3 m (~100 m), strmina ~ 0,05.strmina ~ 0,05.

NajveNajvećći talasi bure zabiljei talasi bure zabilježženi su u srednjem Jadranu eni su u srednjem Jadranu 8.1.1981. Hmax = 7,2 m, 8.1.1981. Hmax = 7,2 m, -- znaznaččajna visina talasa H1/3 = 3,9 m, ajna visina talasa H1/3 = 3,9 m, Tsr = 5,7 s (~ 4 Tsr = 5,7 s (~ 4 -- 8 s), 8 s), Lsr = 51,3 m (~ 50 m ), Lsr = 51,3 m (~ 50 m ), Strmina ~ 0,09.Strmina ~ 0,09.

Page 23: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

23

DAGLASOVA SKALA STANJA MORA

>14izuzetno teško more9

9 - 14vrlo teško more8

6 - 9teško more7

4 - 6jako talasasto6

2.5 - 4jače talasasto5

1.25 - 2.5talasasto4

0.5 - 1.25umjereno talasasto3

0.1 - 0.5malo talasasto2

0 - 0.1naborano1

0mirno0

Visina talasa (m)OpisStanje mora

Page 24: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

24

Povratne struje

Zbog usporavanja talasa morska voda se nagomilava u uvalama, tako da prilikom oticanja dolazi do stvaranja takozvane "povratne struje“(rip current) koje mogu biti opasne za plivače na plažama.

Talasi koji se kreću suprotno smjeru morske struje postaju strmiji i viši (posebno u prolazima između ostrva). Oko roga Afrike Agulhas struja SW susreće se sa talasima koji dolaze iz SW. Povremeno se stvaraju vrlo veliki i strmi talasi.(T = 14 s, L = 300 m, H = 30 m, strmina = 0,1).

Najveći talasi su osmotreni 1933. godine na Pacifiku, na otvorenom moru visina talasa je bila H = 34 m.

Page 25: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

25

3. CUNAMI3. CUNAMI (tsunami) (tsunami) –– potresni talasipotresni talasi

Cunamiji su dugi talasi prouzrokovani tektonskim Cunamiji su dugi talasi prouzrokovani tektonskim poremeporemeććajem, pomicanjem ploajem, pomicanjem pločča morskog dna ili a morskog dna ili podmorskim potresima. podmorskim potresima.

Naziv cunami (tsunami) potiNaziv cunami (tsunami) potičče iz japanskog jezika a u e iz japanskog jezika a u prevodu znaprevodu značči i „„talas u lucitalas u luci””. . ČČesto se pogreesto se pogreššno naziva no naziva plimni talas, mada sa plimnim oscilacijama nema niplimni talas, mada sa plimnim oscilacijama nema niššta ta zajednizajedniččko.ko.

Page 26: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

26

Talasi koji nastaju zbog podvodnih potresa, erupcija vulkana ili obrušavanja (slumping) mase sedimenata zbog gravitacione nestabilnosti često se nazivaju plimnim talasima.

Dužina ovih talasa je ogromna L = desetine do stotine km, pa i brzina širenja (propagacija) je vrlo velika do 238 m/s zavisi samo od dubine okeana.

Visina ovih talasa na otvorenom moru je veoma mala (do 1m), ali u plitkom brzina se drastično smanjuje a visina talasa raste do više desetina metara.

Cunami

Page 27: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

27

Najrazorniji poznati cunami dogodio se 2004. godine u Najrazorniji poznati cunami dogodio se 2004. godine u Indijskom okeanu. RaIndijskom okeanu. Raččuna se da je u njemu broj una se da je u njemu broj žžrtava rtava iznosio oko 216.000iznosio oko 216.000. .

TakođeTakođe, jedan od razornih cunamija desio se 1883. godine , jedan od razornih cunamija desio se 1883. godine nakon erupcije vulkana Krakatau na Sundskim ostrvima. nakon erupcije vulkana Krakatau na Sundskim ostrvima. NajviNajvišša zabiljea zabilježžena visina talasa tada je iznosila 35 metara, ena visina talasa tada je iznosila 35 metara, a broj a broj žžrtava se popeo na 36.830. rtava se popeo na 36.830.

Osim toga na Pacifiku su zabiljeOsim toga na Pacifiku su zabilježžena ena ččetiri cunamija u etiri cunamija u razdoblju nakon 684. godine, visine talasa virazdoblju nakon 684. godine, visine talasa višše od 30 e od 30 metara.metara.

Page 28: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

28

U blizini epicentra visina potresnih talasa moU blizini epicentra visina potresnih talasa možže biti e biti izuzetno visoka a udaljavanjem od epicentra, te prilikom izuzetno visoka a udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami ima putovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami ima male amplitude, ali veliku brzinu, u prosjeku oko 700 male amplitude, ali veliku brzinu, u prosjeku oko 700 km/h. km/h.

PribliPribližžavajuavajućći se obali oni se usporavaju te se, zbog i se obali oni se usporavaju te se, zbog ooččuvanja mase, uzdiuvanja mase, uzdižžu u ššto zavisi od smanjenja dubine to zavisi od smanjenja dubine mora. mora.

Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti ekstremne vrijednosti. Uobiekstremne vrijednosti. Uobiččajeni periodi cunamija ajeni periodi cunamija iznose od 10 do 60 minuta, a zavise od prostornoiznose od 10 do 60 minuta, a zavise od prostorno--vremenskih karakteristika pomicanja morskog dna u zoni vremenskih karakteristika pomicanja morskog dna u zoni epicentra. epicentra.

Page 29: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

29

4. MORSKE MIJENE

Morske mijene (plima i oseka) su periodično dizanje i spuštanje nivoa mora koje nastaje pod uticajem sile gravitacije nebeskih tijela, a najviše Mjeseca i Sunca.

Page 30: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

30

MORSKE MIJENE

To je u stavari talas najveTo je u stavari talas najveććih dimenzija na Zemlji nastao kao posledica ih dimenzija na Zemlji nastao kao posledica privlaprivlaččnog djelovanja Mjeseca i Sunca. On se periodinog djelovanja Mjeseca i Sunca. On se periodiččno kreno krećće povre površšinominomZemlje u bazenima okeana i mora.Zemlje u bazenima okeana i mora.

Page 31: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

31

Morske mijene utiMorske mijene utičču i na rotaciju Zemlje. Postoje u i na rotaciju Zemlje. Postoje proraproraččuni po kojima morske mijene usporavaju rotaciju uni po kojima morske mijene usporavaju rotaciju Zemlje za 3,6 sekundi u toku jedne godine (za oko jedan Zemlje za 3,6 sekundi u toku jedne godine (za oko jedan sat u periodu od hiljadu godina).sat u periodu od hiljadu godina).

M A

G

V

Uticaj Mjeseca na Zemlju

Page 32: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

32

M A

G

V

Uticaj Mjeseca na Zemlju, Zemlja kao Uticaj Mjeseca na Zemlju, Zemlja kao ččvrsta lopta sa svih strana je vrsta lopta sa svih strana je opkoljena vodom. Mjesec slovom opkoljena vodom. Mjesec slovom MM, a centar Zemlje , a centar Zemlje VV. Ta. Taččke ke BB, , BBi i A A nalaze se na razlinalaze se na različčitim udaljenostima od Mjeseca, zbog itim udaljenostima od Mjeseca, zbog ččega ih ega ih on razlion različčito privlaito privlačči. Tai. Taččka A, koja je najblika A, koja je najbližža Mjesecu, bia Mjesecu, bićće najjae najjačče e privuprivuččena, dok ena, dok ćće tae taččka ka BB, biti najslabije. Sa slike je vidljivo da se , biti najslabije. Sa slike je vidljivo da se plima javlja i u taplima javlja i u taččki ki B B koja je udaljena za 180koja je udaljena za 180°° od taod taččke ke AA, ali se , ali se ovdje ne javlja usled toga ovdje ne javlja usled toga ššto Mjesec privlato Mjesec privlačči vodu, vei vodu, većć zbog toga zbog toga ššto Mesec privlato Mesec privlačči nei neššto jato jačče centar Zemlje e centar Zemlje V V nego nego ššto privlato privlačči one i one vodene vodene ččestice koje se nalaze na suprotnoj strani, te se na taj naestice koje se nalaze na suprotnoj strani, te se na taj naččin in tlo, odnosno centar Zemlje, udaljuje od vodenog sloja u tatlo, odnosno centar Zemlje, udaljuje od vodenog sloja u taččki ki B.B.Vodeni omotaVodeni omotačč zaostaje iza zaostaje iza ččvrste podloge, zbog vrste podloge, zbog ččega se u njemu ega se u njemu javlja plima. Na taj najavlja plima. Na taj naččin in ćće se u tae se u taččkama A i B redovno dekama A i B redovno deššavati avati dvije vodene plime. Kada je u tadvije vodene plime. Kada je u taččkama A i B plima, u takama A i B plima, u taččkama C i kama C i D je oseka. D je oseka.

Page 33: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

33

PoPoššto se Mjesec kreto se Mjesec krećće u istom pravcu oko Zemlje, u kojem e u istom pravcu oko Zemlje, u kojem se i Zemlja okrese i Zemlja okrećće oko svoje ose, plima i oseka se javljaju e oko svoje ose, plima i oseka se javljaju tataččno poslije 6 no poslije 6 ččasova, 12 masova, 12 minuta i 13 seinuta i 13 sekundi. Ili,kundi. Ili, vrijeme vrijeme koje protekne između dvije uzastopne plime iznosi koje protekne između dvije uzastopne plime iznosi 12 12 ččasova i 25 minuta (polovina vremena za koje Mjesec asova i 25 minuta (polovina vremena za koje Mjesec izvrizvršši svoje dnevno kretanje na nebeskoj sferi i svoje dnevno kretanje na nebeskoj sferi -- polovina polovina MjeseMjeseččevog dana).evog dana).

M A

G

V

Page 34: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

34

Na visinu i kretanje plimnih talasa, pored Mjeseca i Sunca, Na visinu i kretanje plimnih talasa, pored Mjeseca i Sunca, utiutičče i devijacijska (Koriolisova) sila, koja je proizvedena e i devijacijska (Koriolisova) sila, koja je proizvedena uticajem Zemljine rotacije. Zbog ovoga je plimni talas veuticajem Zemljine rotacije. Zbog ovoga je plimni talas većći i na istona istoččnoj nego na zapadnoj obali. Na visinu plimnog noj nego na zapadnoj obali. Na visinu plimnog talasa motalasa možže da utie da utičče i e i interferencijainterferencija, t, tj. j. međusobni uticaj međusobni uticaj jednih talasa na druge, bilo da se krejednih talasa na druge, bilo da se krećću istim pravcem u istim pravcem nejednakim brzinama, bilo da se krenejednakim brzinama, bilo da se krećću i sudaraju pod u i sudaraju pod raznim uglovima.raznim uglovima.

Dnevno kretanje plime i osekeDnevno kretanje plime i oseke

Page 35: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

35

Osim talasa, na morima i okeanima zapaOsim talasa, na morima i okeanima zapažža se u toku dana a se u toku dana obiobiččno dva puta, naizmenino dva puta, naizmeniččno dizanje i spuno dizanje i spušštanje morske tanje morske povrpovrššine. ine.

More se penje za jedno izvjesno vrijeme i tada ima priliv More se penje za jedno izvjesno vrijeme i tada ima priliv vode i dostivode i dostižže jedan maksimalni nivo. To je nivo visoke e jedan maksimalni nivo. To je nivo visoke vode ili visokog mora koji se naziva vode ili visokog mora koji se naziva plimaplima. .

Zatim se more spuZatim se more spuššta, povlata, povlačči i dostii i dostižže najnie najnižži nivo. To je i nivo. To je nivo niske vode ili niskog mora koji se naziva nivo niske vode ili niskog mora koji se naziva osekaoseka. .

Plima i oseka se zajedniPlima i oseka se zajedniččkim imenom zovu kim imenom zovu morske morske mijenemijene ili ili morska dobamorska doba..

Page 36: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

36

Morske mijene su periodiMorske mijene su periodiččno dizanje i spuno dizanje i spušštanje nivoa tanje nivoa mora koje nastaje pod uticajem sile gravitacije nebeskih mora koje nastaje pod uticajem sile gravitacije nebeskih tijela, a najvitijela, a najvišše Mjeseca i Sunca.e Mjeseca i Sunca.

Posljedica ove prirodne pojave su promjene dubine Posljedica ove prirodne pojave su promjene dubine mora na određenoj poziciji i struje morskih mijenamora na određenoj poziciji i struje morskih mijena. U . U toku dana kod poludnevnog tipa morskih mijena javljaju toku dana kod poludnevnog tipa morskih mijena javljaju se dvije visoke i dvije niske vode.se dvije visoke i dvije niske vode.

Page 37: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

37

PlimaPlima je dizanje nivoa mora kao posljedica morskih je dizanje nivoa mora kao posljedica morskih mijena, a oseka spumijena, a oseka spušštanje nivoa mora. Plitanje nivoa mora. Plima se javlja u ma se javlja u vremenskom periodu između niske i uzastopne visoke vremenskom periodu između niske i uzastopne visoke vode, a vode, a osekaoseka između visoke i uzastopno niske vode između visoke i uzastopno niske vode..

Visoka vodaVisoka voda (VV)(VV) je najveje najvećći nivo mora koja nastaje u i nivo mora koja nastaje u momentu prelaza plime u oseku. momentu prelaza plime u oseku.

Niska vodaNiska voda (NV)(NV) je najnije najnižži nivo mora koji nastaje u i nivo mora koji nastaje u momentu prelaza oseke u plimu.momentu prelaza oseke u plimu.Visoke i niske vode oznaVisoke i niske vode označčavaju se po redoslijedu avaju se po redoslijedu nastupa u toku jednog dana: prva visoka voda (1.VV), nastupa u toku jednog dana: prva visoka voda (1.VV), prva niska voda (1. NV), (2.VV) druga visoka voda i prva niska voda (1. NV), (2.VV) druga visoka voda i druga niska voda (2.NV).druga niska voda (2.NV).

Page 38: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

38

PeriodPeriod je vremensko trajanje jedne oscilacije od momenta je vremensko trajanje jedne oscilacije od momenta niske vode do slijedeniske vode do slijedećće niske vode, a jednak je zbiru e niske vode, a jednak je zbiru trajanja plime i oseke.trajanja plime i oseke.Karakteristika morskih mijena je Karakteristika morskih mijena je amplitudaamplituda, k, kao ao vertikalna razlika između visoke i niske vodevertikalna razlika između visoke i niske vode. .

Amplituda se razlikuje na razliAmplituda se razlikuje na različčitim morima; veitim morima; većća je na a je na okeanima i njihovim zalivima nego na zatvorenim okeanima i njihovim zalivima nego na zatvorenim morima. morima.

Na pojedinim obalama okeana amplitude morskih mijena Na pojedinim obalama okeana amplitude morskih mijena dostidostižžu vrijednost preko 12 metara. U luci Port Gallegos u vrijednost preko 12 metara. U luci Port Gallegos (Argentina) izmjerena je najve(Argentina) izmjerena je najvećća amplituda od 18 merata, a amplituda od 18 merata, a u zalivu Fundy (Kanada) 19.6 metara. Ovako velike a u zalivu Fundy (Kanada) 19.6 metara. Ovako velike promjene dubine bitno utipromjene dubine bitno utičču na sigurnost plovidbe i u na sigurnost plovidbe i uslovljavaju da se kroz pojedina podruuslovljavaju da se kroz pojedina područčja uz obalu ja uz obalu prolazi ili u pojedine luke uplovljava u vrijeme visokih prolazi ili u pojedine luke uplovljava u vrijeme visokih voda.voda.

Page 39: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

39

RASPONI MORSKIH MIJENARASPONI MORSKIH MIJENA

Page 40: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

40

Geografska raspodjela srednjih dnevnih amplituda morskih mijena Geografska raspodjela srednjih dnevnih amplituda morskih mijena

Page 41: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

41

U područjima gdje su razlike morskih mijena jako izražene npr. obala V.Britanije i Dowerskog kanala i iznose nekoliko metara, javljaju se promjenljive morske struje jačine i do nekoliko čvorova.

U tim područjima navigator stalno mora pratiti promjene morskih mijena i kretanje morskih struja, jer one imaju veliki uticaj na plovidbu i zanošenje broda. On stalno mora vršiti korekcije kursa kojim plovi, a posebno mora biti agilan prilikom uplovljenja i isplovljenja da nebi jahtu doveo u opasnost od nasukavanja.

Page 42: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

42

Visina amplitude morskih mijena utiVisina amplitude morskih mijena utičče na izgradnju luka i e na izgradnju luka i njihovih hidrotrhninjihovih hidrotrhniččkih postrojenja. kih postrojenja.

U pojedinim lukama gdje postoje velike amplitude brodovi U pojedinim lukama gdje postoje velike amplitude brodovi pristaju u dokove kako bi izbjegli nasukavanje za vrijeme pristaju u dokove kako bi izbjegli nasukavanje za vrijeme niske vode. niske vode.

Na niskim obalama za vrijeme niske vode ostaje suv Na niskim obalama za vrijeme niske vode ostaje suv šširok irok pojas od 100 i vipojas od 100 i višše metara, a na nekim mjestima i preko e metara, a na nekim mjestima i preko jednog kilometra.jednog kilometra.

Page 43: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

43

Brzina struja morskih mijena na otvorenom okeanu ne Brzina struja morskih mijena na otvorenom okeanu ne prelazi 0,5 prelazi 0,5 ččvorova, ali u nekim uskim morima i kanalima vorova, ali u nekim uskim morima i kanalima dostidostižže vrijednost 4e vrijednost 4--6 6 ččvorova pa i vivorova pa i višše. e.

U moreuzu Akutan (Aleutska ostrva) izmjerena je brzina U moreuzu Akutan (Aleutska ostrva) izmjerena je brzina struje 13,6 struje 13,6 ččvorova.vorova.

Prirodna pojava morskih mijena koristi se kao izvor Prirodna pojava morskih mijena koristi se kao izvor energije. Na mjestima velikih amplituda grade se plimne energije. Na mjestima velikih amplituda grade se plimne elektrielektriččne centrale. Jedna ovakva elektrine centrale. Jedna ovakva električčna centrala na na centrala na uuššćću rijeke Rance kod Saint Maloa (Francuska) proizvodi u rijeke Rance kod Saint Maloa (Francuska) proizvodi 540 miliona kilovat 540 miliona kilovat ččasova elektriasova električčne energije.ne energije.

Page 44: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

44

Uticaj morskih mijena na luUticaj morskih mijena na luččki saobraki saobraććajaj•• Promjene nivoa mora najviPromjene nivoa mora najvišše su vidljive na niskim obalama tako da e su vidljive na niskim obalama tako da tu mogu stvoriti i najvetu mogu stvoriti i najvećće probleme u odvijanju pomorskog e probleme u odvijanju pomorskog saobrasaobraććaja.aja.

•• Na obalama gdje su velike amplitude morskih mijena grade se Na obalama gdje su velike amplitude morskih mijena grade se zatvorene ili dokovske luke. U te luke brodovi uplovljavaju ili zatvorene ili dokovske luke. U te luke brodovi uplovljavaju ili iz njih iz njih isplovljavaju samo za vrjeme plime, a plovidba se obavlja pomoisplovljavaju samo za vrjeme plime, a plovidba se obavlja pomoćću u ustava kao npr. u Le Havru.ustava kao npr. u Le Havru.

•• Na uNa uššććima velikih rijeka (naroima velikih rijeka (naroččito je izraito je izražženo kod Amazona i eno kod Amazona i Jangcea), plimni val stvara visoki vodeni zid koji se kreJangcea), plimni val stvara visoki vodeni zid koji se krećće uzvodno e uzvodno velikom brzinom ugrovelikom brzinom ugrožžavajuavajućći brodove koji plove rjekom. U Amazoni i brodove koji plove rjekom. U Amazoni ta pojava se zove ta pojava se zove pororocapororoca "grme"grmećća voda").a voda").

Page 45: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

45

Mont Saint Michel (obala Bretanje) za vrijeme plime i osekeMont Saint Michel (obala Bretanje) za vrijeme plime i oseke

Page 46: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

46

U Jadranskom moru se morske mijene javljaju U Jadranskom moru se morske mijene javljaju periodiperiodiččno, sa faznim pomakom, tj. kada je na istono, sa faznim pomakom, tj. kada je na istoččnoj noj obali Jadrana plima obali Jadrana plima −− na zapadnoj obali je oseka, i na zapadnoj obali je oseka, i obrnuto. obrnuto.

U juU južžnom Jadranu amplituda morskih mijena iznosi nom Jadranu amplituda morskih mijena iznosi oko 30 cm, a u sjevernom (Trst) iznosi 88 cm. oko 30 cm, a u sjevernom (Trst) iznosi 88 cm.

Za vrijeme sizigijuma, amplituda moZa vrijeme sizigijuma, amplituda možže dostie dostićći i mnogo i i mnogo vevećće vrijednosti, naprimjer u Trstu je izmjerena e vrijednosti, naprimjer u Trstu je izmjerena amplituda 341 cm.amplituda 341 cm.

Podaci o morskim mijenama dati su u tablicama i dijagramima morski mijena.

Page 47: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

47

5. MORSKE STRUJE

Pored talasa i morskih mijena, postoji i trePored talasa i morskih mijena, postoji i trećće vrlo znae vrlo značčajno ajno kretanje morske vode u određenom pravcukretanje morske vode u određenom pravcu, koje se , koje se naziva naziva morske strujemorske struje. .

Morske struje se kao velike rijeke, sa nMorske struje se kao velike rijeke, sa neodređenim eodređenim obalama, kreobalama, krećću preko okeana i mora u određenim i u preko okeana i mora u određenim i stalnim pravcima, dok se kod nekih morskih povrstalnim pravcima, dok se kod nekih morskih površšina ina mogu mijenjati i prema godimogu mijenjati i prema godiššnjim dobima ili vjetrovima. njim dobima ili vjetrovima.

Morske struje su spora, ali neprekidna kretanja morske Morske struje su spora, ali neprekidna kretanja morske vode pomovode pomoćću kojih se vru kojih se vršši opi opššta cirkulacija ili mijeta cirkulacija ili miješšanje anje morske vode. morske vode.

Page 48: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

48

MORSKE STRUJE

Page 49: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

49

Zbog duvanja stalnih zapadnih vjetrovi (zbog rotacije Zemlje prema zapadu) nastaju istočne struje na srednjim geografskim širinama.

Pod uticajem vjetrova nastaju 5 velikih cirkulacijskih petlji, 2 u smjeru kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi i 3 suprotne od smjera kazaljke na satu na južnoj hemisferi. One su važne jer nose velike količine toplote iz ekvatorijalnih prostora prema polovima.

To su Zapadne rubne struje; Golfska, Brazilska, Kurošio.

Istočne rubne struje vraćaju hladnu vodu ka ekvatoru; Kanarska, Peruanska, Kalifornijska.

Page 50: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

50

VODENE MASE U OKEANIMAVODENE MASE U OKEANIMA

Page 51: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

51

MORSKE STRUJE

Page 52: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

52

Page 53: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

53

�Morske struje mogu biti horizontalne i vertikalne, površinske, dubinske i one koje se javljaju pri dnu.

�One nastaju zbog pomjeranja vodenih masa iz toplijih u hladnija područja. Tada površina mora postaje hladnija i kao hladnija, voda se spušta prema dnu.

�Brzina struja se mijenja od područja do područja, ali isto tako zavisi i od vremenskog perioda.

Page 54: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

54

Elementi morskih struja se određuju na razne naElementi morskih struja se određuju na razne naččine. ine. Najstarije i najobiNajstarije i najobiččnije poznato mjerenje je proranije poznato mjerenje je proraččun un razlike između procijenjene i stvarne pozicije brodarazlike između procijenjene i stvarne pozicije broda..

Osim na ovaj naOsim na ovaj naččin elementi morskih struja se mogu in elementi morskih struja se mogu odrediti pomoodrediti pomoćću plovaka, spuu plovaka, spušštanjem praznih buradi, tanjem praznih buradi, boca i drvenih ploboca i drvenih ploččica koje nose. ica koje nose.

Brzina morske struje najviBrzina morske struje najvišše zavisi od vjetra. Ona nije e zavisi od vjetra. Ona nije uvijek najveuvijek najvećća na povra na površšini, veini, većć ččesto puta i ispod esto puta i ispod povrpovrššine mora. ine mora.

Brzina struje je uvijek mnogo puta manja od brzine Brzina struje je uvijek mnogo puta manja od brzine vjetra. Obivjetra. Običčno iznosi 1 do 2,5 m/s. Dubina do koje se no iznosi 1 do 2,5 m/s. Dubina do koje se osjeosjećća uticaj morskih struja je relativno mala i rijetko a uticaj morskih struja je relativno mala i rijetko prelazi 150 m. Izuzetak je Golfska struja, koja doseprelazi 150 m. Izuzetak je Golfska struja, koja dosežže e dubinu do 650 m.dubinu do 650 m.

Page 55: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

55

Uzroci nastankaUzroci nastanka morskih struja su vjetrovi stalnog morskih struja su vjetrovi stalnog pravca (pasati i zapadni), periodipravca (pasati i zapadni), periodiččni vjetrovi (monsuni), ni vjetrovi (monsuni), razlika u isparavanju i temperaturi vode, kao i salinitet razlika u isparavanju i temperaturi vode, kao i salinitet (naknadne struje), Zemljina rotacija, periodi(naknadne struje), Zemljina rotacija, periodiččno no topljenje leda, razlika u vazdutopljenje leda, razlika u vazduššnom pritisku i dr.nom pritisku i dr.

Page 56: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

56

PasatiPasati, kao stalni vjetrovi, stvaraju sa obje strane , kao stalni vjetrovi, stvaraju sa obje strane ekvatora po jednu ekvatorijalnu struju u Atlanskom i ekvatora po jednu ekvatorijalnu struju u Atlanskom i Tihom okeanu, i imaju smjer istokTihom okeanu, i imaju smjer istok--zapad. Ove struje, zapad. Ove struje, udarajuudarajućći u istoi u istoččne obale zapadnih kontinenata odbijaju ne obale zapadnih kontinenata odbijaju se i dobijaju meridijanski smjer do zone zapadnih, se i dobijaju meridijanski smjer do zone zapadnih, vjetrova gdje uz njihovu pomovjetrova gdje uz njihovu pomoćć skreskrećću i zatvaraju velike u i zatvaraju velike krugove struja: krugove struja: sjevernoatlantskisjevernoatlantski i i sjevernopacifisjevernopacifiččkiki. I. Iz z ovoga se vidi da između morskih struja i vjetrova postoji ovoga se vidi da između morskih struja i vjetrova postoji tijesna veza, tako da je vazdutijesna veza, tako da je vazduššna struja koja djeluje na na struja koja djeluje na povrpovrššini nekog basena dovoljna da prouzrokuje vodenu ini nekog basena dovoljna da prouzrokuje vodenu struju na povrstruju na površšini. Ako vazduini. Ako vazduššna struja traje dovoljno na struja traje dovoljno dugo, stvoridugo, stvorićće se stalna morska struja u basenu.e se stalna morska struja u basenu.

Page 57: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

57

Razlika u gustini vodeRazlika u gustini vode, njenoj specifi, njenoj specifiččnoj tenoj težžini, taini, takođekođe, , ima uticaj na stvaranje morskih struja. ima uticaj na stvaranje morskih struja.

PovrPovrššinska struja lakinska struja lakšših voda uvijek teih voda uvijek tečče prema tee prema težžim im vodama. vodama.

Istinitost ove tvrdnje najbolje je utvrđena na moreuzima Istinitost ove tvrdnje najbolje je utvrđena na moreuzima koji spajaju sporedna mora sa glavnim. U prolazima koji spajaju sporedna mora sa glavnim. U prolazima Bosfor i Dardaneli lakBosfor i Dardaneli lakšše i slađe vode iz Crnog mora teku e i slađe vode iz Crnog mora teku povrpovrššinski u Sredozemno more, inski u Sredozemno more, ššto uslovljava prilito uslovljava priliččno no jaku struju i smanjenje saliniteta na povrjaku struju i smanjenje saliniteta na površšini, dok u ini, dok u dubini po dnu Moreuza vode Sredozemnog mora, dubini po dnu Moreuza vode Sredozemnog mora, poznate po svom velikom salinitetu, teku u Crno more.poznate po svom velikom salinitetu, teku u Crno more.

Page 58: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

58

Dejstvo atmosferskog pritiskaDejstvo atmosferskog pritiska na kretanje struja ima na kretanje struja ima slosložžen uticaj poen uticaj poššto on određuje vjetrove koji vrto on određuje vjetrove koji vršše uticaj na e uticaj na morske struje, jer se veliki krugovi okeanskih struja kremorske struje, jer se veliki krugovi okeanskih struja krećću u isto kao i krugovi anticiklonalnih centara.isto kao i krugovi anticiklonalnih centara.

Uticaj Zemljine rotacijeUticaj Zemljine rotacije, sli, sliččno plimi, no plimi, takođe je od uticaja takođe je od uticaja za nastanak morskih struja. za nastanak morskih struja.

Molekuli vode, pokrenuti strujom, kao i sva tijela na Molekuli vode, pokrenuti strujom, kao i sva tijela na povrpovrššini Zemlje, nalaze se pod uticajem rotacije, koja teini Zemlje, nalaze se pod uticajem rotacije, koja težži i da ih skrene udesno na sjevernoj i ulijevo na juda ih skrene udesno na sjevernoj i ulijevo na južžnoj noj hemisferi.hemisferi.

Page 59: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

59

MORSKE STRUJE

Morska struja Morska struja je određena smjeromje određena smjerom, brzinom i , brzinom i stalnostalnoššćću.u.

Smjer struje oznaSmjer struje označčava se prema smjeru u kome struja ava se prema smjeru u kome struja tetečče. U zatvorenim morima sjeverne hemisfere tee. U zatvorenim morima sjeverne hemisfere tečče e obrnuto od smjera kazaljke na satu.obrnuto od smjera kazaljke na satu.

Smjer kretanja morskih struja u praksi se dobija iz Smjer kretanja morskih struja u praksi se dobija iz nautinautiččkih karata, informativnih karata morskih struja kih karata, informativnih karata morskih struja ili iz priruili iz priruččnika (peljar). nika (peljar).

Brzina se izraBrzina se izražžava u ava u ččvorovima ili miljama/sat (M/h). vorovima ili miljama/sat (M/h).

Morska struja djeluje na ceo brod brzinom svoga toka Morska struja djeluje na ceo brod brzinom svoga toka bez obzira na oblik ili gaz broda. Ako brod plovi bez obzira na oblik ili gaz broda. Ako brod plovi protiv struje smanjuje mu brzinu, a poveprotiv struje smanjuje mu brzinu, a poveććava ako ava ako plovi niz struju, a ako brod plovi boplovi niz struju, a ako brod plovi boččno u odnosu na no u odnosu na struju javlja se bostruju javlja se boččno zanono zanoššenje. enje.

Page 60: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

60

MJERENJA MORSKIH STRUJA

ZaZa određivanje struje u moru koriste se dvije metode indirektna i direktna metode.

Kod prve se iz odnosa nekih karakteristika mora zaključuje o morskim strujama, dok se kod druge neposredno mjere parametri koji opisuju struju.

Najpoznatija indirektna metoda jeste metoda geostrofičke aproksimacije za koju je potrebno znati temperaturu i salinitet mora. Dok se za direktno mjerenje koriste se Lagranžeova i Eulerova metoda

Page 61: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

61

Indirektna metoda mjerenja morske strujeIndirektna metoda mjerenja morske struje

Page 62: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

62

Direktna metoda mjerenja morske strujeDirektna metoda mjerenja morske struje

1. Eulerova metoda – služi za određivanje smjera i brzine morske struje u jednoj tački, tako da se na osnovu toga dobijaju strujnice.

2. Lagranžova metoda – kod ove metode prate se čestice morske vode u prostoru i vremenu, tako da se na osnovu dobijenih podataka dobijaju trajektorije kretanja morske vode.

Page 63: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

63

LagranLagranžžova metodaova metoda

Page 64: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

64

Eulerova metodaEulerova metoda

MehaniMehaniččki strujomer Ekmanki strujomer Ekman

Glavni dijelovi instrumenta su propeler, kompas i krilo koje orijentiše instrument u smjeru struje

Page 65: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

65

Stanica za mjerenje morskih strujaStanica za mjerenje morskih struja

Sidrenje Sidrenje ““levolevo”” Sidrenje Sidrenje ““desnodesno””

AANDERAA RCMAANDERAA RCM--77Registracioni strujomjerRegistracioni strujomjer

Page 66: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

66

Stanica za mjerenje morskih strujaStanica za mjerenje morskih struja

AkustiAkustiččki strujomjerki strujomjer

Tip ADCPTip ADCP

Acoustic Doppler Current ProfilerAcoustic Doppler Current Profiler

Page 67: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

67

Mjerenje temperature, saliniteta i gustoMjerenje temperature, saliniteta i gustoććee

Mjerenje temperature, saliniteta i gustoće mora mjeri se CTD sondama.

Page 68: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

68

Page 69: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

69

6. KRETANJE MORSKE VODE U 6. KRETANJE MORSKE VODE U ZATVORENIM MORIMAZATVORENIM MORIMA

U zatvorenim morimaU zatvorenim morima, struje grade kru, struje grade kružžne sisteme ne sisteme nezavisne od okeanskih. U njima se mnogo jasnije ogleda nezavisne od okeanskih. U njima se mnogo jasnije ogleda uticaj Zemljine rotacije nego na okeanima. Tako u uticaj Zemljine rotacije nego na okeanima. Tako u Sredozemnom moru i njegovim iviSredozemnom moru i njegovim iviččnim dijelovima nim dijelovima razvijen je uglavnom sistem struja u obrnutom smjeru od razvijen je uglavnom sistem struja u obrnutom smjeru od kazaljke na satu.kazaljke na satu.

Page 70: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

70

JADRANSKO MORE

Page 71: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

71

JADRANSKO MORE

Batimetrijska karta Jadranskog moraBatimetrijska karta Jadranskog mora

SedimentoloSedimentološška karta Jadranskog moraka karta Jadranskog mora

Page 72: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

72

JADRANSKO MORE

Dubine Jadranskog moraDubine Jadranskog mora

Page 73: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

73

TEMPERATURA MORA NA JADRANU

PovrPovrššinske temperature mora dojene satelitskim mjerenjima u februaru inske temperature mora dojene satelitskim mjerenjima u februaru i avgustu u i avgustu u periodu od 1984. do 1992. godine.periodu od 1984. do 1992. godine.

Page 74: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

74Struje u Jadranskom moruStruje u Jadranskom moru

Page 75: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

75PovrPovrššinske struje u Jadranskom moruinske struje u Jadranskom moru

Page 76: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

76

Ova struja nosi znatne koliOva struja nosi znatne količčine rijeine riječčne vode, hladnije i ne vode, hladnije i manje slane, usled manje slane, usled ččega se kreega se krećće znatno bre znatno bržže. e.

Struja koja ide uz istoStruja koja ide uz istoččnu obalu je toplija, slanija i krenu obalu je toplija, slanija i krećće e se sporije. se sporije.

Brzina kretanja jugozapadne struje duBrzina kretanja jugozapadne struje dužž istoistoččne obale ne obale Jadrana je 7 km/dan, dok je jugoistoJadrana je 7 km/dan, dok je jugoistoččna struja duna struja dužžzapadne obale duplo vezapadne obale duplo većća i iznosi oko 14 km/dan. a i iznosi oko 14 km/dan.

Sporije kretanje morske struje duSporije kretanje morske struje dužž istoistoččne obale Jadrana ne obale Jadrana objaobjaššnjava se znatnom obalskom razuđenonjava se znatnom obalskom razuđenoššćću koja ovo u koja ovo kretanje usporava.kretanje usporava.

Page 77: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

77

TalasiTalasi izazvani vjetrovima su izazvani vjetrovima su ččeeššćći i vei i većći na pui na puččini nego ini nego u kanalima i zalivima. Visina im se obiu kanalima i zalivima. Visina im se običčno kreno krećće od 2 do e od 2 do 5,5 m, a du5,5 m, a dužžina do 30 m. ina do 30 m.

Na Jadranu, kao i na ostalim morima, talasi su najviNa Jadranu, kao i na ostalim morima, talasi su najvišši i zimi. Njih proizvode vjetrovi bura i jugo ili zimi. Njih proizvode vjetrovi bura i jugo ili šširoko. iroko.

Talasi nastali pod uticajem bure su dosta nepravilni i Talasi nastali pod uticajem bure su dosta nepravilni i dostidostižžu srednju visinu od 2 m do 2,5 m. Kreu srednju visinu od 2 m do 2,5 m. Krećću se od u se od obale prema puobale prema puččini i ukrini i ukršštaju se na ulazu i izlazu iz taju se na ulazu i izlazu iz kanala te mogu biti opasni za plovidbu. kanala te mogu biti opasni za plovidbu.

Talasi koje proizvodi jugo su mnogo pravilniji i dolaze sa Talasi koje proizvodi jugo su mnogo pravilniji i dolaze sa otvorenog mora prema kopnu dostiotvorenog mora prema kopnu dostižžuućći najvei najvećću visinu u visinu do 5 m.do 5 m.

Page 78: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

78

Dizanje i spuDizanje i spušštanje morske povrtanje morske površšine usled ine usled plime i osekeplime i osekeima poludnevnu periodu, u toku 24 ima poludnevnu periodu, u toku 24 ččasa jave se dvije asa jave se dvije plime i dvije oseke. plime i dvije oseke.

MeđutimMeđutim, ovo dizanje i spu, ovo dizanje i spušštanje morske povrtanje morske površšine ne ine ne javlja se istovremeno na cijelom Jadranu. Zbog javlja se istovremeno na cijelom Jadranu. Zbog djelovanja sile devijacije, plimni talas najprije zahvati djelovanja sile devijacije, plimni talas najprije zahvati istoistoččnu obalu. Zatim se premjenu obalu. Zatim se premješšta na sjever i vrata na sjever i vraćća a krukružžno duno dužž zapadne obale na jug. Zbog toga, suprotni zapadne obale na jug. Zbog toga, suprotni dijelovi Jadrana imaju suprotne pojave, tj. kad je na dijelovi Jadrana imaju suprotne pojave, tj. kad je na istoistoččnoj obali plima, na zapadnoj je osekanoj obali plima, na zapadnoj je oseka, i obratno., i obratno.

Page 79: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

79

MORSKE MIJENE NA JADRANU

ŠŠirenje glavne plimne poludnevne komponente M2irenje glavne plimne poludnevne komponente M2

Page 80: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

80

TreTrećća vrsta kretanja vodenih masa su a vrsta kretanja vodenih masa su morske strujemorske struje. .

Osnovna morska struja ulazi u Jadran kroz Otrantska Osnovna morska struja ulazi u Jadran kroz Otrantska vrata i pod dejstvom sile devijacije tevrata i pod dejstvom sile devijacije tečče uz istoe uz istoččnu obalu nu obalu ka sjeverozapadu. U sjevernom Jadranu ona savija ulijevo ka sjeverozapadu. U sjevernom Jadranu ona savija ulijevo i pored zapadne obale Jadrana tei pored zapadne obale Jadrana tečče ka jugoistoku. Taj krak e ka jugoistoku. Taj krak struje je kompaktniji i brstruje je kompaktniji i bržži od kraka koji tei od kraka koji tečče due dužž istoistoččne ne obale. Stoga se na pojedinim dijelovima Jadrana, naroobale. Stoga se na pojedinim dijelovima Jadrana, naroččito ito u pojasu od Boke Kotorske do Koru pojasu od Boke Kotorske do Korččule, odvajaju mali ule, odvajaju mali ogranci i teku ulijevo da bi nadoknadili oteklu vodu ogranci i teku ulijevo da bi nadoknadili oteklu vodu jugoistojugoistoččne struje. ne struje.

ProsjeProsječčna brzina sjeverozapadne struje duna brzina sjeverozapadne struje dužž istoistoččne obale ne obale Jadrana je 6,9 km/h. To znaJadrana je 6,9 km/h. To značči da voda koja tei da voda koja tečče u toj struji e u toj struji dospije od Ulcinja do Trsta za nedospije od Ulcinja do Trsta za neššto duto dužže od tri mjeseca.e od tri mjeseca.

Page 81: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

81

MORSKE STRUJE NA JADRANU

Page 82: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

82

Strujanje vode u Jadranu nalazi se u vezi sa strujama u Strujanje vode u Jadranu nalazi se u vezi sa strujama u Sredozemnom moru i u istom smjeru. Sredozemnom moru i u istom smjeru.

Iz Jonskog mora prolazi jedna struja prema sjeveru kroz Iz Jonskog mora prolazi jedna struja prema sjeveru kroz Otrant i nastavlja svoj tok duOtrant i nastavlja svoj tok dužž istoistoččne obale Jadrana ka ne obale Jadrana ka sjeverozapadu, gdje se kod ostrva Vis i Korsjeverozapadu, gdje se kod ostrva Vis i Korččula poula poččinju inju odvajati manji rukavci koji skreodvajati manji rukavci koji skrećću prema zapadnoj obali. u prema zapadnoj obali. Ispred juIspred južžne obale Istre glavna struja se razdvaja u dva ne obale Istre glavna struja se razdvaja u dva rukavca, od kojih jedan neznatan dio ide prema Rijeci, a rukavca, od kojih jedan neznatan dio ide prema Rijeci, a drugi skredrugi skrećće prema zapadu i povija se pored zapadne e prema zapadu i povija se pored zapadne obale ka jugoistoku. Krajnji krak ide od zapadne obale obale ka jugoistoku. Krajnji krak ide od zapadne obale Istre i TrIstre i Trššććanskog zaliva pa, izazvan ciklonskim anskog zaliva pa, izazvan ciklonskim kretanjem, ponovo skrekretanjem, ponovo skrećće ka zapadnoj obali spajajue ka zapadnoj obali spajajućći se i se sa drugim rukavcima i produsa drugim rukavcima i produžžava prema Otrantu. ava prema Otrantu.

Page 83: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

83

LED U MORURaspored leda na ZemljiRaspored leda na Zemlji

Page 84: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

84

Na viNa viššim geografskim im geografskim šširinama led u moru je prirodna irinama led u moru je prirodna pojava koja bitno utipojava koja bitno utičče na rashlađivanje morske vode e na rashlađivanje morske vode (jedan (jedan je od generatora nastanka hladnih morskih struja),je od generatora nastanka hladnih morskih struja),takođe otetakođe otežžava ili potpuno spreava ili potpuno spreččava plovidbu jahti i ava plovidbu jahti i

brodova.brodova.

Led u moru:Led u moru:

1.1. Morski ledMorski led nastaje zaleđivanjem povr nastaje zaleđivanjem površšine morske ine morske vode zbog niskih temperaturama vazduha. (Sjeverno vode zbog niskih temperaturama vazduha. (Sjeverno ledeno more, Finski i Botniledeno more, Finski i Botniččki zaliv, Hudsonov zaliv, ki zaliv, Hudsonov zaliv, obale Labradora, Ohotsko i Japansko more, mora oko obale Labradora, Ohotsko i Japansko more, mora oko Antarktika). On se tokom cijele godine zadrAntarktika). On se tokom cijele godine zadržžava na ava na Antartiku (oko Sjevernog geografskog pola) i Arktiku. Antartiku (oko Sjevernog geografskog pola) i Arktiku. Prolaz brodovima obezbjeđuju ledolomci probijanjem Prolaz brodovima obezbjeđuju ledolomci probijanjem plovnih puteva. Lomljenjem morskog leda nastaju plovnih puteva. Lomljenjem morskog leda nastaju plivajuplivajućće sante leda.e sante leda.

Page 85: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

85

2. Led sa gle2. Led sa gleččera era –– sante ledasante ledaOsim leda koji se formira u moru u more dospijeva i led Osim leda koji se formira u moru u more dospijeva i led koji se otkida sa glekoji se otkida sa gleččera na kopnu (Aljaska, Island, era na kopnu (Aljaska, Island, Grenland, Grenland, ČČile).ile).

3. 3. Led sa ledenog pokrivaLed sa ledenog pokrivačča polovaa polova Takođe Takođe, ledene sante nastaju i otkidanjem dijelova , ledene sante nastaju i otkidanjem dijelova

ledenog pokrivaledenog pokrivačča na Antarktiku, koji se a na Antarktiku, koji se ččesto zbog svoje esto zbog svoje veliveliččine zovu ledenim poljima ili ledeni ostrvima.ine zovu ledenim poljima ili ledeni ostrvima.

3. Led iz rijeka3. Led iz rijekaU toku proljeU toku proljećća zbog otapanja velikih kanadskih, a zbog otapanja velikih kanadskih, sibirskih i rijeka na Aljasci u more dospjevaju velike sibirskih i rijeka na Aljasci u more dospjevaju velike kolikoliččine santi rijeine santi riječčnog leda.nog leda.

Page 86: 10.1. Kretanje morske vode.pdf

86

HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI !NJI !