Marina Čubrić - lvanka Dlaka - Marica Kurtak

I 00 I PITANJE IZ

HRVATSNOGA JEZINA

SA ŽUPANIJSNIH I DRŽAVNIH

NATJECANJA

3. izdanje

Zagreb, 2009.

Izdavač Školska knjiga, d.d.

Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača

Ante Žužul, prof.

Urednica

Dunja Merkler

Recenzentica

Neli Mindoljević, prof.

Naslovnicu opremila

Dubravka Rakoci

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2002. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati

bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

1. RAZRED

Povijest jezika .

1. Hrvatski standardni jezik nastao je na temelju:

a) čakavskog,

b) štokavskog,

c) kajkavskog narječja.

2. Kojim se pismom zapisivao staroslavenski jezik?

3. Koliko samoglasnika ima staroslavenski jezik?

a) 10

b) 8

c) 13

4. Najmanji slog sastoji se od ___ samoglasnika.

5 . Kojim su narječjem (uz hrvatsku redakciju staroslavenskog jezika) pisani prvi hrvatski jezični

spomenici?-------------------

Fonetika i fonologija

6. Znanost koja proučava jezik zove se:

a) onomastika,

b) lingvistika,

c) etnologija,

d) semantika.

3

7. Koji bezvučnici nemaju zvučni par?

8. Glasove prema otvoru dijelimo na:

a) -------------�

b) ������������

9. Zaokruži dvousnenike :

t p nj b m k

1 O. Ako se završetak sloga sastoji od dva suglasnika, to mogu biti samo: ________ _

1 1 . Nastavi nizati fonološke opreke:

piti -

kolač - ------

dom - -------

1 2. Što proučava fonetika?

1 3 . Što proučava fonologija?

14. Što je alofon?

1 5 . Ispravno naglasi ove riječi:

dar, snivati, voda, hajka, spavačica, iskopavati

1 6. Nenaglasnice se prema svom položaju u odnosu prema naglasnicama dijele na:

a) -----------------

b )���������������

1 7. Kraticama z (zvučnik) i b (bezvučnik) dovrši i objasni iduće primjere:

npr. vrab + ci = vrapci z + b = bb

Rab+ ski = ----------------------

4

svjedoč + ba = ------------------­

laž+ ca = -------------------�

nad+ čovjek =-------------------

1 8 . Precrtaj neispravno napisane riječi:

Kupila je dar Anci. (od Anka)

U sjenki stabala stajala je sama.

To je najednostavnije rješenje.

1 9. Kojim su pravilima dobiveni oblici:

aj bezub _______ �

b) engleski ________ _

c) praščić ________ _

d) zelembać --------

20. Označi alofone fonema /mi u ovim riječima

majka tramvaj

2 1 . Čime su uvjetovani alofoni?

22. Zvonačnika u hrvatskom jeziku ima

a) 4

b) 1 0

c) 8

23 . Prema mjestu tvorbe glasovi k, g, h zovu se ___________ _

24. Visina i glasnoća govora ovise o----------------

25. Način tvorbe zatvomike (konsonante) dijeli na:

aj ---------------

b) _�����������-

26. Što su klitike?

5

27. Napiši ispravno sljedeće riječi:

a) hin + ba = ---------------------�

b) stran+ putica = ---------------------

c) prehran + beni= ___________________ _

d) izvan+ blokovski= ------------------

Koja je glasovna promjena u pitanju? _____________ _

28. Što je hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika?

29. Koliko je samoglasnika imao staroslavenski jezik?

30. Nabroji tri tiskare u Hrvatskoj s kraja 1 5 . st.

3 1 . Znanstvena disciplina koja obuhvaća pravila o izgovoru zove se

32. Artikulacijska i akustička svojstva glasova proučava

33 . Imaju l i svi zvučnici bezvučni par? ______ _

34. Zaokruži zubnousnenike.

a) m d) č

b) a e) V

c) f f) ć

35 . Nastavi nizati fonološke opreke.

stih-----------

kut -----------

6

36. Ispravno naglasi ove riječi.

piti, razumjeti, lov, rješenje, zagovarati

37. Mogu li zanaglasnice (enklitike) postati naglašene riječi? ______ _

38 . Kraticama z (zvučnik) i b (bezvučnik) dovrši i objasni iduće primjere.

npr. vrab + ci= vrapci z + b = bb

a) iz+ kopati = ---------------------

b) pod+ činiti= ____________________ _

c) kob+ ca = ---------------------

d) od+ stupiti=---------------------

39. Prepoznaj glasovne promjene u ovim primjerima.

a) glup - gluplji _______ _

b) koristan - korisna __________ _

c) mrziti - mržnja __________ _

40. Precrtaj riječi koje nisu pravilno napisane:

Lijepši dar nije vidjela.

Stajala je uzanj .

On je dobar spasioc.

Biće bolje sutra.

4 1 . Koja j e riječ pogrešno napisana?

a) predođba c) patlidžan

b) vođen d) leđa

42. Koja je riječ pogrešno napisana?

a) jedanput c) stranputica

b) stanbeni d) prehrambeni

43 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) najjužniji c) iskopati

b) bezžični d) superrevizija

7

44. Koja je riječ pogrešno napisana?

a) bozi c) siromasi

b) snahin d) u jarugi

45. Koja je riječ pogrešno napisana?

a) oraščić c) mlaznjak

b) raščetvoriti d) tobdžija

46. Jedan glas ne pripada nizu. Zaokruži ga i napiši ključ rješenja.

m, n, nj , p, I, lj , r, v, j

47. Napiši zbirne imenice od zadanih imenica.

48. Precrtaj pogrešno napisan komparativ pridjeva.

slasniji, strmiji, hromiji, ljupkiji, bolji

49. Ovim bezvučnicima pridruži njihove zvučne parove.

l::ni l p

l 'I k

i č

l f I 50. Prema tome imaju li riječi svoj naglasak razlikujemo:

a)

b)

5 1 . Prema mjestu tvorbe glasovi b, m, p zovu se __________ _

52. Upiši oznake za naglaske.

a) dugosilazni __ _

b) kratkosilazni __ _

c) kratkouzlazni __ _

d) dugouzlazni __ _

8

53 . Ove riječi obilježi naglascima.

crv, čokolada, kip, glagolj ica, zaokružiti , napisati

54 . Napiši zvučne parnjake bezvučnika p - , ć - , s -

5 5 . Zaokruži nepčanike: c, č, ć, đ, dž, s, š, ž.

5 6 . Zaokruži pogrešno napisane riječi :

a) đungla d) nagrađivati

b) piđama e) cijedženje

c) tvrđava f) đeparac

5 7 . Zaokruži pogrešno napisane riječi:

a) izvanbrodski c) stambeni

b) činbenik d) iznatprosj ečan

5 8 . Zaokruži pogrešno napisane riječi:

a) naddržavni d) izpresijecati

b) bessadržajan e) potplat

c) najadnij i f) najžalostnije

59 . Zaokruži pogrešno napisane riječi :

a) voj niki c) nozi

b) strahi d) Zrinki

60 . Zaokruži pogrešno napisane riječi:

a) časćenje d) išarati

b) besmislica e) raščešljan

c) iztraga f) grozde

6 1 . Zaokruži što je pogrešno napisano:

a) Stari zavjet c) Karlo Veliki

b) biblij ska priča e) dalmatinska Zagora

d) Komatsko Otočje g) Dugi Otok (otok)

62 . Na jednosložnim riječima mogu stajati samo naglasci.

9

63 . Pojava glasa I u glasovnim skupovima pj, bj, mj, vj zove se

64 . Zaokruži praskavo-tjesnačne glasove (afrikate) .

c , č, ć , dž, đ, f, h , s , š , z , ž

6 5 . Nađi parove (npr. praskavo-tjesnačni - afrikate) među navedenim pojmovima i ispiši ih.

usneni

prednjojezični

drhtavi

tj esnačni

zadnjojezični

dentalni

vibranti

labijalni

velami

frikativni

66 . Naglasci ne mogu stajati na _____ _

6 7 . Osim naglaska neke riječi mogu imati

6 8 . Upiši naglaske.

povjerenje, kukuruz, prst, rep

slogu.

69 . Napiši naziv glasovnih promjena u ovim riječima.

princ - prinčevi

brz - brži

žabac žapca

krčag - krčazi

70 . Upiši dž ili đ:

dužinu.

pregra_ivati, promi __ ba, u __ benik, lu __ ak, ča __ a, __ em, prire __ en

7 1 . Zaokruži pogrešno napisane riječi:

ćekić, plićak, mokraća, cvj etaća, ćep, čarolija , čudo, ispeči, izreči , rečenica

7 2 . Sastavi riječi:

pred+ postavka = ________ _ iz+ ticati= -----------

1 0

pred+ životni = ________ _ iz+ pleten= ----------

nad + morski = --------- naj + južnij i = ________ _

bez + smislen = bez + razložan = ---------

7 3 . Napiši zadane pojmove u skladu s pravopisnim pravilima:

bela četvrti

sveti petar u šumi (mjesto)

ulica bana mažuranića

velebitska bura

hrvatski ovčar (vrsta psa)

74 . Štokavsko narječje isto je što i hrvatski književni jezik. DA - NE

7 5 . Napiši tri faze primanja i slanja poruke:

a) u pošiljatelja

b) u primatelja

76. Slanje poruke od pošiljatelja i primanje poruke od primatelja zove se :

a) govorna komunikacija, c) zalihost ili redundancija,

b) komunikacijski kanal, d) fonij ska struja.

7 7 . Višak obavijesti koji tu obavijest čini razumlj ivom zove se:

a) buka u komunikacijskom kanalu,

b) komunikacijski kanal,

c) zalihost,

d) odsječak ili segment.

7 8 . Po mjestu njihove tvorbe glasove dijelimo na:

a) -------------�

b) ����������

79 . Zaokruži usneno-zubne glasove.

a) b, p c) c, z

b) v, f d) g, k

1 1

8 0 . Zaokruži dvousnene glasove.

a) l, n c) v, t

b) ž, š d) b, m

8 1 . Suglasnike po načinu njihove tvorbe dijelimo:

a) na praskave, tjesnačne, nosne i drhtave,

b) na usnene, prednjojezične, srednjojezične zadnjojezične,

c) na zvučne i bezvučne,

d) na suglasnike i samoglasnike.

8 2 . Napiši četiri zvonka glasa.

8 3 . Koja tri bezvučna glasa nemaju zvučnoga parnjaka?

84 . Zaokruži zvučne glasove.

p, d, z, k, č, dž, š, ž, m, r

8 5 . Zaokruži praskavo-nosne (nazalne) glasove.

a) b , p, d c) m, n, nj

b) r, c , f d) z, š , ž

8 6 . Popuni tablicu tako da upišeš naziv glasova koj i nedostaju, i to po tri glasa tamo gdje ne­

dostaju glasovi .

b , d , g

bezvučni

8 7 . Podjela glasova na zvučne, bezvučne i zvonke podjela je:

a) s gledišta mjesta tvorbe,

b) s gledišta načina tvorbe,

c) s gledišta položaja i rada glasiljki.

1 2

8 8 . Zaokruži pogrešnu tvrdnju o samoglasnicima.

a) Samoglasnici su s gledišta zvučnosti neutralni.

b) Samoglasnici, kao i suglasnici, ne mogu stajati samostalno.

c) Glas r u određenim situacijama može se ponašati kao samoglasnik.

d) Slog mora uvijek imati samoglasnik, uključivši i samoglasno r.

8 9 . Definiraj fonem.

90 . Koliko ima fonema u hrvatskom jeziku?

a) 2 8 b ) 29 c ) 3 0 d ) 3 1

9 1 . Napiši grafeme ovih fonema.

a) I 31 = b) 131=

c) lrl= d) I ii=

92 . Može l i naglasak imati razlikovnu ulogu?

93 . Znanost koja proučava naglaske, kračinu/dužinu slogova i intonaciju zove se:

a) semantika, b) prozodija, c) intonacija , d) grafematika.

94 . Napiši tražene oblike prema uzorku.

težak ž. r. težka teška z + b = bb

ulazak G jd.

rezak ž. r.

mrzak ž. r.

Koja se glasovna promjena dogodila? _______________ _

Koja je promjena prethodila toj promjeni? --------------

9 5 . Dovrši ove riječi.

iz + mijeniti _________ _ iz + pričati ___________ _

iz+ ročiti iz + tumačiti ---------- -----------�

iz + obličiti iz + kliznuti -----------�

U kojim je riječima došlo do jednačenja po zvučnosti? --------------

1 3

9 6 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) predstavnik c) predprošli

b) predvoditi d) predturski

9 7 . Napiši riječima sve brojeve.

5 X 1 0 = 50 ----------------

9x 1 0 = 90 ----------------

6 X 1 0 = 60 ----------------

9 8 . U ovim riječima ispiši glasove koji su se izjednačili i napiši polazne glasove:

npr. beskrajan sk zk

kopca

žapca

iskočiti

99 . Označi samo granicu prefiksalnog i korijenskog morfema i odredi te glasove po zvučnosti:

predsj ednik ___ _

predškolski ___ _

podcij eniti ___ _

Jesu li ispravno napisane te riječi?

1 00 . Napiši riječi i odredi glasovne promjene.

s + čepati _______ _

iz+ pustiti ______ _

voz (iti) + nja _____ _

1 O 1 . Napiši traženu riječ i odredi redom glasovne promjene koje su se pritom dogodile.

mraz+ čić -------

iz+ četkati -------

bez + zvučan ------

1 4

1 02 . Zaokruži pogrešno napisane riječi.

najači (superlativ od jak), besraman, bezstrujan, ižčupati, išibati, slobodština, pedeset

1 03 . Napiši izvedenice s prefiksom iz- .

čitati-----------

pomoć----------

žvakati ----------

1 04 . Zaokruži glasove koje obuhvaća jednačenje po mjestu tvorbe.

b, d, s, z , m, n, h, k, g

1 O5 . Zaokruži pogrešno naglašenu riječ.

1 06 .

1 07 .

1 0 8 .

a) nož c) san

b) moj d) kmet

Zaokruži pogrešno naglašenu riječ.

a) hladovina c) pronositi

b) sloboda d) dogorjeti

Zaokruži pogrešno naglašenu riječ.

a) prislonjenica c) iskorištavati

b) republika d) naglasiti

Naglascima označi ove riječi.

dug (imenica), dug (pridjev), domovina, dol, raj , bol, ja, sne (imenica,

mn .), grud, duh, uklopiti, označiti

1 09 . Napiši nenaglašene oblike aorista glagola biti .

1 1 O . Zaokruži zanaglasnice (enklitike).

smo, bismo, na, ne, l i , me, za, pred

15

1 1 1 . Upiši ije/je/e/i.

prom __ na, prom __ niti

zv __ zda, zv __ zdica

1 1 2 . Upiši ije/je/e/i.

vr __ me, vr __ mena

l_p, l_pota

1 1 3 . Upiši ije/je/e/i.

iskor __ niti, iskor __ njivati

razr __ diti, razr đivati

1 1 4 . Napiši tražene oblike.

proc __ na, proc __ niti

b __ l, b __ lj i

odr __ šiti, odr __ šenje

d __ te, d teta

pob __ diti, pob __ đivati

razd __ liti, razd __ lj ivati

lijep, komparativ __________ _

cijev, umanJemca __________ _

cvijet, pridjev na -ast _________ _

cio, pridjev na -cat __________ _

cio, određeni pridjev _________ _

1 1 5 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) svjetlokos c) cj evovod

b) bijelokost d) cvjetić

1 1 6 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) mljekarica c) cij evaš

b) sj enokoša d) zvij ežđe

1 1 7 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) mjesto c) nedjelja

b) dj ed d) gnj ezdo

1 1 8 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) uvjet c) razdijeljak

b) vjemik d) razdijeliti

1 6

1 1 9 . Napiši prezent za sva lica i oba broja glagola razriješiti .

1 . ---------

2 . ---------

3 . ---------

1 20 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

a) razrijediti c) razrjeđivanje

b) razrj eden d) razrjeđivati

1 2 1 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć .

kotac , obuvaca, obucar, parošcic, pacici , pamucni, cuška, dorucak

1 22 . Zaokruži riječi u kojima je glas č posljedica palatalizacije.

kolač , zečevi, pečem, dugačak, plamičak, junače

1 23 . Odredi glasovne promjene.

a) branilac - branioče __________ _

b) stric - striče --------------

c) duh - dusi --------------

d) jak - jači --------------�

1 24 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć pazeći na značenje.

spavacica - spavacica

žena koja spava košulja za spavanje

kopaci - kopac i

ljudi koji kopaju npr. pribor za kopanje

zgrce - zgrci se

od gl . zgrtati od zgrčiti se

1 25 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć .

cvrcati, ružicnjak, copor, coravac, cvjecarica, gnjeciti, pješcan_ik, _pcelinje sace

1 7

1 26 . Odredi glasovnu promjenu.

a) lažac - lašče -----------------

b) pisac - pišče ________________ _

c) sudac - suca ________________ _

d) hrbat - hrpta _____________ _

1 27 . Napiši tražene oblike odredi glasovnu promjenu.

a) bog V jd.

b) bubreg, N mn . _____ _

c) orah, N mn . ______ _

1 2 8 . Napiši tražene oblike odredi glasovnu promjenu.

a) glad, l jd. (-ju) _____ _

b) brz, komp. _______ _

c) majka, D jd. ______ _

d) bijesan, komp. _____ _

1 29 . Upiši glasove dž i đ.

vi_ati, k (učenik), iscje_ivati, svjedo_ba, naru_ba, _ez, _em

1 3 0 . Zaokruži riječi u kojima slovopisni slijed i+ j + e nije dvoglasnik ie (refleks jata) .

cvij et, pijem, nije , brij eg, sagorij evati , higijena, razbijem, rij eka

1 3 1 . Zaokruži rečenicu u kojoj je pogreška.

a) Napiši primijer za jotaciju.

b) Čime je uvjetovana promjena?

c) To treba dobro razumjeti .

d) Ona ima razumijevanja.

1 3 2 . Nastavi nizati fonološke opreke:

a) huk - muk--------------

b) kovač - kolač --------------

1 3 3 . Kako se zove glasovna promjena u riječima izlomljen, grublji, gluplji?

1 8

1 34 . Iz teksta ispiši proklitike i enklitike.

Ne znam smijem li doći. Znam što mu je ona značila. Bilo mi ih je žao.

Nasmijasmo se na kraju.

proklitike enklitike

1 3 5 . Pisani znak za fonem zove se

1 36 . Alofon je

1 3 7 . Napiši nazive za ove glasove prema podjelama.

glasovi s gledišta načina

tvorbe

b

nj

g

s

1 38 . Upiši glasove u tablicu.

b, g, z, ž, m, nj

s gledišta položaja i

rada glasiljki

zvučni usneni nosni (nazalni)

1 39. Upiši u tablicu naglasnice i nenaglasnice.

Ne čuva zemlja tragove.

Suton je čekao da se oči sklope.

na glasnice nenaglasnice

1 40 . Zaokruži praskavo-nosne (nazalne) glasove.

a) m

d) n

b) c

e) nj

c ) h

t) lj

s gledišta mjesta

tvorbe

1 9

1 4 1 . U rečenicama podcrtaj riječ koja svojim značenjem privlači na se logički naglasak.

To mu je savršeno jasno.

Ako išta pronađeš, javi mi.

1 42 . Podcrtaj riječ u sintagmi na kojoj je logički naglasak.

a) Jadransko more b) Zvonimirova ulica

1 43 . Ako je u sintagmi Zvonimirova ulica logički naglasak na pridjevu Zvonimirova, kakvo

je onda značenje te sintagme?

a) Naziv ulice na planu grada.

b) Ulica u kojoj stanuje neki Zvonimir.

1 44 . Što proučava fonostilistika?

1 4 5 . Nabroj i funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika.

1 46 . Poseban tip ćirilice koj i su rabili Hrvati u Bosni i na jugu Hrvatske zove se

1 4 7 . Zaokruži jezični spomenik koji je pisan bosanicom.

a) Vinodolski zakonik c) Baščanska ploča

b) Poljički statut d) Ljetopis popa Dukljanina

1 48 . U kojem se jezičnom spomeniku govori o tragičnoj smrti kralja Zvonimira.

a) Baščanska ploča c) Lucidar

b) Ljetopis popa Dukljanina d) Zapis popa Martinca

1 49 . Tip srednjovjekovne enciklopedije koja je prevedena na hrvatski jezik u 1 5 . st. zove se

20

1 5 0 . Vinodolski zakonik sastavljen je :

a) 1 1 88 . c) 1 388 .

b) 1 288 . d) 1488 .

1 5 1 . Ispiši bezvučne suglasnike:

godište, žica, zemlja, saće:

1 5 2. Ispiši zvučne suglasnike:

češće, godina, bodovi, žar:

1 5 3 . Ispiši zadnjojezične (velame) suglasnike:

kuća, grah, otac, hod:

1 54 . S tim nepoznat __ čovjek __ ja ne že __ razgovarati.

a) Dopuni rečenicu nastavcima radi prenošenja potpune obavijesti.

b) Što je u prethodnom primjeru mogao biti uzrok nepotpunom prenošenju obavijesti?

c) Na temelju čega si znao/znala popuniti praznine u zadanoj rečenici?

d) Kako se takva jezična pojava naziva u jeziku? _____________ _

1 5 5 . Mogućnost neograničenog stvaranja novih riječi naziva se:

a) jezične inačice (varijante), c) govomo priopćavanje,

b) jezična plodnost, d) komunikacijski kanal.

1 5 6 . Moj materinski jezik čije norme moram svjesno i stalno učiti naziva se

jezik.

15 7 . Pronađi točnu tvrdnju.

a) Govor je sredstvo sporazumijevanja pomoću sustava znakova.

b) Jezik ostvarujemo artikuliranim glasovima.

c) Govor ostvarujemo artikuliranim glasovima.

21

1 5 8 . Dopuni mz.

Ljudi se sporazumijevaju:

govorom

1 5 9 . NOS, NOJ, NOŽ

Kakvu ulogu imaju fonemi s, j i ž u prethodnim riječima?

1 60 . Iza mokrih njiva magle skrivaju

kućice i toranj , sunce u ranama

mre i motri kako mrke bivaju

vrbe, cmeći se crnim vranama.

Suglasnik r u kontekstu pjesme pojačava osjećaj mraka ne sam po sebi, nego u kontekstu pjesme.

Suglasnik r ima u pjesmi _____ ulogu.

1 6 1 . HRPA, RAME

a) Koliko ima ukupno fonema u prethodnim riječima:

b) Prepiši obadvije riječi i podcrtaj alofone:

c) Ispiši iz prve riječi samo jednu, i to najmanju jezičnu jedinicu (prema vlastitom izboru):

1 62 . Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje ! )

a ) Ispiši riječi u koj ima Dobriša Cesarić odstupa od normi hrvatskoga standardnog jezika:

b) Ta se pojava naziva

1 63 . Odstupanje od normi hrvatskoga standardnog jezika dopušteno je:

a) pjesniku (pjesnički podstil), c) i pjesniku i znanstveniku.

b) znanstveniku (znanstveni stil),

22

1 64 . Pronađi netočne tvrdnje.

Norme pojedinog (hrvatskog) jezika sadržane su u:

a) zbirkama pjesama, d) dnevnom tisku,

b) rj ečnicima, e) pravopisu.

c) gramatici,

1 65 . a) Napiši ime i prezime autora te naziv udžbenika prema kojemu učiš neke pravopisne

norme u prvom razredu.

b) Navedi kao primjer bar dvije vrste pravopisnih normi iz svoga udžbenika:

c) Napiši ime i prezime te naziv knjige u kojoj su pravopisne norme sustavno prikua­ne (nije udžbenik).

166 . Napiši idiome hrvatskoga jezika koj im govore:

a) voditelji Dnevnika: --------------------

b) prodavači na tržnici:-------------------

c) Podravci, Zagorci: ___________________ _

d) Splićani : -----------------------

e) manje skupine ljudi (đaci, vojnici, sportaši): __________ _

16 7. Jezik određenog pojedinca, njegov jedinstveni dijalekt, naziva se:

a) izvedenica, c) idiolekt,

b) idiom, d) istoznačnica.

1 68 . Ispiši iz zadanih riječi šumnike, i to samo zvučne:

a) žabokrečina : ______________________ _

b) čičak bode: ______________________ _

c) godina: -------------------------

d) dobnik: ______________________ _

2 3

1 69 . Ispiši iz zadanih riječi prednjojezične ( dentalne) suglasnike.

a) nadzemni : ------------------------

b) broj iti : ------------------------�

c) loza: -------------------------�

d) suprotnost: ------------------------

1 70 . Napiši č i ć u poslovice.

a) Cini dobro i meci u more, nece potonuti.

b) Cega se covjek najviše boji , to ce mu najprije do glave doci.

c) Koj i se kamen cesto premece, nece mahovinom obrasti.

d) Macka se u vreci ne kupuje.

e) Tko se rado tuce, batina izvuce.

f) Tko cini racun bez krcmara, cini ga dva puta.

1 7 1 . Pronađi pravopisno pravilno napisanu poslovicu.

a) Sljepac slijepca vodi .

b) Slijepac slijepca vodi .

c) Slijepac sljepca vodi .

d) Slijepac slepca vodi .

1 72 . Uvrsti u rečenice prezent zadanih glagola.

a) Tko to noću? (hukati)

b) Glj ive poslije kiše. (nicati)

c) Koje ptice __ u šumi? (kliktati)

d) On od radosti . (klicati)

e) Lokomotiva stalno . (huktati) ---

1 73 . Pronađi pravopisno pravilno napisane rečenice.

a) Razžalostit ću toga lašca.

b) Ražalostit ću toga lažca.

c) Ražalostit ću toga lašca.

d) Ražalostiti ću toga lašca.

e) Razžalostiti ću toga lažca.

24

1 74 . Ispiši pravopisno pravilan oblik.

a) gradski - gratski : ______________ _

b) potcijeniti - podcijeniti :------------

c) otčepiti - odčepiti : _____________ _

d) odšteta - otšteta: ---------------

e) odćušnuti - otčušnuti : ____________ _

1 75 . Napiši umanjenice:

a) Moj __ je bijel. (stol)

b) Nosim svoje . (kamen)

c) Čije su to ? (stvar)

d) Divan je to . (grad)

1 76 . Napiši dijakritičke znakove.

a) Luka je dobar crtac.

b) Luka ima crtacki talent.

c) Luka ima crtaci pribor.

l 77 . Napiši dijakritičke znakove.

a) pecem, pecenjar, pecnica, ispeci

b) sljepoca, sljepoocnica, naocale

c) pacenik, pacenicki, s napacenošcu

d) ribicki, ribarcic, ribicica

e) pricvrstiti, pricvrscujuci

d) Luka pozna mnoge crtace.

e) Luka gleda crtacev stol.

t) Luka gleda crtacicin stol.

1 7 8 . Od dva ponuđena oblika u svakoj rečenici zaokruži pravopisno pravilan oblik.

a) Što je tebi priječe/prječe: putovanje ili posao?

b) Nasmiješi/nasmješi mi se.

c) Govorio je o postotku rješenosti/riješenosti zadataka.

d) Podjelit/podijelit ćemo djeci kolače.

e) Dobili smo poziv za cijepljenje/cjepljenje našeg sina.

t) Kraj hrasta sam ugledao brjestić/brijestić.

25

1 79 . Zaokruži slovo ispred niza s pravopisno pravilnim oblicima svih triju riječi.

a) čimbenik, himba, prehrambeni

b) odcjepljenje, predsoblje, nadčovještvo

c) svjedočiti, svjedočba, svjedok

d) bombon, obrazčić, stanbeni

e) primjetba, domorotka, ispotprosječan

1 80. Istaknute riječi ispiši u skraćenom obliku tako da su u padežu kao u rečenici.

a) Skuha 8 decilitara mlijeka.--------------

b) Tomislav Tonković je ročnik Hrvatske vojske. ______ _

c) Zaposlila se na Hrvatskoj televiziji. __________ _

d) Razgovarala sam s doktorom Horvatom. ________ _

e) Napisao sam: Za gospođu Posavac. __________ _

1 8 1 . Podcrtaj riječi s pogrešno napisanim naglaskom:

lopatica, moral, sin, sir, program, vino, produbljivati, bajka.

1 82 . Upiši u tablicu što je zadano.

a) Dok se jednom ne smrkne, ne može drugom svanuti.

b) Bolje je i sam, nego s lošim prijateljem.

c) Drvo se savija dok je mlado.

d) U kojega je miša samo jedna rupa, brzo glavu izgubi.

e) Dobro se ne pozna dok se ne izgubi.

zanaglasnice (s naglašenom riječi) prednaglasnice (s naglašenom riječi)

2 6

1 83 . Iz svake riječi ispiši samo naglašen slog.

a) poskakivati ___ ____ _

b) provjeriti ____ ____ _

c) začiniti ________ _

d) zamjeriti ________ _

e) oplemenjivati ______ _

O proces ________ _

1 84 . Napiši naglaske na sljedeće riječi:

moć, puž, sljez, mak, mir, rak, som, sol.

1 8 5 . Koja je rečenica napisana prema pravopisnim pravilima.

a) Razgovarala si samnom nepovezano.

b) Jeli to nepravedno prema tebi?

c) Optužili su ga za ne promišljen postupak.

d) Ne sjećaš li se što si rekao?

1 86 . Upiši ije/je/e/i:

1 87.

a) Često zal( )vamo naš vrt.

b) Osv( )tli mi podrum.

c) Nastoj odol( )vati kušnjama.

d) Treba li osv( )tljivati sobu?

Upiši na prazno mjesto odgovarajući

a) po( )šišati (kosu)

b) po( )piliti (drvo)

c) o( )čepiti (bocu)

d) ra( )čupati (kosu)

e) o( )škrinuti

O obra( )ben

suglasnik.

1 8 8 . U riječima pas i pas razlikovno sredstvo je ______ _

27

1 89 . u rečenicama:

1 . Govorim vam glasno.

2. Govorim vam glasno?

razlikovno sredstvo je:

a) naglasak, c) dužina glasa,

b) inotnacija, d) stanka.

1 90 . Brat čita novine.

a) Ako se upitamo što čita brat, logički naglasak bit će na riječi ________ _

b) Ako se upitamo tko čita novine, logički naglasak bit će na riječi ______ _

1 9 1 . Podcrtaj riječi koje same po sebi privlače logički naglasak.

a) Zašto trčiš pred mene? c) Što se dogodilo?

b) Koliko je sati?

1 92 . Koja rečenica ima uzlaznu, a koja silaznu rečeničnu melodiju.

a) Gdje ste se sunčali?

b) Ana se danas sunčala?

1 93 . U kojoj je rečenici pravilno označena logička melodija?

_____ .__.#

a) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan.

---

b) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan.

---c) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan.

1 94 . VESELIO SE NIJE PLAKAO

a) Napiši rečenicu na dva načina1 s logičkom stankom, tako da uvijek dobije nov smisao.

1 95 . Hrvati su krajem 1 5 . stoljeća počeli pisati:

a) latinicom, b) bosančicom, c) glagoljicom.

1 96 . Poseban tip ćirilice kojom su pisali Hrvati u južnoj Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini je

2 8

1 97 . Staroslavenski jezik hrvatske redakcije je staroslavenski jezik sa značajkama

___________ jezika.

1 98 . Tropismenost se zadržala u Hrvata do 1 9. stoljeća. DA - NE

1 99 . a) Kojim je pismom pisana Bašćanska ploča?

b) Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?

200 . Kojim su narječjem hrvatskoga jezika napisani:

a) Vinodolski zakonik, c) Ljetopis popa Dukljanina,

b) Bašćanska ploča, d) Poljički statut.

2O1. Napiši dvoslove ( digrafe) troslove ( trigrafe) hrvatskoga grafemskoga sustava:

a) dvoslovi _______ _

b) troslovi _______ _

202 . Napiši tražene oblike glagola sjeći:

a) 1 . lice prezenta ____________ _

b) 2. lice jednine imperativa ________ _

c) glagolski pridjev trpni, m. r. ___ ____ _

203 . Ispuni tablicu

Imperfektivni oblik golagola Perfektivni oblik glagola

zaletjeti se

zaliti

nasjeći

204. Zaokruži riječi u kojima je r samoglasnik:

strast prst krstarenje priredba

carstvo trljati cvrkutati strugati hrvatski

29

205 . Stavi naglaske na riječi:

kut car razgovarati dubina magla baka srce

206 . Zaokruži par koji ne može stajati u fonološkoj opreci:

a) snimati - snivati c) točiti - kočiti

b) majka - bajka

207. Napiši kratku množinu sljedećih imenica:

a) snijeg

b) brijeg

c) korijen

2 0 8 . Označi kojim narječjima pripadaju riječi:

a) roka

b) črn

c) kojn

d) san (gl. biti)

e) znao

209 . Zaokruži točne tvrdnje:

a) Naglasak je isticanje sloga jačinom i visinom glasa.

b) Naglasak ne može uvjetovati značenje riječi.

c) Višesložne riječi na prvom slogu mogu imati samo silazne naglaske.

d) Nenaglašenu dužinu imaju nastavci u određenom obliku pridjeva.

2 1 O . Upiši ije/je/e ili i.

vr __ dan, bezvr __ dan, vr __ dnota, vr dnost

2 1 1 . Upiši i odgovarajući dijakritički znak.

sunce

poskocnica, poduzece, placenik, rucica, bocica, cucati, corsokak, buducnošcu

2 1 2 . Označi naglascima i dužinama riječi u ovoj rečenici.

Taj čas, kao sama od sebe, otvorila su se vrata.

3 0

2 1 3 . Podijeli na slogove sljedeće riječi:

a) rzati orkan seoce odmor

b) Koje od navedenih riječi imaju zatvoreni slog? _______ _

214. Zaokruži zanaglasnice:

su ga za im oko iznad se ne li

21 5 . Izaberi točan odgovor:

Korijenski se slog ne krati:

a) u komparativima i superlativima pridjeva,

b) u augmentativima,

c) u glagola izvedenih od imenica,

d) u množinskim oblicima jednosložnih imenica muškoga roda.

2 1 6 . Ispiši sve glasovne promjene do kojih je došlo u riječima:

a) lišće

b) gozba ---------------------------�

c) odresci ---------------------------�

2 1 7 . Zaokruži točne tvrdnje:

a) Velarni su glasovi k, g i h.

b) S gledišta položaja i rada glasiljki razlikujemo zvučne, bezvučne i nazalne glasove.

c) Drhtave glasove nazivamo i vibranti.

d) Svi zvučni glasovi imaju svoj bezvučni parnjak.

e) Glas f je dvousneni glas ili bilabijalni glas.

2 1 8 . U rečenici zaokruži sve usnene (labijalne) suglasnike:

a) Moja dobra prijateljica voli fotografirati.

b) Jesu li upotrijebljeni svi usneni suglasnici? DA - NE

2 1 9 . Ispravi pogrešku u rečenici:

Bila je to oprema talijanskih ronioca -----------

220 . Upiši glas koji nedostaje:

tra __ vaj, bo __ bon, obra __ beni, stra_putica

3 1

22 1 . Napiši koje su se glasovne promjene dogodile u oblicima riječi pogodak i dvonožac:

a) G jd. pogotka

b) N mn. pogoci · -------------------------�

c) G jd. dvonošca -------------------------

222 . Napiši koje su se glasovne promjene dogodile u riječima:

a) piščev

b) Hrašće

223 . Zaokruži glagolske zanaglasnice (klitike) :

Sviđao mi se, ali je bacio oko na nju. Zove je često i to mi je jako bolno.

224. Zaokruži netočne tvrdnje:

a) Standardni je jezik ostvarenje jezika kao sustava.

b) Standardni jezik stječemo u sredini u kojoj smo se rodili.

c) Standardnim jezikom govore svi pripadnici jedne jezične zajednice.

d) Svako ostvarenje jezika kao sustava nazivamo organskim idiomom.

225 . Nabroj i funkcionalne stilove standardnoga jezika.

226 . Kojim su pismom napisani najstarij i zakonski spomenici na hrvatskome jeziku?

a) Vinodolski zakonik _____________ _

b) Polj ički statut ______________ _

22 7 . Popuni tablicu:

pisanje

izgovor

gramatičke norme

leksičke norme

uporaba jezičnih sredstava u

funkcionalnim stilovima

standardnoga jezika

32

22 8 . Kojim je tipom glagoljice napisana Bašćanska ploča?

229 . U kojem je stoljeću Ljetopis popa Dukljanina s latinskoga preveden na hrvatski jezik?

230 . Upiši odgovarajući dijakritički znak:

cizmaricin, ceznuce, cistacicin, cušnuti, cuteci, coravcev, cacin, cvarkaca

23 1 . Upiši ije/je/je/e ili i :

dvos( )kli, izv( )štavati, izm( )šati, ode( )diti, ras( )cati, v( )roloman,

m( )šalica, kol( )včica

2 3 2 . Prvi je službeni jezik Hrvata _______ , a pismo

2 3 3 . Obilježi pravilnim naglaskom sljedeće riječi:

otvoriti, providan, boca, kandža, sunčati

234 . Podcrtaj pogrešno naglašenu riječ :

nafta, jfilla, dramarurgija, predmet, tanjfir, momak, kolac

23 5 . Podcrtaj uljeza:

a) brižan, padežom, vršak, količina, mladićki, otočje, knj ižni

b) Objasni :

2 3 6 . Koja je tvrdnja netočna?

Glasovi c, h, f:

a) imaju zvučne alomorfe

b) ne uzrokuju zvučno jednačenje

c) nemaju fonemske zvučne parove

.:!3 7. Zaokruži netočnu tvrdnju.

a) Višesložne riječi mogu imati sva četiri naglaska na srednjem slogu.

b) S promjenom naglaska riječ može dobiti drugo značenje.

c) Na posljednjem slogu naglasak mogu imati samo riječi izgovorene u uzbuđenj�;

J3

23 8 . Napiši 1 . lice prezenta sljedećih glagola:

dospjeti

ushtjeti

umjeti

2 3 9 . Podcrtaj parametre rečenične intonacije :

naglasak, modulacija, pauza, intenzitet, tempo, melodija.

240. Uz navedena pravila napiši po jedan primjer:

1 . Spb + Ssb > SsbSsb

2. Spb + Spb > Spb

3 . n + Su > mSu

24 1 . Napiši 1 . lice prezenta (sve oblike) glagola:

b�eti�-----�-------------��

vreti -------------------------

zreti (u značenju sazrijevati) _______________ _

242 . Napiši značenje riječi:

čelo ------------------------�

ćelom -------------------------

ćud i -------------------------

243 . Napravi glagolsku imenicu od glagola:

34

letjeti -----------------­

leći -----------------�

244 . Ispiši sve proklitike i enklitike iz teksta:

Kad sam bio sasvim mali, činilo mi se da ni jedna osoba u Biblij i nije doživjela goru su­

dbinu od Noe, zbog potopa koj i ga je držao zatočena u arci četrdeset dana.

PROKLITIKE ENKLITIKE

245 . Prvo hrvatsko tiskano (datirano) latiničko djelo jest

246 . Napiši 1. lice prezenta sljedećih glagola:

zgrčiti ________________ _

skakati ---------------�

zgrtati ________________ _

skakutati ----------------

hukati -----------------

24 7. Dovrši jednadžbe i napiši kraticama promjenu glasova.

(z - zvučni + b - bezvučni = . . . )

a) pod+ cijeniti= ________________ _

b) pod+ kralj =-----------------

c) uz+ prkos=------------------

d) burek+ džija =----------------

248 . Odredi glasovne promjene u sljedećim riječima.

grožđe ________________________ _

teški --------------------------

cvijeće -------------------------

večerašnj i ------------------------

249 . Nastavi nizati fonološke opreke Goš tri).

a) kolač ___________________ _

b) huk __________________ _

35

2 5 0 . Podcrtaj uljeza.

kosidba, narudžba, uljudba, glazba

Objasni!����������������������������

3 6

2.RAZRED

Vrste rij eč i

25 1 . Iz teksta

Pila je skakutala kroz jelovu dasku, ustrajno se probijala naoštrenim zupcima, a na kvrgama je cviljela kao živa. Pilovina je u mlazu posipavala pod. Blanja se teško gu­rala uzduž daske i izbacivala svuda oko sebe duge zavijutke blanjotine. Otac se za njom niz dasku protezao u velikim zamasima, i vidjelo mu se na licu kako se upinje : na čelu mu se i u kosama stvarao znoj . Kada bi se oko stola micao i l i hodao po sobi, njegove su noge po razbacanoj blanjotini šuškate i nagrđivale mu kretanje.

ispiši sve riječi u

a) genitivu ----------------------------

b) lokativu --------------------------

c) instrumentalu -------------------------�

2 5 2 . Odredi vrste riječi u rečenici:

Prvu noć nitko nije mogao ni oka sklopiti od umora, ali je već sutradan sve bilo u najboljem redu.

prvu ali

noć je

nitko već

nije sutradan

mogao sve

ni bilo

oka u

sklopiti najboljem

o d redu

umora

3 7

2 5 3 . Podcrtaj u tekstu sve deklinabilne riječi u genitivu i akuzativu:

Sigurno sam u taj čas odao poštovanje jednoj iskri što se otkinu od velikog ognjišta

ljubavi, nečemu što izlazi iz beskrajne svemirske duše i što se bez skvrni razlijeva

češće iz životinjskog negoli iz ljudskog oka.

254 . Odredi vrste riječi u sljedećoj rečenici:

Zapravo je ipak čudesno da se u tako malom stvorenju ujedine sve fizičke i psihičke osobine predaka.

2 5 5 . Odredi sve riječi u rečenici prema tome kojoj vrsti pripadaju (im., pridj., zamj., gl., br.,

pril., prij., vez., uz., čest.).

Dobro sam - reče on tiho, ljubazno, dok su mu ruke igrale po stolu sasvim nezavi­snim životom, nespojive s njime, suhe i grabežljive.

2 5 6 . U donjem tekstu podcrtaj i kraticama (N, G, D, A, V, L, I) označi sve deklinabilne riječi.

Kratice upiši iznad riječi koju si podcrtao.

Stajao sam na molu gladeći kamenog lava po hladnoj grivi. Lav je bestrasno promatrao

more; očito su mu bile dvije kamene loptice rastočene solju. Prema nama je plovio bijeli

čamac, ljuljuškajući se na maestralu. U čamcu je bio samo poštar; polako je veslao prema

otoku.

2 5 7 . Odredi vrste riječi (piši ih na crte pored stihova redom).

Sav svoj pelud --------------------------

nektar i ticala �----------------------------

sve sam rasula zvijezdama i pticama �-------------------

zemlji i vjetrovima �------------------------�

i sve sam strunula klice �------------------------

da me nema među nama ------------------------

među vama �----------------------------

da u sebi dišem �---------------------------

3 8

2 5 8 . Podcrtaj deklinabilne riječi u akuzativu:

Zašto meteori padaju mahom

u crne šume i debela mora?

Pa ipak možda izmolim čudesa,

a ne sablazni i teške krivice,

jer demon vodi i u nebesa,

jer demon i sponu krivnje stresa.

{Tin Ujević)

2 5 9 . Podcrtaj pridjeve, priloge i veznike u sljedećem tekstu:

Teče s visoke,

Strme hridi

Čisti mlaz;

Tad prši ljupko

U oblačnom valu

spram glatke stijene

I, lako dočekan,

Prozračan, struji

Tiho šumoreći . . .

260. Odredi glagolske oblike u sljedećem tekstu:

Stvoriti nešto skandalozno, nešto avantirsko - nešto što će dreknuti, udariti, prasnu­ti . . . Želio sam dijete! Htio! Ti - hoćeš li se sad smijati . Ti! Učenjače! Sada govori! Prestani biti upitnik. Uspravi se!

26 1 . Odredi glagolske oblike u sljedećem tekstu:

Oženi je. Odgoj i to dijete. Sprovedi večer u svojoj obitelji , nj išući sinčića i drobeći sa ženom svagdašnji kruh, pelene i novosti. Budi pošten.

262. Zamjenicama u navedenom tekstu odredi padež {N, G, D, A, V, L, I)

I pošao je k njoj , podigao je i odveo . . . Ne govori više pred njom. Što me se tiče. Onda

mi ga pokazali. „Nije moje!" kriknuh tri puta.

Koliko je deklinabilnih riječi u nominativu?

Gdje je ta stopa, na ovoj planeti gdje vlada mir i sigurnost? Svijet u kojemu cvate nasilje, od udarca laktom u prolazu do noža u križima i bombe na ulici, svijet koji živi u stalnom strahu od rasta . . .

39

264. Podcrtaj usklike i napiši kako ih zovemo s obzirom na podrijetlo.

Tik tak. Tik tak. Uh! Ih! Oh! Ah!

Oj monotono dobnik zbori,

Oj mračno, mračno lampa gori.

Din-don. Din-don.

što plače to? Ha-ha-ha!

Od strašnog se gušim stra:

265 . Koji su glagoli u aoristu?

Eto. Čovjek jedan zaostaje na trotoaru. Ispruži nogu i odmah je povuče. Pogleda tu i tamo i naglo zakoraca na prstima.

Morf, morfem, osnova i oblik

266 . Morfem koji je zajednički porodici riječi naziva se korijenski morfem ili korijen.

Točno - Netočno

267. Različiti morfi istog morfema nazivaju se alomorfi. Točno - Netočno

268 . Što su supletivni oblici?

269. Kako zovemo navedene osnove glagola peći?

270 . Rječotvome morfeme još zovemo _________ _

27 1 . Koja je riječ rastavljena na oblikotvomu, a koja na rječotvomu osnovu:

a) drv-o c) drvari-ti

b) drvar-nica d) drv-en

2 72 . Odredi rječotvomu osnovu sljedećim riječima tako da je odijeliš okomitom crtom:

a) Hrvatica c) hrvatstvo

b) hrvatski

40

273 . Okomitom crtom odijeli oblikotvomu osnovu u sljedećim riječima:

a) orguljati c) realnost

b) minutaža

274. Zaokruži točan odgovor.

Naziv morfem dolazi od:

a) riječi morfologija i predstavlja skraćenicu te riječi,

b) grčke riječi koja znači oblik,

c) starohrvatskog naziva za gramatiku.

275 . Zaokruži točan odgovor.

Glasovi h, š, s u primjeru orah, oraše, orasi u svojem međusobnom odnosu predstavljaju.

a) morfoneme, c) alofone,

b) alomorf e, d) morfone.

'116 . Prefiksom raz napravi tvorenice od ovih pridjeva:

pušten _______ _

rađen ---------

'177. Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

sreća

očev

gradski

potkoljenica

'178. Podcrtanim riječima napiši značenje gramatičkih morfema.

a) Livadom je trčala mlada srna. �--------

b) Vojniče, stani. ________ _

c) Nije volio stajati u redu. �--------

d) Dugo je hodao poljima. ________ _

279. Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulti morfem gdje je potrebno:

predškolski

škola

kosa

izrada

pjevač

glazben

41

2 8 0 . Kako zovemo podcrtane morfeme u ovim riječima:

a) -------------------

ženi�

radničl� ______ _

dječaklom

trešnjlama

b) Na crtu pored riječi napiši značenje podcrtanog morfema.

2 8 1 . Što znači nulti morfem u imenici čovjek?

282. Okomitom crtom podijeli zadane riječi na morfeme:

pretpotopni ispreskakati nadglednik

283 . Izdvoji oblikotvome morfeme u ovim riječima:

zanaglasnice pčelinjak ___ _

nezavisnosloženih ----

284. Zaokruži riječ u kojoj nema prefiksa.

a) razvoj

c) raščlaniti

b) raznosač

d) razgradnja

2 8 5 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i upiši 0 gdje treba.

starac vrt podlost podsuknja

2 8 6 . Okomitom crtom podijeli zadane riječi na morfeme:

književnik, šljivik, trn jak

287 . Morfem -ima označava D mn., L mn. i I mn. Tu pojaw zovemo _________ _

2 8 8 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

sretnik

književnoteorijski

gradski

brodar

289 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

42

predsezona riječ djevojci

jarbol lav zapis

290. Podcrtanim riječima odredi gramatički morfem i napiši njegovo značenje.

a) Sletio je na jarbol.

b) Kraljevi sada vode borbu.

c) Petru je to bilo lako. �-----------

d) Skupila je osam mačaka.

29 1 . Zaokruži riječ u kojoj nema prefiksa.

a) raznorodan

c) raščlaniti

b) raznosač

d) razgradnja

292 . Podijeli ove riječi na morfeme:

višegodišnji

pretkazivost

mlačnost

kradljivac

293 . Odredi prezentsku osnovu sljedećim glagolima:

bosti, krasti, umirati

294 . U riječima iz prethodnog zadatka odredi korijenski morfem.

295. Morfeme koji kod glagola određuju lice, rod i broj zovemo _________ _

Imenice

296 . Ispiši sve imenice i napiši u kojem su padežu (N, G, D, A, V, L, I).

Baltičke noći, pustinjske oluje, I borna kola u zemlji Hrvata, To je ta zbilja nad kojom se hvata Ledeni mraz, i žarni vjetri huje.

Ako je povijest krtica što ruje A ljudstvo hrpa gdje brat guši brata (Jer Antikrist je marksist od zanata), Grožnja i vapaj samo Rasap čuje.

(A. Stamać)

imenica padež imenica padež

43

297 . Zaokruži pogrešan genitiv.

a) Čilea

d) Dundeea ( dandi)

b) žirija

e) Ariosta

2 9 8 . Napiši G mn . Ako ima više oblika, napiši sve oblike.

c) Vemea

t) Petrarke

a) bakrorezac ---------------------

b) izložba ----------------------

c) sidro-----------------------

299 . Koja dva padeža uza se nemaju prijedloge? --------------

3 00. Napiši tražene oblike ovih imenica:

kobac

nokat

kći

Ine s

G jd. ---------

G mn . --------

A j d. ---------

V j d.---------

gospođa Radić V jd. ---------

3 01. a) Napiši D i L jd. za ove imenice:

Hrvatska -------

b) Pripada li taj dativni gramatički morfem imeničkoj deklinaciji ženskog roda? __ _

302 . Koji oblik vokativa nije pravilan?

a) Marko b) radosti

3 03 . Što si učinio krojačiću?

c) prascu d) kukče

U kojem je padežu imenica u ovoj rečenici? ----------------

3 04 . Razvrstaj ove imenice prema broju.

svijet, blizanci, naočale, igranje, grablje, lvana, Andrijevci, usta, med

jednina množina

44

3 O 5. Razvrstaj ponuđene imenice.

more, borba, smisao, granje, djevojče, leda, ljestve, momčad, braća, radost

muški rod ženski rod srednji rod

306 . Zakruži imenicu koja ima drugačiji nastavak za instrumental jednine od ostalih.

a) plug b) selo c) kuća

d) zemlja e) hmelj f) polje

307. U kojima padežima imenice učiteljice imamo gramatičku homonimiju?

308 . Kako glasi dativ imenice Indijka?

309 . Imenica finale je:

a) muškog i ženskog roda,

b) muškog i srednjeg roda,

c) ženskog i srednjeg roda.

31 O. Zašto imenica polje u I jd. ima nastavak -em?

311. Vokativ jednine imenica narezak, patak, pogodak glasi:

a) narešče, patče, pogotku,

b) narešče, patku, pogotku,

c) narešče, patku, pogodče.

312 . Koja od imenica znači podjednako mušku i žensku osobu:

a) voditelj, c) sretnica,

b) skitnica, d) biciklist.

45

313. Napiši sve padežne oblike imenice snijeg.

jednina množina

314. Zaokruži imenicu koja ima drugačiju sklonidbu od ostalih:

a) mama b) tata c) zeko

d) gospoda e) Lika f) Hrvoje

315. Napiši G i I jd. te N i A mn. imenice hobi.

Gjd. ______ � N mn. ---------

I jd. _______ _ A mn. -------�

316. Zaokruži imenicu koja ima drugačiju sklonidbu od ostalih.

a) litra b) tata c) djeca

d) večer e) varalica

317. Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

snijeg, snjegovi, snijezi, snježan, sniježe, sniježak, snjega

318. Upiši imenicu čovjek:

46

Samo jedan _____ bio je dovoljan.

S petoricom krenuo je na put.

Tridesetak čekalo je u redu.

U lift stanu dvadeset četiri ------

Pričao je četvorici _____ _

319. U tablicu upiši ponuđene imenice:

gaće, Vinkovci, Mirkovci, Bijele stijene, leđa, kola, grablje, usta, Marko, Marija

jednina množina

320. U tablicu upiši ponuđene imenice:

ljestve, vrata, noć, selo, kola, dar, majka, jelen, doba, vojvoda, janje

muški rod

321. Zaokruži pogrešan

a) Perua

d) Leopardij a

322 . Napiši N mn.

genitiv:

b) Croatie

e) radija

ženski rod

c) defilea

f) rezimea

srednji rod

starosjedilac poznavalac -----------

letak znalac -----------�

probitak

323. Zaokruži pogrešno napisane riječi.

djevojci, Africi, spletci, majci, bitci, Gradišci

324 . Napiši G jd. ovih imenica:

Shakespeare _______ _

Manet -------- Leopardi----------

47

325. U kojem je padežu imenica kćer? ____ Kako glasi ista imenica u N jd.? ____ _

326. Napiši V jd.:

konj ______ _ pogodak __________ _

škrtac ------ plašt------------

327. Napiši dativ jednine:

kaciga ______ _ liga ________ _

Zrinka ------- alga _______ _

328. Napiši vokativ jednine.

gospođica Lukačić __________ _

gospodin Bulić ------------

329. Što znači instrumental u rečenici ne tucite se s cvijećem!

a) cvijeće je sredstvo kojim se tuče

b) cvijeće je sudionik tučnjave

c) cvijeće je ono koje je tučeno

330. Navedi G, D i I jd. imenice radio.

G D I

331. Definiraj zbirnu imenicu. ______________ _______ _

332. Pojavu istog izraza za više padežnih oblika zovemo

333. Zaokruži pravilne vokative:

a) Engleze c) vezistu

b) doktore d) gospodare

334. Napiši vokative sljedećih imenica:

a) predak _________ _

b) klopotec ________ _

48

e) care

c) svetac -----------

d) sudac __________ _

335. Zaokruži nepravilno napisane imenice:

a) Katolik c) dvadeseto stoljeće

b) kršćanstvo d) antika

336. Podcrtaj pogrešno napisane imenice:

izvatci, naresci, dohotci, dvonošci, metci

337. Ispuni tablicu:

kablom

mač

ekspertom

dijelom

žiri

338. Napiši sva tri lika G mn. sljedećih imenica: crkva, izložba, priredba.

339. Dekliniraj u jednini imenicu podne.

340. Napiši G jd. imenica zvonce i drvce.

341. Zaokruži nepravilni instrumental jednine:

a) plijesni b) kaplju c) noćju d) solju

342. U imenima drž.ava i naseljenih mjesta sve se riječi pišu ___________ _

osim

3-13. Zaokruži nepravilno napisanu riječ:

a) Svevišnji c) Jahve

b) alah d) Otac, Sin i Duh Sveti

344. Definiraj padež.

345. Zaokruži uljeza: trčanje, vožnja, ljepota, skakanje.

49

Glagoli

346 . Iz teksta ispiši sve glagolske oblike.

Stadoh na vratima, gledajući u salu, u kojoj se ništa ne bijaše promijenilo, u kojoj se nastav­ljala večer od prije tjedan dana koja će, ne bude li kakva čudna obrata, ostati i dalje ista. Priđem biljaru, i već me prepoznaše kao žrtvu. - Hoćeš li igrati? - pitao me mali bezimeni čovjek. Odmahnuh glavom. - Škrt si - kaže mali. - Mogao bih ti, nemaš li dovoljno, po­suditi tisuću. - Ne daj se pljačkati! - čuh glasove iza leđa. Pomislim da bi bilo najbolje otići, inače bih mogao povjerovati da je moguće nešto što se neće nikada ostvariti.

infinitiv ---------------------------�

perfekt ____________________________ _

imperfekt ___________________________ _

futur i.-----------------------------

futur II. -----------------------------

kondicional II.

gl. prilog sadašnji ________________________ _

gl. prilog prošli--------------------------

imperativ----------------------------

34 7 . Odredi prema vidu i označi kraticama (NS, SV, DV) ove glagole:

poći vidjeti imati ---

zapjevati prepoznati telefonirati ---

3 4 8 . Zaokruži onu gramatičku kategoriju koja ne pripada glagolima:

a) vid b) vrijeme c) način d) lice e) broj t) padež

349 . Napiši aorist ili imperfekt ponuđenih glagola (1. I. jd.).

narasti, iskopati, kopati, dignuti, dizati, čitati, vikati

aorist imperfekt

5 0

3 5 0. Odredi prelazne, neprelazne i povratne glagole:

a) Ostavio je torbu na stolu. ___ _ d) Trčao je kao bez duše. ___ _

b) Odrekao se nasljedstva. e) Zatrčao se u ogradu. ___ _

c) Pretrčao je livadu za čas. ___ _ f) Jabuka se crvenjela. ___ _

3 5 l . Napiši rečenice u pasivu.

a) Pozvali su ga na sastanak.

b) Obojili su učionicu.

c) Pronašli su vrijedan nakit.

3 5 2 . Načini tražene oblike od zadanih riječi:

a) povrijediti, nesvr. gl. ____ _ b) prijeći, gl. prid. trp. _____ _

c) breskva, G mn . ------- d) sjeći, l . l. jd. impf. _____ _

e) klupko, G mn . ______ _ f) zlo, G mn. ----------

3 5 3 . Bijaše među vilama jedna mala vila, po imenu Kosjenka, koja bijaše prvi put sašla na zemlju sa oblaka. Učinilo se Kosjenki divotno jašiti ovako na konjicu, a baš ona bijaše uhvatila najživljega vranca. Najbrži je od sviju. Sve po njemu pjena prska. A Kosjenki se htjelo još bržeg jahanja. Mililo se Kosjenki ovo jahanje. A najviše kad projuriše kraj jednoga kraja. I napokon dođoše do jedne ravnice, a s nje studen vjetar piri. Jurili bi oni i dalje da nije pala noć. Legnuvši na travu, usnuše. Sutra će opet jahati.

Iz ovog teksta ispiši sve glagolske oblike :

prezent _______________________

_

perfekt _______________________ _

pluskvamperfekt ____________________ _

aorist -------------------------

imperfekt ______________________ _

infinitiv ------------------------

futur i.-----------------------

futur II. ------------------------

imperativ-----------------------

kondicional I. --------------------�

kondicional II. ---------------------

glag. prilog sadašnji __________________ _

glag. prilog prošli __________________ _

5 1

354. Iz teksta ispiši sve glagolske oblike.

Ali mi i opet Gavran tužne usne u smijeh nabra;

Dogurah pred kip i pticu moj naslonjač prekrit plišem

te u meki baršun padoh, povezivat mašte stadoh,

Na razmatranje se dadoh - kakvu mi sudbinu piše

Grobna, kobna drevna ptica - kakvu mi sudbinu piše

Kada grakće: „Nikad više."

Sjedah tražeć smiso toga, al ne rekoh niti sloga

Ptici, čije žarke oči srž mi srca opržiše.

Predan toj i drugoj mašti, pustih glavu mimo pasti

U taj baršun ljubičasti, kojim svjetlo sjene riše.

Sjest u baršun ljubičasti, koj im svjetlo sjene riše,

Ona neće nikad više.

pluskvamperfekt ____________________ _

futur i. _____________________ _

futur II. ------------------------

imperativ-----------------------

kondicional I. ---------------------

kondicional li. ---------------------

glag. prilog sadašnj i __________________ _

glag. prilog prošli __________________ _

355. Odredi glagolski vid ovim glagolima.

zagledati ____ _ večerati ----- povikati ____ _

za vikati ----- sjedati _____ _ raskidati -----

vodati ------ pogledati ___ _ razgledati ____ _

5 2

3 5 6. Napiši 1. lice jednine ovih glagola.

zobati, prezent ----------

jaukati, imperfekt ________ _

otići, aorist -----------

ići, imperfekt __________ _

357. Od zadanih glagola napiši glagolski pridjev radni.

m. r. ž. r. s. r.

vidjeti

sjesti

plesti

smjeti

358. Napiši imperative 2. I. jednine.

popiti ________ _ biti -----------

zaliti --------� smijati se _______ _

dolaziti doći -------- -----------

359 . Zaokruži glagolske priloge sadašnje.

reći, probijajući, moći, doći, pjevajući, želeći, dolazeći, naći

360. Odredi značenje ovim perfektima.

a) Da nisi ni zucnuo.

b) Ako ne održiš riječ, izgubio si prijateljstvo. _________ _

3 61. Podcrtaj sve glagolske oblike za prošlo vrijeme.

jedem, mišljah, ljubljah, gledao sam, budem gledao, razmišljamo, hodajući, kupuj, postat ću, dignem, čuvali smo

362. Zaokruži rečenicu u kojoj je pogrešno napisan futur I .

a) Doći ćeš sutra? b) Biti će nam lijepo.

c) Pojest ćemo sve kolače. d) Vi ćete doći sami.

5 3

3 63 . Ispiši sve glagolske oblike:

Vikah iz svega glasa, ali oni ne dođoše. Ne bih se bio zabrinuo da sam znao da su već rano jutros otišli. „Neka odu", pomislim u sebi, „i bolje je tako." Ako budu do­plovili do onog otoka vidjet će otvorenu pučinu. I sad je teško reći, ali, Bože, daj da ih posluži dobro vrijeme.

pluskvamperfekt _______________ _

futur I. ---------------------

futur II. ---------------------

kondicional I. ------------------

kondicional II.

gl. pril. sad. ________________ �

gl. pril. prošli ________________ _

3 64 . Koji od ovih glagola nije u aoristu:

a) dolažaše c) rekoše

b) otpiše d) biše

3 65 . Među navedenim glagolima označi prelazne:

sjesti, pobijediti, poznati, oživjeti, pocrvenjeti, osloboditi se

366 . Svrstaj glagole prema vidu:

večerati, dovršiti, kartati, umatati, pakirati, smišljati, skupiti, smljeti, gledati

svršeni nesvršeni dvovidni

54

367. Napiši rečenice u pasivu.

a) Zamolili su me da održim predavanje.----------------

b) Prokleli su me.-------------------------

c) Djedov sat se pokvario. ---------------------

368. Zaokruži imperfekte:

mišlj ah, digoh, kleh, pisah, ljublj ah, čuvah, metnuh, kupih, kupovah

369. Odredi značenje ovim perfektima:

a) Kamo sreće da te nikad nisam sreo. ----------

b) Da nisi ni zucnuo.

c) Ako ne održiš riječ, izgubio si prijatelj stvo. _________ _

3 70. Odredi prelazne i neprelazne glagole:

a) Volim tebe i ljeto. ______ _

b) Dobri ljudi se poštuju. ______ _

c) Ne slušah ih.

d) Uspavala je dijete kasno.

e) Spavala je dugo.

f) Ne govori o tome. ______ _

3 71. Dopuni rečenice futurom I.

a) Ti -��������� do jutra (raditi).

b) _________ samo ove stvari. (upotrebljavati, 1 . I. jd.)

c) Do kraja veselo. (biti)

3 7 2 . U kojem se licu razlikuje naglašeni i nenaglašeni oblik aorista pomoćnog glagola biti?

Napiši te oblike !

naglašeni oblik nenaglašeni oblik

3. l. mn.

55

373. Ispiši sve glagolske oblike iz teksta:

„Jednom jedne strašne noći, ja razmišljah u samoći

čitah crne, prašne knjige koje staro znanje skriše;

Dok sam u san skoro pao, netko mi je zakucao

'To putnik je', ja promrmljah, 'koji bježi ispred kiše,

samo to i ništa više'.

Ali Gavran sjede tamo govori riječ jednu samo,

Ko da duša mu i srce u tu jednu riječ se sliše.

'Otići će i on kao nade što me ostaviše. '

Tad će Gavran: 'Nikad više. '

pluskvamperfekt _______________ _

imperativ--------------------

kondicional I. -----------------�

kondicional II.

glagol. prilog sadašnji --------------

glag. prilog prošli ---------------�

3 7 4. Glagolske oblike uvrsti u tablicu:

5 6

. . . pa rat, sijući naokolo smrt i pustošeći šume, polja i livade, pretvara sve naokolo u carstvo

sivog, sinjeg, hladnog kamena. Iz kamenite dobe rat je izašao i u kamen se pretvara.

glagol glagolski oblik

375. Napiši nesvršeni oblik ovih glagola:

leći razmisliti ----------- ------------

odlučit i ---------- zamij enit i ___________ _

376. Koja je gramatička kategorija u opreci ucrtati : ucrtavati?

3 77. Može li se prezentom izreći budućnost?

378. Napiši glagolski pridjev trpni ovih glagola:

zdrobiti -----------

zapalit i-----------

zapriječiti ---------­

napeti -----------

3 79. Precrtajte pogrešno napisane glagolske pridjeve :

vidila, sj eo, problij edila, htjeo, čitao, smjeo.

380. Među navedenim riječima zaokruži infinitive:

podići, trčeći, brati , peći, psujući, buncajući

3 8 1 . Napiši infinitive sljedećih prezentskih oblika:

zaspim ___________ _

382. Futur II. tvori se od

383. Zaokruži glagol koji nije u aoristu:

dolažaše, otpiše, rekoše, biše

zaspem __________ _

384. Razvrstaj ove glagole prema glagolskom vidu:

poći, vidjeti, prepoznati, telefonirati, uspjeti, čuti, oprati, hodati

svršeni ----------------------

ne svršen i ---------------------

dvovidni ---------------------

385. Napiši 1. l. imperfekta glagola liubiti

5 7

386. a) Napiši 1 . lice prezenta glagola �·

b) Napiši 1. lice prezenta i glag. prilog sadašnji glagola:

smjeti

žeti

driješiti

387. Napiši imperativ glagola brojiti.

388. Koje glagolske oblike ima glagol velim? -----------------

389. Od imperfektnih oblika navedenih glagola napravi perfektivne:

dogorijevati ________ _ primjenj ivati __________ _

zalijetati se _________ _ primjećivati -----------

390. Napišite glagolske imenice prema infinitivima:

presijecati __________ _

opredijeliti __________ _

unaprijediti-----------

cijeniti ___________ _

391. Iz navedenih rečenica izdvoji imperativ.

Neka blagost pobijedi ljutnju. __________ _

Neka dobro svladava zlo. -------------

Neka lažljivca nadigra istina. ___________ _

Neka mržnji preko ljubavi dođe kraj.---------

392. Iz navedenog teksta ispiši glagolske oblike.

On se nije rodio da izgine ovdje među nama. Umah tada rekoh ja to ljudima, kada sam se ono

rasplakao poput ljute godinice od njegove divne prodike na groblju . . . A tako ne proplakah

čitavog svoga vijeka!

393. Koje glagole nazivamo bezličnim glagolima?

394. Nabroji glagolske načine.

5 8

Pridjevi

3 9 5 . Pridjeve iz sljedećeg teksta uvrsti u tablicu:

U ovom muku punom Boga

zalazi rujna epopeja;

nutrašnja kavga i nesloga

otkriva zelen niz aleja.

Umire naša lijepa tuga,

tuga od svile i baršuna;

varava kao rosna duga,

zlatna i plava kao luna.

(T. Ujević)

Pridjev

� 96 . Napiši pridjeve:

a) Dugi otok

b) Sjeverna Am.erika

c) Shakespeare (odnosni)

� 9 .,. . Upiši odgovarajuće pridjeve od imenica.

a) To je bila _______ zastava. (Hrvatska)

b) Rodom je bio ______ dijete. (Zadar)

c) Voljela je ______ kuhinju. (Italija)

d) Dobri su ________ recepti . (Podravka)

e) Duge su _______ rečenice. (Krleža)

f) Nosila je ______ odjeću. (Dior)

Padež

5 9

398. Podcrtaj pridjeve u rečenicama i odredi određene i neodređene.

a) Seoskim putom vozili su sporo. _____ _

b) Iz župnikova pogleda izbijala je radost. ------

c) Vrućina je izmorila i najbolje konje. ------

d) Izvukao je deblji kraj . -------

399. Zaokruži pogrešnu tvrdnju.

a) Komparativi pridjeva imaju samo određeni oblik.

b) Kad je predikat pridjev, uvijek je u određenom obliku.

c) Pridjev kao dio vlastitoga imena uvijek je u određenom obliku.

400. Zaokruži pogrešno:

mlađi, gustij i, slatkij i , zdravlji, mrči, tihij i , zelenij i , krotkij i

40 1 . Napiši komparative pridjeva:

suh ----- lijen _____ _ vruć ------

riđ čest crven ----- ------ ------

402 . Zaokruži tri pridjeva koji imaju drugačij i nastavak za komparativ od ostalih.

plemenit, dubok, kratak, crven, hrom, gluh, sladak

403. Napiši komparative.

a) žestok ______ _ b) mio _______ _

c) ljubak ______ _ d) trom ______ _

404. Stavi pravilan oblik pridjeva:

a) Nema sira. (zagrebački)

405. Napiši točan oblik pridjeva:

60

a) (jak) čovjek može svašta.

b) Njegova bolest je (jak) razlog da ga se sasluša.

c) (mrk) medvjed živi i danas na Velebitu.

d) (dobar) čovjeka teško je naći .

406. Napiši komparative ovih pridjeva:

dubok ----------- gorak -----------�

svet ___________ � trijezan __________ _

407. Tri pridjeva imaju drugačiji komparativ od ostalih. Zaokruži ih.

lak, bos, lukav, lij ep, bijel , oštar, mek, pust, loš

408. Napiši komparative ovih pridjeva:

a) zao ------ c) mrzak -----

b) truo _____ _ d) žut _____ _

409. Pripada li pridjev određenom ili neodređenom liku? Piši kraticama O i N.

a) To je hrvatska zastava. ----

b) Dječak je visok. __ _

c) Uzela je Robertovu knjigu. __ _

d) Maja je najbolja učenica. ___ _

e) Vidio je lijep stol. __ _

f) Susreo je onoga smušenoga čovjeka. ___ _

410. Zaokruži rečenicu u kojoj nije upotrijebljen pravilan oblik pridjeva.

a) Vidio sam najpoštenija čovjeka.

b) Vidio sam brza jelena.

411. Zaokruži rečenice u kojima nije upotrijebljen pravilna oblik pridjeva.

a) To je taj lijep cvijet.

b) Pametnijega čovjeka ne vidjeh.

c) Najsretniju natjecatelju stiže nagrada.

d) Vila uleti kroz otvoren prozor.

412. Napiši komparative ovih pridjeva:

mrk ----------

� 13. Napiši komparative sljedećih pridjeva:

bijesan _______ _ ljubak _______ _

61

4 1 4 . Ima li pridjev hrvatski neodređen oblik? DA - NE

415. Napiši komparative ovih pridjeva:

dubok ---------

416. Upiši pravilan oblik pridjeva:

Nema _____ _

Nema ------

Nema ------

Nema ------

sira. (zagrebački)

kaputa. (bratov)

hoda od tvoga. (ljepši)

čovjeka bez _____ žene. (dobar) (dobra)

417. Napiši komparative ovih pridjeva:

bijel _______ _

418. Je li dobro upotrijebljen pridjev u ovoj rečenici? Taj glas mi se čini familijarni. DA - NE

419. Napiši komparative ovih pridjeva:

strog ______ _

smiješan ______ _

ljut

vruć

420. Koji od ovih pridjeva nije umanjenica?

a) plavičast c) puncat

b) slabunj av

421. U sljedećem tekstu podcrtaj pridjeve i odredi im padež kraticama (N, G, D, A, V, L, I)

Kupa zelena u rano proljeće, kad se mala rimska nimfa budi u njezinu dnu pa se od

njezinih brončanih osmjeha vinogradi šilje u najslađe, najvlažnije grudi.

62

422 . Zaokruži nepravilan oblik pridjeva:

a) bešuman c) gospodski

b) bezžični d) razljućen

423. U tekstu podcrtaj pridjeve i odredi im padež kraticama N, G, D, A, V, L, I:

al u noć emu strši veličajno,

strahotno, silno čudovište tajno;

tajanstven div je, mermer-zagonetka,

kamenita iz mora nikla spletka;

sred vreve silne omijeh talasa

nepojmljiv svijetu, tisućljetan zglob

424 . Podcrtaj uljeza: tatin, Hrvojev, čelični, sestrin .

..i2 s . Napiši G i D jednine pridjeva grub i grubi:

Genitiv

Dativ

-i.:!6 . Pridjev kao dio atributnog skupa uvijek je u neodređenom vidu. Točno - Netočno

-i.:! 7 . a) Napiši ženski rod navedenih pridjeva:

mastan �-------�

koristan ---------

žal o stan ---------

b) Do kojih je glasovnih promjena došlo u sva tri primjera?

.S..:!8. Stupnjevanje ili komparaciju imaju samo _____ pridjevi.

-i.:!9. U kojem su rodu određeni i neodređeni vid pridjeva isti? ____________ _

63

Zamjenice

430. Podcrtaj zamjenice i odredi im padeže.

a) Došao je s nama. _____ _

b) Kazat ću svemu svijetu. ------

c) Čemu težiš?

d) Gledam ona polja.

e) Tebi?

f) Poludio sam od toga.

g) Tko je došao? _____ _

431. Zaokruži rečenicu u kojoj je pogreška.

a) Ono je moja sestra. c) Volim i svoga brata.

b) Jako volim moju sestru. d) U našoj obitelj i vlada radost.

432. Razvrstaj ponuđene oblike zamjenica u tablicu.

on, njega, ono, taj , moj a, onolik, itko, štogod, nj , je , nečij i , koga, čime, nj ihovih

lične/ osobne posvojne upitne/odnosne pokazne

433. Sklanjaj zamjenicu sebe u naglašenom nenaglašenom obliku.

N -----

G _____ -----

D -----

A _____ -----

V -----

L -----

1

64

neodređene

434. Kojoj vrsti zamjenica pripada označena zamjenica u rečenici Sluti li tko moje misli?

435 . Je li oblik zamjnice ona u rečenici Svi ju tuku pravilno upotrijebljen? DA - NE

436. Što je pogrešno u rečenici Posudi mi tvoj kaput?

437. Samo dvije lične (osobne) zamjenice imaju vokativ. Koje? ____ _

438 . Zaokruži oblike odnosnih zamjenica:

meni, koj ima, ih, nikome, j a, nj , kakvu, što, čega, nj ihova

439. Podcrtaj zamjenice u rečenicama i odredi im padež.

a) Preda me je stavila prazan list. ___ _

b) Njezinim riječima ne treba vjerovati. ___ _

c) Pojedi štogod, pa će biti bolje. __ _

d) Donio je samo sebi stolicu. ___ _

e) Svojoj sestri možeš reći istinu. ___ _

t) Nema je cijeli dan, već su zabrinuti. ___ _

440. Razvrstaj ponuđene oblike zamjenica u tablicu.

nj ima, naš, kojemu, ja, ikoji , što god, nama, ga, njezin, moga, naših, čemu, tko, kim,

ovaj , ovoga, ove, neki, nikakav

lične/osobne posvojne upitne/odnosne pokazne neodređene

441. Upiši gdje/kamo/kuda:

idete?

si stavio telefon? ----

____ prolaziš kada ideš baki?

____ stoje duboki tanjuri?

65

442 . Ispravi pogrešku.

Snimio je tri filma. U njegovom prvom filmu opisao je nesretnu ljubav.

443 . Ispravi pogrešku.

No i drugim novinarima vraćena je vjera u značaj svoga posla.

444 . Posvojnu zamjenicu moj stavi u G, D i A jednine. _____________ _

445 . Kako se zovu nenaglašeni oblici ličnih zamjenica u sljedećim primjerima:

On ga je prepoznao. ___________ _

Mi te nismo pozvali . ___________ _

Nisam je pozdravio. ________ ___ _

446 . Sve se zamjenice pišu malim slovom. Kod kojih se zamjenica i u kojem licu odstupa od

tog pravila?

44 7. U kojem primjeru neodređena zamjenica nije pravilno upotrijebljena?

a) Netko bi to morao znati.

b) Ima li tko da to ne zna?

c) Hoće li netko odgovoriti na pitanje?

448 . U sljedećim primjerima odredi vrstu zamjenice:

Samo pokoji putnik ima kišobran.

Po koj i si puta ovdje?

449 . Upiši na crtu prijedlog i odgovarajući oblik zadane zamjenice:

66

a) _____ (u, nikakav) okolnostima neću pristati na to.

b) Ne bih to napravio _____ . (za, nitko)

c) On se ne sklanja . (pred, nitko)

i s o . Zamjenice iz sljedećeg teksta uvrsti u tablicu:

Zajedno su napustili dvorište na kojem je ostao njezin šal. Osjetila je nekakvu hladnoću oko vrata i vratila se po njega. Nešto joj je govorilo da ga ne smije izgubiti.

imeničke zamjenice

J51. Iz sljedećeg teksta ispiši zamjenice i odredi im vrstu:

pridjevske zamjenice

Volim sve hrvatske rijeke. To proljetno zelenilo Kupe. Tko ga je položio u Kupu, u taj san. u tu bolest, u taj krevet lijepe bolesnice?

zamj enica

t52 . Napiši slovima ove brojeve:

82

57.

1 000 034

845

L5 3 . Dekliniraj brojeve dva i peti.

! N G D

dva

N G D

peti

(M. Peić)

vrsta

A V L I

A V L I

67

454. Upiši tražene oblike iz teksta u tablicu.

Za doručak je mogao pojesti osam sendviča. No, kod devetoga već bi zastao i popio treću šalicu bijele kave. To je trajalo dvadesetak dana, dok nije stao s obje noge na vagu. Ka­zaljka se nemilosrdno zaustavila na broju devedeset dva Od tada, zove i nas troje na doručak, pa svi četvero dijelimo ono što je naumio pojesti. Zamislite, jeo je za četvoricu.

glavni broj redni broj brojni prilog brojna imenica brojni pridj ev

45 5. Napiši slovima ove razlomke.

8/23 -����������

1/87 -����������

456. Kako zovemo jezičnu pojavu navedenu u sljedećem primjeru:

Bilo je nazočno oko pedesetak liudi. ------------------

457. Kakvim imenicama pridružujemo brojevne pridjeve?

45 8 . Brojevne su imenice po obliku imenice, a po značenju __________ _

459. Redni brojevi se mijenjaju (dekliniraju) kao

460. Objasni pogrešku.

Dosada je trenirao oko petnaestak košarkaških ekipa.

46 1 . Upiši tražene oblike u tablicu

6 8

Dva momka čekala su sedmicu na zagrebačkom trgu. Desetak djevojaka vraćalo se s Tuškanca. Već je bilo prošlo dvanaest sati. Nj ih dvojica su se odvažila i pristupila trima ' djevojkama koje su se odvoj ile. Prvi put je uvijek najteže, ali nisu se obeshrabrili.

glavni broj redni broj brojni prilog brojna imenica

62. U rečenici Desetak ljudi čekalo je u redu podcrtana je riječ po vrsti

63. Dopuni rečenicu točnim oblikom zadanih brojeva:

Njima ___ (dvije) možeš zahvaliti što nisi pred onima ____ (četiri) ispao budala ne

znajući ni jedan od tih ____ (dva) jezika.

64. Koja rečenica nije pravilno napisana?

a) Njih trojice (Filip, Jakov i Tomislav) danas nema.

b) Vi troje (Filip, Jakov i Ana) možete ići kući.

c) Vas dvoje (Filip i Jakov) ste uistinu pretjerali.

65 . Brojevi složeni s riječju m!t ili puta mogu se pisati _______ _

66. Dekliniraj broj četiri. -------------------------

rijedlozi

6 7. Zaokruži prijedloge koji otvaraju mjesto instrumentalu:

namj esto , usprkos, među, nad, s, za, iza, usprkos, na, o, u

68. Razvrstaj prijedloge u tablicu.

kraj , usprkos, od, osam, u, na, k, zbog, o, nad, niz, za

genitiv dativ akuzativ lokativ instrumental

!

:

I

69

469 . Upiši prijedloge:

po, oko, među, pred, nadomak, ispod, nad, pod, unatoč, pri

padež prijedlog koji mu otvara mjesto

genitiv

dativ

akuzativ

lokativ

instrumental

470. Zaokruži pogrešno napisane riječi:

predase sa mnom uzanj nada me kroza te

47 1 . Iz teksta ispiši sve prijedloge:

Stajala je na brodu gladeći visoki jarbol po izguljenoj kori drveta. Jarbol je ponosno pro­

matrao more, jedra su mu bila dva mramorno bijela krila navlažena solju. Pred nama je p�o­

vio bijeli brodić ljuljuškajući se na laganom jugu. U čamcu je bio samo jedan čovjek: olako

je veslao prema otoku. Bio je dovoljno blizu kada prepoznah kapu koju sam mu kupila za

prošli rođendan. Zašto se toliko žurio, Bože? Zar mi je još uvijek toliko stalo do njega, zar

se još uvijek ne mogu odijeliti od prošlosti? Zar ću i ja poput tebe, jarbole, ostatak

života provesti čekajući neka bolja vremena?

472. Prijedlog k(a) dodaj sljedećim riječima:

baki kući

zubaru

473 . Prijedloge nad, pod i pred napiši uz ličnu zamjenicu ja u instrumentalu.

474. Podcrtaj prijedloge :

70

Zaviri u sobu i pođe prema vratima. Dugo gleda po sobi. Paketiće položi na stol i

krene k polici s knj igama.

Prilozi

4 7 5 . Podcrtaj prilog u ovoj rečenici:

Dječak je trčao brzo, no i mače je bilo brzo.

476 . Gdje bi u živo trebalo pisati zajedno?

a) Umetni to u živo tkivo.

b) Gledate emisiju u živo.

4 77. Zaokruži priloge :

ne, za, ljetos, on, eto, bolje, iznova, nikada, dosta

�"'8 . Podcrtaj priloge.

a) Pisao je brzo i točno sitnim rukopisom.

b) Lijepo si to smislio, ali ona se ne slaže s tim.

c) To je bilo davno, ali još dobro sve pamtim.

d) Jedva su stigli do prvih kuća potpuno iscrpljeni.

.J -9. Odredi značenje sljedećih priloga:

a) djelomice __________ _

b) nizbrdo-----------

c) neprestano ---------�

d) noću -----------�

.L�O. Kojoj vrsti riječi pripadaju podcrtane riječi?

a) Čim ga čovjek pogleda, shvati zašto se tako zove. ____________ _

b) Radio je više od njega na pilani više moje kuće. ____________ _

ig l . Podcrtaj priloge.

Zahvaljujući dobrom, bogatom stolu signora Boncompagna, brzo i lako smo pripremili

njegovu komediju. Dosta vremena smo provodili u korisnim i zanimljivim razgovorima .

.LS:! . Jesu li riječi li i da prilozi? Dokaži svoju tvrdnju na primjeru.

71

4 8 3 . Podcrtaj priloge i odredi kojoj vrsti pripadaju:

Potreba da se udari osobno pečat na jezik, najjasnije se očituje u privatnoj sferi. Što

bolje poznajemo neku osobu, to nam se više čini da joj ne odgovara stvarno ime.

484 . Napiši komparative sljedećih priloga:

rado, visoko, glupavo

Povijest jezika

4 8 5 . Ozaljski književni krug čine (napiši tri predstavnika) :

4 8 6 . Ivan Gundulić piše:

a) čakavskim narječjem, b) štokavskim narječjem, c) kajkavskim narječjem.

4 8 7 . Rječnik Dizionario italiano. latino. illirco (Rječnik talijanski, latinski, ilirski) objavio je

1 728. godine

488. Pivu hrvatsku gramatiku objavio je 1604. godine ____________ _

4 8 9 . Oko kojeg se grada u XVII. st. javlja knj iževni krug koji stvara na trojezičnoj osnovici

hrvatskog jezika?

490 . Napiši naziv gramatike, odnosno rječnika, ovih pisaca.

a) Ivan Belostenec ----------------

b) Bartol Kašić -----------------

c) Juraj Habdelić ----------------

49 1 . Upiši ponuđene naslove u tablicu, ali tako da upišeš njihov broj .

1 . Postila, 2. Dictionarium quirupre nobilissimanun Europae linguanun, 3. Institutionum linguae illyricae, 4. Dizionario italiano, latino, illirco, 5. Zrcalo Marijansko, 6. Blago jezika. ilirskoga

1 6 . st. 1 7 . st. 1 8 . st.

72

i92 . Koji pisac ne piše štokavskom ijekavicom:

a) M. A. Reljković, c) Filip Grabovac,

b) Vid Došen, d) Ivan Gundulić.

i93 . Zaokruži pogrešno.

a) 1 8 . stoljeće obilježeno je leksikografskim radom.

b) U 1 8 . stoljeću pisci u književni jezik unose književnu ikavicu.

c) U drugoj pol. 1 8 . st. dokraja se razilaze jezik hrvatskoga sjevera i juga.

d) U 1 8 . stoljeću djeluju Andrija Kačić Miošić i Filip Grabovac.

'94 . Na kojim jezicima Hrvati pišu svoje liturgijske knj ige do 1 6. stoljeća?

'95 . Spoji autora i djelo:

1 . Zrcalo Marijansko a) Antun Vramec

2 . Postila b) Bartol Kašić

3. Institutionum linguae illyricae c) Juraj Habdelić

4. Gazophylacium d) lvan Belostenec

t%. Prvi hrvatski tiskani rječnik objavio je----------- godine ___ _

L9"'.' . Od kojeg je stoljeća latinica jedino hrvatsko pismo? ________ _

t9 8 . Rječnik Fausta Vrančića bio je :

a) trojezični, c) dvoj ezični .

b) peterojezični,

t99. Rječnik Ardelija Della Belle iz 1 728. g. bio je :

a) dvoj ezični, c) četveroj ezični.

b) trojezični,

73

J. RAZRED

Sintaksa

500 . Blaga riječ zove prijatelje. Ona miri neprijatelje.

Koje su jezične jedinice veće od riječi:

a) Blaga riječ zove prijatelje.

b) blaga riječ

c) -telj (u riječi neprijatelje)

d) Blaga riječ zove prijatelje . Ona miri neprijatelje .

5 0 1 . Riječi su moja radost.

Koje su jezične jedinice Tadijanovićeva stiha veće od morfema?

a) radost c) Riječi su moja radost.

b) moja radost d) r (u riječi radost)

502 . Riječi imaju čudesnu moć.

Kojom se sintaktičkom jedinicom prenosi potpuna obavijest pri sporazumijevanju?

a) sintagmom: čudesnu moć c) rečenicom: Riječi imaju čudesnu moć.

b) riječima: čudesnu, moć d) fonemom: m (u moc')

5 0 3 . Lijepa riječ sva vrata otvara.

Koliko je u prethodnoj rečenici jezičnih jedinica manjih od sintagme a većih od morfema?

5 04 . Poredaj jezične jedinice od manjih prema većima:

rečenica, tekst, fonem, sintagma, morfem, riječ

74

505. Upiši sljedeće jezične jedinice uz pojedinu granu jezikoslovlja:

morfem, sintagma (spoj riječi), fonem, tekst, rečenica, riječ

a) fonetika i fonologija:

b) morfologija:

c) sintaksa:

5 06. Biljke se sporazumijevaju mirisom i bojom, ptice i životinje neartikuliranim glasovima,

njuhom i dodirom, a ljudi govore i pišu riječi, rečenice i tekstove.

Odredi broj sintaktičkih jedinica koje su veće od sintagme a manje od teksta.

507 . lvana, Ana, Maja, čitati, pisati, pjesma, zadaća.

Od ponuđenih jezičnih jedinica odaberi jednu vršiteljicu radnje, jednu radnju i jedan

objekt na kojem se vrši radnja s obzirom na govorni čin i narav obavijesti .

�. Dopuni tvrdnju (s obzirom na prethodno pitanje).

Pri govornom činu govornik u svojoj svijesti, ovisno o govornoj situacij i i naravi obavijesti,

najprije ________ jezične jedinice koj ima će prenijeti potpunu obavijest.

�. Ako je govornik za prenošenje potpune obavijesti u svojoj svijesti od više jezičnih jedinica

odabrao npr. jezičnu jedinicu Ana za vršiteljicu radnje, jezičnu jedinicu čitati za obavijest o

radnji te jezičnu jedinicu pjesma za predmet na kojemu se vrši radnja, takav se postupak u

sintaksi naziva ili

� I O. Odnosi među jezičnim jedinicama s obzirom na odabir ili selekciju samo nekih od više

mogućih, koje su također mogle biti na njihovu mjestu, nazivaju se---------­

odnosima.

� 1 1 . Odaberi točnu tvrdnju.

Sam odabir jezičnih jedinica Ana, čitati, pjesma

a) potpuno je dovoljan za prenošenje potpune obavijesti

b) nije dovoljan za prenošenje potpune obavijesti

75

5 1 2 . Što se nakon odabira jezičnih jedinica događa u svijesti govornika da se npr. izbjegne sljedeće:

Anu pjesmama čitali smo.

Ćitaj Anom pjesmo.

Pjesmom Ani čitao bih.

Govornik u svojoj svijesti

5 1 3 . Slaganje, razmještanje, kombiniranje jezičnih jedinica u niz (slijed) prema određenim

jezičnim pravilima naziva se ________ ili ________ _

5 14. S obzirom na razmještaj jezičnih jedinica u niz (Ana, čitati, pjesma) postoje određeni odnosi

među pojedinim jezičnim jedinicama. Svrstaj dvije po dvije međusobno ovisne jezične jedi­

nice u određen jezični odnos (niz) :

a)

5 1 5 . Ako se u govornikovoj svijesti oblikovala npr. jednina (čita: 3. lice, prezent), time su pred­

određene gramatičke kategorije ostalih dviju jezičnih jedinica. Odredi ih.

a) Ana: ________ _

b) pjesma: _________ _

5 1 6. Odaberi točnu tvrdnju:

Slaganje u niz odabranih jezičnih jedinica, npr. Ana, čitati, pjesma (Ana - čitati, čitati -

pjesma) prema određenim pravilima najviše ovisi :

a) o gramatičkim kategorijama glagola, odnosno predikata kao temeljnog člana rečeničnog

ustrojstva,

b) o subjektu kao vršitelju radnje,

c) o objektu kao predmetu na kojem se vrši radnja.

5 1 7. Odnosi među odabranim jezičnim jedinicama s obzirom na njihov razmještaj u nizu

(npr. čita pjesmu) nazivaju se u sintaksi:

a) jezikoslovni odnosi,

b) sintagmatski odnosi.

c) paradigmatski odnosi.

76

5 1 8 . Poredaj jezične jedinice najveći, svjetski, je, ocean, ekosustav na sve moguće načine prema

pravilima razmještaja jezičnih jedinica u niz u hrvatskom jeziku.

a) �����������������

b) ������������������

c) �-------------------�

5 1 9 . Poredaj zadane jezične jedinice iz prethodnog pitanja u dva niza kakvi nisu uobičajeni

u hrvatskom jeziku.

a) --------------------­

b )������������������-

5�0 . Poredak riječi u rečenici u hrvatskom standardnom jeziku je :

a) posve slobodan,

b) određen strogim pravilima bez iznimaka,

c) postoje pravila, ali i izvjesna sloboda.

liječi u rečenici

5: 1 . Odredi padeže istaknutih riječi u rečenici i njihovu sintaktičku službu.

a) Čitam knjigu u vrtu.

b) Za čitanje vrt je idealan.

c) Knjiga mi je ostala u vrtu. ______ _

d) U vrtu rado čitam.

O čemu ovisi sintaktička služba pojedinih imenskih riječi (zaključi prema primjerima u

prethodnom pitanju)?

Ispiši imenicu u samostalnom padežu i odredi njezinu sintaktičku službu u rečenici.

Na snježnom pokrivaču Bilogore procvjetala je ovih dana ljubičica.

77

524 . Odredi sintaktičku službu istaknute imenice u kosom padežu.

Glumcima su pljeskali na svakoj predstavi.

5 2 5 . Odredi sintaktičku službu sljedećih imenskih riječi .

a) poimeničenih pridjeva:

Mladi se smiju, a stari su ozbiljni. ________ _

b) imenica:

Sušu smo trpjeli mjesecima.

5 2 6 . Kakvu sintaktičku službu imaju zamjenice u sljedećim rečenicama:

a) Najvažniji si mi ti u životu. ______ _

b) Poslala sam ti rođendanski poklon. ______ _

5 2 7 . Odredi sintaktičku službu pridjeva u superlativu.

Nebeske su širine najšire na svijetu. ______ _

5 2 8 . Odredi sintaktičku službu istaknutih riječi u rečenicama.

a) Glazba je zvonka radost.

b) Glazba � zvonka radost.

c) Nosim u srcu radost. ______ _

d) Iza žalosti dolazi radost. ______ _

529 . Ispiši lične glagolske oblike i odredi nj ihovu sintaktičku službu u rečenici.

Tena kao da dosada nije mislila svojom glavom.

Zadrhtala je na pomisao da je sada sav svijet njezin.

5 3 0 . Kakvu službu u rečenici ima infinitiv kao nelični glagolski oblik?

Treba trčati i zimi i ljeti .

a) dopuna uz fazne glagole

b) dopuna uz modalne glagole

c) dopuna uz glagole mišljenja, govorenja i osjećanja

7 8

3 1 . Najčešća služba riječi u rečenici j e sljedeća:

a) lični glagolski oblici su ______ _

b) imenice i zamjenice u nominativu su --------

c) imenice i zamjenice u akuzativu su _______ _

d) prilozi su

3 2 . Josip je čekao svoju majku.

Dora je čekala svoga oca.

Dijete je čekalo svoje roditelje.

l . Ispiši iz rečenica glagolske pridjeve radne:

2 . Mogućnost da se glagolski pridjev radni prilagodi u rečenici imenicama sva tri roda na­

ziva se:

a) modalnost, b) mocija, c) modifikacija .

.33. Zašto su u sljedećim rečenicama glagolski oblici u prezentu i perfektu?

a) Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske.

b) Titanic je potonuo 1 9 1 2 . godine.

: :� _ Ispiši gramatikalizirane (službene) riječi.

Oj , budi svoj ! Al brat ti budi braći,

i radi za svijet, al ne slušaj pljeska.

ipoj riječi (sintagma)

· . ... Ispiši spojeve riječi (sintagme) :

lijepa književnost; to je lijepo; svaka ljepota; koliko ljepote; pun ljepote; najljepše; za

ljepotu; gledanje ljepote; prelijepo; pjevati lijepo; vidjeti ljepotu; i lijepo; njena ljepota

79

5 3 6 . Ispiši nepunoznačne riječi.

Na hladnoj kiši i mokroj cesti u gorem sam položaju nego da sam ostao bez svega.

Oh, neka mi Bog pomogne ! Imam li sreće?

5 3 7 . Odredi vrstu gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi u Cesarićevu stihu Teče

i teče, teče jedan slap:

a) pridruživanje

b) sročnost

c) upravljanje

5 3 8 . Istaknute sintagme razvrstaj prema vrsti gramatičke veze među njihovim sastavnicama.

U blizini čujem šum vode, mek, zvonak kao dječji smijeh. Lijevo od mene protječe

Zrmanja. Korito joj puno vode. Bistra voda se čas bijeli, čas zeleni. Pokušavam stajati

mimo i slušati žubor, slušati stojećke sve što me okružuje.

c) pridruživanje : _______________________ _

5 3 9 . Preoblikuj sročne spojeve riječi u upravljanje kao vrstu spoja riječi.

Srok ili rima je glasovno podudaranje na kraju stihova. Prilično bogatih tragova sro­

ka ima već u molitvama po židovskim sinagogama.

540 . Orao oštra oka poletio je prema zecu brzih DQgY.

Preoblikuj istaknute sintagme u sinonimne spojeve riječi.

54 1 . Ispiši riječi koje imaju upravljačka svojstva.

a) Trebaš li malo zemlje? ______ _

b) Otkad si nedostupan javnosti?

c) Promatrao sam snimanje filma.

d) Naučio je kositi travu.

80

i2 . Ispiši sintagme koje ne pripadaju nizu:

jahta Sirena, brod Titanic, trajekt Velebit, lađa Barbara, jahta Odisej , barka Marina, barka

Maestral

B . Zašto sintagme jahta Odisej i barka Maestral nisu kongruentne?

i4. Pronađi pravilne odgovore:

Gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi mogu biti :

a) odabir ili selekcija, d) zalihost ili redundancija,

b) sročnost ili kongruencija, e) upravljanje ili rekcija.

c) razmještaj ili kombinacija,

ečenica i iskaz

i5 . Obrazloži pojam rečenice (za razliku od iskaza) pomoću poticajnih pitanja.

Pri proizvodnj i ekološki zdrave hrane primjenjuju se samo organska prirodna gnoj iva.

a) Proistječe li prethodna sintaktička jedinica iz stvarne govorne situacije (čina) ili ne?

b) Raščlanjujemo li spomenutu rečenicu kao jezičnu jedinicu u kontekstu ili izvan konteksta?

c) Je li rečenica izvan konteksta govorna ili jezična jedinica?

d) Razumijemo li potpuno ili ne razumijemo obavijest u rečenici i značenje njezinih sastavnica?

e) Znamo li bez konteksta pravu narav značenja, npr. tko proizvodi takvu hranu, kada, gdje i sl.?

t) Zašto rečenica mora biti potpuna?

81

546 . Obrazloži pojam iskaza (za razliku od rečenice) pomoću poticajnih pitanja.

Anica: Ćaće!

Frano: Ti!

Anica: Ne mogu više!

Frano: Što?

Anica: Došla sam da dospije ovi naš veliki jad.

Frano: A ko te muči da mi je znat?

a) Proistječu li jezične jedinice iz stvarne govorne situacije (čina) ili ne?

b) Raščlanjujemo li jezične jedinice u kontekstu ili izvan konteksta?

c) Jesu li jezične jedinice u kontekstu jezična ili govorna jedinica?

d) Razumiju li govornici ili ne razumiju na što se odnose pojedine riječi?

e) Može li smisao iskaza sam po sebi biti i nepotpun?

f) Odakle može proizlaziti smisao nepotpunih iskaza?

54 7 . Danas učim hrvatski jezik.

Postavi pitanje da je čitav iskaz općeobavijestan.

5 4 8 . Sestra zalijeva vrt.

Postavi pitanje da je iskaz djelomično obavijestan.

a) da je rema sestra :

b) da je rema zalijeva:

c) da je rema vrt:

82

549 . Podcrtaj riječ na kojoj je logički naglasak (a zatim izgovori iskaze) :

a) ako je rema učenik: Učenik piše zadaću.

b) ako je rema piše : Učenik piše zadaću.

c) ako je rema zadaću: Učenik piše zadaću.

d) Na kojem je dijelu iskaza logički naglasak? --------------

5 5 0 . Pronađi netočne tvrdnje.

Što samo po sebi nameće logički naglasak u iskazu?

a) nova obavijest d) slučajan odabir riječi

b) poznata obavijest e) rečenični znakovi

c) iskaz kao govorna jedinica

5 5 I . Odredi rečenice prema priopćajnoj svrsi.

a) Gdje su mi tenisice? ______ _

b) Kako ti dobro plivaš !

c) Gledaš li rukomet?

d) Moja sestra igra tenis . _____ _

e) Pobjeda!

f) Kupio sam tenisice.

Da ga iščupate?

Čemu !

I bez njega

mislit ću na njemu!

(Pajo Kanižaj : Moj jezik)

Kakav je odnos autora epigrama prema hrvatskom jeziku s obzirom na sadržaj obavijesti i upo­

rabu rečeničnih znakova?

� 5 3 . Pojačaj uskličnost rečenica najprikladnij im uzvicima:

a) Kakav vidik !

b) Boli me želudac !

c) Da ostaviš svoju kuću, muža, djecu ! Što će reći svijet ! _______ _

d) Ponovit ću ti još jednom!

8 3

5 54 . Kojom je vrstom riječi pojačana upitnost u upitnoj rečenici Spava?

a) Tko spava? _________ _

b) Zašto spava? ----------

c) Kada spava? _________ _

5 5 5 . Preoblikuj izjavne rečenice u upitne pomoću jedne od upitnih čestica.

a) Svi spavaju.

b) Ja sam doista uspješan.

5 5 6 . Intonacija upitne rečenice Tko je došao? je :

a) uzlazno-silazna, c) uzlazna,

b) silazna, d) nema intonacije .

5 5 7 . Promijeni priopćajnu svrhu rečenice pomoću čestice li.

Ja se zažarih poput makova cvijeta.

5 5 8 . Preoblikuj izjavnu rečenicu Tomislav uči u zapovjednu pomoću zapovjedne čestice:

5 5 9 . Odredi rečenice u kojima je izrečena prava, apsolutna sadašnjost.

a) Upravo se budim. d) Sada se sunčam.

b) Autobus kreće za pet minuta. e) U ovome trenu ne pada kiša.

c) Stalno mu govorim jedno te isto.

5 6 0 . Odredi modalnu uporabu prezenta.

a) Sutra odlazim na more. ______ _

b) Mora i oceani stalno se gibaju. ______ _

c) Da mi je bar more blizu!

d) Slutila sam u blizini nešto neobično, tajanstveno i odjednom - vidim more.

84

5 1 . Koja se vremenska značenja izriču istaknutim oblicima perfekta:

a) Ako ne položim prijamni ispit, zatvorila sam vrata svoj im nadama.

b) Sada sam se prisjetila svoga sna.

61 . U rečenici Tresla se brda, rodio se miš perfektom je izrečena:

a) zapovijed, c) poslovičnost, bez pomoćnog glagola,

b) želja, d) poslovičnost, s pomoćnim glagolom.

6 3 . Odredi modalnu uporabu perfekta u rečenicama.

a) Da si smjesta legao u krevet! -------

b) Pobijedili ste samo ako se mi predamo. ______ _

c) Nitko se nije obrazovan rodio.

d) Da sam se bar u moru okupala !

54 . Kojom vrstom riječi je izrečena zapovjednost u sljedećim rečenicama?

a) Uđi u vlak! b) Mir! c) Dolje !

S 5 . Čudno vrijeme: jučer magla, danas kiša, sutra snijeg.

Kojom se vrstom riječi osim glagola također može u rečenici izricati obavijest o vremenu

radnje? Ispiši te riječi i kraj nj ih glagolska vremena.

�- Kojom se vrstom riječi osim glagolskih oblika također može u rečenici izricati načinsko

svojstvo rečenice? Ispiši tu riječ i napiši glagolski način.

Brzo unutra, djeco moja!

Tišina u razredu!

� - . a) Krivnju treba dokazati .

b) Mora li se to dogoditi?

c) Ja ipak hoću govoriti.

Vremensko-načinska svojstva rečenice mogu se izricati :

a) glagolima koji ne označuju radnju:

b) Kako se zovu takvi glagoli?

85

5 6 8 . Odredi točne tvrdnje:

a) Glagolski oblici jedina su mogućnost izricanja vremensko-načinskih svojstava rečenice

b) Glagolski oblici nisu jedina mogućnost izricanja vremensko-načinskih svojstava rečenice

c) Vremensko-načinska svojstva rečenice mogu se izricati npr. imenicama, prilozima

modalnim glagolima.

5 6 9 . Ispiši nesamostalne članove rečeničnog ustrojstva.

Rani će mraz uništiti naše žute krizanteme. -------------

Što će ubrati moja baka Marija? __________ _

5 70 . Članovi rečeničnog ustrojstva mogu biti :

a) nesamostalni (nabroji ih) :

b) ____ _ (nabroji ih) :

5 7 1 . Članjivost rečenice je mogućnost podjele na:

a)��������­

b)��������-

članove

članove

5 7 2 . Koja riječ ne pripada nizu?

subjekt, priložne oznake, objekt, pridjev, apozicija, predikat, atribut

5 73 . Koja gramatička svojstva rečenice nedostaju?

a) vremensko-načinska (modalna) svojstva

b) obavijesno ustrojstvo iskaza

c) ---------------

d) __________ _

Gramatičko ustrojstvo rečenice

a) Predikat

574 . Nadopuni rečenicu imenicom u nominativu kao dijelom imenskog predikata.

a) Matej je

b) Lovro je

c) Nikola je

86

; 1s . Nadopuni rečenicu imenicom u instrumentalu kao dijelom imenskog predikata.

a) Prozvali su ga ________ _

b) Jučer je imenovan

c) Nazivao se

' 76 . Nadopuni rečenicu odgovarajućim kompariranim pridjevima kao dijelovima imenskog

predikata.

Rijeka je _______ , jezero je _______ , more je ______ _

• � 7 . Nadopuni rečenicu tako da je dio predikata

a) redni broj : Na natjecanju sam ______ _

b) zamjenica u nominativu: Knjiga je ______ _

c) mjesni prilog: More je ______ _

: - g . Ispiši predikate.

a) Prvi je kupac najbolji. ________ _

b) Starije je jutro od večeri . _______ _

c) Najslađe je zabranjeno voće.

: - 9 . Odredi predikate.

a) On je pametan i u starosti . ______ _

b) Zašto si sijed u mladosti? ______ _

: �o . Upiši na pripadajuće mjesto glagolske i imenske predikate iz sljedećih rečenica.

Vladimir Vidrić pjesnik je hrvatske modeme.

Operite ruke prije jela, naš je objed gotov.

Tek što su se za Markom zatvorila vrata, primakne Lucija svjetiljci pismo.

Oči joj se ovlažiše.

Ne očekuj pomoć od svakoga! Privikni se na posao !

Nikad nije dan tako dug da ne bi došla noć .

a) glagolski predikati izrečeni glagolskim vremenom:

b) glagolski predikati izrečeni glagolskim načinom:

c) imenski predikati:

87

5 8 1 . Nadopuni rečenicu zadanim predikatima u perfektu.

Petorica (doći) na sastanak, dvoj ica (ispričati se), a jedan (zakasniti) .

5 82 . Nadopuni rečenice zadanim predikatima u futuru prvom tako da pritom ne mijenjaš red

riječi u rečenici.

a) Prijatelj (pozvati) mene u berbu.

b) (pozvati) me prijatelj u berbu.

5 8 3 . Ja bih se tome vjerojatno nasmijala.

a) Odredi predikat:

b) Odredi gramatičke kategorije predikata:

lice --------

broj _______ _

način -------

vid --------

5 84 . I tebi baš što goriš plamenom

od ideala silnih, vječitih . . .

a) U Kranjčevićevim stihovima odredi predikat:

b) Odredi gramatičke kategorije predikata:

naziv kategorije kategorija

5 8 5 . Koje gramatičke kategorije nema glagolski predikat?

a) kategoriju vida e) kategoriju broja

b) kategoriju načina t) kategoriju vremena

c) kategoriju padeža g) kategoriju lica

d) kategoriju roda

8 8

; s 6 . Odredi predikat i njegovo leksičko značenje.

a) Kumordinar Žorž je sluga u Meceninu dvoru.

b) Ivica Kičmanović je darovit.

a) ---------------------------���

b) __ �-�����������������������

I) subjekt

' 8 7 . Nadopuni rečenice tako da su subjekti

a) posvojne zamjenice: su u ka.za/ištu .

b) pokazne zamjenice: _____ mi je prijetio, a _____ me štitio.

c) neodređene zamjenice: ____ _ je pokucao na vrata. _____ se ne javlja.

• s s . Nadopuni rečenice tako da je subjekt poimeničeni određeni pridjev.

a) su iskusni, a neiskusni. ----- -----

b) putuju svijetom, a _______ ostaju kod kuće.

c) grade svijet, a ga uništavaju.

•s9. Nadopuni rečenicu tako da su subjekti

a) glavni broj : je broj po vrsti riječi.

b) poimeničeni redni broj : će dobiti vrijednu nagradu.

;90_ Nadopuni rečenice tako da su subjekti

a) glagol u infinitivu: ____ nije lako.

b) sastavni veznik: je sastavni veznik.

c) uzvik: je uzvik po vrsti riječi.

:91 _ Subjekt je u rečenici najčešće:

a) poimeničeni određeni pridjev,

b) imenica u nominativu,

c) imenica u akuzativu,

d) zamjenica,

e) prilog.

89

592 . Odredi točnu tvrdnju.

a) Subjekt može biti samo imenica.

b) Subjekt može biti svaka vrsta riječi.

c) Subjekti mogu biti samo promjenlj ive vrste riječi.

d) Subjekti ne mogu biti nepromjenlj ive vrste riječi.

e) Subjekti mogu biti samo punoznačne riječi.

5 93 . U svakoj surečenici umjesto skrivenih subjekata napiši subjekte izrečene ličnim zamjeni­

cama u nominativu.

a) Ispeci pa reci.

b) Znam da ništa ne znam.

c) Ne dirajte psa dok spava.

d) Ne govorimo o lanjskom snijegu.

5 94 . U rečenici Dolazimo li na trening?

a) subjekta nema

b) subjekt je skriven

c) subjekt je izrečen

5 9 5 . U rečenici Danas se smračilo vrlo rano subjekt je :

a) izrečen,

b) neizrečen,

c) nema ga.

596 . Videl sem jo snočka.

90

Mala, drobna.

Kak točka.

V kmici se vužiše,

iskri se

čas dalje,

čas bliže.

Da su u stihovima pjesme Ivanjska iskrica Miroslava Dolenca Dravskog izrečeni subjek­

ti, to bi bili :

a) u prvoj kitici: ______ _

b) u drugoj kitici:

5 9 7 . Sljedeće rečenice upiši na pripadajuće mjesto.

a) Neprestano puše vjetar. c) Za je prijedlog.

b) Priđi mi bliže ! d) Cvijeće ćemo zaliti .

- rečenice s izrečenim subjektom

- rečenice s neizrečenim subjektom ------------------

5 9 8 . U rečenici Ruže mirišu u mojoj sobi. odredi

a) gramatička obilj�a subjekta:

b) gramatička obilj�a predikata:

599 . Nebeski putnik mjesec

Lako je odskakivo . . .

U stihovima Vladimira Vidrića odredi :

a) subj ekt ______ _

b) subjektni skup _____ _

c) gramatičke kategorije subjekta

naziv kategorije kategorija

600 . Naše drage gore snivaju pod bijelim pokrivačem.

a) odredi subjekt: ______ _

b) odredi leksičko značenje subjekta:

c) odredi predikat:

d) odredi leksičko značenje predikata:

60 1 . Uvrsti uz subjekte zadane niječne predikate.

a) Grožđe još ______ . (pobrati)

b) Zrnje još (pokupiti)

c) Grožđe i zrnje još ______ . (dovesti)

91

602 . Uz subjekte uvrsti glagol rasprodati kao predikat.

a) Jesu li već Krležine drame i romani? --------

b) Jesu li već Krležini romani i drame?

603 . Ispiši što je zadano.

a) Vatra vatru ne gasi.

b) Ptica ptici pjeva.

c) Vrana vrani oči ne vadi.

a) izravni objekti b) neizravni objekti

604 . U rečenici Haljina joj je modernog kroja. zamjenica joj je :

a) izravni objekt, b) neizravni objekt, c) unutrašnj i objekt.

605 . Nikad ne pitaj , draga, za povratak moj .

Objekt je prema obliku:

a) besprij edložni, b) prij edložni,

606 . Popij žličicu sirupa.

U rečenici je istaknuta riječ izravni objekt:

a) u slavenskom genitivu,

b) u dijetnom ili partitivnom genitivu.

c) unutrašnj i .

607 . U rečenici Popij žličicu sirupa zamijeni dijetni genitiv objektom u akuzativu.

608 . a) U kojem je padežu objekt u rečenici Nisam pio čaj? _________ _

b) Preoblikuj prethodnu rečenicu tako da je izravni objekt u slavenskom genitivu.

c) U kakvim se rečenicama izravni objekt u akuzativu može zamijeniti slavenskim genitivom?

92

609 . Ispiši što je zadano.

Rekla je ocu da požuri jer je ona dobro znala kako će joj on pomoći.

subjekti

6 1 0. Se zvezdi su sjale

Kad san te rodila;

Tice su kantate

Kad san te dojila;

A kad pere sahlo

I magla nas krila,

Ja san te va čmu

Zemlju položila . . .

predikati

Iz Nazorovih stihova ispiši:

a) subjekte:

b) objekte :

c) Priložne oznake

objekti

6 1 1 . Ispiši priložne oznake i odredi njihove vrste.

Najveći je dio Zemlje pokriven vodom. Vodom su ispunjena jezera, voda teče poto­

cima i rijekama i usmjeruje se prema morima i oceanima. U posljednje vrijeme govo­

ri se vrlo mnogo o značenju čiste vode za ljudski opstanak.

9 3

6 1 2 . Podcrtraj priloge i odredi nj ihovu sintaktičku službu u rečenicama.

Večeras su djeca tiho ušla u kuću čim ih je baka ljubazno pozvala. Nedavno je bilo

mnogo problema jer su se djeca zaigrala podalje od kuće.

prilozi sintaktička služba

6 1 3 . Uvrsti u rečenicu priložnu oznaku dopuštanja.

Vozimo se trajektom na otok Pag ________ _

6 14. Uvrsti u rečenicu priložnu oznaku sredstva.

Otišao je na službeni put ________ _

6 1 5 . Uvrsti u rečenicu odgovarajući prijedlog zadane riječi (Marija, Zrinka, Ksenija; svi)

kao priložne oznake društva.

Na ljetovanje sam putovao

________ svima sam se dobro slagao.

d) Atribut

6 1 6 . Za božićne i novogodišnje blagdane, kad se u našem vrtu nije moglo naći svježeg

cvijeća, u našoj su se kući izrađivale umjetne ruže · s dva zelena lista za božićna drvca.

a) Ispiši atribute:

b) Svrstaj atribute iz rečenice prema vrstama riječi:

6 1 7. U rečenici To je domaći lijek za majku atribut je uvršten uz

a) imenski predikat, c) neizravni objekt,

b) subjekt, d) glagolski predikat.

94

6 1 8 . U rečenici Zaogrnu/a se plavim plaštem atribut je uvršten uz

6 1 9 . Uvrsti odgovarajući atribut uz objekt u sljedećoj poslovici.

Lijepa riječ vrata otvara.

620 . Uvrsti u rečenice diferencijalne atribute.

a) Moja sestra ima _______ kosu.

b) Martina pije sok.

c) Zašto pišeš tako rečenice? -------

62 1 . Upiši u rečenice relativne atribute.

a) To je _______ prevarant.

b) Očekujem posao.

c) To zna _______ dijete.

622 . Nobelovci su dali svoj doprinos napretku čovječanstva.

U spoju riječi svoj doprinos atribut je :

a) kvalitativni, c) relativni,

b) posesivni, d) diferencijalni .

623 . Očekujemo od vas bar nekakav napredak.

U spoju riječi nekakav napredak atribut je :

a) relativni, c) kvalitativni,

b) posesivni, d) diferencijalni,

624. Ispiši što je zadano u stihovima Petra Preradovića.

Da te pustim u daleko more,

U moru se ne bi rastopila,

Morska vila dragocjenost tvoju

U biser bi predragi salila.

a) atributi i imenice prema osnovnom redu riječi: --------------

b) atributi i imenice prema obilježenom redu riječi: --------------

95

625 . Badnja noć. Svijeće od leda okitile moj niski krov. U toploj sobi miriše kruh od kuku­

ruza i medeni kolači. Kuglice od stakla svjetlucaju na mojem boru kao sjajne iskrice.

Ispiši nesročne atribute i preoblikuj ih u sročne.

e) Apozicija

626 . Uvrsti apoziciju uz objekt.

Poznaješ li Katarinu?

627 . Uvrsti apoziciju uz subjekt i priložnu oznaku vremena.

Krk i kvarnerski otoci bili su u granicama hrvatske države u vrijeme Zvonimira.

628 . U rečenici Odvela sam danas baku Mariju u bolnicu apozicija je uvrštena uz:

a) predikat, d) priložnu oznaku,

b) subjekt, e) neizravni objekt.

c) izravni objekt,

629. Preporučujemo vam ulje Zvijezda i čokoladu Kraš.

U spoju riječi ulje Zvijezda i čokolada Kraš apozicije su:

a) kongruentne,

630. Zašto je gorio vlak uspinjača?

b) nekongruentne.

U spoju riječi vlak uspinjača apozicija se s imenicom ne slaže :

a) u broju,

b) u rodu,

c) u padežu,

d) u rodu i padežu,

e) u rodu i broju.

96

3 1 . Podcrtaj imenice s nesročnom apozicijom.

čokolada Kraš, zvijezda repatica, stolni tenis, planet Zemlja, roman Bijeg, očeva košulja,

selo Mikanovci, hotel Gacka, šegrt Hlapić, kavana Mir, tržnica Dolac, cvjećarnica Orhideja

3).. Ispiši atribute iz sljedećih rečenica, a apozicije podcrtaj .

Vrijedni vinogradari već rade u svoj im vinogradima. Moj prijatelj Josip također je vino­

gradar. Ovih je dana doznao da je vinogradar Kovačić prodao svoj vinograd.

a) atributi :

3 3 . Va morsken svete rodila se jena lepa školjka. Morska zvezda Morena približila se staremu

koralju Črjenku, taknula ga vrhom levega kraka i pitala: - Zaš more tako duboko diše?

Iz proznog teksta Tatjane Jendriško-Pančelat ispiši :

a) atribute :

34 . Iz Šenoinih stihova ispiši što je zadano:

Lagunom lebdi mir;

Lagunom dršće zlatna mjesečina;

Lagunu tamna pokrila tišina.

Još gdjegdje lUkom svjećica tumara.

b) predikati : ---------------------

c) priložne oznake mjesta: -----------------

d) objekti :---------------------

e) atributi : ----------------------�

� "" Odredi članove rečeničnog ustrojstva i upiši ih u tablicu.

Učitelj Đuro bijaše djeci uvijek dobar, no brzo bi ga obuzimala neka samoća.

predikat subjekt atribut apozicija objekt pril. oznaka

9 7

Rečenice prema sastaw

6 3 6 . Odredi vrste jednostavnih rečenica:

a) Mrak se rano uvukao u šumarke. ______ _

b) Mrači se.

c) Mrak nestaje.

d) Mrak polako nestaje.

63 7. Ljudi putuju.

a) Odredi članove rečeničnog ustrojstva jednostavne rečenice.

b) Proširi subjekt atributom kao članom rečeničnog ustrojstva. ---------

c) Proširi predikat priložnim oznakama vremena, sredstva, mjesta i načina. Napiši čita'

rečenicu.

d) Kako se zove jednostavna rečenica koja je nastala proširivanjem, i to članovima s1

bjektnoga i predikatnog skupa?

63 8 . Već se dani. Grmi. Kiši.

a) Po kakvim se glagolima prepoznaju neraščlanjene rečenice?

b) Zašto se u neraščlanjene rečenice ne može uvrstiti subjekt?

6 3 9 . Ispiši iz teksta besubjektnu rečenicu.

Ispod bijele maglice nazire se rano sunce. Sviće. Divan izlazak! Sve se budi.

640 . Ne ometajte me ! Učim.

Odaberi istoznačne točne tvrdnje. Subjekt je u drugoj jednostavnoj rečenicY.

a) zalihostan (redundantan), d) nepoznat,

b) izrečen, e) podrazumijeva se.

c) skriven, izostavljen,

9 8

64 1 . Ne želim gubiti vrijeme. Čita mi se. Piše mi se.

Istaknute riječi u jednostavnim rečenicama su:

a) izravni objekti, c) logički subjekti,

b) neizravni objekti, d) subjekti u nominativu.

642 . Odredi vrstu sindetskog sklapanja (povezivanja) rečenica.

a) Sjetio se što mu je rekla majka. _______ _

b) Vratila se kući, ali nije bila sretna. _______ _

643 . I danju su nad našim glavama zvijezde. Treba ih samo vidjeti.

Dvije jednostavne Krležine rečenice preoblikuj u složene pomoću sklapanja:

a) bez veznika

b) povezivanj em

644 . Odredi vrste sindetskog sklapanja u sljedećim rečenicama:

a) Knj iga nije hrana, ali je poslastica. _______ _

b) Ako zatvorim prozor, u sobi će biti zagušljivo. _______ _

c) Otišla je liječniku jer ima temperaturu. _______ _

645 . Preoblikuj jednostavne rečenice u složenu asindetsku, i to u kombinacij i sklapanja bez

veznika i s veznikom.

Rastopite čokoladu. Pjenušavo pomiješajte maslac s osam dekagrama šećera. Umiješajte žutanjke i bademe. Istucite snijeg od bjelanjaka s preostalim šećerom. Dodajte ga oprez­no čokoladnoj smjesi.

Nezavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske)

646 . Uvrsti u rečenice (poslovice) odgovarajuće suprotne veznike.

a) Preči je bliži susjed, ____ udaljen brat.

b) Ljubav je lijepa, ____ je slijepa.

99

64 7 . Obalni je pojas Hrvatskog primorja uzak i kamenit, i u najvećem se dijelu krševiti pla·

ninski obronci dižu ravno iz mora.

Povezivanje surečenica veznikom i izražava

648 . Mnogo je zvanih, a malo je odabranih.

Povezivanje surečenica veznikom a izražava

649. Poveži sljedeće jednostavne rečenice veznicima kako je zadano:

a) zaključnim veznicima:

Kiša pada danima. Očekujemo poplave.

b) isključnim veznicima:

Sav se snijeg otopio. Na Sljemenu ga ima još malo.

650. Ništa nije jeo, a bio je bolestan te nije čudo što je napokon tjelesno klonuo.

Postao je razdražlj iv, samo što je to pomalo skrivao. Pomoć mu je bila potrebna, sto ga valja nešto ozbiljno poduzeti.

Ispiši veznike i odredi vrste nezavisnosloženih rečenica.

65 1 . a) Koliko ima surečenica u sljedećoj rečenici?

Latinicom, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom Hrvati su pisali od srednjeg vijeka � 19. stoljeća, ali vezivanje hrvatske nacionalne kulture za srednjoeuropske izvon rano je otvorilo put latinici i u rukopisnoj tradiciji i u tiskanim knjigama te od kraj• 15. stoljeća Hrvati sve češće rabe latinicu kao svoje pismo.

b) Odredi vrste veznika koj ima su povezane.

6 5 2 . Zaokruži uljeza među veznicima.

tek, samo što, jedino, prije nego, jedino što, samo, tek što

1 00

1 5 3 . U koj im se surečenicama radnja druge surečenice ne događa istodobno s radnjom prve

surečenice?

a) Muljika sjedi kraj izvora i zamišljeno gleda u vodu.

b) Ana ustane odlučno pa pokrije lice rukama.

c) Ušli su u mračnu sobu i otvorili sve prozore.

d) Promatram noćno nebo te razmišljam o vječnosti .

e) Pozvali su vatrogasce te počeli gasiti požar.

1 54. Zaniječi rečenicu Čitam i pišem jednim od sastavnih veznika tako da glagol ostane u je­

snom obliku.

5 5 . Zaniječi rečenicu I njoj i njemu se putuje brodom u Dubrovnik.

56. Jednim od sastavnih veznika zaniječi sljedeću rečenicu, u kojoj nema glagolskih predikata.

Snijega zimi, kiše ljeti .

5 7 . Jednim od sastavnih veznika zaniječi sljedeću rečenicu, koja ima glagolske predikate.

Ima snijega zimi, ima kiše ljeti .

5 8 . Odredi rečenicu s pravilnom uporabom suprotnog veznika.

a) Nismo prodavali božićna drvca, nego smo ih kupovali .

b) Nismo prodavali božićna drvca, već smo ih kupovali.

59 . Odredi vrste nezavisnosloženih asindetskih rečenica.

a) Gledaš - ne gledaš?

b) Moji su plakali, tvoji su se smijali.

c) Popij čaj , prehlađena si.

60. U kojoj sastavnoj asindetskoj rečenici nema neke određene značenjske veze među

surečenicama?

a) Operi ruke, prljave su ti.

b) Zimska je noć, oblaci viju se nebom, vjetar huji po dolu, crni mrak pokriva svijet.

c) Popio je sok, žedan je .

1 01

66 1 . Zaokruži netočnu tvrdnju:

Nezavisno složene asindetske rečenice mogu biti :

a) suprotne, d) sastavne,

b) isključne, e) rečenični niz.

c) rastavne,

Zavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske)

662 . a) Djeca se vole voziti na prednjem sjedalu automobila, ali im roditelj i to brane.

b) Iako se djeca vole voziti na prednjem sjedalu automobila, roditelji im to brane.

a) Koji veznik pripada jednoj od surečenica i kojoj? ----------

b) Koji veznik ne pripada nijednoj od surečenica? ______ _

663 . Podcrtaj u tekstu glavnu surečenicu.

Ako ne namjeravate tortu poslužiti odmah, možete je bez ukrasnih ružica ostaviti

hladnjaku osam sati . Izvadite je trideset minuta prije posluživanja pa je tada ukrasi

664 . Koje rečenice nisu zavisnosložene?

a) Ne pitaj što mu je danas.

b) U svakoj nesreći i sreće ima.

c) Tko se kaje, pola mu se prašta.

d) S kim si, takav si.

e) Jedna riječ rađa drugu.

665 . Ispiši atributnu surečenicu.

Čovjek pretjerano iskorištava prirodne šume i nadomješta ih stranim drvećem kc

brzo raste, a u takvim se šumama ne može razvijati ni prirodna fauna.

666 . Odredi rečenicu s nepravilnom uporabom veznika.

a) Izađi na dvorište pošto napišeš zadaću.

b) Nisam pročitao knj igu pošto sam se razbolio.

c) Nisam pročitao knjigu jer sam se razbolio.

1 02

667 . Odredi vrste priložnih rečenica.

a) Moj ih knj iga nema ondje gdje sam ih ostavila. ______ _

b) Snijeg je toliko padao da se nismo mogli skijati . ______ _

c) Što više vježbam, to više znam. ______ _

d) Otišla je u vrt da nabere cvijeća. -------

668 . Odredi vrstu subjektnih rečenica.

a) Govori se da dolazi gripa. ______ _

b) Pitanje je što od mene očekuješ. ______ _

c) Tko čini dobro, bolje dočeka. ______ _

6 6 9 . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica.

a) Danas nije sretan kao što je očekivao. -------

b) Sretan je jer je dobio glavni zgoditak. ______ _

c) Čovjek koji je sretan mlad je u duši . ______ _

d) Tko rano rani, dvije sreće grabi.

e) Da imam sreće u ljubavi, ne bih bila tako osamljena. ______ _

6 7 O . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica.

a) Tko nije probao zlo, ne zna što je dobro. ______ _

b) Gledam s obale kako sunce zalazi. ______ _

c) Ma koliko se trudio, nije položio ispit. ______ _

d) Hodali smo dugo uz jezero tako da su nas noge boljele. ______ _

e) Svima bi nam bilo bolje da sam ja učitelj ica. ______ _

"..' "" I . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica.

a) Ni voda nije što je nekad bila. ______ _

b) Tko se boj i vrabaca, neka ne sije proso. ______ _

c) To je dječak koj i piše lijevom rukom. -------

1 03

672 . Predstava je odgođena zbog bolesti glavne glumice.

a) Kao član rečeničnog ustrojstva podcrtani dio rečenice je __________ _

b) Preoblikuj zadanu rečenicu u uzročnu.

673 . Preoblikuj što je zadano.

a) suprotnu rečenicu u dopusnu:

Nisam ustao, a ipak sam to želio.

b) rastavnu sindetsku u rastavnu asindetsku:

Govoriš ili ne govoriš?

674 . Preoblikuj proširenu rečenicu Zimi se šuma prepušta snu u vremensku.

6 7 5 . Preoblikuj zavisnosloženu rečenicu u jednostavnu.

Naselja na obali bit će potopljena jer se digla razina mora.

676 . Preoblikuj jednostavnu rečenicu u zavisnosloženu, to objektnu.

Govorio je o pomirenju.

677 . Preoblikuj apozicijsku rečenicu u atributnu.

Rudari, koji kopaju ugljen, uvijek su u opasnosti. --------------

6 7 8 . Preoblikuj atributnu rečenicu u apozicijsku.

Učenici koj i mnogo uče malo spavaju.

679 . Koje rečenice ne pripadaju zavisnosloženim asindetskim rečenicama:

a) Kupit ću „Večernji list".

b) Osjećam, nema više povratka.

c) Rekla sam ti : „Kupi mi novine."

d) Tako je to : pomiri se sa sudbinom.

e) Pijem lijek da ozdravim.

1 04

80 . Odredi vrste zavisnosloženih asindetskih rečenica.

a) Savjetujem ti: jedi više voća. ________ _

b) Kažem ti : „Nemoj plakati." _______ _

c) Dogodilo se baš ono: nisam položila ispit. ________ _

d) Poznato ti je : sunčanje može biti opasno.

18 l . Pronađi netočnu tvrdnju:

Zavisnosložene asindetske rečenice mogu biti :

a) rečenice s upućivačkim riječima,

b) izjavne rečenice,

i 82 . Odredi pravilne odgovore.

Asindetskim sklapanjem nastaju

a) zavisnosložene rečenice,

b) proširene rečenice,

c) surečenice,

583 . Preoblikuj što je zadano:

a) atribut u atributnu surečenicu:

svježe mlijeko

b) atributnu rečenicu u jednostavnu:

Pronašao je psića koji se izgubio.

S84. Preoblikuj upravni govor u neupravni.

Petar reče Ani : „Poslušaj svoga brata ! "

c) koordinirane rečenice.

d) nezavisnosložene rečenice,

e) rastavne rečenice.

Odredi vrstu zavisnosložene rečenice koja je nastala preoblikom upravnoga govora u neupravni.

68 5 . Zaokruži pravilan odgovor.

Subordinirane rečenice su:

a) nezavisnosložene rečenice, d) rečenice s neizrečenim subjektom,

b) raščlanjene rečenice, e) sve složene rečenice.

c) zavisnosložene rečenice, ·

1 05

Ustrojstvo teksta

686 . Morske pijavice opasne su za jedrilice ako u tom trenutku plove na vjetar. Na sreću,

pijavice su u Jadranu malih promjera pa se lako izbjegavaju.

a) Ispiši rečenični prilog kojim su dvije rečenice povezane u tekst. ---------

b) Odredi vrstu toga rečeničnog priloga.

c) Koji mu je rečenični prilog suprotan po značenju, a ne nalazi se u ovome tekstu?

6 8 7 . U vratima vozača i suvozača električnim se prekidačima prilagođava naslon na prednjim

sjedalima. Dakle, ugodnost vam je zajamčena u automobilu marke Mercedes.

a) Ispiši rečenični prilog kojim su dvije rečenice povezane u tekst. ______ _

b) Odredi vrstu toga rečeničnog priloga.

c) Kakav je taj rečenični prilog prema značenju? ______ _

6 8 8 . Podcrtaj rečenični prilog koj i ne pripada nizu:

naime, prema tome, unatoč tome, vjerojatno, inače, naprotiv, međutim

689 . Koje je vrste podcrtani rečenični prilog kojim se sljedeće dvije rečenice povezuju u tekst?

Ovih je dana voda poplavila mnoga polja i sela. Uglavnom, sve su to zabrinjavajuće vijesti.

690. Što je uglavnom kao član rečeničnog ustrojstva u sljedećoj rečenici?

U vrtiću su sada djeca uglavnom zdrava.

69 1 . Poveži dvije rečenice u tekst jednim od vremenskih konektora.

U staklenku ulij hladnu vodu i u nju stavi dvije vrećice čaja od kamilice.

Staklenku dobro zatvori i ostavi je na jakom suncu tri do četiri sata.

692 . Bašćanska ploča je najpoznatij i hrvatski epigrafski spomenik.

Ustroji prethodnu rečenicu u tekst od tri rečenice s još nekim podacima o Bašćanskoj ,ploči.

1 06

93 . Hrvatski jezik je moja glazba. Ništa mi tako blisko, toplo i veličanstveno ne zvoni kao

prva molitva, koju me majka učila. Slušao sam Očenaš i uz glazbu majčinoga glasa vidio

sam sunce nad vinogradom, slušao more i vjetar. Majčine riječi mirisale su na kruh.

a) Od koliko se najvećih sintaktičkih jedinica sastoj i tekst Tina Kolumbića?

Kako se one nazivaju?

b) Najkraći tekst (općenito) sastoj i se od najmanje

jezične jedinice.

c) Može li se priloženi tekst Tina Kolumbića (i svaki tekst) proširivati novim rečenicama?

i94 . Riječima možeš razveseliti

Riječima možeš rastužiti

Riječima možeš ljubiti

Riječima možeš mrziti

Riječima možeš ratovati

Riječima možeš miriti

Riječima možeš optužiti

Riječima možeš osloboditi

Riječima možeš prokleti

Riječima možeš blagosloviti

Riječima možeš moliti

Riječima se možeš pokajati

Riječima koje je Bog dao

Samo reci riječ

I ozdravit će duša moja

(Bemardica Despot: Riječima)

a) Po čemu su rečenice kao sintaktičke jedinice poredane u nizove na moderan način?

b) Kako se zove dio stilistike koj i proučava funkcionalnu uporabu sintaktičkih jedinica?

1 07

Red riječi

695 . Podcrtaj riječ koja ne pripada nizu.

U hrvatskom jeziku postoje sljedeće vrste reda riječi u rečenici :

osnovni , automatizirani, slobodni i obilj eženi

6 9 6 . Zaokruži rečenicu s osnovnim redom surečenica.

a) Gledala je u namreškanu morsku pučinu da odmori oči.

b) Da je gledala u namreškanu morsku pučinu, odmorila bi oči.

c) Gledajući u namreškanu morsku pučinu, odmarala je oči.

697 . Zaokruži točnu tvrdnju.

U osnovnom redu surečenica:

a) zavisna surečenica nalazi se ispred glavne,

b) glavna surečenica nalazi se ispred zavisne,

c) nije važan suodnos glavne i zavisne surečenice.

698 . Koja je rečenica napisana prema pravilima o osnovnom redu riječi?

a) Nebom plove oblaci.

b) Oblaci plove nebom.

c) Plove nebom oblaci.

699 . Zaokruži rečenice s osnovnim redom članova rečeničnog ustrojstva.

a) Nenadmašni pjevač Orfej volio je Euridiku.

b) Volio je Euridiku nenadmašni pjevač Orfej .

c) Otrovnica ujede Euridiku.

d) Zmija otrovnica ujede Euridiku.

e) Euridiku otrovnica zmija ujede.

700 . Napiši sljedeće jezične jedinice prema pravilima osnovnog reda riječi surečenica.

a) Veliki su tvoji planovi. _________________ _

b) Čitaju neki učenici.

c) Ako možeš, dođi odmah. ________________ _

1 08

70 1 . Stihom Ja domovinu imam dokaži da subjekt, predikat i objekt mogu u svim mogućim

kombinacijama u rečenici zamjenj ivati svoja mjesta.

Uzorak. Ja domovinu imam. S-0-P (subjekt-objekt-predikat)

a

d) ____________ _

... 02 . Stilski obilježen red riječi preoblikuj u osnovni red riječi.

a) Pada kiša tiho.

b) U šumarku lipe mirišu.

-03 . Iz Matoševih stihova ispiši skupove riječi s obilježenim redom atributa i imenice.

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao

U dvorani kobnoj , punoj smrti krasne . . .

- 1::4 . Odredi osnovni i obilježeni red riječi s obzirom na poredak priložnih oznaka i predikata.

a) Brzo sam došla.

b) Došla sam brzo.

c) Otišli su u suprotnom smjeru. ______ _

d) U suprotnom smjeru su otišli. ______ _

e) Doći će večeras.

f) Večeras će doći.

•)5 . U kojoj je rečenici zanaglasnica li na odgovarajućem mjestu u rečenici? Zašto?

a) Znaš joj li se nasmijati?

b) Znaš li joj se nasmijati?

c) Znaš se joj li nasmijati?

1 09

706 . Volim te oduvijek.

a) Ispiši zanaglasnicu.

b) Na kojem se mjestu u rečenici nalazi zanaglasnica? ______ _

c) Napiši tu zanaglasnicu na prvom mjestu u rečenici. ____________ _

d) Što možeš iz toga zaključiti o mjestu zanaglasnica u automatiziranom redu riječi?

707 . Vratit će mi te.

a) Od više zanaglasnica (kao u prethodnoj rečenici) na prvom mjestu nalazi se

_________ zanaglasnica.

b) Odredi padež zamjenice mi. ______ _

c) Odredi padež zamjenice te.

d) Na temelju zadane rečenice odredi redoslijed zamjeničkih zanaglasnica prema padežu.

708 . Poslao mi ga je.

Ako u rečenici ima više zanaglasnica, na posljednjem se mjestu nalazi zanaglasnica je ako je to

glagola biti.

709 . U kojim rečenicama nisu dobro napisane prednaglasnice?

a) Pod nikakvim uvjetima ne pristajem na to.

b) Sada ne mari ni za što.

c) Nije se odvojila od nikoga.

d) Nezna se kud to vodi .

e) Ne bježi ni od čega.

/ Interpunkcijski znakovi u rečenici i tekstu

7 1 O . Napiši zarez gdje je potrebno i objasni zašto se piše.

1 1 0

Kada se cvjetovi amarilisa otvore listove više ne treba prskati mekom i mlakom vo­

dom. Čim cvjetovi počnu venuti treba ih lagano odstraniti.

7 1 1 . Upiši zareze gdje je još potrebno.

a) Najznačajnija softverska kuća na svijetu, Microsoft traži programere za nove kompjutorske igre.

b) Microsoft najznačajnija softverska kuća na svijetu, traži programere za nove kompjutorske igre.

7 1 2 . a) Napiši zareze gdje je potrebno.

Donijela si mi kako veli naša drevna pjesma sunca u njedrima a u rukama sjajne mjesečine.

b) Zašto se na tim mjestima pišu zarezi? -----------------

7 1 3 . Napiši navodnike i ostale rečenične znakove.

a) Koliko je sati upita Giga

b) Marko odgovori Mislio sam da spavaš

c) Razmišljam o tvojem povratku uzvrati Giga i uzrocima našeg sukoba

7 1 4 . U svaku rečenicu upiši odgovarajuće rečenične znakove. Na crtu napiši kakva je svaka

rečenica prema priopćaj noj svrsi (ciljnoj usmjerenosti).

a) Jesi li čula Fanny zvijezde kako pjevaju _________ _

b) Oh Bože Bože moj kako si lijepa Fanny ________ _

c) On ne vidi ništa ali osjeća oči dva oka dva topla oka _________ _

7 1 5 . Večer se gnijezdi u žitnom klasju slavonskih ravnica I zora se ogleda u prozirnoj vodi

Plitvičkih jezera I podnevno se sunce prosipa na morsko ogledalo oko jadranskih otoka.

Odvoj i surečenice na označenim mjestima interpunkcijskim znakom koji je hijerarhijski

niži od točke, a viši od zareza.

7 1 6 . Upiši rečenične znakove.

Rijeka Drava milenijska je granica sastavnica razdjelnica most suradnje dviju država

i dvaju naroda Hrvatske i Mađarske Hrvata i Mađara

7 1 7 . Prijavi za natječaj treba priložiti sljedeće: ovjerovljenu presliku diplome, prijepis ocjena,

dokaz o poznavanju stranog jezika, ovjerovljenu presliku domovnice i rodni list.

Zarezi u prethodnome tekstu zasnivaju se:

a) na načelu isticanja, c) na načelu naknadnog dodavanja,

b) na načelu usporednosti, d) na načelu suprotnosti .

1 1 1

7 1 8 . U kojoj rečenici nije potreban zarez?

a) Ružmarin je našao mjesto u svakodnevnom životu ne samo u sredozemnim krajevi­

ma već i u unutrašnjosti .

b) Ružmarin je našao mjesto u svakodnevnom životu ne samo u sredozemnim krajevi­

ma, već i u unutrašnjosti .

7 1 9 . Naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osobine naše zemlje: buran kao

senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao

krška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora.

Što je u Matoševoj rečenici najavljeno dvotočjem? ____________ _

720 . Zašto se ispred riječi u rečenici nalazi crtica?

a) Prvi uvjet za besmrtnost je - smrt.

b) Kada ti auto prijeđe brzinu od 1 00 kilometara na sat, tada se ne voziš nego gađaš.

72 1 . S obje strane Bola,. u dužini od desetak kilometara, nižu se šljunčane i pješčane plaže,

od kojih je najzanimlj ivija Zlatni rat, koji svoj šljunčani rt pomiče sad na jednu, sad na

drugu stranu, prema tome kako vjetar puše i valovi udaraju.

Umjesto koj ih bi se zareza mogla pisati crtica kao rečenični znak?

722 . Napiši što je zadano.

a) Tko se zadnj i smije, najslađe se smije.

b) Često uvečer plače tko se ujutro smijao.

a) Najprije napiši glavnu surečenicu, a zatim zavisnu.

b) Najprije napiši zavisnu surečenicu, a zatim glavnu.

723 . Dubrovačkim zelenim otocima na najdostojnij i način završava ogrlica naših otoka, koji

su, bez sumnje, u cjelini čudesna ljepota kojom je priroda obdarila Hrvatsku.

Zarezima odvojen izraz bez sumnje je :

a) dometanje, naknadno objašnjenje, c) usporednost.

b) umetanje ,

1 1 2

724. Velebit je po veličini i prirodnim ljepotama najznačajnija i najzanimljivija hrvatska pla­

nina. U svijesti naroda je pojam i legenda. Često je i maštovit izazov, tj . pjesničko do­

moljubno nadahnuće.

Zarez se u prethodnoj rečenici piše prema načelu:

a) umetanja, c) suprotnosti,

b) dometanja, naknadnog objašnjenja, d) usporednosti .

725 . Samo je jedna osoba ozlijeđena, i to izletnik koji je nastradao nakon iznenadne erupcije lave.

Zarez se u prethodnoj rečenici piše prema načelu:

a) isticanja, c) umetanja,

b) suprotnosti, d) dometanja, naknadnog objašnjenja.

726 . Živjela je u svijetu glazbe, sama. Svirala je violinu, čudesno.

Zarez se u prethodnim rečenicama piše prema načelu:

a) naknadnog dodavanja, c) nizanja.

b) suprotnosti,

727 . Jenpot tak

pitam mamo

Reči mama

kej je - mrak

Veli ona

Tak i tak!

Tak i tak!

Zamazani to je zrak!

Napiši ostale rečenične znakove u stihovima Miroslava Dolenca Dravskog.

728 . Napiši rečenične znakove u sljedećem tekstu.

Ne žalite ne tugujte za očima lijepa Izabelo Čovjek vidi da ne vidi i žali što je vidio. Kada hoću gledati zatvaram oči kao vi i gledam u tminu u sebe

729. Riječi su kao ljudi: rađaju se, rastu, putuju, prelaze međe općina, pokrajina i država, prilago­

đuju se, preoblikuju se, mijenjaju narodnost i državljanstvo, razmnažaju se, stare i umiru, a -

za razliku od ljudi, slično bogovima - mogu i uskrsnuti. Mrtve, pokopane duboko u zaborav-

ljenim rječnicima, knjigama i spisima, mogu jednog dana oživjeti i ponovo uskrsnuti.

U tekstu dr. Stjepka Težaka objasni uporabu rečeničnih znakova.

1 1 3

Hrvatski jezik u 1 9. stoljeću

7 3 0 . Koji su podaci netočni?

U razdoblju ilirizma Šime Starčević napisao je pravopis Nova ričoslovnica ilirička.

7 3 1 . Odredi netočnu tvrdnju.

Filološke škole u Hrvatskoj u drugoj polovici 1 9. st. jesu:

a) Zadarska filološka škola, d) Zagrebačka filološka škola,

b) Splitska filološka škola, e) Ozaljski jezični krug.

c) Riječka filološka škola,

7 3 2 . Dopuni što je zadana.

a) Autor Ilirske slovnice je

b) Autor Slovnice hervatske je

c) Autor Slovnice hervatske za srednja učilišta je ___________ _

73 3 . Koji najznačajnij i jezikoslovci nedostaju u razdoblju ilirizma?

a) Antun Mihanović

b) Ljudevit Gaj

7 3 4 . Odredi točnu tvrdnju.

Glas ć prihvatio je Ljudevit Gaj

c)

d)

a) u Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskog pravopisanja,

b) u članku Pravopisz.

7 3 5 . Odaberi točnu tvrdnju.

Stari glas jat Ljudevit Gaj u članku Pravopisz piše kao :

a) ije, d) e ,

b) je , e ) e .

c) ije/je,

7 3 6 . Napiši imena i prezimena hrvatskih jezikoslovaca u čij im je gramatikama gotovo do­

sljedno provedena Gajeva reforma latiničkog slovopisa.

1 1 4

3 7 . Odredi točnu tvrdnju.

Dijakritičke znakove predlagao je prije Ljudevita Gaja u raspravi O ilirskom pravopisu :

a) Antun Mihanović, c) Pavao Ritter Vitezović.

b) Šime Starčević,

3 8 . Ispiši ime i prezime jezikoslovca koji ne pripada nizu.

Adolfo Veber Tkalčević, Bogoslav Šulek, Fran Kurelac, Vatroslav Jagić

3 9 . Tko je od predstavnika Zagrebačke filološke škole bio protiv pisanja samoglasnog r kao

er (perst) i protiv pisanja tj umjesto ć?

40 . U članku Pravopisz Ljudevit Gaj predlaže umjesto d, g:

a) dj , gj (s točkom), c) đ, dž.

b) dj , gj (s kosom crticom bez točke),

'4 1 . U članku Pravopisz Ljudevit Gaj mijenja tildu u kvačicu pri pisanju grafema:

a) č, ć c) č, ž, š

b) č, ć, ž, š d) ć, š

'42 . Gajeva Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja odnosila se na pisanje palatala:

a) u štokavskom slovopisnom sustavu,

b) u čakavskom slovopisnom suštavu,

c) u kajkavskom slovopisnom sustavu.

-·B . Odredi točnu tvrdnju.

U nedostatku hrvatskoga jezičnog blaga Bogoslav Šulek je za svoj Hrvatsko-njemac1co-ta­

lijanski rječnik znanstvenog nazivlja :

a) preuzimao riječi iz drugih slavenskih jezika, osobito iz slovačkoga i Češkog,

b) preuzimao riječi iz njemačkoga i talijanskoga jezika.

--44 . Odredi točnu tvrdnju.

Najbolj i hrvatski leksikograf u 1 9. stoljeću je :

a) Franjo lveković, c) lvan Broz,

b) Bogoslav Šulek, d) Vjekoslav Babukić.

1 15

745 . Skladnja ilirskoga jezika za srednja učilišta (Beč, 1859.) Adolfa Vebera Tkalčevića je :

a) prva znanstveno utemeljena sintaksa hrvatskoga jezika,

b) prva znanstveno utemeljena gramatika hrvatskoga jezika,

c) prvi znanstveno utemeljen rječnik hrvatskoga jezika.

746 . Koja se filološka škola zalagala za umjereni, tzv. etimološki pravopis?

a) Riječka filološka škola

b) Zagrebačka filološka škola

c) Zadarska filološka škola

7 4 7 . Za ikavski govor kao osnovu hrvatskoga književnog jezika zalagao se :

a) Pero Budmani,

b) Ante Kuzmanić,

c) Ignac Kristijanović .

748 . Najveća je zasluga iliraca:

a) svi su se južni Slaveni ujedinili u zajedničkom jeziku i slovopisu,

b) svi su se Hrvati ujedinili u zajedničkom jeziku i slovopisu,

c) svi su se kajkavci ujedinili u zajedničkom književnom jeziku i slovopisu.

749 . Autor prvoga pravopisa prema fonološkom načelu (Hrvatski pravopis, 1 892.) je :

a) Franjo lveković,

b) I van Broz,

c) Bogoslav Šulek,

d) Pero Budmani.

1 1 6

4. RAZRED

Leksikologija

750 . Ako kažemo da je jezik sustav znakova, kojoj znanosti onda pripada lingvistika?

75 1 . Nepunoznačnice imaju:

a) gramatičko i leksičko značenje,

b) samo gramatičko značenje,

c) samo leksičko značenje.

752. Osnovno značenje leksema isto je što i prvotno ili ishodišno značenje. DA - NE

!5 3 . Zaokruži par koji mJe antonimski.

a) bez - sa c) kod - pri

b) prema - od

-54 . Kojoj od ovih skupina riječi ne možemo nikako pridružiti antonim?

a) riječi koje označuju kakvoću

b) osobna imena

c) negirane riječi

Samo punoznačne riječi imaju svojstvo antonimije?

-5 5 . Napiši ojkonim od kojeg su nastali ovi etnici.

Babogredac __________ _

Starigrađanin __________ _

Starograđanin __________ _

Koji je od tih ojkonima sraslica?

1 1 7

7 5 6 . Koje prilagodbe prolazi posuđenica pri ulazu u hrvatski j ezik?

7 5 7 . U tvorbenim dijalektizmima osnovni dio izraza pripada standardnom jeziku. DA - NE

Po čemu je takva riječ dijalektizam? -------------------

7 5 8 . Zaokruži egzonime.

a) Beč c) kibuc

b) Rim d) giljotina

7 5 9 . Nabroji leksičke slojeve razgovomoga stila.

760 . Kojoj vrsti toponima pripadaju ovi nazivi?

a) Velika Voda

b) Dilj-gora

c) Donja Stubica

76 1 . Kako se zovu dijalektizmi bevanda, štrukli, zvizdan?

Možemo li ih zamijeniti standardnojezičnim leksemom? ____ _

762 . U sinonimski par mogu ući i riječ iz standardnog jezika i riječ iz žargona. DA - NE

763 . Nabroj i sastavnice koje čine narav jezičnog znaka.

Koje od sastavnica jezičnog znaka pripadaju jeziku?

764 . Koja riječ ne pripada nizu?

1 1 8

a) tiskač c) računalo

b) pisalo d) pisač

Kako se zove odnos preostalih triju riječi?---------------

765 . Kako se zovu ovi leksemi s područja ojkonimije?

a) Iločanin, Babogredac _______ _

b) ivanićgradski, dubrovački ______ _

766 . Što su patronimi?

767 . Pridjev repast (sličan repi i sličan repu) jest

a) oblični homonim,

b) leksički homonim?

768 . Kiša je u mom srcu. - Leksem kiša u ovoj rečenici ima:

a) denotativno značenje,

b) konotativno značenje.

769 . Kako se zove leksičko-semantička pojava u poslovici Sit gladnu ne vjeruje?

770 . Koj i su razlozi nastanka novotvorenica?

77 1 . Homonimija je pojava kad se u jeziku:

a) izjednače značenja dvaju leksema različitih izraza,

b) izjednače izrazi dvaju leksema različitih značenja,

c) izjednače izrazi i značenja dvaju različitih leksema.

772 . Odredi historizme (h) i arhaizme (a).

vreteno

pramalitje (proljeće)

li post

jur (još) ____ _

kubura

1 1 9

773 . Jesu li leksemi bob (jednogodišnja mahunarka) i bob (sportska disciplina i saonice s više

sanjkača) homonimi ili je to višeznačna riječ? Objasni.

774. Zaokruži punoznačnice.

a) netko e) često h) bistar

b) ako t) bez i) hvala

c) oh g) li j ) deseti

d) skočiti

775 . Koj i od sljedećih parova leksema stoje u hiponimijsko-hiperonimijskom odnosu?

a) riba - srdela d) sjever - jug

b) esej - ogled e) umjetnost - kiparstvo

c) tjedan - nedjelja

Objasni nezaokružene parove.

776. Zaokruži stupnjevite antonime.

a) vruć - hladan b) istina - laž

777. Zaokruži sufikse koj ima se mogu tvoriti umanjenice.

-ana, -ica, -ača, -ak, -čica, -ašce, -lo, -aš, -ina, -urina

778. Leksiku na prijelazu ne pripadaju:

a) zastarjelice,

b) oživljenice,

c) nekrotizmi,

d) novotvorenice.

c) dječak - djevojčica

779. Odredi kojoj vrsti leksičko-semantičkih odnosa pripadaju ovi parovi leksema.

a) taman - mračan __________ _

b) taman - taman __________ _

c) taman - svijetao ----------

1 20

7 8 0 . Zaokruži riječ koja ne može imati antonim.

l ijep sreća Ana dolaziti upis

7 8 1 . Označi bliskoznačnice (b) istoznačnice (i).

pravda

cm - garav muzika - glazba

muk - tišina kompjutor - računalo

klatno - nj ihalo lančić - kolajna

netopir - šišmiš razgovor - intervju

7 8 2 . Zaokruži riječi koje ne mogu imati sinonime.

a) barun c) hiža

b) škuda (stari novac) d) tišina

783 . Luzitanizmi su posuđenice iz:

a) portugalskog jezika,

b) češkog jezika,

c) španjolskog jezika,

d) mađarskog jezika.

784 . Kojoj vrsti pripadaju ovi dijalektizmi?

lancun (plahta) ________ _

nosek ------------�

zvizda -------------

pri pet a van j e __________ _

črv --------------

7 8 5 . Zaokruži intemacionalizme.

bicikl balet džez gazda disciplina

'786 . Kojem stilu pripadaju žargonizmi?

kultura šunka moda farba

1 21

7 8 7 . Zaokruži posuđenice za koje nemamo prave zamjene?

Za ostale posuđenice napiši hrvatski leksem.

a) singular ------- b) hamburger _____ _

c) šminka ______ _ d) štamparija ______ _

e) salveta ______ _ O španga _______ _

7 8 8 . Prijenos značenja po asocijativnom dodirivanju ili povezanosti stvari i pojava u prosto­

ru i vremenu zove se

7 8 9 . Koja imena predstavljaju najmlađi dio antroponimije?

790 . Zaokruži višeznačan leksem. Pogledaj u rječnik.

a) naočale

c) namočiti

b) naplatiti

d) napalm-bomba

79 1 . Naglasi riječi tako da znače ono što je napisano.

opustiti - postati pust

opustiti - pustiti da slobodno visi

792 . Puristi će zasigurno izbaciti riječi:

a) darvinizam

c) ananas

e) efikasan

b) bremza

d) rajngla

n alegorija

793 . Podcrtaj fonološke dijalektizme.

Kao da se vrime zaplelo u švere

Ni lita ni zime ne dotiču mene.

Sta je svit otkad znam

da više tvoj ne mogu bit.

794 . Iz niza odredi jedan hiperonim njemu pripadajuće hiponime:

cvijet pčela trava trn planina ljubičica runolist

hiperonim ______ _ kohiponimi

1 22

795 . Objasni višeznačnost leksema dar. Sva značenja potraži u rječniku.

796 . Prepoznaj dijalektizme i odredi kojoj vrsti pripadaju.

Ča je jubav tvoja,

srića, bevanda ili san?

dijalektizam vrsta

797 . Za koje tuđice nemamo prave zamjene?

a) cirkus

d) plural

b) mozaik

e) muzika

c) mazurka

f) mašina

798 . Navedi četiri najčešća izvora prezimena u Hrvatskoj i razvrstaj ova prezimena: Marković,

lvančić, Svirač, Cmić, Bosanac, Njemčević, Bačvarić, Pisarević, Stipišić, Picek, Horvat.

izvor prezimena prezime

799 . Zaokruži žargonizme.

a) Kolika je bila reza na tekmi u subotu?

b) Popravljao mu je tutač, no to je bila živa prevarancija.

c) U fušu je radio mnogo više nego na svom poslu.

d) Na svojoj je singerici sašila košulja i košulja.

1 23

800 . Ponuđene riječi upiši u tablicu.

marinizam, votka, zatreskati se, papaja, žilet, sendvič, šljaga, kanu, kinta, nikotin, pa­

elja, pončo, nogač, bendžo, škvadra, birc, falš, platonizam, aligator, giljotina

žargonizmi eponimi egzotizmi

80 1 . Homonimi istupiti (učiniti tupim) - istupiti (izaći) nastali su:

a) tvorbom riječi,

b) posuđivanjem,

c) postupnim značenjskim udaljavanjem,

d) glasovnim promjenama u prošlosti.

802 . Označi istoznačnice (i) i bliskoznačnice (b) :

dar - talent __ _ laž - obmana ---

ime - naziv dažd - kiša --- ---

ljekarna - apoteka __ gramatika - slovnica __

803 . Riječ kubura je :

a) arhaizam, c) zastarjelica,

b) historizam, d) oživljenica.

804 . Naziv Ivanjski Bok je :

a) oronim, c) ojkonim,

b) hidronim, d) ktetik.

1 24

805 . Podcrtaj posuđenice.

Krema od ananasa

U 1 litru mlijeka staviti četiri žlice nekog sladora, kad z.akuha dodati dva razmućena pudinga.

U mlaku smjesu umutiti maslac, 3 lista želatine, komadiće ananasa i sok od papaje. Uliti u čaše i ukrasiti šlagom.

Napiši egzotizme.

806 . Odredi vrste leksičko-semantičkih odnosa.

nada - beznađe ----------

nada - ufanje _________ _

807 . Za koju tuđicu imamo pravu zamjenu?

a) ordinacija

b) valcer

c) lektor

d) elisa

8 0 8 . Pogledaj u rječnik i zaključi je li leksem partija višeznačan leksem ili je u pitanju ho­

monimija. Objasni .

809 . Zaokruži hidronime.

a) Mrzla Vodica d) Dobra Voda

b) Babin potok e) Crna mlaka

c) Živi Bunari t) Didina Rika

8 1 0 . Zaokruži pogrešnu tvrdnju:

a) Hrvatski standardni jezik = ukupnost funkcionalnih stilova.

b) Svaki stil oblikuju dva čimbenika - čovjek i jezik.

c) Stil je izbor između različitih mogućnosti .

d) Funkcionalnim stilovima bavi se stilistika.

1 25

8 1 1 . Potvrdi ili negiraj tvrdnju.

a) Nejezične kodove kao sustave znakova proučava fonostilistika. DA - NE

b) Veza između izraza i sadržaja je proizvoljna. DA - NE

c) Izvanjezična zbilja dio je jezičnog znaka. DA - NE

d) Izraz i sadržaj jezičnog znaka podložni su promjenama. DA - NE

8 1 2 . Odredi denotativno konotativno značenje riječima.

leksem denotativno

puž

zec

8 1 3 . Zaokruži riječ koja nema izvedenih značenja.

a) nebo

c) na

b) krov

d) brod

8 1 4 . Kako zovemo ovaj leksičko-semantički niz?

novac - pare - šoldi - lova - kinta - šuška

konotativno

Kojem sloju razgovomoga sloja pripadaju posljednja tri leksema?

Kojem sloju leksika pripada leksem šoldi?

8 1 5 . Iz teksta ispiši žargonizme:

Stvar je u tome da će stari pošiziti ako ga nogiraju. Ili će nekom sprašiti sačmu u trbuh. Meni se fućka. Kuća je i tako samo na rashod. Ja u nju i ne dolazim, osim kad moram. Ali senilac je zabio u glavu da neće van, nego mene pumpa da ja nešto smunđam. Ćista šiza.

8 1 6 . U ovom nizu kohiponima jedan leksem to nije.

a) dj ečak b) čovj ek c) muškarac d) žena

Kako z.ovemo taj zaokruženi leksem?

1 26

8 1 7 . Kojoj vrsti leksičko-semantičkih pojava pripadaju ovi parovi?

a) radost - tuga ________ _

b) tuga - žal _________ _

c) žal - žal __________ _

8 1 8 . Kojoj vrsti pripadaju ove posuđenice?

banka ____________ _

boršč -------------

kvisling ------------

viza --------------

džihad -------------

Mogu li se te posuđenice zamijeniti hrvatskom riječju? ____ _

8 1 9 . Kojem dijelu antroponimije pripadaju imena: Eskim, Slavonac, Senjanin?

820 . Je li riječ ledina (u značenju livada) tvorbena riječ? DA - NE

82 1 . Pročitaj stihove.

„samo što ljubav ne ide u vino

nego ravno u ocat." (Slamnig)

Jesu li riječi vino i ocat pravi antonimi? Kojoj vrsti pripadaju?

822 . Koja riječ ne pripada nizu?

a) glosar b) slovar c) blago jezika d) leksem

Kako se zove leksičko-semantički odnos leksema glosar - slovar - blago jezika?

823 . Riječ sladopek je zastarjela i danas se upotrebljava riječ slastičar.

Kojoj vrsti pasivnog leksika onda pripada sladopek?

1 27

824 . Jesu li ovo sinonimi :

luk - kapula

jastuk - kušin - vanjkuš DA - NE

Kojem leksiku pripadaju leksemi kapula, kušin, vanjkuš?

825 . Tamo gdje je moguće, umjesto posuđenice napiši standardnojezični hrvatski leksem.

Gdje nije, stavi crticu - .

politika ____________ _

majstor ____________ _

komšija ___________ _

sorta --------------

printer -------------

opozicija ------------

826 . Upućuje li izraz jezičnog znaka svojim fonemskim sastavom na sadržaj? DA - NE

Kako zovemo tu osobinu jezičnog znaka?

827 . Koj i par nije antonimski?

a) pisati - napisati b) pismen - nepismen

8 2 8 . Navedi načine nastanka homonima.

829 . Je li jezični znak uvijek jedna riječ? DA - NE

Objasni!

8 3 0 . Iz teksta izdvoji nepunoznačnice:

Eto divan spomenik svakomu junaku duha. Divna li spomenika, reći će netko.

Koliko ima leksema u tom tekstu? -----

128

8 3 1 . Kojoj vrsti arhaizama pripada leksem cesar?

8 3 2 . Pripadaju li svi štokavizmi automatski standardnom jeziku?

8 3 3 . Napiši sinonim ponuđenom leksemu.

a) plav - ____ _ c) godina - ____ _

b) autor - d) crn - ------

8 3 4 . Odredi historizme (h) arhaizme (a).

a) horugva __ d) vreteno ---

b) vlastelin __ e) jur __

_ _

c) lipost ---

835 . Iz Gundulićevih stihova izdvoji antonimske parove.

Kolo sreće uokoli

vrteći se ne pristaje:

tko bi gori, eto je doli,

a tko doli, gori ustaje.

Sad vrh sablje kruna visi,

sad vrh krune sablja pada,

sad na carstvo rob se uzvisi,

a tko car bi, rob je sada.

8 3 6 . Kojem leksiku pripadaju zastarjelice pomodnice?

83 7 . S obzirom na područnu raslojenost jezika, koji leksemi zauzimaju

najmanje područje?

8 3 8 . Kojem stilu hrvatskog standardnog jezika pripadaju ovi tekstovi :

U vezi s dopisom od dana 8 . ožujka 1 996. godine, molimo gore navedeni naslov da se javi u Mihanovićevu ulicu 3 u Zagrebu.

Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga za­pravo i bilo u ovom zakutku, a znao je još uvijek sve kako dolazi : i truli slinavi kro­vovi i jabuka fratarskog tornja„.

1 29

8 3 9 . Koja od ovih riječi nije eponim?

a) baraba c) petrarkizam

b) pončo d) nikotin

840 . Značenjske posuđenice proširuju temeljno značenje hrvatskih leksema. DA - NE

84 l . Utvrdi iz kojega su jezika posuđene riječi:

pašticada

pašteta

pasoš

patlidžan

pat

Koju je riječ moguće zamijeniti hrvatskom riječju? _____ _

Zašto za ostale riječi nemamo zamjene? -----------------

842 . Tuđice su riječi :

a) koje pišemo izvorno kao u jeziku iz kojega potječu,

b) koje se ni poslije prilagodbe ne uklapaju potpuno u hrvatski standardni jezik,

c) riječi koje su stranog podrijetla, ali su se potpuno prilagodile hrvatskom standardnom jeziku.

843 . Koji je sinonim za jezični purizam?

844 . U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo tri vrste imena:

a) �������������

b)��������������

c) ----------------

845 . Kojoj vrsti toponima pripadaju ova imena?

a) Hrvatska Kostajnica

b) Gvozd

c) Solin

d) Medvednica

1 30

846 . Četiri su najčešća izvora hrvatskih prezimena.

Nabroji ih i razvrstaj prema njima ova prezimena.

Franjić, Bosanac, Živković, Kovač, Kuharić, Marinković, Klepo

izvor prezimena

84 7. Ispiši metafore iz stiha.

Život si moj posuo ružama da trnje sakriješ.

U kakvom su leksičko-semantičkom odnosu te metafore?

Možemo li im taj odnos pripisati i izvan ovog stiha? ___ _

Kako ih onda zovemo?

848 . Jesu li knjiški leksemi dijelom rezultat purističkih nastojanja starih hrvatskih leksikogra­

fa?

849 . Ističu li se posuđenice u pismu drugom vrstom slova? _____ _

850 . Koja je vrsta posuđenica paralelna s etnografskim dijalektizmima?

85 1 . Nabroji vrste dijalektizama.

852 . Opiši pravopisnu prilagodbu riječi docent (prema njem. Dozent).

1 3 1

8 5 3 . Zaokruži oksimoron.

a) Sit gladnu ne vjeruje. c) Znam da ništa ne znam.

b) To je strašno dobro.

8 54 . Što je karakteristično za znanstveni stil?

a) kategorija individualnosti i osobnog iskaza

b) koriste se termini, stručni nazivi

c) često je humorističan

d) pokriva svakodnevnu komunikaciju

8 5 5 . Napiši jezike prema nj ihovom nazivu posuđenica u hrvatskom jeziku.

grecizmi ------- bohemizmi --------

polonizmi _____ _ h u n gari z mi _______ _

galicizmi _____ _ hispanizmi _______ _

8 5 6 . Ove riječi izvedenice su od ojkonima. Kako se zovu?

a) požeški

b) Vukovarac

c) zadarski

8 5 7 . Mogu li kajkavizmi postati dio standardnoga jezika? ___ _

8 5 8 . Kako zovemo podcrtane lekseme?

Brane koje brane (brane srušit ću sve)

Koja su vrsta?

8 5 9 . Nabroji ogranke leksikologije?

1 32

860 . Zaokruži riječi koje mogu imati sinonime.

a) sarce

d) horugva

b) škuda

e) kubura

Objasni zašto jedne mogu, a druge ne mogu.

c) barun

86 1 . Zaokruži leksikaliziranu ili okamenjenu metaforu:

a) Bio je lav u borbi.

b) Ona je prava mimoza.

c) Boljelo ga je nepce.

862 . Navedi denotativno i konotativno značenje leksema pokisnuti.

denotativno

konotativno

863 . Odredi bliskoznačne (b) i istoznačne (i) sinonime:

a) dodir - kontakt __

b) tiskara - štamparija __

c) otac - pape __

d) objed - ručak __

864. Označi vrstu ovih antonima (prema podrijetlu) :

a) blizu - daleko __________ _

b) pošten - nepošten ________ _

c) dobar - zao -----------

d) vruć - hladan __________ _

865 . Odredi vrstu ovih homonima (prema podrijetlu) :

a) poljski (polje) - poljski (Poljska)

b) kos (ptica) - kos (prid.)

c) bar (mjera) - bar (kafić)

1 33

866 . Napiši norme koje čine opću standardnojezičnu normu.

867 . Leksiku na prijelazu (granica između aktivnog pasivnog) pripadaju:

a) zastarjelice, d) oživlj enice,

b) pomodnice, e) novotvorenice,

c) nekrotizmi, f) historizmi.

8 6 8 . Koje j e najčešće hrvatsko prezime?

8 6 9 . Hrvatsko jezično područje dijeli se na tri narječja po kriteriju upitne zamjenice :

a) qui, c) quae,

b) quid, d) quod.

870. Označi kojoj vrsti pripadaju ovi dijalektizmi (s obzirom na razlike prema standardu).

a) peharček --------------

b) kaj������������-

c) lip ______________ _

87 1 . Koja od ovih riječi nije egzotizam?

a) ananas c) rupija

b) šerif d) nikotin

872 . Koje od ovih posuđenica ne možemo potpuno i uvijek zamijeniti hrvatskom riječju?

a) portret d) dozvoliti

b) autor e) muzika

c) supa

8 7 3 . Kojem području leksikologije pripadaju egzonimi?

1 34

874 . Zaokruži onomastičke historizme.

a) Jakin d) Beč

b) Atena e) Mleci

c) Solun

8 7 5 . Odredi vrstu homonima.

a) luk - luk

b) lađa (auto) - Lađa ________ _

c) pravo - pravo

d) grad - grad

876 . Razvrstaj ove lekseme pasivnog leksika s obzirom na razloge zastarijevanja.

a) žezlo

b) sfoieg

c) plavca

d) pramalitje

877. Jezični purizam „ne izbacuje" ove vrste posuđenica:

a) tuđice, c) eponime,

b) egzotizme, d) turcizme.

8 7 8 . Kojoj vrsti arhaizama pripada leksem sfoieg?

879 . Potraži u Rječniku stranih riječi definiciju ovih pojmova i zaključi koji je eponim.

groš, gril , katastrofa, makadam, ekran

880 . Odredi denotativno konotativno značenje leksemima.

leksem denotativno

obraz

ovca

riba

konotativno

1 35

8 8 1 . Iz niza riječi odredi hiperonim i njegove kohiponime.

žito, žuna, živac , životinj a, žir, žigice, žirafa

hipernonim ____________ _

kohiponimi

8 8 2 . Imenice rijeka i Rijeka su:

a) hipokoristici, c) hologrami,

b) homo foni, d) homografi .

8 8 3 . Napiši traženu vrstu leksema.

a) brod - čamac hiperonim ______ _

b) knj ižnica sinonim _______ _

c) sinj - modar sinonim _______ _

884 . Odredi točnost i netočnost tvrdnje.

a) Označitelj il i izraz znaka, materijalna je strana znaka koja se u govoru ostvaruje kao

utvrđeni niz fonema, a u pisanju kao niz grafema. DA - NE

b) Sadržaj jezičnoga znaka zove se i označenik. DA - NE

c) Po stupnju određenosti svoga značenja riječi se dijele na jednoznačnice

višeznačnice. DA - NE

8 8 5 . Kako nazivamo istaknuti leksem s obzirom na postanak prenesenog značenja?

Marko je dugo bio na čelu te tvrtke.

8 8 6 . Zaokruži par koj i nije antonimski .

a) od - do b) straga - odzada c) iza - ispred

8 8 7 . U sinonimski par mogu ući i riječ iz standardnog jezika i dijalektalna riječ. DA - NE

8 8 8 . Homonimija je pojava kad se u jeziku:

a) izjednače značenja dvaju leksema različitih izraza,

b) izjednače izrazi dvaju leksema različitih značenja,

c) izjednače izrazi i značenja dvaju različitih leksema.

1 36

8 8 9 . Zaokruži tvorbeni antonim.

a) istina - neistina b) istina - laž c) dječak - djevojčica

890 . Odredi vrstu općeg značenja leksema kuća u ovim rečenicama.

a) Cijela je kuća izgrađena od kamena. _______ _

b) Naša je kuća složna.

Kako zovemo tu vrstu prenesenog značenja? _____ _

89 l . Objasni razliku osnovnog i prvotnog (ishodišnog) značenja na leksemu brod.

892 . Navedi vrste stilističkog značenja.

893 . Nabroji grane onomastike.

894 . Zaokruži punoznačnice.

a) čestice

d) uzvici

b) imenice

e) pridjevi

8 9 5 . Odredi metonimiju i metaforu.

a) Krleža je imao oštro pero. ______ _

b) Njezin pogled ga je ranio. ______ _

c) Taj konj je bio pravi labud. _____ _

c) glagoli

t) prijedlozi

896 . S obzirom na podudaranje opsega sadržaja sinonimi mogu biti :

1 3 7

8 9 7 . Zaokruži binarni antonimski par.

a) muško - žensko b) rano - kasno c) div - patuljak

8 9 8 . Navedi jedan primjer za oksimoron.

899 . Odredi homofone i homografe.

a) višnja - Višnja _______ _

b) grad - grad

c) plaviti - plaviti

900 . Odredi jednoznačnice višeznačnice. Pogledaj u rječnike.

panorama _____________ _

pamtlj iv -------------­

padobranac -------------

paprenj ača _____________ _

90 1 . Semantika proučava

902 . Konotativno je značenje neutralno značenje, ono je izravno i obavijesno. DA - NE

903 . Odredi denotativno konotativno značenje leksemima.

leksem denotativno

kuga

gnjida

labud

904 . Napiši sinonime i antonime ovim riječima.

leksem sinonim

djevojka

jednina

hladno

1 3 8

konotativno

antonim

905 . Dva leksema čiji se izrazi podudaraju, ali imaju različite sadržaje zovu se:

a) antonimi, c) sinonimi.

b) homonimi,

906 . Odredi vrstu ovih arhaizama.

(1. Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka)

mješte ((u)mjesto) _________ _

muka (brašno) ___________ _

stražnik (stražar) ----------�

suhor (suhoća) -----------

voljan (slobodan) _________ _

jedovito (otrovno) __________ _

907 . Zaokruži sadržajni arhaizam.

a) tmast (taman) c) nemoć (bolest)

b) tojaga (toljaga) d) zatiok (zatiljak)

908 . Leksemi zastarijevaju zbog dvaju čimbenika. To su:

909 . Kojem funkcionalnom stilu hrvatskog jezika pripadaju ove rečenice?

S obzirom na priložene dokumente u dosjeu 8/ 1 996, odbijamo gore navedeni naslov. Svi dokumenti bit će vraćeni u propisanom roku.

Uzdužni presjek kroz traheju ispunjenu tilama - vidi se povezanost tile s njezinom izvornom stanicom.

9 1 0 . Morfološki fonološki prilagodi ove strane riječi hrvatskom jeziku.

fixieren

to step

rancho

cognac

1 39

9 1 1 . Eponimi su:

a) posuđenice koje se nisu morfološki prilagodile hrvatskom jeziku,

b) posuđenice koje su opći pojmovi nastali od vlastitog imena,

c) leksemi koji označavaju specifičnost nekog naroda,

d) riječi koje imaju isti izraz, a različit sadržaj .

Tvorba riječi

9 1 2 . Odredi način tvorbe ovim riječima.

krojač

potporučnik

najbolj i

uzglavlje

cjevovod

913. S obzirom na motiviranost, odredi vrstu tvorenica nastalih:

a) sufiksalnom tvorbom -----------�

b) slaganjem _______________ _

c) prefiksalno-sufiksalnom tvorbom _______ _

9 1 4 . Koje su od ovih riječi tvorbene (zaokruži točne)?

a) blatina (vrsta grožđa) d) bistrica (vrsta šlj ive)

b) crvenac (vrsta luka) e) blatan (pridjev)

c) bistrica (voda)

9 1 5 . Što je pogrešno u tvorenici srednjeeuropski?

9 1 6 . Zaokruži tvorbene nastavke za tvorbu priloga.

-aš -ke -nj i -an -ast -ki -imice -ba

9 1 7. Riječ pravopisni je:

a) složenica,

b) izvedenica.

140

9 1 8 . Navedi samo dva tvorbena nastavka koja imaju isto značenje kao sufiks -ac.

Kako zovemo tu pojavu?

Koje je značenje tih sufikasa?

9 1 9 . Kojom su tvorbom nastale složenice:

a) ribolov

b) tamnoplav

c) književnoteorijski

920 . Koliko naglasaka imaju:

a) složenice _______ _

b) polusloženice _____ _

c) sraslice _______ _

92 1 . Mogu li posuđenice biti tvorbena osnova? DA - NE

922 . S obzirom na motiviranost tvorenica, odredi kojoj vrsti pripadaju.

a) j ednorog ________ _

b) glagoljaš _______ _

c) velesaj amski _______ _

d) velesajam _______ _

923 . Podudaraju li se potpuno tvorbeno i leksičko značenje? ___ _

924 . Zaokruži sufikse koji imaju značenje obilja i opskrbljenosti čime.

-ast -iv -ičan -lj iv -an -at -cat -it -evit

925 . Razvrstaj ove lekseme po tvorbenim porodicama i prema motiviranosti.

pamjača, pamjačin, parničenje, parnički, parnica, parni, para, parica, parničarov, parničarka,

parničiti se, parobrod

nemotivirani leksem motivirani leksemi

1 .

2 .

141

926 . Riječ vodogrijački je:

a) izvedenica,

b) složenica.

927 . Odredi tvorbene (t.) i netvorbene (nt.) riječi.

plakati __

bakalarski

tvor

bakalar

bakar

tvorben

9 2 8 . Ponuđene sufikse upiši u tablicu.

-anje -ice -evan -ki -ač -an

imenice

pridjevi

prilozi

929 . Ponuđene lekseme upiši u tablicu.

plakaonica

pčela __

nadlaktica, oslijepiti, bezimen, krilat, kuhača, bezemljaš, olako, namočiti, slijepiti, pra­

djed, prijateljstvo, ludovati, prevelik, cvjećar

prefiksalna sufiksalna prefiksalno-sufiksalna

9 3 0 . Razvrstaj imenice po tvorbenim porodicama.

plah, plahost, plahta, plahtica, plahovit, plahovati, plahtin, plahovitost, plahovanje, plahtetina

nemotivirani leksem motivirani leksemi

142

93 1 . Jedna imenica ne pripada nizu. Objasni.

kava, kavij ar, kavotočje , kavomat, kavin, kavica

9 3 2 . S obzirom na motiviranost tvorenica, odredi kojoj vrsti ove pripadaju:

križarski

nobelovac

debelokožac

udavača

93 3 . Koliko tvorbenih šavova imaju ove riječi?

udesno

podvodan

simfoničar

parobrod

934 . Kojoj vrsti tvorenica pripada riječ s/adopek?

Kako se zove vrsta tvorbe kojom je ta riječ nastala?

93 5 . Odredi tvorbene i netvorbene riječi.

hlad

trešnja (glagolska imenica) _______ _

ovčar

kuća

9 3 6 . Odredi vrstu podcrtanih riječi (riječi u zagradama služe za pomoć pri određivanju).

časno (djelovati), lakše (pričati), brže (dotrčati), luđački (raditi)

Od koje su vrste riječi nastale? -------------­

Kako zovemo taj tvorbeni način?

143

93 7 . Što je tvorbeni šav?

9 3 8 . Podudara li se tvorbeni šav s morfemskom granicom? ____ _

9 3 9 . Koji je najplodnij i način tvorbe glagola?

Koj i je najplodnij i način tvorbe imenica? ---------�

940 . Kojim su tvorbenim načinom dobivene ove riječi.

mirnodopski _____ _

brodovlasnik ------

dokolj enica ______ _

94 1 . Koji od nabrojenih sufikasa za tvorbu etnika nema istu vrijednost kao ostala tri?

a) -ac b) -anac

c) -lija d) -anin

Zašto? Kratko objasni.

942 . Navedi dva sufiksa za tvorbu etnika (muški rod).

943 . Kojim su tvorbenim načinom nastali ovi pridjevi.

kozj i _________________ _

prebogat _______________ _

nevješt ________________ _

944 . Mogu li u tvorbi riječi nastati glagoli od glagola? ________ _

945 . Kako se zove sufiksalna tvorba u ovim primjerima:

obećati - obećavati ---------

klizati - kliznuti ---------�

kucati - kucnuti ---------�

pasti - padati __________ _

144

946 . Tvorbena osnova isto je što i korijen leksema. DA - NE

94 7 . S obzirom na tvorbenu porodicu zaokruži riječ koja ne pripada nizu.

plakati , plakat, plačlj iv, plačlj ivko, plakaonica, plakanje

Objasni u čemu je razlika. ____________________ _

94 8 . Koji sufiks daje pridjevu značenje sličnosti?

a) -iv b) -ski

c) -ast d) -nat

949 . Odredi način tvorbe:

mravinj ak ----------

potpredsjednik _______ _

podvodan _________ _

950 . Riječ pravobraniteljski je : a) izvedenica

b) složenica,

a riječ pravobranitelj je: a) izvedenica

b) složenica.

95 1 . Mogu li pravim tvorbenim načinima nastati i prijedlozi? ____ _

952 . Koji od sufikasa ne može tvoriti mislene ili apstraktne imenice:

a) -ost b) -stvo c) -oća

d) -ana e) -ma d) -ota

953 . Razvrstaj značenjske skupine imeničkih tvorenica koje znače osobu (m. , ž., m./ž.).

a) plesačica b) lutalica c) nogometaš ___ _

d) trčkaralo e) plavuša f) krivac ___ _

954 . Zaokruži parove leksema koji ne stoje u tvorbenoj vezi .

a) kuća, okućnica b) grom, gromada

c) star, prastar d) okupacija, okupati

e) čajna, očajna f) devet, devetnica

145

95 5 . Mogu li se tvoriti glagoli od usklika? ____ _

Navedi dva primjera.

Povijest jezika

9 5 6 . Koji od ovih jezikoslovaca nije bio urednikom Akademijina Rječnika?

a) Đuro Daničić e) Slavko Pavešić

b) Pero Budmani f) Matija Valjavec

c) Tomo Maretić g) Stjepan Musulin

d) lvan Broz

9 5 7 . Tko je bio urednik Hrvatske enciklopedije od 1 940. do 1 945 .?

9 5 8 . Navedi dva autora jezičnih savjetnika napisanih u 20. stoljeću.

959 . Časopis Jezik počinje izlaziti :

a) 1 95 0 . , b ) 1 95 2 „ c) 1 960 . , d) 1 967 .

960. Zaokruži rječnike koji su nastali u 1 8 . stoljeću:

a) Njemačko-i/irski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića

b) Dizionario Ardelija Della Belle

c) Gazophylacium lvana Belostenca

d) Njemačko-hrvatski rječnik Bogoslava Šuleka

96 1 . Prvi hrvatski slikovni rječnik jest:

a) Calepinus tri um linguarum, c) lnstitutionum linguae illyricae,

b) Liber de simplicibus, d) Grammatica latino-illyrica.

962 . Tko od nabrojenih jezikoslovaca nije sudjelovao u pisanju pravopisa:

146

a) Milan Moguš, c) Dragutin Boranić,

b) I van Broz, d) Stjepko Težak.

963 . Tko je autor prvog priručnog jednojezičnog rječnika hrvatskog jezika?

964 . Koji rječnik nije nastao u 1 8. stoljeću?

a) A. Della Bella, Dizionario c) F. Sušnik, A. Jambrešić, Lexicon latinum

b) I. Belostenec, Gazophylacium d) F. Vrančić, Dictionarium

965 . Nabroji pet hrvatskih pravopisaca u 20. st.

966 . Spoj i autora s njegovim rječnikom (npr. 8f):

1 ) Ardelio Della Bella a) Dizionario italiano, latino, illyrico

2) !van Belostenec b) Blago jezika slovinskoga

3 ) Juraj Habdelić c) Dikcionar

4) Jakov Mikalja d) Gazophylacium

Rješenja:

967 . Navedi dvije gramatike hrvatskoga jezika nastale od 1 950. do 1 990. godine.

96 8 . Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika potpisana je :

a) 1 95 7 . , c) 1 967 . ,

b) 1 964 . , d ) 1 970 .

969 . Zaokruži rječnik koji je nastao u 1 9. stoljeću.

a) Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalje

b) Hrvatsko-talijansko-latinski rječnik Joakima Stullija

c) Dikcionar ili reči slovenske Jurja Habdelića

d) Gazofilacij Ivana Belostenca

Leksikografija

970. Kako se zove rječnik u kojem su natuknice složene abecednim redom zdesna nalijevo?

147

97 1 . Nabroji vrste odrednica u leksikografskoj jedinici.

Odredi sastavne dijelove leksikografske jedinice.

fokolada im. ž. r. (meks. šp. chocolate) knjiž. jez. ekspr. poslastica, obično u pločama, od kakaove mase i raznih dodataka 2. napitak od čokolade 3 . žarg. fam. onaj koji je sladak, drag, mio

972 . Ove riječi napiši u kanonskom obliku:

dolazim ----- lj estvama ____ _

pri _______ _ lijepa _____ _

prstima _____ _

Koja od ovih riječi ne može biti natuknica?

a) rječica

c) stepski

Zašto?

b) pilana

d) nalij em

973 . Zaokruži riječi koje ne mogu biti natuknice ovako kako su napisane:

mjestašce, gledajući, ribariti, kod, dobra (prid.), nebom, igrači

974 . Zaokruži netočnu tvrdnju.

a) Enciklopedijski se rječnici po opsegu dijele na enciklopedije i leksikone.

b) Jezični se rječnici dijele na općejezične i specijalne.

c) Po opsegu se jezični riječnici dijele na terminološke i priručne.

d) Po broju jezika rječnici mogu biti jednojezični, dvojezični itd.

975 . Na ovoj natuknici odredi sastavne dijelove leksikografske jedinice.

objed im. m. r., glavni obrok u danu, po običaju u sredini dana; ručak

976 . Na ovoj natuknici odredi sastavne dijelove leksikografske jedinice.

148

koplje im. s. r., 1 . pov. etn . dugo i zašiljeno oružje za borbu ili lov kojim se bode udarom ili bacanjem, 2. sport. disciplina lake atletike, 3 . motka, stijeg za zastavu

977 . Koji od ovih leksema mogu biti natuknice ili leme.

a) ali b) ustima

c) ljubav d) dođi

e) lijep

9 7 8 . Kako zovemo oblik u kojem leksem kao lema ulazi u rječnik?

979 . Odredi dijelove ove leksikografske jedinice.

aorist grč. (aoristos - neomeđen, bez roka) gram. prošlo svršeno vrijeme

980 . Akademijin Rječnik ima

a) 200 000

b) 250 000

c) 300 000

d) 350 000 natuknica?

98 1 . Nabroji sastavne dijelove leksikografske jedinice:

Frazeologija

982 . Je li ispravno zamjenjivati posuđenice u frazemima? DA - NE

9 8 3 . Kako zovemo ovu vrstu frazema:

A on oko njega cici-mici.

Imaju li te sastavnice leksičko značenje? __ _

984 . Frazemske inačice razlikuju se:

a) u jednoj sastavnici, c) u svim sastavnicama.

b) u dvjema sastavnicama,

149

9 8 5 . Frazeme iz stranih jezika treba:

a) prevoditi doslovno,

b) zamijeniti jednakovrijednim frazemom,

c) ostaviti u originalu.

986. Ispiši frazeme.

Nakon svega ipak je došao na zelenu granu. No, sve će ga to mož.da stajati glave jer mu je sve palo s neba A zna se, tko visoko leti nisko pada I onda će mu žena popiti krv na slamku.

9 8 7 . Pronađi u tekstu iz prethodnog zadatka dva antonimijska para u frazemima i objasni ih.

antonimijski parovi

a) po podrijetlu _________ _

b) po naravi značenjske opreke _____ _

9 8 8 . Podcrtaj frazeme i odredi im sintaktičku funkciju.

a) Držala se kao pokisla kokoš. -------------

b) Takav posao je kula od karata. -----------

c) Glava u torbi njegov je životni stil. __________ _

989 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem vjetar.

990 . Kako se zove istaknuti slijed leksema?

To objesi mačku o rep.

Koja je sintaktička funkcija toga slijeda leksema?

99 1 . Napiši frazemsku inačicu za frazem bio je hladan kao kamen.

150

992 . Izgledao je kao da su mu sve lađe potonule.

Koja je sintaktička funkcija frazema u rečenici? ��������-

993 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem noga.

994 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem glava.

995 . Ispiši frazeme iz teksta.

Tko rano rani, dvije sreće grabi.

Ustanem rano, prebacim grablje preko ramena i put pod noge. Šutnem put da mi ne smeta i počnem grabljati.

- Što to radiš, čovječe? - upita me zbunjeno prolaznik.

Pa vidiš da grabljam dvije sreće !

- Sreća se grabi, a ne grablja - pouči me prolaznik.

Sutra ću uraniti i srušiti onaj grab pred kućom.

Napiši rečenice koje pokazuju da ranoranilac ne zna za semantički frazemski uvjet.

996 . Frazeme iz prethodnog zadatka rasporedi po sintaktičkom ustrojstvu.

(podjela) (frazem)

997. Objasni postoji li tvorbena veza (grabi - grablja i grabi - grab) na zabuni iz teksta u pretho­

dnom zadatku.

998 . Zaokruži frazem biblijskog podrijetla.

a) Gordijev čvor

c) prijeći Rubikon

b) Judin poljubac

d) Kolumbovo jaje

151

9 9 9 . Napiši frazemski antonim frazema živjeti na visokoj nozi.

1 000 . Može li frazem imati više značenja? DA - NE

1 00 1 . Pokušaj prevesti ove frazeme.

152

Morgenstund hat Gold nn Mlllld

The early bircl catches the worm.

Y ou get what you pay for.

Man soll Perlen nicht vor die Zane werfen. ����������������

RJEŠENJA

I . RAZRED

Povijest jezika

1 . b)

2 . glagolj icom

3 . c)

4 . jednoga

5 . čakavskim

Fonetika i fonologija

6 . b) lingvistika

7 . c f h

8 . a) otvornike (vokale, samoglasnike)

b) zatvornike (konsonante, suglasnike)

9 . p b m

1 0 . st, št, zd, žd

1 1 . npr. liti - šiti - miti - biti

kovač - kotač

tom - mom

1 2 . Artikulacijska-akustička svojstva glasova.

1 3 . Funkcionalna svojstva glasova.

1 4 . Govorni ostvaraj fonema.

1 5 . dar, snivati, voda, hajka, spavačica, iskopavati

1 6 . a) prednaglasnice (proklitike/prislonjenice)

b) zanaglasnice ( enklitike/naslonjenice)

1 7 . rapski z + b = bh

svjedodžba b + z = zz

lašca z + b = bh

nadčovjek z + b = zb odstupanje

1 8 . Anci

sjenki

najednostavnije

155

1 9 . a) gubljenje suglasnika

b) zvučno jednačenje i gubljenje suglasnika

c) mjesno jednačenje

d) mjesno jednačenje

20. (IIJaika) (traipvai) -

2 1 . mjestom, tj . položajem u govornom lancu

2 2 . c)

23 . velari (zadnjonepčani)

24 . o brzini i jačini treperenja glasnica

2 5 . a) zvonačnike (sonante)

b) šumnike (konsonante)

2 6 . riječi bez svog naglaska

2 7 . a) himba

b) stranputica

c) prehrambeni

d) izvanblokovski

- jednačenje po mjestu tvorbe

2 8 . Prodor hrvatskih jezičnih sredstava u staroslavenski jezik.

2 9 . 1 3

3 0 . kosinjska, senjska i riječka

3 1 . pravogovor/ortoepija

3 2 . fonetika

3 3 . imaju

34 . c), e)

3 5 . stid . . .

put, žut, ljut

3 6 . piti, razilmjeti, lov, rješenje, zagovarati

3 7 . ne mogu

3 8 . a) iskopati z + b = bb

b) podčiniti z + b = zb odstupanje

c) kopca z + b = bb

d) odstupiti z + b = zb odstupanje

3 9 . a) jotacija (i epentetsko 1)

b) ispadanje suglasnka i nepostojano a

c) jednačenje po mjestu tvorbe

156

40 . Lijepši, uzanj , spasioc, Biće,

4 1 . a)

42 . b)

43 . b)

44. d)

4 5 . c)

4 6 . glas p ; ostali su zvonki, a glas p j e bezvučan

4 7 . braća, lišće, telad

4 8 . strmiji

49 . b , z , g , dž , -

5 0 . a) naglasnice (toničke)

b) nenaglasnice (atoničke, klitike)

5 1 . dvousnenici

5 2 . a ) "' , b ) " , c ) ' , d) ,

5 3 . crv, čokolada, kip, glagoljica, zaokrllžiti, napisati

54 . b , đ, z

5 5 . č, ć , đ, dž, š, ž

5 6 . a), b), e), t)

5 7 . b), d)

5 8 . b), c), d), f)

5 9 . a), b)

60 . a), c), t)

6 1 . d), e), g)

62 . silazni

63 . epenteza

64 . c , č, ć , dž, đ

6 5 . usneni - labijalni; prednjojezični - dentalni; drhtavi - vibranti; tjesnačni - frikativi; zadnjojezični - velarni

66 . zadnj em

6 7 . nenaglašenu I zanaglasnu

6 8 . povjerenje, kuk:Uruz, prst, rep

69 . palatalizacija

157

jotacij a

nepostoj . a , jednač. po zvučnosti

sibilariz.

70 . pregrađivati

udžbenik

čađa

priređen

promidžba

luđak

džem

7 1 . ćekić, cvjetaća, ćep, ispeči, izreči

72 . pretpostavka isticati

predživotni ispleten

nadmorski najjužnij i

besmislen bezrazložan

7 3 . Bela Četvrti

Sveti Petar u Šumi

Ulica bana Mažuranića

velebitska bura

hrvatski ovčar (vrsta psa)

74 . NE

7 5 . a) psihološka > fiziološka > fizička

b) fizička > fiziološka > psihološka

7 6 . a) govorna komunikacija

7 7 . c) zalihost

7 8 . a) usnene

79 . b) V, f

80 . d) b, m

b) j ezične

8 1 . a) na praskave, tjesnačne, nosne i drhtave

8 2 . m, n, nj , 1, lj , r, v, j (dovoljna su samo četiri)

8 3 . f, c, h

84 . d, z, dž, ž

8 5 . c) m, n, nj

8 6 . zvučni b , d, g

bezvučni p, t, k, s, č, ć, š, f, c, h,

zvonki m, n, nj , 1, lj , r, v, j

- dovoljna su samo tri glasa

15 8

8 7 . c) s gledišta položaja i rada glasiljki

8 8 . b) Samoglasnici, kao i suglasnici, ne mogu stajati samostalno.

8 9 . Fonem je najmanji odsječak glasovnoga lanca koji ima razlikovnu ulogu.

9 0 . d) 3 1

9 1 . a) đ b) r - samoglasno c) dž d) j

9 2 . Može.

93 . b) prozodija

94 . težak ž. r. težka teška z + b = bb

ulazak G jd. ulazka ulaska z + b = bb

rezak ž. r. rezka reska z + b = bb

mrzak ž. r. mrzka mrska z + b = bb

- jednačenje po zvučnosti

- prije jednačenje nestalo je nepostojano a

9 5 . izmijeniti ispričati izručiti istumači ti izobličiti iskliznuti

ispričati, istumačiti, iskliznuti

96. c) predprošli

97. pet x deset = pedeset

devet x deset = devedeset

šest x deset = šezdeset

98 . npr. beskrajan

kopca

žapca

iskočiti

99. predsjednik - ds - z b

predškolski - dš - z b

podcijeniti - dc - z b

sk

pc

pc

sk

zk

bc

bc

zk

Riječi su ispravno napisane iako se glasovi nisu izjednačili po zvučnosti, jer postoji iznimka u

pisanju u slučajevima kada se d nalazi ispred c, č, ć, s, š.

1 00. ščepati - jednačenje po mjestu tvorbe

ispustiti - jednačenje po zvučnosti

vožnja - jednačenje po mjestu tvorbe

1 0 1 . mrasčić - mraščić - jednačenje po zvučnosti, jedn. po mjestu tvorbe

isčetkati - iščetkati - jednačenje po zvučnosti, jedn. po mjestu tvorbe

bezzvučan - bezvučan - gubljenje udvojenoga glasa

159

1 02 . najači, bezstrujan, izččupati, slobodština

1 03 . izobličiti, izmučiti, iščitati, ispomoć, ižvakati

1 04 . s, z, n, h

1 05 . d) kmet

1 06 . c) pronositi

1 07 . c) iskorištavati

1 08 . dug (imenica), dug (pridjev), domovina, dol, raj , bOI, ja, sne (imenica, mn.), griid, dilh, uk­lopiti, označiti

1 09 . bih, bi, bi, bismo, biste, bi

1 1 O . smo, bismo, li, me

1 1 1 . promjena, promijeniti, procjena, procijeniti, zvijezda, zvjezdica, bijel, bjelji

1 1 2 . vrijeme, vremena, odriješiti, odrješenje, lijep, ljepota, dijete, djeteta

1 1 3 . iskorijeniti, iskorjenjivati, pobijediti, pobjeđivati, razrijediti, razrjeđivati, razdijeliti, razdjeljivati

1 1 4 . ljepši, cjevčica, cvjetast, cjelcat, cijeli

1 1 5 . b) bijelokost

1 1 6 . c) cij evaš

1 1 7 . d) gnj ezdo

1 1 8 . c) razdijelj ak

1 1 9 . razriješim, razriješiš, razriješi

razriješimo, razriješite, razriješe

1 20 . b) razrjeđen

1 2 1 . kotač, obuvača, obućar, paroščić, pačići, pamučni, ćuška, doručak

1 22 . zečevi, pečem, junače

1 23 . a) vokalizacija I/o, palatalizacija

b) palatalizacija

c) sibilarizacija

d) jotacija

1 24 . spavačica - spavaćica

kopači - kopaći

zgrće - zgrči se

1 2 5 . cvrčati, ružičnjak, čopor, ćoravac, cvjećarica, gnječiti, pješčanik, pčelinje saće

1 26 . a) nepostojano a, jedn. po zvučnosti

b) nepostojano a, jedn. po mjestu tvorbe

c) nepostojano a, ispadanje glasa d

d) nepostojano a, jedn. po zvučnosti

1 60

1 2 7 . a) bože - palatalizacija

b) bubrezi - sibilarizacija

c) orasi - sibilarizacija

1 2 8 . a) glađu - jotacija

b) brži - jotacija

c) majci - sibilarizacija

d) bješnj i - ije/je, jedn. po mjestu tvorbe

1 2 9 . viđati, đak, iscjeđivati, svjedodžba, narudžba, džez, džem

1 3 0 . pijem, nije, higijena, razbijem

1 3 1 . a) Napiši primijer za jotaciju.

1 3 2 . a) huk - muk - buk - ćuk

b) kovač - koljač - kotač - kolač

1 3 3 . j otacij a, a umetnu to 1 epentetsko 1.

1 34 . proklitike enklitike

ne, na li, mu, je, mi, ih, je, se

1 3 5 . grafem ili slovo.

1 36. - različit ostvaraj istoga fonema uvjetovan mjestom, pozicijom u glasovnom lancu.

1 3 7 . glasovi s gledišta načina s gledišta položaja i s gledišta mjesta

tvorbe rada glasiljki tvorbe

b praskavi zvučni usneni

nj nazalni zvonki srednjojezični

g praskavi zvučni zadnjojezični

s tjesnačni bezvučni prednjojezični

1 38 . zvučni u sneni nosni (nazalni)

g, z, ž b, m m, nj

1 3 9 . na glasnice nenaglasnice

čuva, zemlja,

tragove, suton ne, je, da se

čekao, sklopi, oči

1 40 . a) m d) n e) nj

1 4 1 . savršeno; išta

1 61

1 42 . a) more b) ulica

1 4 3 . b) Ulicu u kojoj stanuje neki Zvonimir.

1 44 . Proučava stilističke vrijednosti, one koje upućuju na individualne osobitosti izgovora

govornika.

1 4 5 . - znanstveni, administrativni, novinarski, književnoumjetnički, razgovorni

1 46 . bosanica ili bosančica

1 47 . b) Polj ički statut

1 4 8 . b) Ljetopis popa Dukljanina

1 49 . Luci dar

1 5 0 . b ) 1 2 8 8 .

1 5 1 . š, t, c, s, ć

1 5 2 . g, d, b , d, ž

1 5 3 . k, g, h, h

1 54 . a) S tim nepoznatim čovjekom ja ne želim razgovarati.

b) Smetnja, buka u priopćajnom kanalu.

c) Na temelju prethodnog znanja i konteksta.

d) Zalihost ili redundancija.

1 5 5 . b)

1 5 6 . hrvatski standardni jezik

1 5 7 . c)

1 5 8. pismom, gestama, mimikom, vizualnim i akustičkim znakovima.

1 5 9 . Imaju razlikovnu ulogu, utječu na promjene značenja riječi.

1 60 . stilističku

1 6 1 . a) četiri

b) HRPA, RAME

c) h {r, p, a)

1 62 . a) ko, niko, niko

b) pjesnička sloboda

1 63 . a)

1 64 . a), d)

1 65 . a) Npr. : Josip Silić : Hrvatski jezik 1

b) č, ć; smjenjivanje ije-je-e-i (glasovne promjene)

c) Babić-Finka-Moguš : Hrvatski pravopis

1 62

1 66 . a) hrvatski standardni jezik

b) (raz)govomi

c) kajkavsko narječje

d) čakavsko narječje

e) žargon (šatrovački govor)

1 67 . c)

1 68 . a) ž, b c) g, d

b) b, d d) d, b, k

1 69 . a) n, d, z, n c) 1, z

b) t d) s, t, s, t

1 70 . a) Čini dobro i meći u more, neće potonuti.

b) Čega se čovjek najviše boji, to će mu najprije do glave doći.

c) Koji se kamen često premeće, neće mahovinom obrasti.

d) Mačka se u vreći ne kupuje.

e) Tko se rado tuče, batina izvuče.

f) Tko čini račun bez krčmara, čini ga dva puta.

1 7 1 . b)

1 72 . a) huče b) niču c) klikću d) kliče e) hukće

1 73 . c)

1 74 . a) gradski b) podcijeniti

1 7 S . a) stolić b) kamenčiće

1 76 . a) crtač b) crtački

c) odčepiti

c) stvarčice

c) crtaći

1 77 . a) pečem, pečenjar, pećnica, ispeći

b) sljepoća, sljepoočnica, naočale

c) paćenik, paćenički, s napaćenošću

d) ribički, ribarčić, ribičica

e) pričvrstiti, pričvršćujući

1 7 8 . a) prječe e) podijelit

b) nasmiješi f) cijepljenje

c) rij ešenosti g) brjestić

d) podijelit

1 79 . a), b)

1 80 . a) dcl (dl) d) dr.

b) HV-a e) gđu

c) HTV-u

1 8 1 . lopatica, sir, program

d) odšteta e) odčušnuti

d) gradić

d) crtače e) crtačev f) crtačičin

1 63

1 82 . zanaglasnice prednaglasnice

dok se ne smrkne

bolje je ne može

drvo se i sam

dok je s lošim

kojega je u kojega

dobro se ne pozna

dok se ne izgubi

1 83 . a) ki d) za

b) pro e) nj i

c) či f) pro

1 84 . moć, pUž, sljez, mak, mir, rak, som, sol

1 8 5 . d)

1 86 . a) zalijevamo c) odolij evati

b) osvijetli d) osvjetlj ivali

1 87 . a) podšišati d) raščupati

b) potpiliti e) odškrinuti

c) odčepiti f) obramben

1 8 8 . naglasak

1 8 9 . b)

1 90 . a) novine b) brat

1 9 1 . a) zašto b) koliko c) što

1 92 . a) silazna b) uzlazna

1 93 . b)

1 94 . a) Veselio se, nije plakao.

Veselio se nije, plakao.

1 95 . a)

1 96 . bosanica (bosančica)

1 97 . hrvatskog

1 98 . Da.

1 99 . a) glagolj ica (prijelazan tip s oble na uglatu, hrvatska glagolj ica)

b) staroslavenski jezik hrvatske redakcije

200 . čakavsko narječje

1 64

20 1 . a) dž, lj , nj

b) ije

202 . a) siječem b) sijeci

203 . zalijetati se, zalijevati, nasijecati

c) sječen

204 . prst, krstarenje, hrvatski, trljati, cvrkutati

205 . kllt, car, razgovarati, dubina, magla, baka, srce, siince

206 . točiti - kočiti

207 . a) snijezi

b) brijezi

208 . a) kajkavskom

c) korij eni

b) kajkavskom i čakavskom

c) kajkavskom

209 . a) i d)

d) čakavskom

e) štokavskom

2 1 O. vrijedan, bezvrijedan, vrednota/vrjednota, vrijednost

2 1 1 . poskočnica, poduzeće, plaćenik, ručica, bočica, čučati, ćorsokak, budućnošću

2 1 2 . Taj čas, kao sama Od sebe, otvorila su se vrata.

2 1 3 . a) r/za/ti, or/kan, se/o/ce, od/mor; or-, -kan, od-; mor

2 1 4 . su, ga, im, se, li

2 1 5 . c)

2 1 6 . a) jotacija, jednačenje glasova po mjestu tvorbe

b) jednačenje šumnika po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) suglasnika

c) nepostojano a, sibilarizacija, jednačenje šumnika po zvučnosti

2 1 7 . a), c) i d)

2 1 8 . a) m, b, p, v, f, f

b) da

2 1 9 . ronilaca

220 . tramvaj , bombon, obrambeni, stranputica

22 1 . a) nepostojano a, jednačenje šumnika po zvučnosti

b) nepostojano a, sibilarizacija, ispadanje

c) nepostojano a, jednačenje šumnika po zvučnosti

222 . a) nepostojano a, palatalizacija, jednačenje po mjestu tvorbe

b) jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe

223 . Sviđao mi se, ali � bacio oko na nju. Zove je često i to mi � jako bolno.

1 65

224. b) i c)

22 5 . znanstveni, novinarski, razgovorni, administrativni književnoumjetnički (beletristički)

226 . a) glagoljicom

b) ćirilicom (bosančicom)

227 . pisanj e pravopisne norme (ortografske)

izgovor pravopisne norme (ortografske)

morfologija i sintaksa gramatičke norme

riječi (leksik) leksičke norme

uporaba jezičnih sredstava u stilističke norme

funkcionalnim stilovima

standardnoga jezika

22 8 . prijelaznim tipom glagolj ice s oble na uglatu

229 . u 14 . stoljeću

2 3 O . čizmaričin, čeznuće, čistačičin, ćušnuti, ćuteći, ćoravčev, ćaćin, čvarkača

23 1 . dvosjekli, izvještavati, izmiješati, odcijediti, rasijecati, vjeroloman, miješalica, kolijevčica

2 3 2 . latinski, latinica

2 3 3 . otvoriti, prividan, boca, kandža, sunčati

234 . juha, predmet, momak

2 3 5 . a) mladićki, b) ostale riječi imaju palatalizaciju, a mladićki ispadanje suglasnika

2 3 6 . b)

2 3 7 . a)

2 3 8 . dospijem, ushtijem/ushtjednem, umijem

2 3 9 . naglasak, pauza, tempo, melodija

240. 1 . praščić 2. ruski 3. stamben

24 1 . bdijem, bdim; vrijem, vrim, zrijem, zrem, zrim

242 . N jd. imenice čelo

I jd. imenice ćela

G jd. imenice ćud

2. i 3 . lice jednine aorista glagola čuti

243 . Lijetanje, lijeganje, nazrijevanje, podlijeganje

244 . PROKLITIKE: da, ni, u , od, u

ENKLITIKE: sam, mi, se, ga, je

1 66

245 . Lekcionar Bemardina Splićanina

246 . Zgrčim, skačem, zgrćem, skakućem, hučem

24 7 . a) podcijeniti z + b = zb - odstupanje

b) potkralj + b = bb

c) usprkos z + b = bb

d) buregdžija b + z = zz

248 . grožđe - jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe

teški - jednačenje po zvučnosti, nepostojano a

cvijeće - j otacij a

večerašnji - jednačenje po mjestu tvorbe

249 . a) kovač, kopač, kotač, koljač . . .

b) muk, ćuk, luk; hum . . .

2 5 0 . uljudba, nema glasovne promjene, ostale imaju jednačenje suglasnika po zvučnosti

2. RAZRED

Vrste riječi

2 5 1 . a) genitiv: daske, sebe, blanjotine, stola

b) lokativ: kvrgama, mlazu, velikim :zamasima, licu, čelu, kosama, sobi, razbacanoj, blanjotini

c) instrumental: njom

2 5 2 . prvu broj (redni)

noć imenica

nitko zamj enica

nij e glagol

mogao glagol

m veznik

oka imenica

sklopiti glagol

od prij edlog

umora imenica

ali veznik

j e glagol

već prilog

1 67

sutradan prilog

sve prilog

bilo glagol

u prij edlog

najbolj em pridj ev

redu imenica

2 5 3 . akuzativ: taj , čas, poštovanje

genitiv: velikog, ognjišta, ljubavi, beskrajne, svemirske, duše, skvrni, životinjskog,

ljudskog, oka

254 . imenice: stvorenja, osobine, predaka

zamjenice: se

pridjevi : čudesno, malom, fizičke, psihičke

glagoli: je, ujedine

brojevi:

prilozi : zapravo, ipak, tako, sve

prijedlozi : u

veznici : da, i

uzvici :

2 5 5 . imenice: ruke, stolu, životom

zamjenice: on, mu, njime

glagoli : sam, reče, su, igrale

pridjevi: nezavisnim, nespojive, suhe, grabežlj ive

brojevi :

prilozi : dobro, tiho, ljubavno, sasvim

veznici: dok, i

prijedlozi : po, s

L A A L L N A 256 . Stajao sam na molu gladeći kamenog lava po hladnoj grivi. Lav je bestrasno promatrao more;

N D N N N I L N N oči su mu bile dvije kamene loptice rastočene solju. Prema nama je plovio bijeli čamac,

L L N N ljuljuškajući se na maestralu. U čamcu je bio samo poštar; polako je veslao prema otoku.

2 5 7 . Sav svoj pelud ___ _.pridjev, zamjenica, imenica

nektar i ticala imenica, veznik, imenica

sve sam rasula zvijezdama i pticama ___ _.prilog, glagol, glagol, imen., veznik, imen.

zemlji i vjetrovima imenica, veznik, imenica

i sve sam strunula klice veznik, prilog, glagol, glagol, imenica

da me nema među nama veznik, zamjenica, glagol, prijedlog, zamjenica

među vama ___ �prijedlog, zamjenica

da u sebi dišem veznik, prijedlog, zamjenica, glagol

2 5 8 . crne šume, debela mora, čudesa, sablazni, teške krivice, nebesa, sponu

1 68

2 5 9 . pridjevi: visoke, strme, čisti, oblačnom, glatke, dočekan, prozračan

prilozi : tad, ljupko, lako, tiho

veznici: i

260 . Infinitiv: stvoriti

Futur I . : će dreknuti, udariti, prasnuti, hoćeš se smijati

Gl. pridjev radni: htio

Perfekt: želio sam

Imperativ: govori, prestani biti, uspravi se

26 1 . Imperativ: oženi, odgoj i, sprovedi, budi

Gl. prilog sadašnji : nj išući, drobeći

262 . njoj - dativ; je - akuzativ; njom - instrumental; što - nominativ; me - akuzativ; se - akuzativ; mi - dati; ga - akuzativ; moje - nominativ

263 . šest

264. Tik tak Tik tak tik! Ih! Oh! Ah!

Oj .

Oj

Din-don. Din-don.

Ha-ha-ha!

- onomatopejski

265 . ispruži, povuče, pogleda

Morf, morfem, osnova i oblik- rješenja

266 . Točno

267 . Točno

2 6 8 . Oblici s različitim supletivnim morfima, oblici različitog korijena, ali istog osnovnog značenja (npr. čovjek - ljudi).

269 . aloosnove

2 7 O . afiksalni

27 1 . Rječotvoma osnova: drvarnica, drven

Oblikotvoma osnova: drvo, drvariti

272 . Hrvatl ica, hrvatlski, hrvatlstvo

273 . orguljalti, minutažla, realnostl0

274 . b)

275 . b)

1 69

2 7 6 . raspušten, ražvakan

razrađen, raščupan

277 . sreć/a, oč/ev/0, grad/sk/i, pot/koljen/ic/a

2 7 8 . sm/a - N jd. im. ž. r.

vojnič /e - V jd. im. m. r.

red/u - D jd. im. m. r.

polj / ima - I mn . im. sr. r.

279 . pred/ škol/sk/i, kos /a, pjev/ač/0, iz/rad/a, škol/a, glazb/en/0

2 8 0 . a) gramatički, oblikotvomi morfem

b) žen/a - N jd. im ž. r. dječak/om - I jd. im. m. r.

radnič /e - V jd. im m. r. ___ trešnj /ama - D, L, I mn . im. ž. r.

2 8 1 . N jd. im. m. r.

2 8 2 . pret/potop/n/i, is/pre/ skak/a/ti, nad/gled/nik/0

2 8 3 . zanaglasnic / e

nezavisnosložen / ih

pčelinjak/0

284. a)

2 8 5 . star/ac/0, vrt/0, podl /ost/0, pod/suknj /a

286 . knj iž/ev/n/ ik/0, š / lj iv / ik/0, trnj /ak/0

2 8 7 . sinkretizam (gramatička homonimija)

2 8 8 . sret/n/ik/0, grad/sk/i, knj iž/e/vn/o/teorij / sk/i, brod/ar/0

2 8 9 . pred/sezon/a, riječ /0, djevojc / i , jarbol/0, lav/0, za/pis /0

290 . jarbol - A jd. im. m. r.

kraljevi - N mn . im. m. r.

Petru - D jd. im. m. r.

mačaka - G mn . im. ž. r .

29 1 . a)

292 . više/godi /šnj / i, pret/kaz/iv/ost/0, mlačn/ost/0, krad/ lj iv/ac /0

2 9 3 . bod, krad, umir

294 . bos, kras, umir

2 9 5 . oblikotvomi/flektivni morfemi.

1 70

Imenice- rješenja

296 . imenica padež

noći N

oluje N

kola N

zemlj i L

Hrva ta G

zbilja N

mraz N

vjetri N

povij est N

krtica N

297 . d) Dundeea (dandi)

2 9 8 . a ) bakrorezaca

b) izložbi, izložba, izložaba

c) sidra, sidara

299 . nominativ, vokativ

300 . kopca, nokata/noktiju, kćer, Ines, gospođo Radić

3 0 1 . a) Hrvatskoj , Grčkoj

b) Ne

3 02 . c)

303 . dativu

3 04 . j ednina

imenica padež

ljudstvo N

hrpa N

brat N

Brata A

Antikrist N

marksist N

zanata G

Grožnju A

vapaj A

Rasap N

množina

svijet, igranje, Ivana, med blizanci, naočale, grablje, Andrijevci, usta

3 05 . muški rod ženski rod srednj i rod

smisao borba, leđa, ljestve, more, granje

momčad, braća, radost

3 0 6 . f)

3 0 7 . N, A, V množine

3 0 8 . Indijki

309 . b)

3 1 O. zato što je u imenici polj -e nastavak, a ne pripada osnovi.

1 71

3 1 1 . c)

3 1 2 . b)

3 1 3 . jednina: snijeg, snijega, snijegu, snijeg, sniježe, snijegu, snijegom

množina: snjegovi, snjegova, snjegovima, snjegove, snjegovi, snjegovima, snjegovima

3 1 4 . f)

3 1 5 . G jd. hobija ___ N mn. hobij i

I jd . hobijem A mn. hobije

3 1 6 . d)

3 1 7 . snjega

3 1 8 . čovjek, ljudi, ljudi, čovjeka, ljudi

3 1 9 . jednina: leđa, kola, Marko, Marija

množina: gaće, Vinkovci, Mirkovci, Bijele stijene, grabulje, usta

3 2 0 . m . r. ž. r.

dar, jelen lj estve, vrata, noć, kola, doba,

majka, vojvoda

3 2 1 . b)

3 2 2 . starosjedioci, leci/letci, probici/probitci, poznavaoci, znalci, znanci

3 2 3 . spletci, bitci

324 . žirija, Maneta, Shakespearea, Leopardija

3 2 5 . akuzativ, kći

3 2 6 . konju, škrče, pogoče/pogodče, plaštu

3 2 7 . kacigi, ligi, Zrinki, algi

3 2 8 . gospođice Lukačić, gospodine Buli ću

3 2 9 . b )

3 3 0 . radija, radiju, radijem

s. r.

selo, j anje

3 3 1 . Imenice koje su naziv za skup bića ili predmeta iste vrste koje se uzimaju kao cjelina

3 3 2 . sinkretizam (gramatička homonimija)

3 3 3 . b), c), e)

3 3 4 . predče, klopotče/klopoče, svetče/sveče, suče

3 3 5 . a)

3 3 6 . izvatci, dohotci

3 3 7 . kabao, mačem, ekspert, dio, žirijem

1 72

3 3 8 . crkava, crkvi, crkva; izložaba, izložbi, izložba; priredaba, priredbi, priredba

3 3 9 . podne, podneva, podnevu, podne, podne, podnevu, podnevom

340 . zvonca/zvonceta; drvca/drvceta

34 1 . c)

342 . velikim početnim slovima osim veznika i prijedloga

343 . b)

344. Padež je morfološka kategorija imenskih riječi koja pokazuje različite odnose i službe u rečenici. (Izriče se različitim oblicima u deklinaciji .)

345 . ljepota

Glagoli

346. infinitiv: igrati, posuditi, pljačkati, otići povjerovati

prezent: ne bude, priđem, hoćeš, si, kaže, nemaš, pomislim, je

perfekt: se nastavljala, pitao

imperfekt: -

aorist: stadoh, prepoznaše, odmahnuh, čuh pluskvamperfekt: se ne bijaše promijenilo

futur I . : će ostati, neće ostvariti

futur II. : -

kondicional I . : mogao bih, bilo bi, mogao bih

kondicional II. : -

gl. prilog sadašnii : gledajući

gl. prilog prošli: -

imperativ: (ne) daj se

34 7 . Poći SV, vidjeti DV, imati NS, zapjevati SV, prepoznati SV, telefonirati DV

3 4 8 . f) padež

349 . aorist: narastah, iskopah, dignuh/digoh

imperfekt: kopah, dizah, čitah, vikah

3 5 0 . a) prelazni, b) povratni, c) prelazni, d) neprelazni, e) povratni, f) povratni

3 5 1 . a) Pozvan je na sastanak.

b) Učionica je obojena.

c) Pronađen je vrijedan nakit. (Vrijedan je nakit pronađen.Nrijedan nakit je pronađen.)

3 5 2 . a) povređivati/povrjeđivati, b) prij eđen, c) bresaka, d) sij ecah, e) klubaka, f) zala

1 73

3 5 3 . prezent - je, prska, piri

perfekt - učinilo se, se htjelo, mililo se, nije pala

pluskvamperfekt - bijaše sašla, bijaše uhvatila

aorist - projuriše, dođoše, usnuše

imperfekt - bijaše

futur I. - će jahati

futur II. -

infinitiv - jašiti

imperativ -

kondicional I. - jurili bi

kondicional II. -

glag. prilog sadašnj i -

glag. prilog prošli - legnuvši

3 54 . infinitiv - povezivat, pasti

prezent - piše, piše, grakće, riše, riše

perfekt -

aorist - nabra, dogurah, padoh, stadoh, dadoh se, rekoh, opržiše, pustih

imperfekt - sjeđah

3 5 5 .

3 5 6 .

3 5 7 .

1 74

pluskvamperfekt

futur I . sjest neće

futur II.

imperativ

kondicional I.

kondicional II.

glag. prilog sadašnj i - tražeć

glag. prilog prošli

zagledati - nesvršeni

zavikati - svršeni

vodati - nesvršeni

večerati - dvovidni

sjedati - nesvršeni

pogledati - nesvršeni

povikati - svršeni

raskidati - svršeni

razgledati - svršeni

zobljem, jaukah, odoh, iđah

m. r.

vidjeti vidio

sjesti sj eo

plesti pleo

smjeti smio

ž. r.

vidjela

sjela

plela

smjela

s . r.

vidjelo

sjelo

plelo

smjelo

3 5 8 . popij budi zalij smij se dolazi dođi

3 5 9 . probijajući, pjevajući, želeći, dolazeći

3 60 . a) imperativni perfekt b) futurski perfekt

361 . mišljah, ljubljah, gledao sam, čuvali smo

3 6 2 . b) Biti će nam lijepo.

3 6 3 . infinitiv - reći

prezent - pomislim, posluži

perfekt - sam znao, su otišli

aorist - ne dođoše

imperfekt - vikah

pluskvamperfekt - ne bih se bio zabrinuo

futur I. - vidjet će

imperativ - neka odu, daj

kondicional I . - budu doplovili

3 64 . a) dolažaše

3 6 5 . sjesti, pobijediti, poznati, oživjeti

3 6 6 . večerati DV, dovršiti SV, kartati NS, umatati NS, pakirati DV, smišljati NS, skupiti SV, smljeti SV, gledati NS

3 67 . a) Zamoljen sam da održim predavanje.

b) Proklet sam.

3 6 8 . Mišljah, kleh, pisah, ljubljah, čuvah, kupovah

3 69 . a) optativni/željni perfekt

b) imperativni/zapovjedni perfekt

c) futurski perfekt

3 7 0 . a) prelazni d) prelazni

b) neprelazni e) neprelazni

c) prelazni f) prelazni

3 7 1 . a) Ti ćeš raditi do jutra.

b) Upotrebljavat ću samo ove stvari.

c) Do kraja će biti veselo.

3 7 2 .

3 . l . množine:

3 7 3 . prezent - je, bježi, govori

perfekt - sam pao, je zakucao

naglašeni

biše

aorist - skriše, promrmljah, se sliše, ostaviše

oblik

c) Djedov sat je pokvaren.

nenaglašeni oblik

bi

1 75

imperfekt - razmišljah, čitah

futur I. - otići će

gl. prilog sadašnj i - sjedeć

3 74 . sijući - gl. prilog sadašnji

pustošeći - gl . prilog sadašnj i

pretvara - prezent

izašao je - perfekt

pretvara se - prezent

3 7 5 . ležati, odlučivati, misliti, razmišljati, zamjenj ivati

3 7 6 . kategorija vida

3 7 7 . može (futurski prezent)

3 7 8 . zdrobljen, zapaljen, zapriječen, napet

3 79 . vidila, htjeo, smjeo

3 8 O . podići, brati, peći

3 8 l . zaspati, zasipati

3 82 . dvovidnog prezenta gl. biti glagol. pridjeva radnog

3 8 3 . dolažaše

3 84 . svršeni : poći, prepoznati, uspjeti, oprati

nesvršeni : hodati

dvovidni : vidjeti, telefonirati, čuti

3 8 5 . ljubljah

3 8 6 . a) spim, supletivni oblik

smijem, smijući

žanjem, žanjući

driješim, driješeći

3 8 7. Postoje dvojaki oblici :

broji, brojimo brojite

broj , brojmo, brojte

3 8 8 . prezent, glag. prilog sadašnj i i imperfekt

3 8 9 . dogorjeti, zaletjeti se, nadjeti, primijeniti, primijetiti

3 90 . presijecanje, opredjeljenje, unapređenje, cijenjenje

3 9 l . Imperativ :

neka pobijedi

neka svladava

neka nadigra

neka dođe

1 76

3 9 2 . se nije rodio - perfekt

izgine - aorist

rekoh - aorist

rasplakao sam se - perfekt

ne proplakah - imperfekt

393 . koji dolaze samo u 3 . 1 . bez subjekta

3 94 . indikativ, imperativ, kondicional, optativ

Pridjevi

3 9 5 . punom (L), rujna (N), nutrašnja (N), zelen (A), lijepa (N), varava (N), zlatna (N), plava (N)

396 . a ) dugootočki

b) sjevernoamerički

c) šekspirovski

3 9 7 . a ) hrvatska d) Podravkini

b) zadarsko e) Krležine

c) talijansku f) Diorovu

3 9 8 . a) određeni c) određeni

b) neodređeni d) određeni

3 9 9 . b)

400 . gustiji , slatkij i, zdravlj i

40 1 . suši, ljeniji, vrući, riđi, crvenij i, češći

402 . plemenit, crven, hrom

403 . a) žešći, b) milij i , c) ljupkij i , d) tromij i

404 . zagrebačkog

405 . a) Jaki b) j ak c) Mrki d) Dobra

406 . dublji , svetiji , gorči, treznij i/trjeznij i

407 . lak, lijep, mek

408 . gori, truliji, mrskiji/mrži, žući

409 . a) O b) N c) N d) o

4 1 0 . a)

4 1 1 . a), c)

4 1 2 . mrkiji/mrči, smeđij i

e) N f) o

1 77

4 1 3 . bješnji/bjesniji , ljupki j i

4 1 4 . NE

4 1 5 . dublj i, svetiji, gori, žešći

4 1 6 . zagrebačkog, bratova, ljepšeg, dobra, dobre

4 1 7 . bjelji, svetiji , suši, samij i

4 1 8 . NE

4 1 9 . stroži, smješniji, ljući, vrući

420 . c)

42 1 . zelena (N), rano (A), mala (N), rimska (N), brončanih (G), najslađe (A), najvlažnije (A)

422 . b)

423 . emu (A), veličajno (N), strahotno (N), silno (N), tajno (N), tajanstven (N), kamenita (N),

silne (G), cmijeh (G), nepojmljiv (N), tisućljetan (N)

424. čelični

425 . Genitiv:

Dativ:

426 . Točno

gruba, grubog

grubu, grubom

427 . masna, korisna, žalosna; nepostojano a gubljenje suglasnika

42 8 . opisni

4 2 9. ženskom rodu

Zamjenice

430 . a ) nama instrumental e) tebi dativ

b) svemu dativ f) toga genitiv

c) čemu dativ g) tko nominativ

d) ona akuzativ

43 1 . b) Jako volim moju sestru

432 . lične/osobne posvojne upitne/odnosne pokazne

on moj a koga ono

njega nj ihovih čime taj

ono ono lik štogod

nj nečij i

je

1 78

neodređene

itko

nešto

43 3 . N -

G sebe, se

D sebi, si

A sebe, se

V -

L sebi

I sobom

434 . neodređena

43 5 . NE

436 . Tvoj, treba svoj

43 7 . Ti, Vi

43 8 . koj ima, kakvu, što, čega

4 3 9 . me (A), njezinim (D), štogod (A), sebi (D), svojoj (D), je (G)

440 . lične njima, ja, nama, ga

posvoj ne naš, njezin, moga, naših

upitne/odnosne kojemu, čemu, tko, kim

pokazne ovaj , ovoga, ove

neodređene ikoji, što god, neki, nikakav

44 1 . Kamo idete?

Gdje si stavio telefon?

Kuda prolaziš kada ideš baki?

Gdje stoje duboki tanjuri?

442 . svoj em

443 . nj ihovog

444 . mojeg(a), mojem(u), mojeg(a),

mog(a), mom(e), mog(a)

445 . enklitike

446 . Kod lične i posvojne zamjenice za 2. 1 . jednine i 2. 1 . množine u izravnom pismenom obraćanju nekoj osobi.

Ti, Tvoj , Vi, Vaš

447 . c)

448 . pokoji - neodređena

koji - upitna

449 . Ni u kakvim . . .

. . . ni za koga.

. .. ni pred kim.

1 79

450 . Imeničke: se, njega, nešto, joj , ga

pridjevske: kojem, njezin, nekakvu

45 1 . zamjenica

sve

to

tko

ga

taj

tu

taj

Brojevi

vrsta

neodređena

pokazna

upitna

lična

pokazna

pokazna

pokazna

4 5 2 . Osamdeset (i) dva, pedeset sedmi, milijun trideset (i) četiri, osamsto četrdeset (i) pet

45 3 . dva, dvaju, dvama, dva, dva, dvama, dvama peti, petog(a), petom(e), petog(a), peti, peti, petom(e) (u), petim

454. gl. broj redni broj

osam devetoga

dvadeset dva treću

45 5 . osam dvadesettrećina

jedna osamdesetsedmina

dvadeset osam dvadesetina

4 5 6 . pleonazam

br. prilog br. imenica

dvadsetak obje

četvoricu

br. pridjev

troje

četvero

4 5 7 . Imenicama koje nemaju jednine (pluralia tantum) i imenicama koje znače kakav par ili

kakvu cjelinu.

45 8 . brojevi

459 . određeni pridjevi

460 . Ne treba oko jer sufiks -ak u petnaestak ima to značenje.

46 1 . glavni broj : dva, dvanaest, trima

redni broj : prvi

brojni prilog: desetak

brojna imenica: dvojica

462 . brojni (brojevni) prilog

1 80

463 . dvjema, četvero, dvaju

464. c)

465 . sastavljena kao složenica i rastavljena kao dvije riječi

466 . četiri, četiriju, četirima, četiri, četiri, četirima, četirima

Prijedlozi

467 . među, nad, s, za

468 . genitiv: kraj , od, osim, zbog

dativ: usprkos, k

akuzativ: na, u, na, niz

lokativ: u, o

instrumental: nad, za

469 . genitiv: oko, ispod

dativ: nadomak, unatoč

akuzativ: po, među, pred, nad, pod

lokativ: po, pri

instrumental : među, pred, nad, pod

470 . predase, uzanj

4 7 1 . na, po, prema, na, u, prema, za, do, od

472 . k baki

k zubaru

ka kući

4 7 3 . nada mnom, poda mnom, preda mnom

4 7 4 . u, prema, po, na, k, s

Prilozi

4 7 5 . Dječak je trčao brzo, no i mače je bilo brzo.

476 . b)

4 7 7 . ljetos, bolje, iznova, nikada, dosta

47 8 . a) brzo, točno

b) lijepo

c) davno, dobro

d) jedva, potpuno

1 81

479 . a) količinski

b) mjesni

c) načinski

d) vremenski

480 . a) zašto = uzročni veznik (može biti upitni prilog)

tako = prilog

b) više = prilog

više = prijedlog

4 8 1 . brzo, lako, dosta

482 . jesu; Jesi li ga vidio? Da, bit ću tamo.

483 . najjasnij i (prilog načina), bolje (prilog načina), više (prilog količine)

484 . radije, više, glupavije

Povijest jezika

485 . Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i lvan Belostenec

4 8 6 . b)

4 8 7 . Ardelio Della Bella

4 8 8 . Bartol Kašić

4 8 9 . Ozalj

490 . a) Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena

b) Institutionum linguae illyrice libri duo

c) Dikcionar ili reči slovenske

49 1 . 1 6 . st. - Postila, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum ( 1 . , 2.)

1 7 . st. - Institutionum linguae illyricae; Zrcalo Marijanska; Blago jezika ilirskog (3 . , 5 . , 6.)

1 8 . st. - Dizionario italiano, latino, illirco (4.)

492 . d)

493 . c)

494. latinskim, staroslavenskim (crkvenoslavenskim) hrvatskim jezikom

495 . 1 - c; 2 - a; 3 - c; 4 - d

496 . Faust Vrančić 1 595. godine

497 . Od 1 7. st.

4 9 8 . b)

499 . b)

1 82

3. RAZRED

Sintaksa

500 . a), b), d)

50 1 . a), b), c)

502 . c )

503 . pet

504 . fonem, morfem,

505 . a) fonem

b) morfem

5 0 6 . tri

riječ, sintagma, rečenica, tekst

c) riječ, sintagma (spoj riječi), rečenica, tekst

5 0 7 . Npr. : Ana, čitati, pjesma

5 O 8 . bira, odabire

5 0 9 . odabir ili selekcija

5 1 O . paradigmatskim

5 1 1 . b)

5 1 2 . slaže, razmješta, kombinira jezične jedinice u niz (slijed) prema određenim jezičnim pravilima.

5 1 3 . razmještaj ili kombinacija

5 1 4 . a) Ana - čitati b) čitati - pjesma

5 1 5 . a) nominativ, jednina b) akuzativ, jednina

5 1 6 . a)

5 1 7 . b)

5 1 8 . Najveći svjetski ekosustav je ocean.

Ocean je najveći svjetski ekosustav.

Svjetski najveći ekosustav je ocean.

5 1 9 . Npr. : a) Je ocean ekosustav najveći svjetski .

b) Svjetski najveći je ekosustav ocean.

5 2 0 . c)

Riječi u rečenici

5 2 1 . a) akuzativ, objekt

1 83

b) nominativ, subjekt

c) nominativ, subjekt

d) lokativ, priložna oznaka mjesta

5 2 2 . Ovisi o gramatičkim svojstvima pojedinih oblika, najviše o padežu.

5 2 3 . ljubičica - subjekt

524 . neizravni objekt

5 2 5 . a) subjekti

5 2 6 . a) subjekt

b) objekt, priložna oznaka vremena

b) obj ekt

5 2 7 . dio imenskog predikata

5 2 8 . a) dio predikata c) izravni objekt

b) predikat d) subj ekt

5 2 9 . nije mislila - glagolski predikat

zadrhtala je - glagolski predikat

5 3 0 . b)

5 3 1 . a) predikati

b) subjekti

c) izravni objekti

d) priložne oznake

5 3 2 . 1 . je čekao, je čekala, je čekalo 2. b)

5 3 3 . a) izrečena je svevremenost (prošlost, sadašnjost i budućnost)

b) radnja se dogodila prije vremena govorenja

5 3 4 . oj , al, i, za, ne

Spoj riječi (sintagma)

5 3 5 . lijepa književnost, svaka ljepota, pun ljepote, gledanje ljepote, pjevati lijepo, vidjeti

ljepotu, njena ljepota

5 3 6 . na, i, u, nego, da, bez, oh, neka, li

5 3 7 . b)

5 3 8 . a) sročnost: dječj i smijeh, bistra voda

b) upravljanje : šum vode, puno vode, slušati žubor

c) pridruživanje: stajati mimo, slušati stojećke

5 3 9 . podudaranje glasova, sinagogama Židova

540 . Oštrooki orao poletio je prema brzonogom zecu.

54 1 . a) malo c) snimanj e

b) nedostupan d) kositi

1 84

542 . jahta Odisej, barka Maestral

543 . Ne slažu se u rodu.

544 . b), e)

Rečenice i iskaz

545 . a) Ne proistječe iz stvarne govorne situacije.

b) Izvan konteksta.

c) Jezična jedinica.

d) Razumijemo potpuno.

e) Ne znamo.

f) Zato što nije u suodnosu s drugim rečenicama ni s govornom situacijom.

546 . a) Iz stvarne govorne situacije.

b) U kontekstu.

c) Govorna jedinica.

d) Govornici razumiju na što se odnose pojedine riječi.

e) Može.

f) Iz drugih iskaza s koj ima čini cjelinu u govornom činu.

54 7 . O čemu je riječ?

548 . a) Tko zalijeva vrt?

b) Što radi sestra u vrtu?

c) Što sestra zalijeva?

549 . a) učenik c) zadaću

b) piše d) na remi (dijelu koji sadrži novu obavijest)

5 5 0 . b), d), e)

5 5 1 . a) upitna d) izjavna

b) usklična e) usklična

c) upitna f) izj avna

5 5 2 . izrazito emocionalan

5 5 3 . a) oh (ah, eh)

b) jao (ah, aj , oh)

c) obo (hm, jao)

d) halo (hej , ej)

5 54 . a) upitnom zamjenicom

b) uzročnim prilogom

c) vremenskim prilogom

1 85

5 5 5 . a) Zar svi spavaju? (Spavaju li svi?, Da spavaju svi?)

b) Zar sam ja doista uspješan? (Jesam li ja doista uspješan?, Ja da sam uspješan?)

5 5 6 . b)

5 5 7 . Zažarih li se ja poput makova cvijeta?

5 5 8 . Neka Tomislav uči !

5 5 9 . a), d), e)

560 . a) futurski

b) svevremenski

5 6 1 . a) budućnost

562 . c)

5 6 3 . a) zapovijed

b) futurski perfekt

5 64 . a) glagolom

b) imenicom

c) željni

d) pripovjedački (historij ski)

b) sadašnjost

c) svevremenski (poslovični) perfekt

d) želja

c) prilogom

565 . vremenskim prilozima: jučer Ge bila), danas (pada), sutra (će padati)

5 6 6 . Prilogom unutra, što znači: uđite!

Imenicom tišina, što znači: šutite!

5 6 7 . a) treba, mora, hoću b) modalni glagoli

5 6 8 . b) , c)

5 6 9 . Atributi : rani, naše, žute, moja

Apozicija: baka

5 7 0 . a) atribut, apozicija

b) samostalni : predikat, subjekt, objekt, priložne oznake

5 71. a) samostalne članove

5 72 . pridjev

5 7 3 . c) priopćajna svrha

Gramati&o ustrojstvo rečenice

a) predikat

b) nesamostalne članove

d) članjivost rečenice

574 . npr. dječak, učenik, sportaš, plivač, učitelj , liječnik itd.

5 7 5 . npr. čudakom, ravnateljem, iscjeliteljem, stvarateljem, predsjednikom itd.

5 7 6 . npr. duboka, dublje, najdublje (široka, šire, najšire itd.)

1 86

5 7 7 . a) prvi (drugi, treći itd.)

b) moja (tvoja, naša itd.)

c) daleko (blizu, podalje, ondje itd.)

5 7 8 . a) je najbolj i

b) starije je

5 7 9 . a) je pametan

c) najslađe je

b) s i sijed

5 80 . a) su se zatvorila, primakne, se ovlažiše

b) operite, ne očekuj , privikni se, ne bi došla

c) je pjesnik, je gotov, nije dug

5 8 1 . su došla, su se ispričala, je zakasnio

5 8 2 . a) će pozvati

b) pozvat će

5 8 3 . a) bih se nasmijala

b) lice - prvo; broj - jednina; način - kondicional prvi; vid - svršenost

5 84 . a) goriš

b) lice - drugo

broj - jednina

vrijeme - prezent

vid - nesvršenost

5 8 5 . c}, d)

5 8 6 . a) je sluga: osoba koja nekome služi, obavlja u kući uslužne poslove

b) je darovit: koji ima dara, urođenog smisla za nešto, koj i je talentiran

b) Subjekt

5 8 7 . a) Moji - tvoji c) Netko - nitko

b) Ovaj (taj) - onaj

5 8 8 . a) Stari - mladi

b) Bogati - siromašni

c) Pametni (razumni) - glupi (nerazumni)

5 8 9 . a) Jedan (dva, tri itd.)

b) Prvi (drugi, treći itd.)

590 . a) Kopati (orati, graditi, stvarati, učiti i sl.)

b) I (pa, te, ni, niti)

Oh (ej , joj i sl.)

1 87

5 9 1 . b) , d)

592 . b)

593 . a) Ti ispeci pa ti reci . c) Vi ne dirajte psa dok on spava.

b) Ja znam da ja ništa ne znam. d) Mi ne govorimo o lanjskom snijegu.

5 94 . b)

5 9 5 . c)

5 9 6 . a) ja, ona (iskrica) b) ona (iskrica)

5 9 7 . a) Neprestano puše vjetar. Za je prijedlog.

b) Priđi mi bliže. Cvijeće ćemo zaliti .

5 9 8 . a) ruže: imenica ženskog roda u nominativu množine

b) mirišu: 3 . lice množine prezenta, nesvršeni glagol

5 9 9 . a) mjesec

b) nebeski putnik mjesec

c) rod - muški

broj - jednina

padež - nominativ

600. a) gore

b) planine, uzvišeni dio Zemljine površine

c) snivaju

d) nisu budne, sanjaju

60 1 . a) nije pobrano c) nisu dovezeni

b) nije pokupljeno

602 . a) rasprodane b) rasprodani

603 . a) izravni objekti : vatru, oči b) neizravni objekti : vrani, ptici

604 . b)

605 . b)

606 . b)

607 . Popij sirup.

60 8 . a) U akuzativu. c) U negiranim rečenicama.

b) Nisam pio čaja.

609 . subjekti : ona, on

predikati: rekla je, je znala, će pomoći

objekti : ocu, joj

6 1 0 . a) zvezdi, tice, pere, magla, ja

b) te, te, nas, te

1 88

c) priložne oznake

6 1 1 . vodom, vodom - priložna oznaka sredstva

potocima i rijekama - priložna oznaka mjesta

prema morima i oceanima - priložna oznaka smjera

u posljednje vrijeme - priložna oznaka vremena

vrlo mnogo - priložna oznaka količine

6 1 2 . večeras - priložna oznaka vremena

tiho - priložna oznaka načina

ljubazno - priložna oznaka načina

nedavno - priložna oznaka vremena

mnogo - priložna oznaka količine

podalje - priložna oznaka mjesta

6 1 3 . unatoč (usprkos) buri (velikim valovima, uzburkanom moru)

6 1 4 . autobusom (vlakom, zrakoplovom i sl.)

6 1 5 . s Marijom, sa Zrinkom, sa Ksenijom; Sa (svima)

d) atribut

6 1 6 . a) božićne, novogodišnje, našem, SVJezeg, našoj , umjetne, dva, zelena, božićna

b) pridjevi: božićne, novogodišnje, svježeg, umjetne, zelena, božićna; zamjenice: našem, našoj broj : dva

6 1 7 . a)

6 1 8 . priložnu oznaku sredstva

6 1 9 . Lijepa riječ sva (svaka, gvozdena) vrata otvara.

620 . a) kratku b) hladan

62 1 . a) neki b) nekakav

622 . b)

623 . a)

624 . a) duboko more, morska vila

625 . svijeće od leda - ledene svijeće

kruh od kukuruza - kukuruzni kruh

kuglice od stakla - staklene kuglice

e) apozicija

c) duge

c) svako

b) dragocjenost tvoju, biser predragi

626 . Poznaješ li učenicu (studenticu, sportašicu itd.) Katarinu?

1 89

627 . Otok (Krk); kralja Zvonimira

62 8 . c)

629 . b)

6 3 0 . b)

63 l . čokolada Kraš, planet Zemlja, selo Mikanovci, hotel Gacka, kavana Mir, tržnica Dolac

6 3 2 . a) vrijedni, svojim, moj , svoj

b) prijatelj , vinogradar (u posljednjoj surečenici)

63 3 . a) morsken, jena lepa, morska, staremu, levega

b) zvezda, koralju

c) školjka, Morena, Črjenku, more

634 . a) mir, mjesečina, tišina, svjećica

c) lagunom, lUkom, gdjegdje

63 5 . predikat: bijaše dobar, bi oduzimala

subjekt: Đuro, samoća

atribut: neka

apozicija: učitelj

objekt: djeci, ga

priložna oznaka: uvijek, brzo

Rečenice prema sastaw

b) lebdi, dršće, pokrila, tumara

e) zlatna, tamna

6 3 6 . a) raščlanjena

b) neraščlanjena

c) raščlanjena

d) raščlanjena

6 3 7 . a) subjekt i predikat

b) npr. poslovni ljudi

c) npr. danas, zrakoplovima, na sve strane svijeta, udobno

Poslovni ljudi putuju danas udobno zrakoplovima na sve strane svijeta.

d) jednostavna proširena rečenica

63 8 . a) po bezličnim glagolima koj i npr. označuju prirodne pojave (verba meteorologica)

b) nepoznat je, nema ga; nije ga potrebno isticati

6 3 9 . Sviće.

640 . a), c), e)

64 1 . c)

642 . a) uvrštavanje

b) povezivanje

1 90

643 . a) I danju su nad našim glavama zvijezde, treba ih samo vidjeti . (I danju su nad našim glavama zvijezde : treba ih samo vidjeti . I danju su nad našim glavama zvijezde; treba ih samo vidjeti .)

b) I danju su nad našim glavama zvijezde i (pa, te, a, ali) treba ih samo vidjeti .

644 . a) povezivanjem

b) uvrštavanjem

c) uvrštavanjem

645 . Rastopite čokoladu, pjenušavo pomiješajte maslac s osam dekagrama šećera, umiješajte žutanjke i bademe, istucite snijeg od bjelanjaka s preostalim šećerom i dodajte ga oprezno čokoladnoj smjesi.

Nezavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske)

646 . a) nego b) ali

64 7 . sastavnost

648 . suprotstavljenost sadržaja

649 . a) Kiša pada danima, stoga očekujemo poplave.

b) Sav se snijeg otopio, samo ga na Sljemenu ima još malo.

6 5 0 . a - suprotna

te - sastavna

samo što - isključna

stoga - zaključna

6 5 1 . a) tri surečenice

b) ali - suprotni veznik

te - sastavni veznik

6 5 2 . prije nego

6 5 3 . b), c) , e)

654 . Niti čitam niti pišem. (Niti čitam, niti pišem.)

65 5 . Ni njemu ni njoj se ne putuje brodom u Dubrovnik.

6 5 6 . Ni snijega zimi, ni kiše ljeti .

6 5 7 . Niti ima snijega zimi, niti ima kiše ljeti.

6 5 8 . a)

6 5 9 . a) rastavna b) suprotna c) sastavna

660 . b)

66 1 . b)

Zavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske)

662 . a) iako, zavisnoj surečenici b) ali

1 91

663 . možete je bez ukrasnih ružica ostaviti u hladnjaku osam sati

664 . b) , e)

665 . koja brzo raste

666 . b )

667 . a) mjesna c) poredbena

b) poslj edična d) namjerna

6 6 8 . a) izrična c) odnosna

b) zavisno upitna

669 . a) načinska d) subj ektna

b) uzročna e) pogodbena

c) atributna

670 . a) subjektna d) poslj edična

b) obj ektna e) pogodbena

c) dopusna

67 1 . a) predikatna b) subj ektna c) atributna

6 72 . a) priložna oznaka uzroka

b) Predstava je odgođena jer je glavna glumica bolesna. (budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što)

673 . a) Nisam ustao iako sam to želio. (mada, makar, premda, unatoč tome što, i pored toga što, usprkos tome što itd.)

b) Govoriš - ne govoriš?

6 7 4. Kad dođe zima, šuma se prepušta snu.

675 . Naselja na obali bit će potopljena zbog dizanja razine mora.

676 . Govorio je da će se pomiriti.

677 . Rudari koji kopaju ugljen uvijek su u opasnosti .

6 7 8 . Učenici, koj i mnogo uče, malo spavaju.

679 . a), e)

680 . a) izjavna

b) izjavna

c) rečenica s upućivačkim riječima

d) izjavna

68 1 . c)

6 8 2 . a), d)

6 8 3 . a) mlijeko koje je svježe

b) Pronašao je izgubljena psića.

684 . a) Petar reče Ani da posluša svoga brata.

6 8 5 . c)

1 92

b) objektna rečenica

Ustrojstvo teksta

6 8 6 . a) na sreću b) modifikator c) na žalost

6 8 7 . a) dakle b) konektor c) zaključni

6 8 8 . vjerojatno

6 8 9 . modifikator

690 . priložna oznaka

69 1 . poslije (toga), nakon toga, iza toga, zatim

692 . Npr. : Pronađena je na otoku Krku. Pisana je glagolj icom.

693 . a) Sastoj i se od četiri rečenice.

b) Od dvije rečenice.

694 . a) Nema rečeničnih znakova.

Red riječi

695 . slobodni

696 . a)

697 . b)

6 9 8 . b)

699 . a), c), d)

700 . a) Tvoji planovi su veliki.

b) Neki učenici čitaju.

70 1 . a) Imam ja domovinu. S - O - P

b) Domovinu imam ja. O - P - S

702 . a) Kiša tiho pada.

703 . dvorani kobnoj , smrti krasne

704 . a) osnovni

b) obilj eženi

c) osnovni

c) Može .

b) sintaktostilistika

c) Dođi odmah ako možeš.

c) Domovinu ja imam. O - S - P

d) Imam domovinu ja. P - O - S

b) Lipe mirišu u šumarku.

d) obilj eženi

e) osnovni

f) obilj eženi

705 . b; Ako je u rečenici zanaglasnica li i još neke zanaglasnice, tada zanaglasnica li stoj i na prvom mjestu.

706 . a) te c) Te volim zauvijek.

b) na drugom d) Zanaglasnice ne mogu biti na prvom mjestu u rečenici.

1 93

707 . a) glagolska

b) dativ

c) akuzativ

d) Zamjenice u dativu dolaze ispred zamjenica u genitivu ili akuzativu.

70 8 . 3 . lice prezenta glagola biti, kraći oblik

709 . a) , c) , d)

7 1 O . Kada se cvjetovi amarilisa otvore, listove više ne treba prskati mekom i mlakom vodom.

Ćim cvjetovi počnu venuti, treba ih lagano odstraniti.

Rečenice su u inverziji .

7 1 1 . a) Najznačajnija softverska kuća na svijetu, Microsoft, traži programere za nove kompju­

torske igre.

b) Microsoft, najznačajnija softverska kuća na svijetu, traži programere za nove kom­

pjutorske igre.

7 1 2 . a) Donijela si mi, kako veli naša drevna pjesma, sunca u njedrima, a u rukama sjajne

mjesečine.

b) umetnut dio rečenice; suprotnost

7 1 3 . a) „Koliko j e sati?" upita Giga.

b) Marko odgovori: „Mislio sam da spavaš."

c) ,,Razmišljam o tvojem povratku", uzvrati Giga, „i uzrocima našeg sukoba."

7 1 4 . a) Jesi li čula, Fanny, zvijezde kako pjevaju?; rečenica je upitna

b) Oh, Bože, Bože moj , kako si lijepa, Fanny ! ; rečenica je usklična

c) On ne vidi ništa, ali osjeća oči, dva oka, dva topla oka. ; rečenica je izjavna

7 1 5 . točka sa zarezom (;)

7 1 6 . Rijeka Drava milenijska je granica, sastavnica, razdjelnica, most suradnje dviju država

i dvaju naroda - Hrvatske i Mađarske, Hrvata i Mađara.

7 1 7 . b)

7 1 8 . a)

7 1 9 . nizanje surečenica, usporednost

720 . Crtica se piše ispred riječi kojom je izrečeno nešto neočekivano, suprotno prvom dijelu

rečenice.

72 1 . - u dužini od desetak kilometara -

- stranu - prema tome . . .

722. a) Najslađe se smije tko se zadnji smije.

b) Tko se ujutro smijao, često uvečer plače.

723 . b)

724. b)

7 2 5 . a)

726 . a)

1 94

72 7 . Jenpot tak pitam mamo:

„Reči, mama,

kej je - mrak? !"

Veli ona:

„Tak i tak!

Tak i tak!

Zamazani to je zrak!"

72 8 . Ne žalite, ne tugujte za očima, lijepa Izabelo ! Čovjek vidi da ne vidi i žali što je vidio.

Kada hoću gledati, zatvaram oči kao i vi i gledam u tminu, u sebe.

729 . dvotočje (pojašnjavanje) ; zarezi (nizanje, usporednost; suprotnost, umetanje); crtica (odvajanje umetnutih dijelova pri posebnom isticanju umetnutosti); točke ( dovršenost

izjavnih rečenica)

Hrvatski jezik u 1 9. stoljeću

730 . Prethodio je razdoblju ilirizma. Djelo nije pravopis nego gramatika.

73 1 . b) , e)

732 . a) Vjekoslav Babukić c) Adolfo Veber Tkalčević

b) Antun Mažuranić

73 3 . c) Vjekoslav Babukić d) Antun Mažuranić

734 . b)

73 5 . d)

7 3 6 . Vjekoslav Babukić i Antun Mažuranić

7 3 7 . c)

73 8 . Fran Kurelac (Riječka filološka škola)

7 3 9 . Vatroslav Jagić

740. b)

74 1 . c)

742 . c)

743 . a)

744. b)

745 . a)

746 . b )

747 . b)

748 . b)

749. b)

1 95

4. RAZRED

Leksikologija

7 5 0 . semiologij i

75 1 . b) samo gramatičko značenje

7 5 2 . NE

7 5 3 . c) kod - pri

754 . b) osobna imena NE

7 5 5 . Babogredac - Babina Greda

Starigrađanin - Starigrad

Starograđanin - Stari Grad

sraslica - Starigrad

7 5 6 . grafijsku i pravopisnu, fonološku, morfološku i značenjsku (semantičku)

7 5 7 . DA, po tvorbenim elementima, prefiks i sufiks su iz dijalekta

7 5 8 . a) Beč b) Rim

7 5 9. kolokvijalizmi, žargonizmi vulgarizmi

760 . a) ojkonim (ekonim) b) oronim c) ojkonim (ekonim)

76 1 . etnografski dijalektizmi I Ne možemo.

762 . DA

763 . označitelj (izraz) - označenik (sadržaj) - predmet

označitelj i označenik (izraz i sadržaj)

764. c) računalo - sinonimija

765 . a) etnik (etnici) b) ktetik (ktetici)

766 . - prezimena nastala od očeva imena

767 . a) oblični homonim

768 . b) konotativno značenje

769 . antonimija

770 . društveni (nove pojave), individualni (u književnim djelima), puristički (da se zamijeni posuđenica)

77 1 . b) izjednače izrazi dvaju leksema različitih značenja

7 72. vreteno - h, pramalitje - a, lipost - a, jur - a, kubura - h

773 . To su homonimi, jer nijedno od tih dvaju značenja nije nastalo od onog drugog, tj. saonice nemaju nikakve značenjske veze s biljkom, a višeznačnost nastaje značenjskim proširivanjem

1 96

(izvedena mačenja). Osim toga bob u mačenju „saonice" je posuđenica. I treći razlog: u rječniku svaki leksem ima svoje mjesto kao natuknica, a višemačnice se objašnjavaju po jed­nom natuknicom i mačenja su omačena brojevima koliko ima mačenja ta riječ.

774 . a) netko d) skočiti e) često h) bistar i) hvala j) deseti

77 5 . a) riba - srdela c) tjedan - nedjelja e) umjetnost - kiparstvo

Esej i ogled su sinonimi kao književnoteorijski pojmovi, a sjever i jug su antonimi i ujedno kohiponimi hiperonima strane svijeta.

776 . a) vruć - hladan

777 . -ica, -ak, -čica, -ašce,

77 8 . c) nekrotizmi

779 . a) sinonimi b) homonimi c) antonimi

7 8 0 . Ana

7 8 1 . cm - garav b muzika - glazba

muk - tišina b kompjutor - računalo

klatno - njihalo b lančić - kolajna

netopir - šišmiš b razgovor - intervju

7 8 2 . a) barun b) škuda (stari novac)

7 8 3 . a) portugalskog jezika

784 . lancun (plahta) - leksički

nosek - tvorbeni

zvizda - fonološki

pripetavanje - izrazni

črv - fonološki

7 8 5 . balet, džez, disciplina, kultura, moda

7 8 6. razgovornom stilu

7 8 7 . b) hamburger c) šminka

b

b

a) singular - jednina d) štamparija - tiskara e) salveta - ubrus f) španga - ukosnica

7 8 8 . metonimija

789 . prezimena

790 . b) naplatiti

7 9 1 . opustiti - postati pust

opustiti - pustiti da slobodno visi

792 . b) bremza d) rajngla e) efikasan

793 . vrime, lita, Sta, svit

794 . hiperonim - cvijet kohiponimi - ljubičica, runolist

1 97

7 9 5 . Leksem dar ima dva značenja: predmet ili vrijednost koja se kome daje, poklon;

i prirodna sposobnost za što, talent. Ovo drugo značenje mogli bismo opisati i kao

izvedeno iz prvoga - npr. Božj i dar.

796 . dijalektizam vrsta

ča - leksički, jubav - fonološki, srića - fonološki, bevanda - etnografski

797 . a) cirkus b) mozaik c) mazurka

798 . izvor prezimena prezime

osobna imena Marković, lvančić, Stipišić

zanimanja Svirač, Bačvarić, Pisarević

nadimci Cmić, Picek

imena pokraj ina, zemalja i gradova Bosanac, Njemčević, Horvat, Pisarević

799 . a) reza, tekmi b) tutač, prevarancija c) fušu d) singerici

800 . žargonizmi

za treskati se

šljaga

kinta

nogač

škvadra

birc

falš

80 1 . a) tvorbom riječi

802 . dar - talent i

ljekarna - apoteka i

803 . b) historizam

804 . c) ojkonim

8 O 5 . Krema od ananasa

eponimi egzotizmi

marinizam votka

žilet papaj a

sendvič kanu

nikotin paelja

platonizam pončo

giljotina bendžo

aligator

laž - obmana b ime - naziv b

gramatika - slovnica i

dažd - kiša b

U 1 litru mlijeka staviti četiri žlice nekog sladora, kad zakuha dodati dva razmućena pudinga.

U mlaku smjesu umutiti maslac, 3 lista želatine, komadiće ananasa i sok od papaje. Uli­ti u čaše i ukrasiti šlagom.

egzotizmi: ananas i papaja

806. nada - Nada homonimija

1 98

nada - beznađe antonimija

nada - ufanje sinonimija

807 . d) elisa

8 0 8 . Leksem partija obrađen je tri puta kao natuknica svaka za sebe, znači da je to homonimija.

Partija 1 ima dva značenja, partija 2 ima 3 značenja, a partija 3 samo jedno značenje.

809 . b) Babin potok e) Crna mlaka

8 1 O . b) Svaki stil oblikuju dva čimbenika - čovjek i jezik.

8 1 1 . a) NE b) DA c) NE d) DA

8 1 2 . leksem denotativno konotativno

puž životinja spor čovjek

zec životinja brz čovjek; plašljiv čovjek

8 1 3 . c) na

8 1 4 . sinonimski niz; žargonu, dijalektizmima

8 1 5 . stari, pošiziti, nogiraju, sprašiti, fućka, senilac, pumpa, smunđam, šiza.

8 1 6. b) čovjek - hiperonim ostalim trima riječima

8 1 7 . a) antonimija b) sinonimija

8 1 8 . banka - internacionalizam

boršč - egzotizam

kvisling - eponim

viza - internacionalizam

džihad - egzotizam

Ne mogu.

8 1 9. etnonimi

820. NE

82 1 . NE, to su kontekstualni antonimi.

822. d) leksem; sinonimski niz

823 . arhaizmima

824. DA; dijalektizmima

c) homonimija

8 2 5 . politika-, majstor-, komšija - susjed, sorta - vrsta,

printer - pisač, opozicija - oporba

826. NE, proizvoljnost ili arbitrarnost

827. a) pisati - napisati

828 . posuđivanjem, tvorbom riječi, glasovnim promjenama, udaljavanjem značenja istog leksema

1 99

829 . NE, jezični znak može imati i dvije riječi, npr. divlja svinja, slobodan pad i sl. Jer je u

tim slučajevima predmet označen izrazom koji ima dvije riječi.

8 3 0 . eto, li; 1 0

8 3 1 . fonološki arhaizam

8 3 2 . NE

8 3 3 . a) plav - modar, sinj c) godina - ljeto

b) autor - pisac, stvaralac i sl. d) cm - garav

8 3 4 . a) a b) h c ) a d) h e) a

8 3 5 . doli - gori, car - rob

8 3 6 . leksiku na prijelazu

8 3 7 . lokalizmi

8 3 8 . administrativni

knj iževno-umjetnički

8 3 9 . b ) pončo

840 . DA

84 1 . pašticada - talijanski; pašteta - talijanski; pasoš - njemački;

patlidžan - orijentalni jezici, pat - talijanski

- pasoš - putovnica

- to su egzotizmi ili intemacionalizmi (pat)

842. b) koje se ni poslije prilagodbe ne uklapaju potpuno u hrvatski standardni jezik

843 . jezično čistunstvo

844. osobna imena, nadimke i prezimena

845 . a) ekonim, b) oronim c) ekonim

846 . izvor

osobno ime

nadimak

zanimanje

mjesto, pokrajina

prezimena

Franjić, Živković, Marinković

Klepo

Kovač, Kuharić

Bosanac

d) oronim

84 7 . ruža - trnje; antonimski odnos; ne; kontekstualni antonimi.

8 4 8 . DA

849. NE

8 5 0 . egzotizmi

8 5 1 . leksički, semantički (značenjski), tvorbeni, fonološki, etnografski

200

8 5 2 . U hrvatskom jeziku imenice se pišu malim slovom, a u njemačkom velikim.

8 5 3 . b) To j e strašno dobro.

854 . b ) termini, stručni nazivi

8 5 5 . grčki češki

polj ski mađarski

francuski španjolski

8 5 6 . a) ktetik b) etnik c) ktetik

8 5 7 . Mogu.

8 5 8 . homonimi, oblični

8 5 9 . frazeologija, tvorba riječi, onomastika, leksikografija, terminologija

860. a) sarce d) horugva

Arhaizmi mogu imati sinonime u standardnom jeziku jer su oni zastarjeli, promijenili se na neki način zbog unutarjezičnih razloga, ali historizmi su nestali iz jezika kada se iz

izvanjezične zbilje „povukao" predmet ili pojava koju su označavali. Škuda je škuda, i

jednostavno je ne možemo zamijeniti bliskoznačnim leksemom.

86 1 . c) Boljelo ga je nepce.

862 . denotativno - biti mokar

konotativno - biti loše volje

863 . a) b b) i c) b d) i

864 . a) raznokorijenski

d) raznokorijenski

b) tvorbeni (istokorijenski)

865 . a) oblični (morfološki) b) leksički c) leksički

866 . pravopisna, pravogovoma, gramatička, stilistička, leksička

8 6 7 . a) zastarjelice d) oživljenice

b) pomodnice e) novotvorenice

8 6 8 . Horvat

869 . b) quid

870 . a) tvorbeni b) leksički c) fonološki

87 1 . d) nikotin

8 7 2 . a) portret b) autor

873 . onomastici

874 . a) Jakin e) Mleci

875 . a) homografi b) homofoni c) homografi

c) raznokorijenski

d) homografi

201

8 7 6 . a) historizam b) arhaizam c) arhaizam d) arhaizam

8 7 7 . b) egzotizme c) eponime

8 7 8 . grafijski arhaizam

879. makadam - vrsta ceste s nasutim mrvljenim kamenom; po imenu škotskog inženjera McAdama

8 8 0 . leksem denotativno značenje

obraz

ovca

riba

8 8 1 . hipemonim - životinja

kohiponimi - žirafa, žuna

8 8 2 . b) homofoni

dio lica

životinja

životinja

883 . a) plovilo b) biblioteka

884 . a) DA b) DA c) NE

c) plav

8 8 5 . okamenjena metafora ili leksikalizirana metafora

8 8 6 . b) straga - odzada

8 8 7 . DA

8 8 8 . b) izjednače 1zraz1 dvaju leksema različitih značenja

8 8 9 . a)

890 . a) osnovno (glavno) znacenJe

b) izvedeno (sporedno) značenje

- metonimija

konotativno značenje

čast, poštenje, ponos

netko glup

ženska osoba, zgodna

8 9 1 . Osnovno značenje leksema brod jest plovilo na razne pogone, ali prvotno ili

ishodišno značenje tog leksema bilo je „plitko mjesto na rijeci gdje se moglo prijeći na

drugu stranu". To je ostalo vidlj ivo i danas u nazivima mjesta: Brod na Kupi, Slavonski

Brod.

892 . denotativno i konotativno značenje

893 . antroponomastika I toponomastika

894 . b) imenice c) glagoli e) pridjevi

895 . a) metonimija b) metafora c) metafora

896 . bliskoznačnice istoznačnice

897 . a) muško - žensko

8 9 8 . strašno dobro, užasno lijepo, mladi starac i sl.

202

899 . a) homofoni b) homografi c) homografi

900 . panorama - višeznačnica

padobranac - višeznačnica

90 1 . sadržaj jezičnog znaka

902. NE

pamtlj iv - jednoznačnica

paprenjača - jednoznačnica

903 . leksem denotativno značenje konotativno

kuga bolest dosadan, užasan

značenje

čovjek

gnj ida j aj ašce uši čovjek bez karaktera, gad

labud ptica

904. leksem sinonim

djevojka mačka, riba, cura

jednina singular

hladno mrzio, ledeno

905 . b) homonimi

906 . mješte ((u)mjesto) - fonološki

muka (brašno) - izrazni

stražnik (stražar) - tvorbeni

suhor (suhoća) - tvorbeni

voljan (slobodan) - sadržajni

jedovito (otrovno) - sadržajni

907 . c) nemoć (bolest)

908 . izvanjezični i unutarjezični razlozi

909 . administrativni stil

znanstveni stil

9 1 0. - fiksirati, stepati (vrsta plesa), ranč, konjak

netko elegantan, netko bijel, netko duga vrata

antonim

mladić

množina

vruće, toplo, vrelo

9 1 1 . b) posuđenice koje su opći pojmovi nastali od vlastitog imena

Tvorba riječi

9 1 2 . krojač - sufiksalna

potporučnik - prefiksalna

203

najbolj i - prefiksalna

uzglavlje - prefiksalno-sufiksalna

cjevovod - slaganje

9 1 3 . a) izvedenice, b) složenice, c) izvedenice

9 1 4 . b) crvenac (vrsta luka), c) bistrica (voda), e) blatan (pridjev)

9 1 5 . - spojnik, treba biti -o-

9 1 6 . -ke, -nji , -ki

9 1 7 . b) izvedenica

9 1 8 . -ač, -aš, -ist, -nik, -telj ; tvorbena istoznačnost ili sinonimija; vršitelj radnje

9 1 9 . a) slaganje b) srastanje c ) složeno-sufiksalna tvorba

920 . a) jedan b) dva c) j edan

92 1 . DA

922 . a) složenica b) izvedenica c) izvedenica d) složenica

923 . NE

924 . -iv -ljiv -at -it -evit

92 5 . nemotivirani leksem motivirani leksemi

1 . para parnjača, parnjačin, parni, parica, parobrod

2. parnica parničenje, parnički, parničarov, parničarka, parničiti se

926. a) izvedenica

927 . plakati - nt.

bakalarski - t.

tvor - nt.

92 8 . imenice

pridjevi

prilozi

bakalar - nt.

bakar - nt.

tvorben t.

-anje, -ač

-an, -ki, -evan

-ice, -ki

929. prefiksalna

olako

namočiti

slijepiti

pradjed

prevelik

oslijepiti

204

plakaonica - t.

pčela - nt.

sufiksalna

prijatelj stvo

ludovati

krilat

kuhača

prefiksalno-sufiksalna

bezemljaš

nadlaktica

bezimen

930. nemotivirani motivirani leksemi

plah plahost, plahovit, plahovati, plahovitost, plahovanje

plahta plahtica, plahtin, plahtetina

93 1 . kavijar

Ostale su riječi u tvorbenoj vezi, dakle imaju izraznu i sadržajnu vezu.

9 3 2 . križarski - izvedenica

debelokožac - složenica

nobelovac - izvedenica

udavača - izvedenica

93 3 . udesno - jedan podvodan - dva simfoničar - jedan parobrod - dva

93 4 . složenicama, složeno-sufiksalna

9 3 5 . hlad - netvorbena

kuća - netvorbena

trešnja - tvorbena

9 3 6 . prilozi ; od pridjeva; preobrazba ili konverzija

93 7 . - granica između tvorbenih sastavnica

93 8 . DA

9 3 9 . glagoli - prefiksalna; imenice - sufiksalna

940. mirnodopski - složeno-sufiksalna

brodovlasnik - slaganje

dokoljenica - prefiksalno-sufiksalna

ovčar - tvorbena

94 1 . c) -lija To je posuđeni sufiks, turskoga je podrijetla i stilski je obilježen.

942 . -ac, -anac, -anin, -čanin

943 . kozji - sufiksalna

944 . Mogu.

945 . obećati - obećavati

klizati - kliznuti

kucati - kucnuti

pasti - padati

946 . NE

prebogat - prefik.salna

imperfektivizacij a

perfektivizacij a

perfektivizacija

imperfektivizacija

nevješt - prefiksalna

94 7 . plakat Ostale su riječi u tvorbenoj vezi, izraznoj i sadržajnoj , a riječ plakat ima s osta­lim riječima samo izraznu vezu.

948 . c) -ast

949 . mravinjak - sufik.salna

podvodan - prefiksalno-sufiksalna

potpredsjednik - prefiksalna

sjedećke - sufiksalna

9 5 0 . - pravobraniteljski a) izvedenica, a pravobranitelj je b) složenica

95 1 . Ne mogu.

205

952 . d ) -ana

9 5 3 . a) plesačica - ž. b) lutalica - m./ž. c) nogometaš - m.

d) trčkaralo m./ž. e) plavuša - ž. f) krivac - m./ž.

954 . b ) grom, gromada d) okupacija, okupati e) čajna, očajna

9 5 5 . Mogu. Mukati, šuškati, hukati, cijukati . . .

Povijest jezika

956. d) lvan Broz

9 5 7 . Mate Ujević

9 5 8 . Stavko Pavešić, Ljudevit Jonke

9 5 9 . b) 1 95 2 .

960 . b) Dizionario Ardelija Della Belle c) Gazophylacium Ivana Belostenca

9 6 1 . b) Liber de simp/icibus

962 . d) Stjepko Težak

963 . Vladimir Anić

964 . d) F. Vrančić, Dictionarium

965 . Babić, Finka, Moguš, Anić, Silić, Boranić

966 . l a, 2d, 3c, 4b

967 . Težak-Babić, Pregled gramatike hrvatskoga jezika

Priručna gramatika hrvatskog književnog jezika, skupina autora

968 . c) 1 967 .

969 . b) Hrvatsko-talijansko-latinski rječnik Joakima Stullija

Leksikografija

970. odostražni rječnik ili odostražnik

97 1 . gramatička, stilistička, etimološka, normativna

206

natuknica gramatička etimološka stilistička odrednica

odrednica odrednica

čokolada im. ž. r. (meks. šp. chocolate) knjiž. jez. ekspr. poslastica, obično u pločama, od kakaove mase i raznih dodataka 2. napitak od čokolade 3 . žarg. fam. onaj koj i je sladak, drag, m10 stilistička odrednica

tri definicije

972. dolaziti ljestve pri lijep prst

d) nalij em

Zato što nije u kanonskom obliku, a to je infinitiv za glagole.

973 . gledajući, dobra, nebom, igrači

974. c) Po opsegu se jezični riječnici dijele na terminološke i priručne.

975 . natuknica gramatička o. definicija

objed im. m. r. , glavni obrok u danu, po običaju u sredini dana; ručak

976 . natuknica gramatička o. stilistička o.

koplje im. s. r. , 1 . pov. etn. dugo i zašiljeno oružje za borbu ili lov kojim se bode udarom ili bacanjem, 2. sport. disciplina lake atletike, 3 . motka, stijeg za zastavu stilistička o.

tri definicije

977 . a) ali c) ljubav e) lijep

97 8 . leksikografska jedinica

979 . natuknica etimološka o.

aorist grč. (aoristos - neomeđen, bez roka) gram. prošlo svršeno vrijeme

gramatička odrednica definicija

980 . b) 250 000

9 8 1 . natuknica, odrednice, definicija

Frazeologija

982 . NE

983 . frazemska sraslica; nemaju

984 . a) jednoj sastavnici

9 8 5 . b) zamijeniti jednakovrijednim frazemom

9 8 6 . doći na zelenu granu, stajati (nekoga) glave, pasti s neba, tko visoko leti, nisko pada, po­piti krv na slamku.

9 8 7 . antonimijski parovi : leti - pada visoko - nisko

a) po podrijetlu: raznokorijenski raznokorij enski

b) po naravi znač. opreke: binarni stupnjeviti

9 8 8 . a) Držala se kao pokisla kokoš. - priložna oznaka

b) Takav posao je kula od karata. - imenski predikat

c) Glava u torbi njegov je životni stil. - subjekt

9 8 9 . dati petama vjetra, niz vjetar, vjetar u leda i sl.

990 . frazem; predikat

99 1 . hladan kao špricer, hladan kao led

992 . pri ložna

207

993 . živjeti na visokoj nozi, biti na ratnoj nozi, biti jednom nogom u grobu,

dočekati se na noge, ustati na lijevu nogu . . .

994. (Nosio je) glavu u torbi, kao muha bez glave

995 . Tko rano rani, dvije sreće grabi, put pod noge.

- šutnem put da mi ne smeta

- ustanem rano i prebacim grablje preko ramena

996. frazem sintagma put po noge

frazem rečenica Tko rano rani, dvije sreće grabi.

(podjela) (frazem)

997. Grabi nema tvorbenu vezu s riječima grabljati i grab, jer postoji samo izrazna veza, a ne i sadržajna. Grabiti znači brzo, pohlepno nešto uzimati, a grabljati - grabljama kupiti nešto (sijeno).

998. b) Judin poljubac

999. živjeti na kruhu i vodi, biti kao crkveni miš

1 000. DA

1 00 1 . Morgenstund bat Gold im Mund. - Tko rano rani, dvije sreće grabi.

208

The early bird catches the worm. - Tko rano rani, dvije sreće grabi.

You get what you pay for. - Koliko para, toliko muzike.

Man soli Perlen nicht vor die Zane werfen. - Bacati bisere pred svinje.

Grafički urednik ŽELJKO BRNETIĆ

Korektorica BOŽENA PAVIČIĆ

Kompjutorski prijelom -- - Zagreb

Tisak GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o., Zagreb

Tisak dovršen u svibnju 2009.