Kasno carstvo Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeđi

Vojnički carevi • 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu • 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva – kaos i grananski ratovi – propadanje države u svim vidovima • vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) – izmjenjuju se kao carevi – grananski ratovi careva i protucareva po cijeloj državi • u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih protucarevi ili njihova vlastita vojska • povremeni raspad države na nezavisne dijelove – pojedine provincije ili više njih – 262. – 272. g.: palmirska država – Zenobija i Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala Bliski istok, Egipat i Malu Aziju • raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi – prodiru duboko u državu – limes zapušten i u rasulu – anarhija i opći kaos • Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g. područje s desne obale Rajne – tek Dioklecijan ponovno uspostavlja čvrsti limes na Rajni • od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava – s brodovima prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke • Trajan Decije (249. – 251. g.) – ronen kod Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpima u Dobrudži (SI Bugarska) • 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote kod Naisa – protjerao ih s Balkana • za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2. g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. – Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog poraza kod Placentije • Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije • uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu – sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st. • visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i razaranje u ratovima – propadanje obrta i trgovine – osiromašenje stanovništva • visoka inflacija u državi – obezvrjenivanje novca – pojava naturalne razmjene • sve više kršćana u državi – protivljenje carskom kultu – novi progoni kršćana pod Trajanom Decijem • od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički, Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i stabilizacija države • nakon Karove smrti – Numerijan i Karin proglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu – Numerijan uskoro ubijen na istoku

Dioklecijan na vlasti • Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji – izabiru Diokla (Diocles) za novog cara – uzima latinizirano ime Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus) • 285. g. pobjenuje Karina na rijeci Margus – ostaje jedini car u državi – završetak gran. ratova i razdoblja vojničkih careva • Dioklecijan se prihvaća srenivanja stanja u državi – imenuje prijatelja Maksimijana 285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva • odlazi na istok – urenivanje stanja u Siriji i na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za kralja Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu

1

• 286. g. Maksimijan se proglašava Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka – obojica ratuju protiv Alamana na desnoj obali Rajne • Maksimijan sam srenuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji • Dioklecijan se vraća na istok – usput pobjenuje Sarmate na Dunavu • 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan – Herculius

Dioklecijan – uspostava tetrarhije • 293. g. – uspostava tetrarhije: – Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu) – Konstancije Klor (Cezar) u Trieru – Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije (Cezar) u Solunu • Dioklecijan 294. i 295. g. pobjenuje iznova Sarmate – gradi novi sustav utvrda na lijevoj obali Dunava – nasuprot već postojećim vojnim logorima kao mostobrane – Ripa Sarmatica • 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima – Narzes protjeruje Tiridata III.i pobjenuje Galerija • Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon – 299. g. sklopljen mir: Rim dobiva nova područja izmenu Eufrata Tigrisa – Tiridat III. vraćen na prijestolje u Armeniji • Dioklecijan u Egiptu pobjenuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i Ahila 297/298. g.

Dioklecijanove reforme • Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje kao obnovitelje države • nestanak zadnjih tradicija republike i principata – purpurna odjeća cara i zlatna kruna – orijentalni način štovanja: proskineza • Rim gubi značaj kao glavni grad države – senat postaje gradsku organ uprave u Rimu – Italija postaje jedna od provincija • teritorijalna reogranizacija države – 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae) – 13 dijeceza – 116 provincija • smanjenje provincija radi bolje kontrole nad činovništvom u njima – odvajanje civilne (vicarii i praesides) od vojne uprave (duces)u provincijama • reforma grananskog pravnog sustava – kraj klasičnog perioda rimskog prava • kodifikaciju carskih konstitucija – dva pravnika porijeklom s istoka – Gregorianus (Codex Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus 295. g.) • reforma vojske – povećanje broja vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za njegove vladavine • 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste na 1:15 • konjaništvo – osnova vojske – bolja pokretljivost – oklopljeni konjanici i konjanici-strijelci – većinu vojske čine barbari (ponajviše Germani) • gospodarstvo u službi vojske – zabrana napuštanja pojedinih zanimanja – obavezno nasljenivanje • znatno pojednostavljenje poreznog sustava – capita i iuga: po glavi i po zemlji • monetarna reforma 293. g. – pokušaj obuzdavanja inflacije – uvonenje novih novčanih nominala • neuspjeh novog sustava – 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom – devalvacija • Dioklecijan odredio najviše cijene pojedinih proizvoda u cijeloj državi – maksimizacija cijena – edikt De pretiis – vrlo štetna odluka za slobodno tržište

2

Kraj Dioklecijanove vladavine • zalagao se za povratak starorimskih tradicija – progoni istočnjačke kultove – uključivo i kršćane od 299. g. • 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni kršćana -nastanak kršćanskih mučenika • Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz Ravenne – vraća se u Nikomediju • abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. – Maksimijan se takoner povlači na imanja u Kampaniji • zapad: Konstancije Klor (August) – Sever (Cezar) • istok: Galerije (August) – Maksimin Daja (Cezar) • Dikolecijanova ostavština – apsolutna monarhija – tetrarhija – definitivni kraj principata – uvod u novi sistem koji će se razviti za Konstantina: dominat

Konstantinov uspon • 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin novi August – proglašen od britanskih legija • u Rimu – Augustom proglašen Maksencije – Maksimijanov sin • Sever – isprva takoner želi postati August – odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga pogubljuje • 308. g. – sastanak careva u Karnuntu – zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar) – istok: Galerije (August), Maksimin Daja (Cezar) • Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji ga daje pogubiti 310. g. • 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije ukida edikt o progonu kršćana • 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija – bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hoc signo vinces – poraženi Maksencije se utapa u Tiberu • Konstantin podiže na forumu svoj kip s križem – znak pobjede – izjednačava kršćanstvo sa starim vjerovanjima koja ne dira – zadržava titulu Pontifex Maximus

Konstantin i Licinije • 313. g. Milano – Konstantinov edikt o vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane: početak povezivanja države i crkve • Licinije u savezništvu s Konstantinom – uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje istočni August • 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija – bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen sporazum – iliričke provincije prelaze pod Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti na istoku • Konstantin – brani limes od Germana i Sarmata – Licinije na istoku vodi protukršćansku politiku – novi sukob s Konstantinom • 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola – Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g. • Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu • proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. – Konstans 333. g.

3

Konstantinove reforme • centralizacija uprave i vlasti – težnja k apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje senata • zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo – tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna, središnja • strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake 5. godine • nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji Bizancij) – 330. g. – strateški položaj – simbolika novog kršćanskog Rima – zabranjeni stari kultovi – gradnja brojnih crkava – unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat, Kapitol, besplatna opskrba žitom • Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog ustroja države – upravu u njima drže 4 senatska prefekta – vojna i civilna vlast • car postaje Kristov zastupnik – gospodar države i crkve – dominat (dominus) – apsolutni vladar – zadržana poganska božanska obilježja vladara – orijentalni dvorski ceremonijal • 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjenuje Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca

Konstantinovi nasljednici • 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji – sahranjen u Konstantinopolu • vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II., Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje njihov menusobni sukob • Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje • 340. – 350. g. – Konstans na zapadu – Konstancije II. na istoku – stalni napadi Germana, Sarmata i Perzijanaca • 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa • 351. g. Konstancije II. poražava Magnencija kod Murse i 353. g. u južnoj Galiji – samoubojstvo Magnencija – Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g. • car postaje Julijan – Konstancijev nećak – pobornik neoplatonizma i stare rimske religije • nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363. u borbi sa Sasanidima • 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijan umire 364. g.

Valentinijan i Valent • vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih zapovjednika za Auguste • Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu – Flavije Valent (364. – 378.) na istoku • Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier • 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car • 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta iza Drave • Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadače i uspostaviti limes • Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin Gracijan • Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna – pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000 • uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad • Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne može pomoći Valentu • Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

4

Teodozije i protivnici • Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na istoku • Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u sastav rimske vojske • novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, oslobonenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice • Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391. g. proglašava kršćanstvo državnom religijom • na zapadu – Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama – pobuna protiv Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma • germanske čete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g. • Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscije i Petovija – zarobljen kod Akvileje • Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogasta poražava i Maksimovog sina Viktora • 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogast proglašava Eugenija carem na zapadu – Teodozije ga ne priznaje

Podjela Carstva • 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus) u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i Arbogasta • Teodozije ostaje jedini car – prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – na dvije upravne cjeline iste države – nije mislio na podjelu na dvije države • dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi – istok: Arkadije (Konstantinopol) – zapad: Honorije (Milano, Ravenna) • imenuje regente – na istoku prefekt Rufin – uskoro zamijenjen Eutorpijem – njega nasljenuje Got Gainas (magister militum) – regent na zapadu: Vandal Stilihon (magister militum) • na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima – u Carigradu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima – sve veći raskol izmenu Istoka i Zapada

Dalmacija i Panonija u 3. st. • 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju • Trajan Decije (249. – 251. g.) – ronen u Sirmiju – poginuo u borbi s Gotima • 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt Ingenua • Galijen i protucar Regalijan takoner ratuju u Panoniji za prijestolje • oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u Sisku • Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – ronen u Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i protjerao ih s Balkana • Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271. napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i Trakije • Prob (276. – 282. g.) – takoner iz Sirmija – srenuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale s Dunava – ubijen u Sirmiju • ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283. g.) pobjenuje Sarmate u Panoniji • nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj poziciji – Carstvo u lošem stanju • 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem Galijen

5

Dioklecijanovo razdoblje • Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g. – ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata • 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij postaje jedno od carskih sjedišta – Galerije provodi Dioklecijanove reforme u Panoniji – modernizacija limesa, vojne i civilne reforme, podjela provincija • 295. god. nova podjela provincija • podjela iliričkih provincija: – Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria – Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia) – Donja Panonija: Pannonia Valeria (Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda (Sirmium) – Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i Prevalitana – Praevalis (Skodra) • sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika – 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji Zapadni Ilirik – podrenena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba) • Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu – spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo doba), kasniji Istočni Ilirik

Dioklecijanovo razdoblje • 299. – 311. g. – Galerije pobjenuje Sarmate tri puta na dunavskom limesu – stabilno stanje u Panonijama • 303 – 306. g. – progoni kršćana u Dalmaciji i Panonijama • mučenici: – Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv. Anastazije – Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u Savariji – Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat, petorica klesara (bačeni u olovnim sanducima u rijeku) – Cibale: Sv. Polion • Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palaču kod Salone – današnji Split • povlači se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g. – živi ondje do svoje smrti 311. g.

Dalmacija i Panonije u 4. st. • 308. g. – Licinije kao novi August dobiva pod upravu Ilirik na sastanku careva u Karnuntu • 314. god. – bitka izmenu Licinija i Konstantina kod Cibala – pobjeda Konstantina – iliričke provincije postaju dio zapadnog dijela države – Sirmij postaje Konstantinovo sjedište • 322. g. – značajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji – urenenje limesa – gotski napadi na Dunavu • poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji – razvoj crkvene organizacije u Dalmaciji i Panoniji • biskupska središta u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader, Skardona, Epidaur, Bistue Nova – nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st. (Salona) • biskupska središta u južnoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane – sirmijska biskupija postaje metropolija • 351. g. – sukob Konstancija II. i protucara Magnencija – Konstancijeva pobjeda kod Murse – Magnencije izvršava samoubojstvo • nakon 351. g. – Konstancije II. često boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno ratuje protiv Kvada i Sarmata – proglašava arijanstvo službenom religijom • 361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij • 365. g. – susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju – dogovor oko rata s barbarima

6

• 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta južno od Drave –velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji • Valentinijan ponovno dogranuje utvrnenja na panonskom limesu – promatračnice i zidovi • 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u Sirmiju • 378. g. – nakon Valentovog poraza i pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti pustoše Meziju i Panoniju • 379. g.: Teodozije proglašen carem u Sirmiju • novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, oslobonenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice • 388. g. Teodozije pobjenuje uzurpatora Maksima – kod Siscije uz pomoć hunskih federata – kod Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana • 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija i sve četiri Panonije ulaze u zapadni dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog Ilirika – Prevalitana postaje dio Istočnog carstva • 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju – zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militum za Ilirik

Gradovi u iliričkim provincijama • gradovi u provincijama – kolonije i municipiji – različit stupanj grananskih prava • kolonije – naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana – puno granansko pravo • municipiji – djelomično granansko pravo – obično naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovništva koje je dobilo lokalnu samoupravu • lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži stupanj samouprave • gradovi – nositelji romanizacije – centri političkog života, društvenog i gospodarskog razvoja • uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru na dva konzula – mandat od 1 godine – bira ih općinsko vijeće • dva edila: javna sigurnost • kvestori: financijski poslovi • općinsko vijeće(Ordo decurionum)– vijećnici birani prema imovini (cenzusu) – biraju ih duoviri quinquenales • kolonije na Jadranu: – Martia Iulia Salona i Narona – za Cezara – Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr. – Iader i Epidaurum – za Augusta – Colonia Iulia Parentium – za Tiberija – Colonia Claudia Aequum – za Klaudija – veteranska kolonija – prva u unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja) • kolonije u Panoniji: – Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium – za Vespazijana – Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana – Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija Severa ili Karakale • municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria (Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria) • municipiji u Panoniji: Andautonia (Ščitarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum – Daruvar), Iovia Botivo (Ludbreg) • u gradovima – javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove • bedemi – važni za sigurnost grada – služe i kao dokaz prestiža grada – javna financiranje – često financirani od careva ili viših dužnosnika – dio grada ostaje izvan bedema: predgrana

7

• vodovodi i cisterne – javni objekti – dokaz civilizacijske razine • teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu – kod ovih objekata česte carske donacije • terme (kupališta) – javna mjesta – važna za društveni život – često donirana od bogatih pojedinaca • bazilike i kurije – javna izgradnja – ponekad i privatna donacija • hramovi – javna i privatna izgradnja – sačuvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split • Salona i Sirmij – dva najvećai najrazvijenija grada na našem povijesnom prostoru • u Sirmiju kasnije sagranena carska palača i hipodrom – kraj Salone sagranena Dioklecijanova palača – oba grada dobivaju carski značaj • Salona – sjedište provincije Dalmacije – prije i Ilirika • uz sjedište provincije važni i konventi – sudbeno-upravna središta – namjesnik provincije u odrenene dane u pretoriju svakog konventa vrši sudovanje • u Dalmaciji – tri konventa: – za Liburniju i Japode: Skardona – za središnji dio Dalmacije – Salona – za južni dio – Narona • Siscija postaje važan centar u kasnoj antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca – osnovana za Galijena oko 265. g. – traje do vladavine Arkadija (395. – 408. g.) • Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351. g. do Arkadija

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama • ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i državnih interesa – omogućuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odredištu – strateški značaj • uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo održavanje – mnogi dokazi govore o tome – miljokazi raznih careva na istom pravcu • Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji i Panoniji • važni prometni pravci: – Akvileja – Nauport – Emona – Celeja – Petovij – Savarija – Karnunt – Petovij – Akva Viva – Mursa – Cibale-Sirmij – Singidun – Nais – Serdika – Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene) – Konstantinopol – cesta uz dunavski limes – od Vindobone nizvodno uz Dunav – Karnunt – Petovij – Akva Viva – Andautonija – Siscija – Salona – Emona – Neviodun – Siscija – Servicij – Marsonija – Cibale – Sirmij – Akvileja – Parencij – Pola – Albona – Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija – Senija – Arupij – Burnum – Salona – Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – Via Egnatia – Solun • izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća zasluga upravitelja provincije Publija Kornelija Dolabele (14. – 20. g.) • Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5 glavnih pravaca: – Salona – Tragurij – Danilo (Rider) – Skardona – Jader – Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jader ili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i Sisku

8

– Salona – Ekvum – Salvij – Servicij (Bosanska Gradiška) – Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno) – Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij – Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona – Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia • osim cestovnih prometnih pravaca – velika važnost rijeke • Krka: plovidba do Skardone i Burnuma – Neretva: do Narone • panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) – Ljubljanica – Sava – Dunav • važne luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij • ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

Gospodarski život • gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti u obje provincije – gradsko obrtništvo i manufakture • obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije (collegii): – collegium fabrum – kovači – collegium fabrum Veneris – zlatari – collegium dendroforum – tesari – collegium lapidariorum – klesari Rimski kovač – collegium aeneatorum – glazbenici – collegium purpurariorum – bojadiseri purpurom – collegium naviculariorum – lanari (u Sisku) • trgovina – unutarnja i vanjska • vanjska trgovina – izvan Carstva – samo na odrenenim mjestima na limesu • zabrana izvoza van Carstva za oružje, željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato • za svaki uvoz u provinciju se plaća carina – portorium – u iliričkim provincijama 2,5 • rudarstvo – važan izvor državnih prihoda • vanenje metala – na potezu od današnje Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja do Srebrenice i rijeke Drine • rudarstvo – jaka predrimska tradicija – ilirska i ponajviše keltska • zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa, Fojnice i Lašve • srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica – cesta od Salone do Argentarije: Via Argentaria • srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji • olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH) • željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija, Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš • rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u službi sisačkih radionica za obradu željeza – oružje i orune za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu • kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač (Splitska, Škrip), Čiovo, Medvednica, Fruška Gora • kamena sol: Ad Salinas (Tuzla) • poljoprivreda – napredak pod rimskom vlašću: uvonenje novih kultura – bolja obrada zemlje – veći prinosi • villae rusticae – osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na Brijunima postoje i velike latifundije – neke vj. u carskom vlasništvu • jadranska obala – mediteranske kulture – ponajviše masline i vinova loza – ove kulture uvedene kod nas od grčkih kolonista – širenje na veće površine uz obalu • Panonija – oranice, pašnjaci i šume – krčenje šuma radi dobivanja obradivih površina • u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika carska imanja – car Prob sadi vinovu lozu na Sirmij • dinarski planinski prostor – zadržavanje tradicionalnog transhumantnog stočarstva

9

Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji • s rimskom državom – prodor rimskog državnog kulta – posebno u gradskim sredinama naseljenim italskim doseljenicima • kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva • povezivanje i identifikacija starih božanstava s novim rimskim • antički Silvan identificiran s sličnim domaćim božanstvom – božanstvo voda i izvora Bind izjednačen s Neptunom • nastavak štovanja starih riječnih božanstava – Savus, Dravus, Danuvius • pojava istočnjačkih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis • prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji potkraj 1. st. – pojedinačne općine • u drugoj polovici 3. st. – osnutak salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Venancija (prvi salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju – oko 257. g.

10