Author
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
1.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Izabrana pitanja iz liturgike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20 P + 10 V
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa suvremenim i aktualnim pitanjima na polju liturgijskoga pastorala i liturgijske glazbe; osposobiti studente za glazbeno oblikovanje liturgijskih neeuharistijskih slavlja; uvesti studente u liturgijske postulate stvaranja liturgijskih skladbi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni drugi predmeti s područja liturgije, uključeni i nastavni program studija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti proširuju znanja i vještine s obzirom na prethodno liturgijsko obrazovanje te ih primjenjuju na konkretna (odabrana) liturgijska slavlja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Poznavanje nutarnjega obrednoga ustroja i teološkoga smisla neeuharistijskih slavlja; Osposobljenost za stvaranje liturgijskih skladbi za odabrana slavlja, prema liturgijski zadanim tekstovima; Osposobljenost za odabir liturgijskih skladbi za pojedina slavlja prema liturgijskim i glazbenim kriterijima; Liturgijsko-glazbeno programiranje liturgijske godine (prema pojedinim ciklusima); Osposobljenost za vođenje trajne formacije pjevačkih zborova u osnovama liturgike i u liturgijskoj umjetnosti;
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Sustavan teološki o obredno-ustrojbeni prikaz sakramentalnih neeuharistijskih slavlja te slavlja sakramentala, naglaskom na glazbeno oblikovanje slavlja: 1a) glazbeno oblikovanje slavlja krštenja 1b) glazbeno oblikovanje slavlja ženidbe 1c) glazbeno oblikovanje slavlja kršćanskoga sprovoda 1d) odnos sakramentalnih neeuharistijskih slavlja i ritma liturgijske godine 2. Tekstualna i teološka analiza liturgijskih tekstova unutar pojedinih slavlja i unutar pojedinih ciklusa liturgijske godine; njihova usporedba i komplementarnost; teološke vlastitosti i odrednice za glazbeno oblikovanje. 2a) analiza i glazbeno oblikovanje liturgijskih tekstova došašća, 2b) analiza i glazbeno oblikovanje liturgijskih tekstova korizme i vazmenoga vremena, 2c) vrijeme »kroz godinu« i planiranje liturgijsko-glazbenoga repertorija 3. Odnos glazbe i pjevanih dijelova s liturgijskom euhologijom i svetopisamskim tekstovima naviještenim u odabranim slavljima. 4. Liturgijske vlastitosti pjevačke službe; pjevači i orguljaši kao nositelji »liturgijskih služba«. Suradnja pjevača i glazbenih služitelja s drugim nositeljima pastoralnih služba. 5. Glazbeno programiranje liturgijske godine; programske i pastoralne vlastitosti pojedinih ciklusa. 6. Izabrana pitanja iz liturgijskoga pastorala.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Kod ocjenjivanja vrjednuju se rezultati praktičnih vježbi, određenih za svakoga studenta pojedinačno te završni usmeni ispit.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija
A. Crnčević, I. Šaško, Navreluliturgije, Zagreb 2009. 2V. Zagorac, Kristovaotajstva, Zagreb 1998. 4AA. VV., Musicaperlaliturgia,Ed. Messagero, Padova 1996. 1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Krešimir Šimić 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Himnologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski studij 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s najznačajnijim autorima latinskog himnodijskog korpusa. Predočiti studentima povijesni pregled hrvatske himnodije od srednjeg vijeka do danas. Osposobiti studente za daljnje samostalno istraživanje himnodijske glazbene kulture.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završen preddiplomski studij crkvene glazbe
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Primijeniti glazbeno-teorijsko, crkveno-glazbeno i muzikološko znanje za vrednovanje sakralne glazbe i njezine estetike. Koristiti se znanjem teorijskih glazbenih predmeta, povijesti glazbe i praktičnih disciplina za aktivnu djelatnost u svim segmentima sakralnog glazbenog života, u radu u medijima ili na području kulture.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- razumjeti i argumentirano predstaviti osnovne pojmove kao što su himan, sekvencija, trop, crkvena popijevka.- poznavati osnovne pravce razvoja latinske himnodije - razlikovati liturgijske i neliturgijske himne - kritički predstaviti najznačajnije zbirke i autore hrvatske himnodijske kulture - usporediti latinsku himnodiju i hrvatsko religiozno pjesništvo - opisati utjecaje osnovnih povijesno-stilskih muzikoloških kretanja na razvoj himodijske kulture
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1, tjedan (2 sata predavanja): osnovni pojmovi (himan, sekvencija, trop) 2. tjedan (2 sata predavanja): podjela himana (liturgijski – neliturgijski), latinska himnodija 3. tjedan (2 sata predavanja): hrvatska latinska himnodija (Liber sequentiarum et sacramentarum, Većengin i Čikin časoslov), hrvatsko srednjovjekovno religioznog pjesništva (Code Slave 11 – Pariška pjesmarica) 4. tjedan (2 sata predavanja): glagoljaška (ćirilska) tradicija: Klimantovićevi (Klemenovićevi rituali), Tkonski zbornik, Libro od mnozijeh razloga, Marulićev (oficij) molitvenik, Firentinski zbornik, Zagrebački zbornik, Zbornik Ivana Vranića Bakaranina i Lulićev zbornik 5. tjedan (2 sata predavanja): Bratovštinske pjesmarice (Korčulanska pjesmarica bratovštine Svih svetih, Korčulanska (Foretićeva) pjesmarica i Pjesmarica bolske bratovštine), Osorsko-hvarska pjesmarica, Rukopis Mihovila Vrančića, Rapska (Premudina) pjesmarica i Rapska (Picićeva) pjesmarica 6. tjedan (2 sata predavanja): Vartal, Splitsko-trogirska pjesmarica, Baffova pjesmarica, Ranjinin zbornik, Prekmurske pjesmarice
7. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko renesansno religiozno pjesništvo (1) (Marko Marulić, Dominik Armanov, Šime Budinić, Petar Lucić, Šiško Menčetić) 8. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko renesansno religiozno pjesništvo (2) (Mavro Vetranović, Nikola Dimitrović, Nikola Nalješković, Dinkjo Ranjina, Dominko Zlatarić) 9. tjedan (2 sata predavanja): Budljanska pjesmarica (1640), Pjesmarica Mihovila Bilanovića (1661) i Pjesmarica Šimuna Vitasovića (1685), Hrvatsko barokno religiozno pjesništvo (Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević, Ivan Gundulić, Bartol Kašić, Paskoje Primović) 10. tjedan (2 sata predavanja): Grgur Mekinić i rad hrvatskih protestanata, Cithara octochorda, Barokne crkvene pjesmarice (Georgićeva pjesmarica, Pavlinska pjesmarica, Nikola Krajačević, Baltasar Milovec) 11. tjedan (2 sata predavanja): Hrvatsko crkveno prosvjetiteljstvo (Matija Divković, Stjepan Margitić, Juraj Mulih, Josip Milunović, Antun Kanižlić, Šimun Mecić, emerik Pavić, Petar Knežević), Himnodijska reforma Maksimilijana Vrhovca, Jozefinski utjecaj 12. tjedan (2 sata predavanja): Važniji autori devetnaestog stoljeća (Đuro Arnold, Marijan Jaić, Antun Sabolović, Mato Topalović, Vinko Basile, Pavao Štoos, Ilija Okrugić Srijemac, Fortunat Pintarić, Antun Ročić) 13. tjedan (2 sata predavanja): Važniji autori devetnaestog stoljeća (Stjepan Skurla, Ante Truhelka, Josip Torbar, Šime Belanović, Đuro Eisenhut, Đuro Šimončić, Ljudevit Tomšić), Autori antologija i pjesmarica posebnih pobožnosti (August Šenoa, Ivan Trnski, Jerko Vlahović, Stipan Grgić, Đuro Ott, Ivan Bozzoti) 14. tjedan (2 sata predavanja): Autori na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće (Mihovil Gattin, Josip Celinšćak, Stjepan Hadrović), Kompilacijski zbornici crkvenih pučkih popijevki, Glagoljaška tradicija u devetnaestom stoljeću, Cecilijanska reformska nastojanja, Rad Milana Pavelića 15. tjedan (2 sata predavanja): sintetski zaključak
a. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
b. Komentari:
c. Obveze studenata
d. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na usmenom ispitu.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalih
medija1. Jacques Chailley, Povijest glazbe srednjeg vijeka, s francuskog prevela Jelena Knešaurek Carić, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2006.
2. Hrvojka Mihanović-Salopek, Hrvatskahimnodijaodsrednjegvijekadopreporoda, Književni krug, Split, 1992. 3. Mihanović-Salopek, Hrvojka, Hrvatskacrkvenahimnodija19.stoljeća, Alfa, Zagreb, 2000. 4. Kniewald, Dragutin, Himnodijazagrebačkestolnecrkve, Zagreb, 1945. 5. Hercigonja, Eduard, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Liber-Mladost, Zagreb, 1975.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
1. Bujas, Gašpar, Rezultatiuproučavanjudijelastarehrvatskepoezije,Radovi Instituta u Zadru, VI–VII, Zagreb, 1960.2. Curtius, Ernst Robert, Europskaknjiževnostilatinskosrednjovjekovlje, s njemačkoga preveo Stjepan Markuš, Naprijed, Zagreb,² 1998. 3. Hrvatskaknjiževnost srednjegavijeka, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, urediliVjekoslav Štefanić, Biserka Grabar, Anica Nazor i
Marija Pantelić, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1969. 4. Malić, Dragica, Jezikprvehrvatskepjesmarice, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1972.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Provedba ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta doc. art. Mirta Kudrna – doc. art. Elizabeta Zalović 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Orgulje V 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3+3)
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Individualna nastava
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%) Nastava se ne izvodi on-line
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Usvajanje i stjecanje vještina orguljske tehnike i interpretacije kroz analizu i detaljnu obradu glazbenih djela orguljaške literature različitih stilskih razdoblja i težine, ovisno o prethodnoj glazbenoj edukaciji zajedno sa profesorom kreirati vlastiti način izvedbe zadanih skladbi.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završen preddiplomski studij crkvene glazbe: traženi nivo znanja iz predmeta solfeggio, harmonija i glasovir, položeni kolokviji i ispiti predmeta orgulje I ,II i III, IV
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Student je osposobljen: - razumijevati, analizirati, vrednovati i izvoditi zahtjevniji orguljaški repertoar različitih stilova i razdoblja - uspoređivati i razlikovati načine interpretacije u skladu s estetskim zahtjevima određenih glazbenih razdoblja različitih orguljaških škola - imati u potpunosti razvijenu samomotivaciju uz profiliranu sposobnost učenja i samostalnost u primjeni tehnika vježbanja - analizirati glazbene oblike svih glazbenih razdoblja u svrhu uspješnije interpretacije - znati samostalno i na autentičan način koristiti registre orgulja različitih povijesnih razdoblja koje praktično upoznaje kroz studijska putovanja i terensku nastavu - kroz javne nastupe izgrađivati svoj glazbeni profil putem umjetničkog izričaja
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)
Student je osposobljen:- samostalno izvoditi i kreirati vlastite interpretacije zahtjevnih orguljaških djela različitih stilova i razdoblja - poznavati velik dio orguljaške literature sakralnog i svjetovnog sadržaja, - kritički se osvrnuti i vrednovati izvedena glazbena djela - aktivno i samostalno planirati i sudjelovati u glazbenim manifestacijama koje su prikladne sakralnom prostoru i liturgijskoj godini - samostalno primjenjivati zakonitosti upotrebe stilski prikladne registracije za skladbe predviđene programom - sposoban je stečenim znanjem i vještinama na instrumentu orgulje pridonijeti većoj kvaliteti i estetskoj razini svečanih liturgijskih slavlja kao solist ili korepetitor na orguljama
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Stjecanje vještine sviranja orgulja u cilju osposobljenosti za profesionalne zahtjeve crkvenog orguljaša: solističke nastupe, improvizaciju, korepetiranje zborova različitih profila. Tijekom studija upoznaje se orguljaška literatura po stilskim razdobljima: od starih majstora, ranog baroka, cjelokupnog opusa J. S. Bacha uključujući korale i velike forme s fugama, do skladbi 19., 20. stoljeća, kao i suvremenih autora; poseban naglasak stavlja se na literaturu hrvatskih skladatelja, što pridonosi revitalizaciji bogate domaće orguljaške tradicije. Nastava je individualna, praktične naravi, izvodi se na instrumentu (orguljama). Pažnja studenata usmjerava se na tehničku preciznost, stilska obilježja, artikulaciju, interpretaciju i registraciju. Ispit se sastoji od praktičnog izvođenja skladbi koje su određene programom studija. Ispiti su komisijski. Student koji javno nastupa izvan prostora Fakulteta pod imenom Instituta treba proći audiciju pred komisijom Instituta. Djelo javno izvedeno u ljetnom semestru, a koje ulazi u ispitni program, priznaje se za ispit ako izvedbi prisustvuje komisija. Za studente koji se odluče za diplomski ispit na orguljama predviđen je javni nastup u crkvenom prostoru sa programom odgovarajućeg nivoa zahtjevnosti pod mentorskim vodstvom. Opis sadržaja predmeta prema satnici Prvi semestar. 1. sat: Uvodno predavanje. Planiranje programa koji će se obrađivati tijekom semestra 2.sat: Priprema i rad na instrumentu, efikasnost u pripremi za sat, kratkoročno i dugoročno planiranje pri vježbanju 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tehnički problemi i artikulacija 7. sat: J.S. Bach: koralne predigre u svjetlu baroka. Tekstualni sadržaj i interpretacija 8. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 9. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 10. sat: Skladbe autora XIX.st (izbor – jedna kompozicija) 11. Načini vježbanja – priprema za nastup 12. Audicija za javni nastup 13. Javni nastup 14.Priprema za kolokvij 15. Kolokvij Drugi semestar. 1. sat: Tehnika sviranja a vista skladbi od 16. do 21. stoljeća 2. sat: Organizacija i disciplina pri vježbanju. Načini vježbanja 3. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na estetiku. 4. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na tehničke poteškoće 5. sat: Obrađivanje skladbi starih majstora s posebnim osvrtom na interpretaciju 6. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 7. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija) 8. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)
9. sat: J.S. Bach: Prelidije i fuge, Fantazije i fuge, Trio sonata (izbor – jedna kompozicija)10. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 11. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 12. sat: Skladbe suvremenih autora XX. I XXI. st te skladbe hrvatskih autora (izbor – jedna kompozicija) 13. sat Javni nastup 14. sat: Priprema za ispit 15. sat: Ispit
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata redovito pohađanje nastave, kontinuirano vježbanje zadanih skladbi koje se obrađuju tijekom nastave, svladavanje gradiva prethodno određenog godišnjeg programa, pristup i pozitivna ocjena na kolokviju i godišnjem ispitu, sudjelovanje na internim i javnim koncertima Instituta za crkvenu glazbu
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA
Eksperimentalni rad Referat Javni nastupi DA
Esej Seminarski rad Godišnji ispit DA
Kolokviji DA Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 6
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Na kolokviju i ispitu pred komisijom studenti koji nisu zadovoljili zahtjeve predviđenog programa ne dobivaju pozitivnu ocjenu, a ostali se ocjenjuju u skladu s pokazanom razinom tehničke spremnosti i umjetničke interpretacije.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija
Skladbestarihmajstora:C.Meluro, G.Frescobaldi,J. Böhm, N.Bruhns,D. Buxtehude, V.Lübeck,F. Couperin, G.Muffat, L.N.Cleramboult, A.Raison, J.Titelouse i dr.)
J.S.Bach: Orgelwerkw BWV 525-530 (Trio sonate), 532, 534,537,538, 540,541,542,543,544, 546, 548, 550, 564, 566
J.S.Bach: Schübler Choräle BWV 654-650J.S.Bach: Leipziger Choräle BWV 651-668SkladbeautoraXIX.st:izbor iz opusa M. Regera, J. Brahmsa, R. Schumanna, C. Francka, A. Guilmanta, Ch.M. Widora E- Gigouta, Th- Duboisa, F. Mendelssohna, Rheinbergera, F. Liszta i drugih
SkladbesuvremenihautoraXX.IXXI.stL. Viernea, J. Alaina, M. Duprea, F. Peetersa, M Duruflea, J. Langlaisa, P. Ebena, O. Messiaena i drugih.
Skladbehrvatskihskladatelja: F. Dugan, F. Lučić.,A. Vidaković. A. Klobučar, F. Parać, D. Kempf, Ž. Brkanović, K. Seletković, A. Knešaurek i drugi..)
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
kolokviji, ispiti, interni i javni nastupi
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Milan Hibšer, mag. art. 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Improvizacija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 5
1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%) 0
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa umijećem "ad hoc" skladanja na instrumentu. Osposobiti studente za samostalno stvaranje i izvođenje vlastitih kraćih i dužih improviziranih stavaka unutar liturgijskog slavlja kao i izvan njega. Naglasak na koncertnu improvizaciju koja koristi gregorijanski koral kao inspiraciju.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Uvjet je odslušan i položen kolegij Improvizacija II
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Primijeniti teoretsko, muzikološko, liturgijsko i povijesno znanje za vrednovanje orguljaške improvizacije, njezine estetike i ostalih njezinih vrednota u svim segmentima crkvene glazbe.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)
- poznavati povijesni razvoj improvizacije.- razlikovati stilove improvizacije s obzirom na razdoblja i tradicije. - kritički vrednovati improvizaciju različitih stilova i svjesno koristiti elemente tradicije u vlastitom stvaralaštvu. - razumjeti svrhu i potrebu improvizacije u liturgijskom činu i djelovati u skladu s potrebom.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
- uvod u kolegij Improvizacija III (ponavljanje)- nadogradnja stečenog znanja kroz nove povijesno-stilske forme: - renesansni stavci (plesovi) po uzoru na stare majstore - Francuska barokna škola - francuska suita - misa za orgulje (s posebnim naglaskom na autore koji koriste kao glazbenu podlogu gregorijanski koral - Marijanske antifone i himne, npr. Couperin, de Grigny itd.) - Talijanska toccatta - Frescobaldi (posebno oblici koji za c.f. koriste gregorijanski koral) - Engleski stari majstori - "Voluntary" - Njemačka škola - Toccate, Koncerti, Passacaglie, Ciacone (komparacija gregorijanskog i protestantskog korala kao melodijske teme stavka) - Klasicizam - stavak po uzoru na Mozarta - Njemački romantizam - razni glazbeni oblici (komparacija gregorijanskog i protestantskog korala kao melodijske teme stavka) - Francuski romantizam - razni glazbeni oblici - Suvremena orguljaška improvizacija (primjeri koji se baziraju na gregorijanskom koralu npr. F. Peeters) - naglasak na modernu francusku improvizatorsku školu (Messiaen)
- proučavanje i valoriziranje udžbenika iz improvizacije- proučavanje i valoriziranje snimaka improvizacije i detaljna harmonijsko formalna analiza - pronalazak vlastitog stilsko-harmonijskog jezika - izrada "plana" vježbanja (za period nakon studija) kao sastavni dio i potreba diplomiranog crkvenog glazbenika
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, položeni kolokviji,
2.9. Praćenje rada studenata (upisatiudiouECTSbodovimazasvakuaktivnosttakodaukupnibrojECTSbodovaodgovarabodovnojvrijednostipredmeta):
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 4
2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Završna ocjena se sastoji od kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijele nastave i završnog ispita u obliku improvizacije nekoliko stavaka sa zadanim temama.
2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalih
medijaReiner Gaar, Orgelimprovisation, Stuttgart 2003. Hans Gebhard, Praxis der Orgelimprovisation, Frankfurt 1993. Marcel Dupré, Cours Complet d'Improvisation à l'Orgue, Paris 1925. Jeffrey Brillhart: Breaking Free, Colfax, 2011.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Provedba ankete o kvaliteti rada predavača.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc. art. Marko Magdalenić 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Dirigiranje III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P 1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za dirigiranje vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih skladbi uz kontinuirani rad na manualnoj tehnici, dirigentskom analiziranju skladbe i umjetničkoj interpretaciji pojedinih djela. Pripraviti studente za rad s mješovitim zborom te pratiti njihove pokuse za javne nastupe (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit kolegija Dirigiranje II.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju dirigentski analizirati skladbe, u praksi primijeniti vještinu manualne tehnike te osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje umjetničkih djela.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- biti u stanju dirigentski analizirati skladbe koje se obrađuju tijekom nastave- biti u stanju manualnom tehnikom izvesti skladbe koje se obrađuju tijekom nastave - osvijestiti načine za kvalitetno izvođenje skladbi koje se obrađuju tijekom nastave - biti u stanju održavati pokuse s mješovitim zborom - biti u stanju održavati javne nastupe (priredbe, koncerte, euharistijska slavlja) - osvijestiti pripravne radnje potrebne za organizaciju javnih nastupa (osmišljavanje koncepcije nastupa, komunikacija s pjevačima i sviračima, priprava notnog materijala, osmišljavanje i ispis plakata, programskih letaka
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: uvodno predavanje2. i 3. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 1. stavak) 4. i 5. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 2. stavak) 6. i 7. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 3. stavak) 8. i 9. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (1. misa, 4. stavak) 10. i 11. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (1. vokalna skladba) 12. i 13. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (1. instrumentalna skladba) 14. i 15. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (1. vokalno-instrumentalna
skladba) 16. i 17. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 1. stavak) 18. i 19. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 2. stavak) 20. i 21. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 3. stavak) 22. i 23. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava misa (2. misa, 4. stavak) 24. i 25. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava ostalih vokalnih skladbi (2. vokalna skladba) 26. i 27. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava instrumentalnih skladbi (2. instrumentalna skladba) 28. i 29. tjedan: analitička, manualna i umjetničko-interpretacijska priprava vokalno-instrumentalnih skladbi (2. vokalno-instrumentalna skladba) 30. tjedan: glavni pokus za javni nastup (koncert, priredba ili euharistijsko slavlje)
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, samostalni zadatci, pokusi s mješovitim zborom, javni nastupi (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati) Esej Seminarski rad (Ostalo upisati) Kolokviji DA Usmeni ispit DA (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Znanje i kontinuirani rad studenata ocjenjuju se tijekom nastave i na kolokviju, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija
Klobučar: Misa x Marović: Misa x Bajamonti: Misa x Gounod: Misa x
Vidaković: Misa x Schubert: Misa x Njirić: Božja ljubav sveta x Kverno: Ave verum x Kokot: Jubilarni triptih x Kolb: Ave Maria x Županović: Šibenska molitva x Vidaković: Zdravo, o moj anđele x Gounod: O salutaris hostia x Corelli: Concerto grosso op.6, br.8 x Mozart: Serenada za gudače u G-duru x Vivaldi: Gloria x Novačić: Aleluja x
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Sudjelovanje na javnim nastupima (priredbe, koncerti, euharistijska slavlja).
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
31.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Danijela Župančić, prof. 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Zborno pjevanje V 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3+3)
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 90 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Rad i umijeće prenošenja znanja manjem ili većem vokalnom ansamblu kroz vježbe izjednačavanja zvuka ansambla, te stilski i dinamički izričaj.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Prethodno položeni ispiti i iskustva tijekom studija u radu sa zborom.
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Osposobljavanje za javni nastup, bilo scenskog ili liturgijskog karaktera.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1.Upoznati ansambl sa zadanom skladbom i prezentirati način rada. Vješto i sigurno stati pred ansambl. 2. Prevesti zadani tekst skladbe, i objasniti u kojem razdoblju i stilu je pisana. 3. Artikulirati ton kroz dionice i objasniti što se očekuje od tona, fraze i dinamike. 4. Otpjevati ono što se traži, u cilju zvukovne predodžbe 5. Obavezan jedan javni nastup tijekom semestra, odnosno 2-3-tijekom akademske godine.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Upjevavanje glasa na jednom tonu kroz više vokala.2. Tehnička vježba u rasponu kvinte, zatim oktave. 3. Zadana skladba, čitana kroz svaku razrađenu dionicu, te zajedničko ujednačavanje dionica. 4. Prilagođavanje zadanom tempu, dinamici, fraziranju i dikciji. Sadržajpredmetapremasatnicinastave:ZIMSKI SEMESTAR: 1.tjedan : upoznavanje plana i programa za nadolazeći semestar i konkretiziranje datuma javnih nastupa
2.tjedan: upoznavanje glazbene literature u širem smislu, te odabir kompozicija3.tjedan : rad na kompoziciji iz razdoblja renesanse, čitanje dionica 4.tjedan: kompozicija iz doba renesanse, usklađivanje boje tona i glasova 5.tjedan : kompozicija iz doba renesanse, rad na interpretaciji i dinamici 6.tjedan: kompozicija iz doba klasike i baroka čitanje dionica,rad na tekstu, prijevod sa stranog jezika 7.tjedan: klasika i barok, rad na dionicama 8.tjedan: rad na interpretaciji i dinamici u klasici i baroku, proba sa korepetitorom 9.tjedan: rad na kompoziciji 19.stoljeća iz područja crkvene glazbe, upoznavanje literature 10.tjedan: kompozicija 19. stoljeća, interpretacija, dikcija, dinamika 11.tjedan: kompozicije 20.st .iz područja crkvene glazbe i šire, upoznavanje, čitanje teksta 12.tjedan: rad na nijansama kompozicije 20.stoljeća 13.tjedan: ponavljanje cijelog gradiva 14.tjedan: rad sa korepetitorom i završne pripreme 15.tjedan: javni nastup LJETNI SEMESTAR : 1.tjedan: priprema i dogovor sa studentima oko izvođenja liturgijskog slavlja,određivanje datuma javnog nastupa, upoznavanje novog repertorija 2.tjedan: čitanje dionica ulazne pjesme za liturgijsko slavlje 3.tjedan: usklađivanje dionica i rad na interpretaciji 4.tjedan: čitanje dionica psalma i prinosne pjesme, te gregorijanike 5.tjedan: rad na interpretaciji psalma i gregorijanike, rad sa solistom i zborom, usklađivanje odnosa, rad sa orguljašem 6.tjedan: rad na zadanoj misi kompozitora 19. Ili 20.stoljeća, dinamika, boja tona ,interpretacija, rad sa orguljašem 7.tjedan: rad na pričesnoj i završnoj kompoziciji liturgijskog slavlja, rad sa orguljašem 8. tjedan: javni nastup 9.tjedan: literatura za završni koncert iz doba renesanse, baroka, klasike, romantizma ili 20.stoljeća, priprema i čitanje dionica 10. tjedan: rad na izjednačenosti vokala i kvaliteti tona svih dionica i glasova 11.tjedan: rad na tekstu i dinamici, te poruci teksta kroz određenu boju glasovnih registara 12.tjedan: konkretiziranje tempa i interpretacije 13.tjedan: rad sa korepetitorom 14.tjedan: završne pripreme 15.tjedan: javni nastup
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni nastup (ostalo upisati)
2.8. Obveze studenata Obavezan dolazak na probe i javne nastupe.
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA
Eksperimentalni rad Referat Javni nastupi DA
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje se vrši nakon završnog javnog nastupa, na osnovu pohađanja proba i javnih djelovanja.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Hrvatske Mise, HCK Pjevajte Gospodu pjesmu novu, djela duhovnog karaktera ( Mozart, Bach, Bruckner, Handel, Klobučar, Igrec, Marović, Martinjak, Liszt), gregorijanski napjevi.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Probe i javni nastupi.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Doc. art. Marko Magdalenić 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Poznavanje glazbala s priređivanjem za ansamble 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Usvajanje znanja o osnovnim skupinama glazbala (drveni puhači, limeni puhači, gudači, udaraljke) kao i o karakteristikama i izvodilačkim mogućnostima pojedinih glazbala iz svake skupine. Usvajanje znanja i vještina vezanih uz transkripcije, odnosno prilagodbe zborskih skladbi (iz mješovitog zbora u muški, odnosno ženski zbor i iz muškog, odnosno ženskog zbora u mješoviti zbor). Usvajanje znanja i vještina vezanih uz priređivanje određene instrumentalne skladbe u skladbe za različite puhačke ili gudačke ansamble.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završen preddiplomski studij crkvene glazbe – modul glazbena pedagogija
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije vokalnih i instrumentalnih skladbi koristeći znanje o karakteristikama i izvodilačkim mogućnostima pojedinih glazbala.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- biti u stanju objasniti osnovne skupine glazbala - biti u stanju objasniti karakteristike i izvodilačke mogućnosti pojedinih glazbala - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije iz muškog ili ženskog zbora u mješoviti zbor - biti u stanju osmisliti i ispisati transkripcije određene instrumentalne skladbe u skladbe za različite puhačke ili gudačke ansamble
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: uvodno predavanje2. tjedan: upoznavanje s različitim vokalnim partiturama 3. tjedan: upoznavanje s opsegom muških, ženskih i dječjih glasova 4. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za dječji zbor i glasovir 5. tjedan: upoznavanje s postupkom transkripcije iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor 6. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor 7. tjedan: upoznavanje s postupkom transkripcije iz muškog ili ženskog zbora u mješoviti zbor
8. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe iz mješovitog zbora u muški ili ženski zbor9. tjedan: upoznavanje s različitim instrumentalnim partiturama 10. tjedan: upoznavanje s različitim instrumentalnim skupinama i njihovim glavnim predstavnicima 11. tjedan: upoznavanje s načinima zapisivanja orkestralnih glazbala u partituri 12. tjedan: upoznavanje skupine drvenih puhačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 13. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine drvenih puhača 14. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine drvenih puhača 15. i 16. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje srodna drvena puhačka glazbala 17. tjedan: upoznavanje skupine limenih puhačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 18. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine limenih puhača 19. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine limenih puhača 20. i 21. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje limena puhačka glazbala 22. tjedan: upoznavanje skupine udaraljkaških glazbala i pojedinih glazbala te skupine 23. tjedan: upoznavanje pojedinih glazbala iz skupine sporednih orkestralnih glazbala 24. tjedan: upoznavanje skupine gudačkih glazbala i pojedinih glazbala te skupine 25. tjedan: upoznavanje s opsegom i registrima glavnih i srodnih glazbala iz skupine gudačkih glazbala 26. tjedan: upoznavanje s tehničkim mogućnostima glavnih i srodnih glazbala iz skupine gudačkih glazbala 27. i 28. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za komorni sastav koji uključuje gudačka glazbala 29. i 30. tjedan: izrada transkripcije jedne skladbe za orkestar
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave i izvršavanje samostalnih zadataka.
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad DA
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)
Kolokviji DA Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit DA Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Znanje i kontinuirani rad studenata ocjenjuju se tijekom nastave i na kolokviju, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov BrojprimjerakauknjižniciDostupnostputemostalihmedija
Dugan: Nauk o glasbalima x Adler: The Study of Orchestration x Piston: Orchestration x
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Samostalni zadatci, kolokvij, pismeni ispit.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Prof. dr.sc. Pavel Rojko 1.6. Godina studija 5. (9. sem)
1.2. Naziv predmeta Glazbena pedagogija
1.7. Bodovna vrijednost (ECTS)
5
1.3. Suradnici
- 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati
P+V+S+e-učenje)
P45
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
integrirani
1.9. Očekivani broj studenata na predmetu
25
1.5. Status predmeta
Obvezni
1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)
-
2. OPIS PREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta
Proučavati, objašnjavati i unapređivati proces stjecanja znanja i umijeća te razvijanja glazbenih sposobnosti u nastavi glazbe. Upoznati sva relevantna područja glazbenopedagoške prakse i glazbenopedagoškoga istraživanja. Upoznati glazbenopedagoške i glazbenopsihološke zakonitosti stjecanja znanja na području nastave instrumenata. Osposobiti studente za samostalno istraživanje i proučavanje glazbenopedagoških pitanja.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za
Nema posebnih uvjeta
predmet 2.3. Ishodi učenja na razini programa
kojima predmet doprinosi
Nakon završetka studija, studenti će razumjeti i poznavanti sustave profesionalnog glazbenog obrazovanja. Znanja stečena na predmetu, udružena s ostalinm predmetima, pogotovo s Metodikom nastave TGP-a i Pedagoškom praksom omogućit će
cjelovito razumijevanje glazbenonastavnih procesa na svim razinama. Znat će kritički analizirati postojeće nastavne planove i programe i znati metodologiju njihova sastavljanja. Znat će kritički pristupati udžbenicima u glazbenoj nastavi i znati metodologiju njihova sastavljanja. Na osnovi znanja stečenih na tom predmetu moći će s razumijevanjem pratiti nastavu Metodike nastave TGP-a i Pedagoške prakse.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će poznavanti sustave profesionalnog glazbenog obrazovanja. Razumjet će njihovu strukturu na osnovi poznavanja njihova povijesnog razvoja. Upoznat će i razumjeti specifičnost glazbenih znanja i njihova stjecanja. Upoznat zakonitosti stjecanja glazbenih znanja i umijeća na tzv. teorijskim glazbenim predmetima: solfeggiu, harmoniji, polifoniji Poznavat će nastavni plan i program nastave glazbe u glazbenom obrazovanju te teorijsku osnovu toga programa. Poznavat će i drugačije moguće modele nastave u glazbenoj školi. Znat će i razumjeti ciljeve i zadatkre nastave glazbe općenito i posebno u glazbneoj školi. Razumjet će problem glazbenog stvaralaštva i znati to znanje primijeniti u svom konkretnom predmetu: nastavi solfeggia, harmonije, polifonije, instrumenta i dr.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen
prema satnici nastave
Nastava glazbe u stručnoj glazbenoj školi: Izrada nastavnih planova i programa u glazbenoj školi – 1 predavanje = 2 sata Solfeggio kao učenje jezika – 2 predavanja = 4 sata Harmonija kao nastavna disciplina – 2 predavanja = 4 sata Nastava kontrapunkta u glazbenoj školi – 2 predavanja = 4 sata Specifičnosti glazbenih znanja – 2 predavanja = 4 sata Sinkronijski i dijakronijski modeli gl. nast. – 2 predavanja = 4 sata HNOS – 2 predavanja = 4 sati Dječje glazbeno stvaralaštvo – 2 predavanja = 4 sati Korelacija u nastavi teor. gl.predmeta – 1 predavanje = 2 sata Individuana nastava instrumenta – 2 predavanja = 4 sata Mentalni trenig u nastavi instrumenta – 1 predavanje = 2 sata Slušanje glazbe – 2 predavanja = 4 sata Užbenici u nastavi glazbe – 2 predavanja = 3 sata
2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:
seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastavap
multimedija i mreža laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)
Velika grupa
2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave; ispit.
2.9. Praćenje rada studenata (upisati
udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS- a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave 40% Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat
Esej Seminarski rad 20% (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit 40% (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrednovanje rada
studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Stjecanje kompetencija pratit će se trima postupcima: - izradom seminarskoga rada na zadanu temu, - redovitim prisustvovanjem nastavi,
- opsežnim usmenim ispitom na kraju drugog semestra. Student mora poznavati nastavne sadržaje na razini reprodukcije; mora poznavati svu glazbenu literaturu koja je sastavni dio predavanja.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u
knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih
medija Rojko, P. (1982) Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb: Muzička kademija. 3
Rojko, P. (1966) Metodika nastave glazbe. Teorijsko-tematski aspekti. Osijek:Sveučilište J. J. Strossmayera-Pedagoški fakultet Osijek.
2
Rojko, P. (1999) Solfeggio kao učenje glazbenog jezika. Tonovi (Zagreb), 33, 14- 31. 2
Rojko, P. (2001) Povijest glazbe/glazbena umjetnost u glazbenoj školi i gimnaziji. Tonovi (Zagreb), 37/38, 3-19.
2
Rojko, P. 2005) HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi 45/47, 5-16. 2
Rojko, P. (1981) Testiranje u muzici. Zagreb: Muzikološki zavod Muzičke akademije. 5
Rojko, P. (2007) Znanje o glazbi nasuprot glazbenom znanju. Tonovi, 49,., 71-91. 1
Leonhard, Ch. & House, R.W.(1959). Foundations and Principles of Music Education. New York-Toronto-London: McGraw Hill Book Company Inc.
1
Focht, I. (1980) Savremena estetika muzike. Petnaest teorijskih portreta. Beograd: Nolit 1
Hanslick, E. (1997) O muzički lijepom. Beograd: BIGZ.
1
2.12. Dopunska literatura (u trenutku
prijave prijedloga studijskog programa)
Abel-Struth, S. (2005) Grundriss der Musikpädagogik. (2. izd.) Mainz: Schott Music International. Alt, M. (1973) Didaktik der Musik. Düsseldorf: Pädagogischer Verlag Schwann. Brooks, B. M. & Brown, H. A. (1946) Music Education in the Elementary School. New York, Cincinnati, Chicago, Boston,
Atlanta, Dallas, San Francisco: American Book Company. ie
Chailley, J. (1985) Élélments de philologie musicale. Paris: Alphonse Leduc et C Éditions Musicales. Choksy, L. (1974) The Kodály Method. New Yersey: Prentice-Hall, Inc. Christensen, Th. (ur.) (2004) The Cambridge History of Western Music Theory. Cambridge University Press. Dahlhaus, C. (1981) (izd.) Funk-Kolleg Musik. Frankfurt a/M: Fischer Taschenbuch Verlag GmbH. Ehrenforth, K. H. (2005) Geschichte der musikalischen Bildung. Mainz: Schott Music International. Gersdorf, L. (1981) Carl Orff. Reinbek bei Hamburg: Rohwolt Taschenbuch Verlag, GmbH. Helms, S., Schneider, R., Weber, R. (1995) Kompendium der Musikpädagogik Kassel: Gustav Bosse Verlag. Krleža, M. Predgovor “Podravskim motivima Krste Hegedušića.” Eseji III. Zagreb: Zora 1963. Leonhard, Ch. i House, R. W.(1959) Foundations and Principks of Music Education. New York-Toronto-London: McGrow Hill
Book Company, Inc. Mark, M. L. (1978) Contemporary Music Education. New York: Schirmer Books. A Division of Macmillan Publishing Co. Orff, C. Keetman, G. (1950, 1951, 1952, 1953) Musik für Kinder. Orff-Schulwerk I., II., III., IV. Mainz: B. Schott's Söhne. Orff, C. Keetman, G. (1963) Orff-Schulwerk. Musik für Kinder. Grundübungen (E. Werdin). Mainz: B. Schott's Söhne. Orff, C. (1969) „20 Jahre Schulwerk am Bayerischen Rundfunk. Vortrag im Rahmen einer Veranstaltung des Bayerischen
Rundfunks München.“ Musik und Bildung, 11, 489-491. Orloff-Tschekorsky, T. (1997). Mentalni trening u glazbenoj nastavi. Zagreb: Music Play. Poljak, V. (1980) Didaktičko oblikovanje udžbenika i priručnika. Zagreb: Školska knjiga. Poljak, V. (1970) Didaktika za pedagoške akademije. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1975) Metodika glazbenog odgoja u osnovnoj školi. Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske. Požgaj, J. (1988) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.
Tomerlin, V. (1965) Djeca stvaraju muziku. Zagreb: Zavod za školstvo grada Zagreba i Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske.
Rojko, P. (2002) Je li moguć sustavan glazbeni odgoj u ranom djetinstvu. Tonovi (Zagreb), 40, 74-79.
Rojko, P. (2003) Glazbenoj nastavi nisu potrebni takvi udžbenici. Tonovi, (zagreb) 41, 45-73. Rojko, P. (2005) HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi 45/47, 5-16. 4. Rojko, P. (2005) Kako sastaviti plan i program (osnovne) glazbene škole. Tonovi 47, 49-60. Rojko, P. (2005) Postoji li funkcionalna glazbena pedagogija. Tonovi, 45/46, 109-114. Rojko, P. (2006) Glazbena nastava u općeobrazovnim školama u Europi. Tonovi, 47, 3-35. Rojko, P. (2006) Glazbena nastava u općeobrazovnim školama u Europi. Tonovi, 48, 5-22.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Ana Čorić, asistent 1.6. Godina studija V.1.2. Naziv predmeta Glazbena literatura u školi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2 + 2)
1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45 P + 15 V
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta 1. Slušno upoznavanje/zapamćivanje glazbenih djela ili ulomaka iz djela koja su u programu glazbene nastave u osnovnoj školi i gimnaziji. Nadopunjavanje znanja iz metodike nastave TGP-a o slušanju i upoznavanju glazbe. 2. Upoznavanje i usvajanje trideset pjesama iz osnovnoškolskog repertoara. Pjesme treba znati otpjevati uz vlastitu klavirsku pratnju.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završen preddiplomski studij crkvene glazbe
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Predmet je izravno povezan uz nastavu MetodikenastaveTGP‐ai Pedagoškeprakse.Studenti će svoje poznavanje glazbemoći izravno upotrijebiti u nastavi tih predmeta i u vlastitoj nastavnoj praksi. U predmetu se razvija glazbeni ukus na jedino ispravan način: slušanjem i upoznavanjem glazbe. Glazbeni je ukus osnova za razvijanje kritičkog glazbenog mišljenja.
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će upoznati stvarnu glazbenu literaturu. Poznavat će (na razini prepoznavanja) glazbena djela navedena u sadržaju.Znat će glazbene osobine odslušanih djela. Upoznavanjem velikog broja glazbenih djela, razvijat će se glazbeni ukus. Znat će upoznata, ali i ostala glazbena djela upotrijebiti u nastavnoj praksi u situacijama umjetničkoga i ilustracijskog slušanja. Studenti će operativno znati najmanje trideset pjesama koje se pojavljuju u praksi glazbene nastave u osnovnoj školi ili/i na nastavi solfeggia.
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Slušaju se, komentiraju i analiziraju glazbena djela. Redni brojevi označuju nastavne sate. Ako iz bilo kojih razloga izostane koji termin, studenti su dužni predviđene skladbe obraditi samostalno. 1.Kreisler,F. Caprice viennois op. 2, Schön Rosmarin, Liebesfreud, Liebesleid; Kálmán,E.GroficaMarica: (553) KommmitnachVaraždin, KommZigány;Lehár,F. Veselaudovica: Lippen schweigen ‘s flüstern Geigen, Vilja, o Vilja, du Waldmägdelein Zemljasmješka: Dein ist mein ganzes Herz; BockJ.‐SteinJ.Guslačnakrovu: If I were a Rich Man Anonimus.Romanca(glazba iz filma Zabranjeneigre); Sarasate,P. Ciganskinapjevi,op. 20.2.Lehár,F. Veselaudovica: Lippen schweigen ‘s flüstern Geigen; Gershwin,G.RapsodyinBlue; IgotRhythmvarijacije za klavir i orkestar; Rialto Ripple (Rag); Strauss,R. Fanfare; Gulda,F.Koncertzaviolončeloiduhačkiorkestar;Offenbach,J. Hoffmannovepriče: Barkarola; 3. Offenbach,J.Orfejupodzemnomsvijetu: Can‐can(uvertira); L.v.Beethoven:Romanza u F-duru, op. 50; Paganini,N.La 3. stavak Koncerta za violinu i orkestar u h-molu, op. 7, br. 2; Lutoslawski,W.Var. na Pag. temu u a-molu za 2 klavira; Bach,J.S.Herz und
Mund und Tat und Leben, BWV 147: Jesu,meineFreude;Partitabr.2ud‐moluBWV 1004, Ciaccona;Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Brandenburški koncert br. 4 G-dur BWV 1049 4.Bach,J.S.Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Brandenburški koncert br. 4 G-dur BWV 1049; PasscagliainCzaorgulje,BWV 582; Seljačka kantata BWV 212: Achesschmecktdochgarsogut;WirgehennunwoderTudelsack.5.Bartók,B. Glazbazagudače,udaraljkeičelestu; Beethoven:6.simfonijauF‐duru(Pastoralna), op. 68. 6.Honegger,A.Pacific231- Mouvementsymphonique(simfonijskistavak); Britten,B.SimpleSymphony op. 34; TheYoungPersonsGuidetotheOrchestra(Op. 4.) (H. Purcel: Abdelazer – Rondo Čajkovski,P.I.Evgenij Onjegin: Poloneza, 3. čin;Valcer 2. čin; Chopin,F. Druga sonata u b-molu, op. 35.7.Papandopulo,B.Sinfoniettazagudačkiorkuestar(47) Dvořák,A.Gudačkikvartetbr.12,uF‐duruop. 96 (“američki”);Rodrigo,J. ConciertodeAranjuez.8.W.A.Mozart: Koncertantnasimfonijazaviolinu,violuiorkestaruEs‐duruKV 364; Schubert,F. ImpromptuuAs‐duru,op. 142; KvintetuA‐duruzaklavirigudače(Forellenquintett), op. 114; Čajkovski,P.I.Talijanski capriccio, op. 45. 9.Lisinski,V.Večer, orkestralna idila; Šostakovič,D. 7.simfonijauC‐duru, op. 60 (“Lenjingradska”). 10.Dukas,P.Čarobnjakovučenik– simfonijska pjesma;Prokofjev,S.SonatauD‐duru,br. 2 op. 94a; Debussy,C. Préludeàl’après‐midid’unfaune.11.Wagner,R. Majstoripjevači: Uvertira; A.Vivaldi:Koncert za sopranino blokflautu, gudače i kontinuo; F.v.Suppe:Lakakonjica: Uvertira; C.M.v.Weber:Koncertzaklarinetiorkestarbr. 2 - Es-duru, op. 74 C.G.daVenosa:AvedulcissimaMaria, Volgi,mialuce,Gagliardaottava,Dolcissimamiavita,Ovosomnes;D.Milhaud:Scaramouchesuita za dva klavira.12.Wagner,R. LutajućiHolandez: Uvertira; Vivaldi,A.Koncert u F-duru za blokflautu, gudače i kontinuo RV 433 “La tempesta di mare”; Berlioz,H.Fantastičnasimfonija,op.14. 13. Stravinski,I. Petruška, Posvećenje proljeća; 14.Mozart,W.A.KoncertzaklaviriorkestaruC‐durubr. 21 (KV 467); Strauss,R. AlsosprachZaratustrasimfonijska pjesma, op. 30; Telemann,G.Ph. KoncertuF‐duruzablokflautu,gudačeikontinuo. 15.Händel,G.F.MusicfortheRoyalFireworks;Bizet,G.Prélude (Carmen); Smetana,B. Prodananevjesta: uvertira; Wagner,R.Tannhäuser: Uvertira, Zborhodočasnika. 16.Weber,C.M.v.:Koncertzaklarinetiorkestar– u f-molu, op. 73; Bach,J.S.Toccataifugaud‐molu, BWV 538, MagnificatBWV 243a uvertira; Esurientes; KantataBWV 209 (1. ili 3. broj); KantataBWV 56 – Endlich, endlich wird mein Joch (3. Broj); KantataBWV 82 – Ich habe genug; Bersa,B.Sehdušdan 17.Donizetti,G. Koncert za engleski rog i orkestar u G-duru; Cimarosa,D.Koncert za obou i gudače u C-duru Bach,J.S.Toccataifugaud‐molu, BWV 565; TalijanskikoncertuF‐duruBWV. 18.Hačaturjan,A.Gajane: Plessasabljama(3. čin, br. 48); Verdi,G.Aida:Nabuccodonosor: Zbor zatočenika (Židova); Otello: Arije Desdemone (IV. čin): Mia madre aveva una povera ancella, O salce, salce, Ave Maria (496/II); Kontrabasi; Rigoletto: Un di se ben ramentomi + kvartet; Wagner,R. Lohengrin. Uvertira; Walküra: preludij 3. činu (KasWalküra); Chopin,F. Valcer u cis-molu, op. 64, br. 2 , Vacer u Es-duru (Veliki briljantni valcer), op. 18, Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1; Valcer u hmolu.op 69, br. 2. 19.Beethoven,L.v.Fidelio: Kvartet; 9. simfonija u d-molu, op. 125, 4. st.; Chopin,F. Scherzo u cis-molu, op. 39, br. 3; Enescu,G.Rumunjskarapsodijabr.1; Hačaturjan,A.Spartak: AdagioSpartakaiFrigije. 20.Haydn,J.SimfonijauG‐duruHob. I: 94 (MitdemPaukenschlag); Bartók,B. Koncertzaorkestar.21.Haydn,J. SimfonijauD‐duru, br . 104 (Londonska); Čajkovski,P.I.4. simfonija u f-molu, op. 36. 22.Debussy,C. Syrinx– flauta solo; W.A.Mozart.KoncertzafagotuB‐duruKV 191; Koncertzarogiorkestarbr. 1 u D-duru KV 412; KoncertzaklarinetiorkestaruA‐duruKV 622; KoncertzaobouiorkestaruC‐duruKV 314;Don Giovanni: Duet Don Giovannija i Zerline iz 1. čina Làci
daremlaMano;Canzonetta Don Giovannija iz 2. čina Deh,vieniallafinestra.23.Bartók,B. Koncertzavioluiorkestar; Bruckner,A.4.simfonijauEs‐duru, 24.Čajkovski,P.I.Labuđe jezero, baletna suita, op. 20; Delibes,L.Copelia: Valcer25.Faure,G.Requiem. Granados,E.DanzaespañolaNo.4: Villanesca; Falla,M.de: Trorogišešir–Danza del Molinero Farruca 26.P.I.Čajkovski:Šesta simfonija u h-molu, op. 74 – Patetična; Mendelssohn‐Bartholdy,F.Koncertzaviolinuiorkestarue‐molu; Četvrtasimfonijabr.4uA‐duru,op. 90,(Talijanska); Matz,R.Elegijaihumoreska.27.Matz,R.Elegijaihumoreska;N.Njirić:Scherzo – tarantella; Massenet,J. Taïs: Meditacija;LeCid: Navaraisse; Händel,G.F. Juda Makabejac: See The Conqu’ring Hero Comes (563); Lhotka,F.Đavo u selu: 2.čin Kodđavolovogmosta28.Musorgski,M.P.BorisGodunov‐kraj 2. Prologa; Noćnapustojgori; Pachelbel,J.CanoniGigue;Prokofjev,S.Drugi koncert za violinu i orkestar u g-molu, op. 63; PrvikoncertzaviolinuiorkestaruD‐duru,op. 19 ; RomeoiJulija; Sonataza čeloiklaviruC‐duru, op. 119. 29.Ravel,M. Bolero; Rimski‐Korsakov, N. Španjolski capriccio; Devčić,N.Istarskasuita: Poskočica; Franck,C.Simfonija u d-molu. 30.Šostakovič,D. Koncertzaviolinuiorkestarbr. 1, u a-molu, op. 77, 2. st. Scherzo; 1.simfonijauf‐molu,op. 10. 2. st. Allegro; 9.simfonijauEs‐duru,op. 70, 1. st. Allegro; Zlatnodoba, op. 22,Polka; Strauss,R. KoncertzaroguEsduru, op. 11; Rimski‐Korsakov:Šeherezada.
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: grupa srednje veličine
2.8. Obveze studenata
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)
Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Stjecanje kompetencija pratiti će se trima postupcima:- samostalnom, kod kuće pripremljenom prezentacijom zadanih skladbi - redovitim prisustvovanjem nastavi, - opsežnim slušnim ispitom na kraju drugog semestra. Student mora poznavati skladbe na razini prepoznavanja praktičnom izvedbom zadanih pjesama (pjevanjem i sviranjem)
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalihmedija
Nema posebne literature. Sav se nastavni rad odvija na originalnoj glazbenoj literaturi prema popisu u Sadržajupredmeta.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mojca Piškor 1.6. Godina studija V.1.2. Naziv predmeta Uvod u etnomuzikologiju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5
1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e učenje) 45 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Upoznati predmet istraživanja, teorijska uporišta, istraživačke metode i povijest etnomuzikologije. Samostalno planirati i provesti etnomuzikološko istraživanje manjeg opsega. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i
ulazne kompetencije potrebne za predmet
Završen preddiplomski studij crkvene glazbe
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe - glazbene pedagogije, magistar muzike ima sljedeće kompetencije:- iscrpno je upoznat s teorijskim načelima na području glazbene pedagogije - sposoban je posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete - može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji; - posjeduje znanja i vještinu vođenja vokalnoga i/ili instrumentalnog ansambla; - prema vlastitom kreativnom potencijalu može i samostalno ostvariti (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati; - može koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; - sposoban je na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati; - vrlo dobro poznaje kapitalna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumije njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva; - vrlo dobro poznaje tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu; - svjestan je međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; - razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija. - ima razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - posjeduje široko znanje o izvorima informacijama te napredne vještine organiziranja, interpretacije i sinteze informacija; - ima razvijenu sposobnost kritičkog razvijanja ideja i argumenata; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima; - ima sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima;
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Polaznicima bi pohađanje predmeta trebalo omogućiti stjecanje sljedećih kompetencija:- poznavati specifičnosti etnomuzikološkog pristupa glazbenim praksama u odnosu na druge pristupe - poznavati na elementarnoj razini teorijska uporišta suvremene etnomuzikologije - poznavati osnovne smjernice povijesti etnomuzikologije, s posebnim obzirom na povijest etnomuzikoloških istraživanja u Hrvatskoj - poznavati osnovne metode etnomuzikološkog istraživanja - poznavati na elementarnoj razini tipove i repertoar tradicijske glazbe u Hrvatskoj - poznavati osnovne smjernice znanstvenog studija popularne glazbe - primijeniti usvojena znanja na planiranje i provedbu vlastita istraživanja manjeg opsega - poznavati na elementarnoj razini relevantnu stručnu literaturu - uspoređivati i kritički sučeljavati glazbe i njihovu etnografiju
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan (3 sata predavanja): Uvodno predavanje: Obrisi etnomuzikologije2. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (1): Što su predmeti istraživanja etnomuzikologije? 3. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (2): Etnomuzikološke paradigme 4. tjedan (3 sata predavanja): Historijska, teorijska i metodološka ishodišta etnomuzikologije (3): Istraživači 5. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (1): Etnomuzikologija "drugdje" 6. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (2): Etnomuzikologija "kod kuće" 7. tjedan (3 sata predavanja): Izvaneuropske glazbe kao predmet etnomuzikološkog istraživanja (3): Druge etnomuzikologije 8. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (1): Pristupi, teme, istraživači 9. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (2): Etnografije, zbirke, arhivi 10. tjedan (3 sata predavanja): Tradicijska glazba i etnomuzikološka istraživanja u Hrvatskoj (3): Odabrane studije primjera 11. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (1): Etnomuzikologija i studiji popularne glazbe: susreti i mimoilaženja 12. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (2): Popularna glazba i etnomuzikologija grada 13. tjedan (3 sata predavanja): Etnomuzikologija i popularne glazbe svijeta (3): Odabrane studije primjera 14. tjedan (3 sata seminara): Izlaganje seminarskih radova 15. tjedan (3 sata seminara): Završna rasprava: izazovi novih etnomuzikologija
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari:
2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; aktivno sudjelovanje u raspravama; čitanje odabranih poglavlja literature; samostalno istraživanje,pisanje i predstavljanje seminarskog rada.
2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na nastavi DA
Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)
Kolokviji Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Uvjet za pristupanje ispitu je seminarsko izlaganje, što ga valja predati i u pismenom obliku. Ispit je usmeni i obuhvaća tri opsežna pitanja iz literature i predavanja.
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalih
medijaBlacking, John (1973): HowMusicalIsMan?,Seattle; London: University of Washington Bohlman, Philip V (2002): WorldMusic:AVeryShortIntroduction,Oxford; New York:Oxford University Press.
Manuel, Peter (1988): PopularMusicsofNon‐WesternWorld,New York; Oxford: Oxford University Press. Marošević, Grozdana (2010): Susret folkloristike i antropologije u hrvatskojetnomuzikologiji, u: Hameršak, M.; Marjanić, S. (ur.): Folklorističkačitanka,Zagreb: AGM, 479-509.
Merriam, Alan P. (1964): TheAnthropologyofMusic,Evanston: Northwestern University Press.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Barz, Gregory F.; Timothy J. Cooley (ur.) (2008): ShadowsintheField:NewPerspectivesforFieldworkinEthnomusicology,Oxford; New York: Oxford University Press. Bennett, Andy; Shank, Barry; Toynbee, Jason (ur.) (2006): ThePopularMusicStudiesReader,London; New York: Routledge. Bezić, Jerko (1998): Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta od kasnih četrdesetih do osamdesetih godina, Narodnaumjetnost.35(2), 21-48. Ceribašić, Naila (1998): Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta tijekom devedesetih godina, Narodnaumjetnost,35(2), 49-66.Ceribašić, Naila; Marošević, Grozdana (ur.) (1999): Glazba,folklorikultura:SvečanizbornikzaJerkaBezića, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Hrvatsko muzikološko društvo. Clayton, Martin; Herbert, Trevor; Middleton, Richard (ur.) (2003): TheCulturalStudyofMusic:ACriticalIntroduction, New York; London: Routledge. Čapo Žmegač, Jasna; Gulin Zrnić, Valentina; Šantek, Goran Pavel (ur.) (2006): Etnologijabliskoga:Poetikaipolitikasuvremenihterenskihistraživanja,Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Jesenski i Turk Keil, Charles; Feld, Steven (1994): MusicGrooves:EssaysandDialogues,Chicago; London: University of Chicago Press. Magrini, Tullia (ur.) (2003): MusicandGender:PerspectivesfromtheMediterranean,Chicago; London: The Chicago University Press. Nettl, Bruno (2005): TheStudyofEthomusicology:Thirty‐OneIssuesandConcepts, Champaign: University of Illinois Press. Post, Jennifer C. (ur.) (2006): Ethnomusicology:AContemporaryReader, New York: Routledge. Pettan, Svanibor (ur.) (1998): Music,Politics,andWar:ViewsfromCroatia,Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. Reyes-Schramm, Adelaida (1982): Explorations in Urban Ethnomusicology: Hard Lessons from the Spectacularly Ordinary, YearbookforTraditionalMusic,14, 1-14.
Slobin, Mark (2011): FolkMusic:AVeryShortIntroduction,Oxford; London: Oxford University Press.Stobart, Henry (ur.) (2008): TheNew(Ethno)musicologies, Lanham: Scarecrow Press. Stone, Ruth M. (ur.) (2001): TheGarlandEncyclopediaofWorldMusic, vol. 10: TheWorld'sMusic:GeneralPerspectivesandReferenceTools, New York; London: Garland Publishing.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Siniša Leopold, nasl. v. pred. 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Tambure 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)
1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),
postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Razvijanje umijeća sviranja na tamburama radi osposobljavanja za vođenje tamburaških orkestara u školama i amaterskimdruštvima. Upoznavanje literature za tamburaške sastave, te priručnika za učenje tambura. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i
ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz predmeta Tambure 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe - glazbene pedagogije, magistar muzike ima sljedeće kompetencije:- iscrpno je upoznat s teorijskim načelima na području glazbene pedagogije - sposoban je posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete - može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji; - posjeduje znanja i vještinu vođenja vokalnoga i/ili instrumentalnog ansambla; - prema vlastitom kreativnom potencijalu može i samostalno ostvariti (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati; - može koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; - sposoban je na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati; - vrlo dobro poznaje kapitalna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumije njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva; - vrlo dobro poznaje tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu; - svjestan je međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; - razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija. - ima razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - posjeduje široko znanje o izvorima informacijama te napredne vještine organiziranja, interpretacije i sinteze informacija; - ima razvijenu sposobnost kritičkog razvijanja ideja i argumenata; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima; - ima sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima;
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Student: - Je savladao osnovne tehnike sviranja na tamburama - poznaje sustave ugađanja tambura - poznaje osnovnu tamburašku literaturu - ima saznanja o metodičkom pristupu učenja tambura
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praktično muziciranje na tamburama; na svakom od instrumenata radi stjecanja osnova tehnike sviranja. Sustavi udešavanja tambura. Sustavno svladavanje tehničkih problema na tamburama Gsustava iz tamburaške literature. Upoznavanje s mogućnostima formiranja tamburaških sastava. Upoznavanje tamburaške literature. Metodičke upute o učenju tambura. Osnovne postavke u radu s tamburaškim orkestrom – 1 predavanje = 2 sata C mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Kvintni sustav tambura – 1 predavanje = 2 sata Etide u opsegu C mola – 1 vježbe = 2 sata Metodika savladavanja nove partiture, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje na bugariji ( dur akordi – poprečna, kosa i uglata serija) – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Kvartni E sustav tambura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Analiza tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata A mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Berde – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje tamburaških etida uz pratnju klavira – 1 vježba = 2 sata Tambura kao orkestralni instrument, sviranje partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Uloga voditelja tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Razlike među vrstama tambura, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Slušanje tamburaške glazbe, analiza partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Artikulacija jedne probe tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Metodika postupka savladavanja nove partiture – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje jednostavnijih tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Program rada tamburaškog orkestra u osnovnoj školi – 1 predavanje = 2 sata Tamburaški orkestar i tamburaški sastav /sličnosti i različitosti/ – 1 predavanje = 2 sata Sviranje skladbi i etida za godišnji ispit – 1 vježbe = 2 sata
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: grupa srednje veličine
2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, potpuno i savjesno izvršavanje svih obveza iz samostalnog rada.
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Praktično muziciranje DA
Esej Seminarski rad Ispitna izvedba DA
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalih
medijaŽ. Bradić – S. Leopold: Škola za tambure (1) kvartnog G sustava. Zagreb: školskaknjiga, 1992.
1
Ž. Bradić: Škola za tambure (2) kvartnog G sustava, školska knjiga, Zagreb, 1995. 1 S. Leopold: Tambura u Hrvata, Golden marketing, Zagreb, 1995. 0 Muzička enciklopedija 3
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cipra, M., Glazbenioblici, Zagreb 1962.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE1.1. Nositelj predmeta Siniša Leopold, nasl. v. pred. 1.6. Godina studija V. 1.2. Naziv predmeta Tambure 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 (2+2)
1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 P
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 7
1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),
postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Razvijanje umijeća sviranja na tamburama radi osposobljavanja za vođenje tamburaških orkestara u školama i amaterskimdruštvima. Upoznavanje literature za tamburaške sastave, te priručnika za učenje tambura. 2.2. Uvjeti za upis predmeta i
ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položen ispit iz predmeta Tambure 1
2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi
Završetkom diplomskog studija crkvene glazbe - glazbene pedagogije, magistar muzike ima sljedeće kompetencije:- iscrpno je upoznat s teorijskim načelima na području glazbene pedagogije - sposoban je posredovati znanje i vještine vezane uz teorijske glazbene predmete - može svjesno, s razumijevanjem pratiti i analizirati svaki tiskani notni tekst kao i njegovu zvučnu realizaciju i to u njegovoj vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji; - posjeduje znanja i vještinu vođenja vokalnoga i/ili instrumentalnog ansambla; - prema vlastitom kreativnom potencijalu može i samostalno ostvariti (skladati) veće ili manje glazbene cjeline i prikladno ih harmonijski i polifono elaborirati; - može koristiti računalnu tehnologiju kao pomoćno sredstvo u stvaranju, prezentiranju i tiskovnom oblikovanju svojih radova; - sposoban je na višoj razini sluhom prepoznavati kompleksniji glazbeni materijal, pamtiti ga i njime manipulirati; - vrlo dobro poznaje kapitalna djela povijesnih i suvremenih glazbenih stilova i razumije njihovu ulogu u razvoju glazbenog stvaralaštva; - vrlo dobro poznaje tehnike, forme i zvučna oblikovanja u glazbenom stvaralaštvu; - svjestan je međuodnosa i međuzavisnosti teorijskoga i praktičnog dijela studija; - detaljno poznaje elemente glazbe, razumije njihovu interakciju i načela njihove organizacije; - razumije obrasce i procese na kojima se zasniva glazbena improvizacija. - ima razvijenu sposobnost učenja, samomotivacije i samostalnost u djelovanju - posjeduje široko znanje o izvorima informacijama te napredne vještine organiziranja, interpretacije i sinteze informacija; - ima razvijenu sposobnost kritičkog razvijanja ideja i argumenata; - ima razvijenu sposobnost kreativnoga mišljenja, rješavanja problema i rada u novim i promijenjenim okolnostima; - ima sposobnost vođenja projekata i suradnje s drugima na kompleksnim združenim projektima;
2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Student: - Je savladao osnovne tehnike sviranja na tamburama - poznaje sustave ugađanja tambura - poznaje osnovnu tamburašku literaturu - ima saznanja o metodičkom pristupu učenja tambura
2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praktično muziciranje na tamburama; na svakom od instrumenata radi stjecanja osnova tehnike sviranja. Sustavi udešavanja tambura. Sustavno svladavanje tehničkih problema na tamburama Gsustava iz tamburaške literature. Upoznavanje s mogućnostima formiranja tamburaških sastava. Upoznavanje tamburaške literature. Metodičke upute o učenju tambura. Osnovne postavke u radu s tamburaškim orkestrom – 1 predavanje = 2 sata C mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Kvintni sustav tambura – 1 predavanje = 2 sata Etide u opsegu C mola – 1 vježbe = 2 sata Metodika savladavanja nove partiture, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje na bugariji ( dur akordi – poprečna, kosa i uglata serija) – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Kvartni E sustav tambura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Analiza tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata A mol ljestvica (prirodna, harmonijska i melodijska) – 1 vježbe = 2 sata Berde – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje tamburaških etida uz pratnju klavira – 1 vježba = 2 sata Tambura kao orkestralni instrument, sviranje partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Uloga voditelja tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Razlike među vrstama tambura, sviranje etida – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Slušanje tamburaške glazbe, analiza partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Artikulacija jedne probe tamburaškog orkestra – 1 predavanje = 2 sata Metodika postupka savladavanja nove partiture – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Sviranje jednostavnijih tamburaških partitura – 1 predavanje i vježbe = 2 sata Program rada tamburaškog orkestra u osnovnoj školi – 1 predavanje = 2 sata Tamburaški orkestar i tamburaški sastav /sličnosti i različitosti/ – 1 predavanje = 2 sata Sviranje skladbi i etida za godišnji ispit – 1 vježbe = 2 sata
2.6. Vrste izvođenja nastave:
predavanja seminari i radionice vježbe online u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)
2.7. Komentari: grupa srednje veličine
2.8. Obveze studenata Uredno pohađanje nastave, potpuno i savjesno izvršavanje svih obveza iz samostalnog rada.
2.9. Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Praktično muziciranje DA
Esej Seminarski rad Ispitna izvedba DA
Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)
Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)
2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
NaslovBroj
primjerakauknjižnici
Dostupnostputemostalih
medijaŽ. Bradić – S. Leopold: Škola za tambure (1) kvartnog G sustava. Zagreb: školskaknjiga, 1992.
1
Ž. Bradić: Škola za tambure (2) kvartnog G sustava, školska knjiga, Zagreb, 1995. 1 S. Leopold: Tambura u Hrvata, Golden marketing, Zagreb, 1995. 0 Muzička enciklopedija 3
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)
Cipra, M., Glazbenioblici, Zagreb 1962.
2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave te završni ispit. Muzička akademija će organizirati vrednovanje nastave putem anonimne ankete.
2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
1.OPĆEINFORMACIJE
1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Katica Koprek 1.6. Godina studija V.
1.2. Naziv predmeta Hrvatski liturgijsko glazbeni kodeksi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2
1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 5 P + 5 V + 5 S
1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)
diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 6
1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta online (maks. 20%)
2.OPISPREDMETA
2.1. Ciljevi predmeta Svrha kolegija je uvesti studente u način i rad istraživanja