1. Menadzment-uvodno predavanje

Menadment

21./27.10.2004.

Menadment

Definiranje menadmentahrvatska rije menadment, kao prevedenica engleske rijei management, se u najirem drutvenom smislu, moe poistovjetiti s pojmom procesa i koordinacije efikasno koritenih ljudskih i materijalnih resursa, kako bi se postigli odreeni ciljevi (Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 3.) menadment je vrlo sloen pojam te ga je mogue promatrati i definirati s razliitih aspekata, kao to su poslovni proces, nosioci odreenih funkcija u poduzeu, vjetina, znanstvena disciplina, profesija ili funkcija u poduzeu najvei broj autora prihvatio je procesni pristup definiranja menadmenta iz kojeg proizlazi sljedea definicija

Predavanje iz Osnova menadmenta

D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Menadment je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem pojedinci, radei zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve (Weihrich i Koontz: Menedment, MATE, Zagreb, 1998., str. 4.) takva opa i polazna definicija nuno trai nadopune menaderi izvravaju funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, voenja i kontroliranja menadment se moe primijeniti u bilo kojoj vrsti organizacije odnosi se na menadere svih organizacijskih razina cilj svih menadera je stvoriti viak vrijednosti upravljanje se bavi proizvodnou, to pretpostavlja uinkovitost i efikasnost

ukoliko se naglasak stavi na vjetinu, menadment je mogue definirati kao vjetinu postizanja odreenog uinka stvorenog putem drugih osoba (Hellriegel i Slocum) prema tom pristupu menadment je skup osoba koje povezuju ljudske i materijalne resurse, te usmjeravaju operacije kako bi poduzee ostvarilo ciljeve zaokret u razvoju znanosti o menadmentu napravio je Peter Drucker koji je definirao menadment polazei od ciljeva menadment je proces rada s drugim ljudima, kojima se ostvaruju organizacijski ciljevi, u promjenjivoj sredini, uz efikasnu upotrebu ogranienih resursa


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

na taj se nain menadment poistovjeuje s resursom, odnosno znanjima i vjetinama, iji se rezultati prepoznaju na tritu dr. Cerovi definira menadment s aspekta funkcije (Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 7.) menadment je proces oblikovanja, usmjeravanja i usklaivanja svih imbenika proizvodno-uslunog procesa u kojem pojedinci, radei zajedno u poduzeu, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve u izvravanju funkcija planiranja, organiziranja, kadroviranja, voenja i kontroliranja 1978. godine Atchison i Hill su definirali menadment kao proces donoenja odluka usmjerenih na ostvarivanje ciljeva, pri emu menaderi upotrebljavaju svoje vjetine u donoenju odluka sa svrhom komuniciranja, utjecanja i voenja drugih prema postizanju ciljeva

iz svih navedenih definicija proizlaze njihove bitne karakteristike rad s drugima i pomou drugih ciljevi poduzea efikasnost nasuprot efektivnosti ogranieni resursi promjenjiva okolina na sljedeoj slici prikazan je meusoban odnos i povezanost navedenih karakteristika definicija menadmenta


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

RAD S DRUGIM I PUTEM DRUGIH

OSTVARIVANJE CILJEVA PODUZEA

RAVNOTEA EFEKTIVNOSTI I EFIKASNOSTI

RACIONALNO KORITENJE OGRANIENIH RESURSA

Izvor: Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 5.

menadment ne izvrava neposredno operativne zadatke poslovanja poduzea ve se u tome oslanja na druge zaposlenike koji su nosioci pojedinanih zadataka menadment osigurava tzv. logistiku podrku kako bi se stvorili uvjeti za efektivnu i efikasnu upotrebu drugih u svrhu ostvarivanja ciljeva poduzea ostvarivanje ciljeva poduzea uvijek zahtjeva kolektivnu akciju koja pretpostavlja menadment ciljevi odreuju svrhu, smjer i akcije menadmenta ostvarenost ciljeva ukazuje upravo na razinu uspjenosti menadmenta


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

efikasnost se ovdje shvaa kao odnos uloenog i ostvarenog, dok efektivnost podrazumijeva veliinu profita kojeg je potrebno ostvariti za njihovu ravnoteu je odgovoran menadment efikasan menadment reducira trokove, dok efektivan menadment poveava profit poveavajui produktivnost racionalna upotreba resursa uvjetovana je njihovom ogranienou, ali i visokom cijenom efikasnom i efektivnom upotrebom ogranienih resursa menadment vri primjenu ekonomike poslovanja

promjene u okolini poduzea su sve brojnije i dinaminije to uvjetuje sloenu, heterogenu, dinaminu i neizvjesnu okolinu takva situacija zahtjeva od menadmenta predvianje buduih promjena, pripremanje i prilagoavanje novonastalim uvjetima poslovanja, pri emu je pozitivnije uvjete podiniti poduzeu, a ne poduzee uvjetima poslovanja menadment je univerzalan proces koji se odnosi na svaku ljudsku djelatnost, primjenjiv je u svim granama gospodarstva i u svim poduzeima bez obzira na njihovu veliinu, strukturu i razinu, jer svima treba upravljati


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

o prirodi menaderskog posla postoje dva suprotna stajalita (F. Bahtijarevi iber, Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991., str. 227.): 1. prema prvom stajalitu menaderski posao je uvijek isti bez obzira na poduzee, njegovu organizaciju, djelatnost i situaciju posao menadera se sastoji od niza uloga i funkcija koje su iste u svim poduzeima 2. prema drugom stajalitu menaderski posao se bitno razlikuje od poduzea do poduzea zbog razlika u individualnim karakteristikama, situacijskim varijablama i organizacijskom kontekstu oba su stajalita tona

postoji jako mnogo zajednikih funkcija i poslova koje okvirno odreuju menaderski posao u bilo kojem poduzeu, ali razlike postoje u stilu voenja, nainu rjeavanja problema, strukturi klijenata kojima se pruaju usluge odnosno nude proizvodi sloenosti organizacijske strukture, kvaliteti nosioca pojedinanih zadataka, njihovom znanju i sposobnostima, te konano znanju, mogunostima i sklonostima menadera


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Odnos organizacije i menadmenta u brojnim gospodarskim, strunim i znanstvenim radovima, u prolosti ali i danas, se jednako esto koriste pojmovi organizacije, administracije i menadmenta za oznaavanje istih procesa, stoga to se svi spomenuti pojmovi izvode i prevode iz ireg konteksta engleskog leadership ili voenje, upravljanje ipak je nuno barem donekle razgraniiti pojmove organizacije i menadmenta, iako je gotovo nemogue razgraniiti teoriju organizacije od teorije menadmenta

za poetak, sam pojam organizacije nije jednoznaan ve razlikujemo etiri temeljna aspekta pojma organizacije (M. Buble: Management, Ekonomski fakultet, Split, 1993., str. 5. i 6.) univerzalni pojam organizacije podrazumijeva jedinstvo sreenih meusobno povezanih dijelova (podsustava), meu kojima se, kao jedan podsustav, nalazi i menadment institucionalni pojam organizacije podrazumijeva socijalni entitet ili ciljno usmjeren socijalni sistem (poduzee), gdje se opet menadment javlja kao ui pojam od organizacije jer predstavlja segment organizacije


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

strukturni pojam organizacije podrazumijeva strukturu socijalnog sistema, pri emu svaki socijalni sistem, odnosno poduzee, ima svoju organizaciju menadment se ovdje javlja kao kostur organizacije poduzea zbog ega se esto poistovjeuju organizacijska struktura i struktura menadmenta funkcijski pojam organizacije podrazumijeva da je organizacija djelatnost oblikovanja, odnosno projektiranja organizacijske strukture poduzea, te se u ovom kontekstu organiziranje javlja kao jedna od funkcija menadmenta

iz svega proizlazi da je menadment kljuni organizacijski proces poslovanja poduzea i aktivnost usmjerena realizaciji njegovih ciljeva i zadataka, dok se istovremeno organizacija moe promatrati kao instrument i sredstvo menadmenta prema tome, za razlikovanje pojmova organizacije i menadmenta, najvanije je u potpunosti razumjeti mogunost promatranja tog odnosa s razliitih aspekata te znati s kojeg ga je aspekta potrebno u svakoj pojedinoj situaciji promatrati


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Funkcije menadmentaiz procesnog aspekta definiranja menadmenta proizlazi da je menadment sloeni sustav meusobno kontinuiranih i povezanih aktivnosti te aktivnosti moemo definirati kao temeljne funkcije menadmenta kod odreivanja osnovnih funkcija menadmenta dolazi do odreenih problema zbog razliitih stajalita autora koja proizlaze iz nekoliko razloga nepotpune odreenosti, odnosno definiranosti pojedinih menaderskih funkcija nastojanja pojedinih autora da naglase samo najvanije funkcije, dok drugi tee iscrpnoj analizi svih menaderskih aktivnosti

nejasnoe u semantikom poimanju odreenih menaderskih funkcija zbog ega se za iste funkcije esto upotrebljavaju razliiti ili za razliite funkcije isti nazivi u skladu s razvojem tehnologije, kroz povijest se razvijala i temeljna gospodarska znanost pa s njom i sve izvedene gospodarske discipline, meu kojima i znanost o menadmentu tijekom razvoja znanosti o menadmentu mijenjali su se pristupi izuavanja menadmenta, mijenjala su se shvaanja o ulozi i znaenju menadmenta u poslovanju poduzea pa su se tako mijenjala i stajalita o definiranju funkcija, odnosno poslova i zadataka koje menadment izvrava


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Razvoj pristupa funkcijama menadmentaHenry Fayol (1920. god.) funkcionalni ili administrativni pristup 1.planiranje 2.organiziranje 3.nareivanje 4.koordiniranje 5.kontroliranje Peter Drucker (1961. god.) pristup temeljen na ciljevima poslovanja 1.postavljanje ciljeva 2.organiziranje 3.motiviranje i organiziranje 4.mjerenje i ocjenjivanje postignutih rezultata 5.razvoj kadrova Kreitner Robert (1989.) pristup osam funkcija G. A. Cole (1990.) POMC pristup Weihrich i Koontz (1994. god.) POSLC pristup

1.planiranje 2.organiziranje 3.odluivanje 4.kadroviranje 5.komuniciranje 6.motiviranje 7.voenje 8.kontroliranje

1.planiranje 2.organiziranje 3.motiviranje 4.kontroliranje

1.planiranje 2.organiziranje 3.kadrovsko popunjavanje 4.voenje 5.kontroliranje

Izvor: Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 10. i 11.

kljune razlike u prikazanim pristupima menadmentu sastoje se od: 1.razliitog stava i odnosa prema ljudima 2.stava prema formiranju osoblja 3.stava prema komuniciranju 4.stava prema motiviranju i nareivanju 5.stava prema nagraivanju, mjerenju i ocjenjivanju postignutog rezultata 6.stava prema kontroli i kontroliranju u Fayolovom pristupu menadmentu istie se izrazita krutost, to je vidljivo i iz naela menadmenta koje prepoznaje Fayol


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

1. 2. 3. 4.

podjela rada autoritet disciplina jedinstvo komande 5. jedinstvo upravljanja 6. podinjavanje pojedinanih interesa opima 7. nagraivanje osoblja

8. centralizacija 9. hijerarhija 10.red 11.pravinost 12.stabilnost namjetenja 13.inicijativa 14.jedinstvo osoblja

nazive funkcija menadmenta Fayol preuzima iz vojne terminologije iz ega je vidljivo da ljude doivljava iskljuivo kao sredstva za postizanje ciljeva poslovanja bez uvaavanja njihovih individualnosti i ljudskih osobina, a to je u skladu s, u to vrijeme, vladajuim nainom poveanja rezultata poslovanja poveanje produktivnosti rada (norme, rad na traci i sl.) ve se u Druckerovom pristupu, pola stoljea kasnije, vidi bitna promjena u pristupu menadmentu i njegovim funkcijama polazna toka svih menaderskih funkcija su u ovom sluaju postavljeni ciljevi i zadaci poslovanja koji su iskazani kao skup mjerljivih veliina pa se time uvodi kvantitativni aspekt u analizi menadmenta


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

organizacijska struktura je u funkciji postavljenih ciljeva pri emu se princip nareivanja zamjenjuje principom motiviranja zaposlenika, a ocjenjivanje ostvarenih rezultata postaje temelj razvoja kadrova u ovom se pristupu mijenja poimanje zaposlenika nisu vie strojevi ve ljudi s kojima se moe i mora komunicirati i koje je potrebno motivirati, a ne im nareivati Kreitner donosi najdetaljniju podjelu menaderskih funkcija pri emu naglaava funkciju komuniciranja i motiviranja, te obrazlae kada funkcija odluivanja proizlazi iz vlasnikog odnosa, a kada iz odnosa znanja i vjetina

Cole tei definiranju menadmenta kroz to manji broj razumljivih funkcija te izvodi svega etiri funkcije menadmenta (POMC) dok funkciju kadrovskog popunjavanja ugrauje u prethodne etiri slijede brojne kritike jer kadrovi nisu naglaeni, a menadment ne moe biti definiran bez ljudskih resursa koji se isprepleu u svim menaderskim aktivnostima rezultat je formiranje POSLC pristupa kojeg izrauju Weihrich i Koontz, a koji predstavlja zaokruen suvremen pristup menadmentu razliiti autori dodaju ovom temeljnom pristupu jo cijeli niz funkcija sljedea slika prikazuje jedan primjer irenja POSLC pristupa


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

FUNKCIJE MENADMENTAKOMUNICIRANJE

ODLUIVANJE

MENADMENT

UTJECANJE

KOORDINIRANJE

Izvor: F. Bahtijarevi iber, Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991., str. 230.

iz slike je vidljivo da procesi utjecanja, odluivanja, koordiniranja i komuniciranja meusobno povezuju menaderske funkcije Funkcija planiranja svaki proces menadmenta poinje s planiranjem kojeg moemo definirati kao proces postavljanja buduih ciljeva, pretpostavki o okolini u kojoj se trebaju realizirati, izbor pravaca akcije, sredstava i naina ostvarivanja ciljeva (F. Bahtijarevi iber, Organizacijska teorija, Informator, Zagreb,1991., str. 231.) planiranje podrazumijeva analizu prilika i mogunosti poduzea u promjenjivoj okolini, ukupnih potencijala, prednosti i nedostataka, alternativnih pravaca razvoja i sl.


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

ovdje se pod planiranjem ne misli na precizne i formalne kratkorone i dugorone planove, ve na dugoronu strategijsku orijentaciju poduzea i njegovog poslovanja to podrazumijeva dijagnozu poslovnog poloaja, odreivanje pravca djelovanja, ciljeva koje pri tome treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarivanje tih ciljeva, te menadersko odluivanje kroz sve te faze s obzirom da se sve ostale funkcije menadmenta usklauju s, u procesu planiranja, odabranim ciljevima i zadacima poslovanja lako je shvatiti odgovornost menadera koji izvravaju ovu funkciju

planiranje je sastavni dio menadmenta na svim razinama ali se njegova dimenzija razlikuje s obzirom na razliite razine menadmenta Funkcija organiziranja organiziranje predstavlja stalnu aktivnost menadera u usklaivanju ljudskih i materijalnih resursa, raspodjeli rada, dodjeljivanju odreenih zadataka i odgovornosti pojedincima i grupama, sve u svrhu ostvarivanja pretpostavljenih planova F. Bahtijarevi iber definira organiziranje kao proces kojim se efikasno povezuju ljudi i zadaci i koordiniraju individualne i grupne aktivnosti u ostvarivanju ciljeva u tom smislu se pred menadment postavlja problem izbora odgovarajue organizacijske strukture, mree menadmenta i odnosa u poduzeu


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Kadrovsko popunjavanje organiziranjem su dodijeljene uloge i zadaci pojedincima koji trebaju ostvariti ciljeve poslovanja, a kadrovskim popunjavanjem se te uloge dodjeljuju konkretnim ljudima za koje se oekuje da e ih najbolje izvriti realizaciju ove funkcije omoguuje prepoznavanje raspoloivih kadrova, zapoljavanje novih kadrova, selekcija i profesionalna orijentacija, unaprjeenja, planiranja karijere, razvoj i poticanje kreativnosti pojedinaca, osposobljavanja i usavravanja zaposlenika mnogi autori smatraju da je upravo razvoj ljudskih potencijala najvaniji strateki zadatak menadmenta

Voenje ova se funkcija odnosi na utjecaj, voenja i poticanje aktivnosti lanova organizacije i osiguravanje uvjeta za visoku motivaciju i angaman ljudi u realizaciji organizacijskih zadataka i ciljeva funkcija voenja predstavlja interpersonalni aspekt menadmenta te je logino da su problemi koji nastaju u realizaciji ove funkcije najsloeniji i najosjetljiviji voenje ukljuuje motiviranje, izbor izmeu razliitih stilova voenja i komuniciranja s ljudima voa mora uvjeriti i inspirirati ljude da djeluju i da ga slijede u eljenom smjeru


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Kontroliranje kontroliranje podrazumijeva postupak mjerenja i ocjenjivanja stupnja realizacije postavljenih ciljeva te poduzimanje korektivnih akcija ukoliko proces pokae da postoje negativna odstupanja ovdje je posebno istaknuta veza izmeu prve i zadnje funkcije menadmenta koje zatvaraju poslovni proces bez postavljenih planova nije mogue kontrolirati tijek poslovanja, a planiranje bez kontrole izvrenja planova isto je tako besmisleno svrha kontrole je smanjivanje mogunosti neuspjeha na najmanju moguu mjeru

Cole navodi tri temeljne funkcije uspjene kontrole (M. Buble: Management, Ekonomski fakultet, Split, 1993., str. 9.) utvrivanje standarda mjerenje ostvarenih rezultata u odnosu na standardne i poduzimanje korektivnih mjera ukoliko je potrebno


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Odnos menaderskih funkcija i razina menadmenta funkcije menadmenta je nuno sagledavati kroz dinamian pristup, odnosno kroz razine menadmenta i njegov hijerarhijski sustav postoje bitne razlike u opsegu, prirodi i sadraju menaderskih funkcija s obzirom na razliite organizacijske i menaderske razine u poduzeu kao to je ranije reeno, svi menaderi izvravaju sve menaderske funkcije ali se bitno razlikuje koliina vremena koju menaderi razliitih razina posveuju svakoj funkciji

Vrijeme provedeno u izvravanju menaderskih funkcija

menadment najvie razine

srednji menadment

nii menadment

Izvor: F. Bahtijarevi - iber: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991., str. 233.)


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

slika prikazuje uobiajeni nain isticanja razlika u opsegu i sadraju menaderskih funkcija na razliitim razinama upravljanja a to je razlikovanje tri osnovne razine menadmenta prema vremenu to ga menaderi troe na izvravanje pojedinih funkcija, prema odgovornosti, vrstama ciljeva kojima su usmjereni, najvanijim problemima kojima se bave itd. menaderi najnie razine se najvei dio vremena bave rjeavanjem tehnikih problema, kvantitetom i kvalitetom rada, izvravanjem svakodnevnih zadataka, pomaganjem zaposlenicima u rjeavanju konkretnih problema, savjetovanjem i sl.

menaderi srednje razine najee koordiniraju organizacijske aktivnosti i izvjetavaju menadere na vrhu hijerarhijske strukture menaderi najvie razine usmjeravaju cjelokupnu organizacijsku aktivnost poduzea i odgovorni su za njegovu poslovnu uspjenost


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Menaderska znanja i vjetineu klasinom pristupu Robert Katz definira tri vrste sposobnosti, odnosno vjetina potrebnih uspjenim menaderima tehnike vjetine se odnose na specijalizirana znanja i analitike sposobnosti u izvravanju i realiziranju odreenih poslovnih metoda, procesa i postupaka, a podrazumijevaju dobro poznavanje posla i problema koji su obuhvaeni djelokrugom rada menadera socijalne vjetine ili sposobnost rada s ljudima podrazumijevaju uspjeno komuniciranje, motiviranje i voenje pojedinaca i grupa, izgradnju odnosa suradnje i timskog rada, stvaranje atmosfere suradnje i sigurnosti, slobode razmiljanja i sl.

konceptualne vjetine ili sposobnost shvaanja podrazumijevaju vjetinu sagledavanja velike slike, odnosno poduzea kao cjeline, visoke meuzavisnosti razliitih funkcija i aktivnosti unutar njega, te utjecaj promjena nastalih u jednoj na ostale organizacijske jedinice ovo obuhvaa i sagledavanje povezanosti organizacije s uom i irom okolinom Weihrich i Koontz nadopunjuju Katza dodajui i vjetinu oblikovanja koju definiraju kao sposobnost rjeavanja problema na nain koji e koristiti poduzeu, odnosno vjetinu menadera da stvori dobru ideju i ponudi praktino i provedivo rjeenje problema (Weihrich i Koontz: Menedment, MATE, Zagreb, 1994., str. 6.)


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

logino je da vanost pojedinih vjetina varira ovisno o razini menadmenta koja se promatra tehnike vjetine dominiraju na najniim razinama menadmenta te im vanost opada na viim upravljakim razinama, a gotovo su nebitne na onim najviim socijalne vjetine jednako su vane na svim razinama menadmenta, ali dolazi do promjena u njihovom sadraju na niim upravljakim razinama vanija je sposobnost upravljanja ljudima unutar pojedinih grupa, dok na viim razinama dominira sposobnost usklaivanja odnosa meu grupama

uloga koncepcijskih vjetina i vjetina oblikovanja rjeenja raste zajedno s menaderskim razinama, to je i logino jer sposobnost poimanja cjeline poduzea neodvojiva od tzv. vrhovnog menadmenta gore izloeno je najjednostavnije slikovito prikazati na sljedei nain


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

Menadment najvie razine

Vjetine shvaanja i oblikovanja

Menadment srednje razine

Vjetine rada s ljudima

Tehnike vjetine

Nadglednici

Razine menadmenta i potrebne vjetineIzvor: Weihrich i Koontz: Menedment, MATE, Zagreb, 1994., str. 7.

Razine menadmenta kada elimo sagledati menadment s aspekta njegovih razina, tada ga promatramo kao sustav pri emu se njegove razine analiziraju kroz tri temeljna podsustava ili podsistema operativni podsustav koordinativni podsustav strateki podsustav


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

osnovna i polazea varijabla u odreivanju razina menadmenta je menaderska aktivnost na pojedinim razinama, i to u odnosu na okolinu, stupanj neizvjesnosti, koliinu informacija, orijentaciju, perspektivu, vrstu procesa, prirodu odluka, sustav odgovornosti i sl., a to je sve vidljivo iz sljedeeg grafikog prikaza

Podsustavi menadmenta


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

strateki podsustav menadmenta povezuje poduzee s okolinom, predstavlja poduzee i osigurava mu podrku okoline pri emu je izloen najveim pritiscima, prijetnjama i utjecajima iz okoline ta se razina najee naziva vrhovni ili top menadment, a to su generalni direktori, glavni menaderi, predsjednici uprave i sl., bavi se strategijom poslovanja dugoronim planiranjem ciljevima poslovanja poslovnom politikom koja e biti u funkciji ostvarivanja ciljeva za svoj rad vrhovni menadment odgovara vlasnikoj strukturi

koordinacijski podsustav menadmenta ima integracijsku ulogu, pri emu je odgovoran vrhovnom menadmentu, a nadreen niim razinama menadmenta, odnosno operacijskom podsustavu bavi se koordiniranjem razliitih organizacijskih jedinica ta je razina menadmenta na kojoj se vri preformulacija dugoronih ciljeva poslovanja u izvrne, operativne specifine ciljeve i zadatke jedinica nieg ranga


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

na koordinacijskoj razini menadmenta osigurava se ulaz roba i materijala, znanja i informacija na operativnu razinu prepoznavanje problema u poslovnom procesu iniciranje i predlaganje rjeenja u samostalnom poslovnom subjektu, to su menaderi irih organizacijskih jedinica (npr. u marinama to su voditelj servisa, voditelj tehnike slube, voditelj mornara, voditelj recepcije, voditelj ugostiteljskih jedinica, voditelj administrativnih slubi i sl.) u sloenijem sustavu to su direktori sektora, direktori odjela, direktori grupe npr. u ACI d.d. menaderi srednje razine su voditelji sektora Sjevernog Jadrana, Srednjeg Jadrana i Junog Jadrana kao grupacija marina

operacijski podsustav menadmenta je usmjeren na realizaciju neposrednih zadataka i ciljeva operativni menaderi neposredno vode izvritelje u svakodnevnim poslovima i zadacima podreeni su kooperativnim menaderima, a nadreenim neposrednim izvriteljima, odnosno radnicima definiraju dnevne aktivnosti koje, zapravo, ine kontinuirano i efikasno pruanje usluga ili proizvodnju ovu razinu menadmenta karakterizira mali utjecaj vanjske okoline vea zatvorenost


D. iin-ain, pred.

Menadment

21./27.10.2004.

kratkorona perspektiva usmjerenost na optimalizaciju proizvodnouslunog procesa kada analiziramo razine menadmenta u samostalnom poslovnom subjektu, onda u operativne menadere ubrajamo menadere uih organizacijskih jedinica, kao to su glavni mehaniar, voditelji smjene recepcije, ef restorana, ef smjene u kuhinji, glavna domaica, voditelj nabave, voditelj prodaje, voditelj financijske slube itd. u sloenijem sustavu, npr. ACI d.d., operativni menaderi su direktori marina

Isprepletenost predmetne i teritorijalne divizionalne strukture s funkcionalnom kroz razine menadmenta


Funkcionalne razine menadmenta

D. iin-ain, pred.

Documents

1. Menadzment-uvodno predavanje