1. Kolokvij Fit

Svibanj 2012.mtomas85

1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH SUSTAVAFinancijski sustav- ukupnost nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja raznih financijskih institucija.- objedinjeni su pravnim normama i regulacijom.- omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima.- određuju cijene financijskim proizvodima - kamatnim stopama i očekivanjima o financijskim i ekonomskim kretanjima u budućnosti.- razlikuju se po zemljama - determinirani povijesnim razvojem, regulacijom, odrednicama gospodarske i socijalne kulture prilagođeni nacionalnom gospodarstvu. - ne postoji standardni model financijskog sustava kojeg treba slijediti već se izučava konceptualni model financijskog sustava i njegove najvažnije odrednice.

- primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj. transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje.- na taj način FS omogućava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva.- druga osnovna zadaća - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija. - FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. - načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu).

1 | P a g e


2. FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA- ostvaruju se na različitim formalnim i neformalnim, otvorenim i dogovornim financijskim tržištima.- financijska tržišta - složeni mehanizmi sustava externog financiranja - njihova razvijenost, učinkovitost i postojanje uzimaju kao mjerilo razvijenosti financijskog sustava.

- primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj. transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje.- na taj način FS omogućava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva.

- druga osnovna zadaća - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija. - FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. - načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu).

Uz formiranje i transfer novčanog kapitala i njegovo usmjeravanje, FS ima i slijedeće funkcije:1. Štedna funkcija- nuditi širok izbor oblika štednje kojima će se poticati sklonost štednji i investicijama.- obveznice, dionice, depoziti (ročni i po viđenju), police životnih i mirovinskih osiguranja, vrijednosni papiri i sl.2. Funkcija likvidnosti - omogućiti investitorima da svoja potraživanja što brže i bez gubitaka pretvore u novac (najlikvidnija imovina).- najuže je povezana sa razvijenošću tzv sekundarnog-transakcijskog financijskog tržišta na kojem se preprodaju financijska potraživanja.3. Kreditna funkcija- omogućiti stalnu opskrbu kreditima pojedince, poduzeća i državu, jer je kredit osnovni oblik suvremenog financiranja.4. Funkcija plaćanja - osigurati instrumente i sigurne posupke i mehanizme masovnih domaćih i međunarodnih plaćanja po najnižoj cijeni.5. Gospodarsko-političke funkcije - zdrav, stabilan i učinkovit FS je potpora državnoj politici za što efikasnije provođenje makroekonomskih ciljeva (zaposlenost, niska inflacija, stabilnost, konkurentnost i sl.).6. Funkcije čuvanja kupovne moći- raznim oblicima financijskih ulaganja omogućiti očuvanje realne vrijednosti novčanog kapitala ili povećanja buduće kupovne moći.7. Preuzimanje rizika- FS ne izbjegava nego preuzima rizike koji nastaju u realnom sektoru.8. Funkcija ovlaštenog nadzornika (montoringa)- praćenje potraživanja i mogućnosti naplate u budućnosti - smanjenje troškova ulagača i spriječava nemoralno ponašanje dužnika9. Međugeneracijski prijenos štednje- životno i mirovinsko osiguranje.

2 | P a g e


3. PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA- jednakost ponude i potražnje na financijskom tržištu je uvjet privredne ravnoteže- istog je značenja kao i jednakost štednje i investicija- stvarnu ponudu i potražnju na financijskom tržištu pokazuje neto-štednja - stvarni financijski viškovi ili manjkovi sektora i pojedinaca - razlika između njihove štednje i investicija- pozicije:a) suficitarne jedinice - neto pozajmljivači- Š>I- ostvaruju financijske viškove te ih nude na financijskim tržištimab) deficitarne jednice - neto uzajmljivači- Š<I-ostvaruju financijske manjkove - negativna fin. štednja- zadužuju se na financijskom tržištuc) jedinice izbalansiranog budžeta- Š=I

PONUDA: - najvažniji izvor ponude novčanih sredstava je sektor stanovništva- osobna primanja ovog sektora formiraju se od plaća, rente, kamata, dividendi, poduzetničke dobiti i iz transfernih primanja od države- nakon odbitka poreza, osobna primanja se raspoređuju na potrošnju i osobnu štednju- osobna štednja (kao višak dohotka nad potrošnjom) može se investirati u realne ili u financijske oblike- štednja sektora stanovništva je u svim zemljama tradicionalno veća od ulaganja u investicijsku potrošnju, tj. stanovništvo ostvaruje neto financijske viškove koje nudi na financijskim tržištima.- štednja je veća od investicijske potrošnje tj. konstantno se ostvaruju neto viškovi koji se nude na financijskim tržištima- štednja stanovništva - najvažniji izvor ponude novčanih viškova, u ostatku sudjeluju lokalna i središnja država i inozemstvo

POTRAŽNJA:- sektor potražnje su poduzeća - razvojne i druge potrebe za novčanim sredstvima su im veće od vlastite štednje- bruto štednju poduzeća čine zadržana dobit i amortizacija - nije dostatna za financiranje njihovih kapitalnih ulaganja- poduzeća se pojavljuju kao neto uzajmljivač na financijskim tržištima

- država je sve aktiviniji sudionik i sve veći dužnik (sektor potražnje) na financijskim tržištima- razvilo se novo internacionalno tržište javnog duga i državnih vrijednosnica

najvažniji nositelj ponude je stanovništvo (neto pozajmljivači), a najvažniji nositelji potražnje su poduzeća i država (neto uzajmljivači).

- postoje suficitarne jedinice poduzeća i deficitarne jedinice stanovništva.

3 | P a g e


4. FINANCIJSKA IMOVINA, POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI- financijska potraživanja - potraživanja na nečiji novac u budućnosti- stječu ih vlasnici kapitala ustupajući novčani kapital izravno ili preko financijskih posrednika. - za svoj današnji novac ili dohodak očekuju budući prihod i za to dobivaju garancije (obećanja) vraćanja uloženog sa prinosima u obliku kamata, dividendi ili kapitalne dobiti.- stjecanje fin. potraživanja - zamjena najlikvidnijeg oblika imovine - novca za druge manje likvidne oblike - dionice, zadužnice, oročeni depoziti- u pisanom su obliku - ugovori ili vrijednosnice (vrijednosni papiri) u kojima su potraživanja utjelovljena (inkorporirana).- svako financijsko potraživanje je uvijek s jedne strane potraživanje, a s druge financijska obveza!

novčano suficitarne jedinice mijenjaju likvidniji instrument (novac) s manjim prinosom, za drugi manje likvidan instrument (vrijednosnice) sa većim budućim prinosom.

- financijski instrumenti- dokazne isprave o postojanju fin. potraživanja i obveza- sredstva prenošenja kupovne moći, alokacije novčanog kapitala i disperzije rizika na fin. tržištu.- financijsku imovinu čini portfelj (skup) financijskih instrumenata.

- financijska imovina- 3. oblika:a) novac- najvažnija fin. imovina- slobodna i stalno raspoloživa imovina - može se lako zamijeniti za drugu financijsku ili realnu imovinu- najlikvidinija financijska imovina- drži se u obliku:1) depozita na računima plaćanja2) štednim računima kod depozitnih institucija3) u gotovini

b) kreditni instrumenti- krediti i zadužnice- njima se kreira najveći broj i vrijednost fin. instrumenata na tržištu

c) vlasnički instrumenti- trajni kapital poduzeća- equity - dionice i udjeli kojima se stječu potraživanja na dio vlasništva ili dobiti- vlasnička ulaganja - obveze koje ne dospjevaju do likvidacije poduzeća - za razliku od kreditnih instrumenata

4 | P a g e


5. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE- novčano deficitarne jedinice (NDJ) emitiraju i nude svoja obećanja plaćanja na financijskim tržištima, a novčano suficitarne jedinice (NSJ) ih kupuju - stječu potraživanja.- NSJ ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnica postajući tako njihovi kreditori (zadužnice) ili sudjeluju u vlasništvu (vlasničke vrijednosnice).- stječu novčana potraživanja koja dospjevaju u budućnosti, te određene prinose u određenim vremenskim razdobljima ili o dospjeću. - nazivaju se još i primarna potraživanja - direktna, izravna. - prijenos novčanih sredstava odvija se brzo i uz niže troškove:a) tehnikom privatnog plasmana (manjem broju pouzdanih investitora) b) javnim upisom (širokoj javnosti) uz pomoć investicijskih banaka, brokera i dealera. - investicijske banke, brokeri i dealeri su u ovom slučaju samo financijske institucije koje posreduju u plasmanu vrijednosnica ne mijenjajući ih u drugi oblik potraživanja - nisu posrednici jer ne mijenjaju originalna potraživanja nego samo povezuju kupce i prodavače (NSJ i NDJ).- razmjena između investitora i emitenta ostaje u onom obliku u kojem je ponuđena, bez promjene iznosa koji se potražuje, stupnja rizičnosti, dospijeća, kamatnjaka i sl. - jednom kreirana obveza ostaje ista i po obliku i po sadržaju do dospijeća (ako je riječ o zadužnici) ili dok poduzeće posluje (ako je riječ o vlasničkoj vrijednosnici). - mogu se prodavati na sekundarnim tržištima, ali uvjeti moraju ostati isti - mijenja se samo vjerovnik ili vlasnik.- uvijek izravna obveza između krajnjeg uzajmljivača, prema krajnjem pozajmljivaču.

takav način financiranja ima puno ograničenja (teško je udovoljiti zahtjevima investitora), pa zbog toga nema šire primjene ( na razvijenim financijskim tržištima iznosi svega 5-30%, dok u nerazvijenim ne postoji).

- primjeri:a) kućanstvo (NSJ) kupuje dionice emitirane zbog dokapitalizacije banke (NDJ).b) poduzeće s trenutnim novčanim viškovima (NSJ) kupuje tromjesečne trezorske zapise države (NDJ).

5 | P a g e


6. FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE)- način je prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača krajnjim uzajmljivačima, preko financijskih posrednik ili intermedijara. - proces ustupanja novčanih sredstava od strane novčano suficitarnih jedinica, novčano deficitarnim jedinicama, na način da se jedan oblik financijskog potraživanja preoblikuje u druge oblike financijskog potraživanja pomoću financijskih posrednika.- financijski posrednik kupuje direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i pretvara ih u indirektna potraživanja drugih karakteristika.- proces transformacije potraživanja - financijsko posredovanje, a institucije koje se time bave - financijski posrednici.- proces kupnje direktnih potraživanja i emisija vlastitih sekundarnih obveza se odvija istodobno - kao njihova svakodnevna aktivnost- financijski posrednici prikupljaju novčana sredstva:a) u obliku depozita na transakcijskim računima, ročnih depozita i depozita po viđenjub) prodajom polica osiguranjac) naplatom članskih ulogad) prodajom udjela u investicijskim fondovima, e) emisijom obveznica, blagajničkih zapisa, e) uzimanjem kredita i sl.- to su potraživanja krajnjih pozajmljivača (NSJ) prema njima. - istovremeno, financijski posrednici kupuju vrijednosnice, odobravaju kredite i sl. te tako stječu direktna potraživanja prema krajnjim uzajmljivačima (NDJ) umjesto stvarnih pozajmljivača novčanih sredstava (NSJ).

- financijski posrednici kupuju dnevna potraživanja od NDJ na isti način kao što ih kupuju NSJ u sustavu direktnog finaniciranja- za fin. posrednike je takvo stjecanje direktnih potraživanja samo dio sustava posredovanja.- kupnju financiraju prikupljajući novčana sredstva emisijom tzv sekundarnih obveza prema NSJ.

financijski posrednici su sva ona društva koja u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraživanja, a u pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama i investitorima. (banke, štedne depozitne institucije, osiguravatelji života i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajedničkog investiranja, razne državne financijske institucije, stambena društva...)

6 | P a g e


- prednosti indirektnog financiranja:1. denominacijska intermedijacija- veliki krediti na bazi malih štednih uloga, puno zajmova na temelju jednog velikog kredita, otkup emisije obveznica iz štednje članova mirovinskih fondova.2. intermedijacija rizika- diverzifikacija portfelja zbog disperzije rizika3. intermedijacija likvidnosti - posrednici na osnovi primarnih potraživanja kreiraju nove financijske instrumente od kojih je većina visoko likvidna tj. lako se pretvara u novac.4. intermedijacija dospijeća- ročna transformacija kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane (usmjeravanje kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane).5. informacijska intermedijacija - investitori ne moraju analizirati svaki projekt, niti bonitet NDJ.- odlučivanje se svodi na ocjenu boniteta financijskih posrednika prema kojima NSJ imaju potraživanja i koji umjesto njih analiziraju bonitet i kreditnu sposobnost krajnjih korisnika.

- primjeri:a) kućanstvo (NSJ) kratkoročno oročava štednju u banci, a banka drugom kućanstvu (NDJ) odobrava dugoročni stambeni kredit.b) fizička osoba (NSJ) kupuje police osiguranja života od osiguravateljne institucije, a osig. institucija tako prikupljena sredstva ulaže u obveznice poduzeća (NDJ).c) zaposlenici (NSJ) uplaćuju članske uloge u mirovinski fond koji iz njih financira državu (NDJ) kupujući instrumente javnog duga.

7 | P a g e


7. FINANCIJSKA PIRAMIDA- strukturiranje financijske imovine prema kriterijima profitabilnosti, rizičnosti i likvidnosti- na dnu su obično najsigurnija, ali i najneprofitabilnija sredstva, a na vrhu su najrizičnija ulaganja, s najvišom stopom povrata.- najveći iznosi su uloženi u najsigurnije likvidne instrumente manjeg prinosa kako bi se osigurala široka i čvrsta osnova.- prema vrhu se sve manji iznosi ulažu u sve rizičnije oblike imovine, sve višeg mogućeg prinosa - nema profita bez rizika.- svaki investitor uglavnom u svojoj financijskoj imovini ima najviše financijskih instrumenata s dna piramide, a najmanje s vrha, jer na taj način disperzira rizik.

- standardni izgled piramide predstavlja načelni pristup financijskim ulaganjima- struktura ulaganja svakog individualnog i institucionalnog investitora se razlikuje ovisno o nizu čimbenika i motiva- pri strukturiranju portfelja stručnu pomoć ulagačima pružaju profesionalni analitičari fin. tržišta, savjetnici, brokerske kuće i posebni bankovni odjeli.

8 | P a g e


8. POJAM I VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJAFinancijske institucije- poslovna poduzeća koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge.- razlikuju se od svih ostalih nefinancijskih institucija po tome što posluju sa nematerijalnom-financijskom imovinom, - materijalna imovina im je potrebna u minimalnoj vrijednosti kako bi uspješno trgovali financijskim proizvodima.

- novčana sredstva prikupljaju (pribavljaju):a) primanjem oročenih novčanih depozita, depozita na transakcijskim računima, b) uzimanjem kreditac) izdavanjem zadužnicad) uplatama mirovinske štednje članovae) emisijama vrijednosnica (zbog formiranja vlastitog kapitala)f) prodajom polica osiguranja i udjela u investicijskim fondovima.

- prikupljena sredstva plasiraju najviše u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica i manjim dijelom ulaganjem u realnu imovinu i druge investicije.

većina financijskih institucija su financijski posrednici - pribavljaju novčana sredstva kreirajući novčana potraživanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju u vlastita potraživanja prema svojim dužnicima.

- pojam financijskih institucija je širok - obuhvaća sve sudionike na financijskim tržištima koji sudjeluju u financijskim transakcijama kao financijski posrednici, brokeri, dealeri ili investicijski bankari.

- najvažnija financijska institucija je BANKA.- sve ostale se nazivaju nebankovnim financijskim institucijama - ne primaju depozite istodobno odobravajući kredite

- financijske institucije dijelimo:- banke - istodobno (simultano) primaju depozite i daju kredite široj javnosti - nebankovne - ne primaju depozite i ne odobravaju kredite široj javnosti istovremeno kao svoje glavne poslove (najčešće mogu odobravati kredite ili obavljati oba ta posla ali za određeni segment tržišta, npr štedionice – samo sa stanovništvom).

Prema kriteriju primanja depozita financijske institucije se dijele (najzastupljenije grupiranje):- depozitne financijske institucije- nedepozitne financijske institucije

9 | P a g e


9. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE- depozitne financijske institucije- prikupljaju sredstva primanjem:a) transakcijskih depozita na računima plaćanja, b) štednih uloga po viđenju ili ročne štednje, c) namjenskih i nenamjenskih depozita

- plasiraju ih najviše u obliku kredita. u pasivi su im najznačajnije obveze po primljenim depozitima, a u aktivi su im najvažnija

potraživanja po odobrenim kreditima - zato se nazivaju depozitno-kreditnim institucijama ili depozitno-kreditnim kompleksom.

- među depozitima drže i one depozite koji koji su slobodni i raspoloživi na zahtjev - po svojoj su prirodi depozitni novac i uvijek mogu biti upotrijebljeni kao sredstvo prometa i plaćanja - po tome se razlikuju od ostalih financijskih institucija- kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnažanja novca kreacijom novih depozita.

- jedine u svojoj pasivi mogu imati obveze koje su dio ukupne količine novca u optjecaju i na osnovi njih kreirati sekundarne depozite - sudjeluju u kreiranju novca na tržištu zbog čega su pod direktnim nadzorom središnje banke- mogu utjecati na monetarnu politiku, pa samim time i na cjelokupno gospodarstvo neke države

- nedepozitne financijske institucije prikupljaju i pribavljaju novčana sredstva od novčano suficitarnih jedinica i plasiraju ih

novčanodeficitarnim jedinicama pomoću svih nabrojenih financijskih transakcija. - nije im dozvoljeno primati depozitni novac- ne smiju kreirati obveze primanjem depozita zbog zaštite ulagača te iz monetarnih razloga - to je privilegija samo depozitnih institucija.

10 | P a g e


Grupiranje financijskih institucija:I SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijskaII DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE1. Banke 2. Depozitne štedne institucije - štedionice- štedno-kreditne kooperative- kreditne ili potrošačke zadruge- kreditne unije- stambene štedionice i društva, - hipotekarne, poštanske štedionice - kase uzajamne pomoći...III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE1. Ugovorne štedne institucije - osiguravatelji imovine i života- privatni i državni mirovinski fondovi- institucije zdravstvenog osiguranja2. Investicijski fondovi - Fondovi zajedničkog ulaganja- Unit Trust- Investment Trust Co.- Uzajamni fondovi - Mutual Funds- Uzajamni fondovi novčanog tržišta - MMMF (Money Market Mutual Funds)- Nekretninski fondovi - REIT (Real Estate Investment Trust)- Državni investicijski fondovi (Sovereign Wealth Funds)- Fondovi rizičnog (Venture Capital) i privatnog kapitala (Private Equity)- Hedge fondovi3. Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati 4. Specijalne državne i privatne financijske institucije - eksportne- poljoprivredne- razvojne- stambene- studenske...5. Investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za poslovanje s vrijednosnicama)6. Ostale financijske institucije - skrbnička-povjerbena društva- forfeiting, leasing i factoring društva- izdavači kreditnih kartica- garantne agencije- clearing institucije- burze vrijednosnica- mjenjačnice- trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama- financijski savjetnici10. KARAKTERISTIKE SREDIŠNJE BANKE

11 | P a g e


Središnja banka (centralna, emisijska)- posebna je i najvažnija monetarna institucija i vrhovna novčana vlast svake moderne države.- po svojim se funkcijama i karakteristikama razlikuje od ostalih financijskih institucija jer kontrolira zakonima i vlastitom regulacijom uspostavljeni jedinstveni novčani, kreditni i sustav kreditnih institucija.

- temeljni zadatak - održavanje stabilnosti cijena tj. prihvatljivih stopa inflacije.- niska i stabilna inflacija je najveći doprinos kojim novčana politika može pridonositi rastu privrede.- pružanje potpore u ostvarivanju ciljeva opće ekonomske politike (pod uvjetom da to ne šteti ostvarenju održavanja stabilnosti cijena), kao što su visoka zaposlenost, održivi neinflatorni razvoj, visok stupanj konkurencije...- najvažnija uloga - emisija gotovog novca. - državne institucije, ali su neovisne od aktualne administracije.- samostalnost im je osigurana kroz:a) funkcionalnu (sama bira mjere i instrumente za postizanje ciljeva), b) institucionalnu (samostalno odlučuje), c) osobnu (samostalnost uprave) i d) financijsku neovisnost.

- 2 važne dodatne funkcije:a) regulatorna- pravo na donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje poslovanje banaka (kreditnih institucija)b) supervizijska- pravo da zbog osiguranja stabilnog poslovanja kreditnih institucija obavljaju nadzor nad njima, ili sudjeluju u nadzoru ako ga obavlja netko drugi

- članovi uprave su imenovani od vrhovnog tijela države. - članovi vlade ne smiju biti u upravi središnje banke, niti središnja banka smije kreditirati državu.- neprofitna institucija. - troškove poslovanja pokriva:a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama, b) od kamata na vrijednosnice koje drži u aktivi (SAD), c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih pričuva i sl.

razlika između prihoda i rashoda naziva se emisijska dobit (seigniorage) - prihod državnog proračuna.

- ostvaruje svoje zadatke preko monetarnih institucija s kojima čini monetarni sustav neke zemlje.- najvažnija skupina su kreditne institucije - banke i depozitne štedne institucije.

- najvažnije funkcije:

12 | P a g e


1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka- novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede. 2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija- očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i spriječavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu.- uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog novca.3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaćanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke- intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja- formiranje i upravljanje deviznim pričuvama- regulacija i kontrola međunarodnih plaćanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom- devizna kontrola- reguliranje međunarodnog poslovanja banaka- suradnja sa inozemnim središnjim bankama- suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na odluke vlade.4. Emisija novca - ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.- jedine institucije ovlaštene od države za emisiju primarnog novca5. Nadzor nad kreditnim institucijama- uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucijaa) prudencijalna regulacija- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje- skup specifičnih odredbib) prudencijalna kontrola- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama- omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.6. Financijski servis države i banaka- uloga fiskalnog agenta države- pružanje usluga poslovnim bankama7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava- sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira između depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaćanja.8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka- kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke- analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu- izvještava javnost- podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješća

11. FUNKCIJE SREDIŠNJE BANKE

13 | P a g e


- najvažnije funkcije središnje banke su:1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka- novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede.- najvažniji cilj novčane politike S.B. - osigurati porast količine novca u optjecaju i kredita u skladu sa dugoročnim potrebama rastuće ekonomije - uz razumno stabilne cijene

- postiže se:a) kvantitativnim instrumentima novčane regulacije- S.B. izravno utječe na povećanje ili smanjenje ponude novca - ovisno o kretanjima u privredi

- politika obvezne rezerve- politika otvorenog tržišta- eskontna/diskontna politika- izravno kvantitativno ograničavanje kredita banaka

b) kvalitativnom ili selektivnom novčanom politikom- S.B. namjenski usmjerava kreditni potencijal banaka- potiče ih da slijede opći interes i odobravaju kredite za izabrane (selektivne) namjene - „javni interes“, npr:

- proizvodnja za izvoz- poljoprivreda- priprema turističke sezone- brodogradnja...

2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija- očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i spriječavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu. - dužna je održavati likvidnost svih zdravih banaka, ali ne i nesolventnih.- uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog novca.- privilegij pristupa diskontnom prozoru (discount window) S.B. je omogućen svim institucijama depozitnog sektora koje ispune tražene uvjete.- kredite odobrava rutinski svim solventnim bankama koje se pokažu kao podobni uzajmljivači

3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaćanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke- intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja- formiranje i upravljanje deviznim pričuvama- regulacija i kontrola međunarodnih plaćanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom- devizna kontrola- reguliranje međunarodnog poslovanja banaka- suradnja sa inozemnim središnjim bankama- suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na odluke vlade.

4. Emisija novca

14 | P a g e


- ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.- gotov novac je je uvijek zamjenjiv za važniju komponentu - knjižni ili depozitni novac.- S.B. je jedina institucija ovlaštena od države za emisiju primarnog novca.- pušta u promet i povlači iz optjecaja gotovinu preko depozitnih institucija koje vode transakcijske račune.

5. Nadzor nad kreditnim institucijama- uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucijaa) prudencijalna regulacija- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje te zdrav i stabilan bankovni sustav.- skup specifičnih odredbi.b) prudencijalna kontrola- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama- omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.

- nadzor nad bankama S.B. provodi:- on-site kontrolom - neposredna kontrola u samim bankama- off-site kontrolom - standardizirana izvješća koja dostavljaju banke

6. Financijski servis države i banaka- banka države, banka banaka- uloga fiskalnog agenta države - vodi njezin jedinstveni račun na koji se slijevaju svi prihodi i s kojega se plaćaju sve obveze države.- pružanje usluga poslovnim bankama- izdaje dopusnice za rad poslovnih banaka, nadzire poslovanje, odobrava kredite, vodi račune...

7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava- sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira između depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaćanja.- S.B. je zadužena za nadzor nad financijskim sustavom, njegovo stalno unaprijeđivanje i ohrabrivanje depozitnih institucija da ga tehnološki unaprijeđuju- organizacija sigurnog i učinkovitog platnog mehanizma pozitivno utječe na povjerenje javnosti u financijski sustav.

8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka- kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke.- analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu- izvještava javnost- podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješća

12. HRVATSKA NARODNA BANKA

15 | P a g e


- osnovana uredbom Vlade RH 1991. - provedena valutna reforma i monetarno osamostaljivanje zemlje. - zakonima iz 1992., 1995., 2001. i 2008. - utvrđeni uvjeti njenog djelovanja i odgovornosti. - 1997. je preimenovana je iz Narodne banke Hrvatske u Hrvatsku narodnu banku.- po svom statusu, karakteristikama i funkcijama je usporediva sa središnjim bankama svih razvijenih država.

- osnovni zadatak - postizanje i održavanje stabilnosti cijena - kvantificira ga interno i ne priopćava javnosti.- dužna je svojom djelatnošću podupirati gospodarsku politiku Republike Hrvatske.- određivanje stabilnosti cijena kao prioriteta ne isključuje zadaću ostvarivanja drugih važnih ciljeva, npr:

- obveza očuvanja stabilnosti bankovnog sustava- reguliranje tečaja kune- održavanje opće likvidnosti u zemlji

- u slučaju odlučivanja između sukobljenih ciljeva stabilnost cijena ima prioritet.

Osnovne funkcije HNB-a su:1. Utvrđivanje i vođenje novčane i devizne politike2. Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama RH3. Izdavanje novčanica i kovanog novca4. Izdavanje dopusnica za rad banaka i nadzor nad kreditnim institucijama5. Vođenje računa banaka i platnog prometa za banke (bankar banaka)6. Ustrojavanje platnog sustava7. Financijski poslovi za državu (bankar države)8. Podzakonsko reguliranje iz područja njene nadležnosti

- samostalna i neovisna institucija, odgovorna Saboru RH- ne mora slijediti upute tijela RH, EU ili bilo kojih drugih osoba.- isključivo je u vlasništvu RH i ima status pravne osobe. - tijela upravljanja HNB-a su Savjet i guverner. - Savjet se sastoji od 14 članova: guvernera, zamjenika guvernera, 4 viceguvernera i 8 nezavisnih stručnjaka. - imenuje se na 6 godina, imenuje ga i razrješava Sabor- članovi Savjeta moraju biti državljani RH s priznatim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom i pravnom području. - guverner je predsjednik Savjeta i upravlja i rukovodi poslovanjem HNB-a.- sve odluke moraju biti donesene dvotrećinskom većinom glasova.- svake godine se utvrđuje emisijska dobit HNB-a - raspoređuje se do 20% u opće pričuve, ostatak je izvanredni prihod državnog proračuna.- najvažniji prihodi - prihodi od kamata i drugi prihodi od međunarodnih pričuva deponiranih u inozemstvu ili uloženi u državne obveznice.- najvažniji rashodi - kamate na obvezne rezerve i blagajničke zapise, troškovi poslovanja, a ponekad i negativne tečajne razlike.13. DEVIZNE PRIČUVE

16 | P a g e


- osiguravaju međunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima interne konvertibilnosti kune tj. slobodne kupnje i prodaje deviza za domaće osobe.- HNB upravlja međunarodnim pričuvama RH i one su dio njene bilance.

Međunarodne (devizne) pričuve - dopunska rezerva likvidnosti u međunarodnim plaćanjima.- služe za održavanje međunarodne likvidnosti banaka i njihovih komitenata.- uključuju potraživanja HNB od inozemstva koja se mogu koristiti za održavanje međunarodne likvidnosti - sredstva moraju biti likvidna i brzo dostupna - profitabilnost ulaganja nije u prvom planu.- formiraju se:

- otkupom deviza od poslovnih banaka na aukcijama- otkupom od Ministarstva financija iz inozemnog zaduživanja države- priljevom na osnovi izdvojene obvezne devizne rezerve- povlačenjem tranši od MMF-a- iz prihoda od kamata na depozite i vrijednosnice- prodajom efektivnih kuna stranim bankama.

Međunarodne pričuve RH čine:1. Potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih banaka, međunarodnih financijskih institucija ili kod izabranih prvoklasnih stranih banaka 2. Visokokvalitetni dužnički vrijednosni papiri, mjenice i potvrde o depozitu koje glase na konvertibilnu valutu3. Posebna (specijalna) prava vučenja (special drawing rights-SDR) HNB kod Međunarodnog monetarnog fonda4. Monetarno zlato, plemenite kovine i drago kamenje5. Novčanice i kovanice u konvertibilnoj stranoj valuti (efektivna strana valuta)6. Terminski, repo, obratni repo i opcijski ugovori u konvertibilnoj valuti sklopljeni s prvoklasnim ugovornim stranama.

- koriste se samo za održavanje međunarodne likvidnosti zemlje- pri upravljanju deviznim pričuvama osnovni kriterij su likvidnost i sigurnost, a tek onda rentabilnost ulaganja.

- najveći dio čine vrijednosni papiri - državne obveznice i euroobveznice - 71%ostalo:

1) depoziti po viđenju i oročeni depoziti kod inozemnih poslovnih i središnjih banaka, te kod međunarodnih financijskih institucija - 25%2) repo ugovori specijalna prava vučenja kod MMF-a i ostali plasmani3) efektiva (strana valuta) - 1-2% - služi za osiguranje najnužnijih potreba- valutna struktura - 74% uloženo u euro, 23% u dolarski portfelj

- Hrvatska ne drži pričuve u obliku monetarnog zlata.

17 | P a g e


14. KONTROLA I NADZOR BANAKA I NEBANKOVNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA- nadzor nad bankama je supervizorstvo centralne banke (i specijalizirane supervizorske ustanove) nad poslovanjem bankovnog sistema. - središnje banke su uvijek uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucijaa) prudencijalna regulacija- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje- skup specifičnih odredbib) prudencijalna kontrola- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama- omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.

HNB - 1993. započelo organiziranje sustava prudencijalne (bonitetne) kontrole- povjereno HNB - jedina imala kadrove sa znanjem iz područja- vrši prudencijalnu (bonitetnu) kontrolu banaka. - kontrolna funkcija je organizirana u Sektoru kontrole i nadzora banaka- nadzor nad bankama se provodi:

a) on-site kontrola - inspekcijski nadzor u bankamab) off-site kontrola - analiza dostavljenih podataka

- HNB u provedbi surađuje sa drugim nadzornim institucijama u zemlji i inozemstvu.- uz kontrolnu funkciju, dodijeljene su joj i šioke ovlasti sankcioniranja banaka kod kojih su utvđene nepravilnosti koje bi mogle ugroziti izoliranu banku ili stabilnost cijelog bankovnog sustava.

18 | P a g e


15. DEFINICIJA I OBJAŠNJENJE BANKE- najvažnija institucija financijskog posredovanja. - banke i štedne depozitne institucije zajedno čine depozitnokreditni kompleks ili kompleks kreditnih institucija - predstavlja glavninu financijskog sustava svih zemalja- ne postoji općeprihvaćena defnicija banke

- američki Zakon o bankovnim holdinzima definira banku kao instituciju koja prima depozite po viđenju i istovremeno odobrava poslovne kredite.- tri ključne karakteristike banke:

1) Banka je institucija koja prima novčane depozite od najšire javnosti2) Najvažniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita3) Banke su institucije platnog prometa

- poslovne banke prikupljaju novčana sredstva:- vođenjem računa plaćanja, - primanjem štednih depozita po viđenju i oročenih depozita, - zaduživanjem kod drugih banaka, - emisijama i plasmanom vlastitih zadužnica - formiranjem vlastitog kapitala

- među obvezama su im navažnije obveze po primljenim depozitima - u pasivi njihove bilance sudjeluju sa preko 50%.- prikupljena (mobilizirana) novčana sredstva plasiraju u kredite, ulažu u financijske investicije i u materijalnu, najviše fiksnu imovinu.- krediti prosječno čine oko 60% aktive - najvažnija imovina banke.- makroekonomsko značenje kredita banaka - o njihovoj kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude novca i razina opće ekonomske aktivnosti u zemlji.- mikroekonomsko značenje - bankovni krediti su još uvijek najvažniji eksterni oblik financiranja i privrede i stanovništva.

- nekreditni plasmani - investicije u niskorizične, niskoprinosne ali likvidne državne i druge zadužnice sličnih osobina.- osnovni motiv - održavanje likvidnosti a ne zarada (kao što je slučaj kod kredita).- banke imaju malo materijalne imovine

- uslužne poslove obavljaju kao zastupnici svojih komitenata- npr. posredovanje u plaćanjima, brokerske usluge, čuvanje i upravljanje vrijednostima, mijenjački poslovi.- banka nije ni dužnik ni vjerovnik već je čisti posrednik koji za obavljanje poslova naplaćuje naknade i provizije.

- najvažniji prihodi:- kamatni prihodi iz kreditnih poslova- nekamatni prihodi - naknade i provizije iz uslužnih poslova

19 | P a g e


- na prikupljene depozite banka plaća pasivnu kamatu.- na odobrene kredite naplaćuje aktivnu kamatu.- razlika između aktivne (više) i pasivne (niže) kamatne stope je kamatna marža - pokriva očekivanu dobit vlasnika banke.

- vrste banaka: a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, građevinska) – banke dugoročnog kreditiranja privrednog razvoja e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.).

20 | P a g e


16. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJEKreditne institucijea) poduzeća čiji je posao primanje depozita ili drugih novčanih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja i odobravanje kredita za vlastiti računb) institucije za elektronički novac

- struktura u euro-području obuhvaća- poslovne banke- razne štedne depozitne institucije- specijalizirane državne financijske institucije

- banke su daleko najvažnija skupina kreditnih institucija - ali po broju ih nadmašuju male štedne institucije kojih je preko 60% ali nemaju veće ekonomsko značenje

Financijske institucije- poduzeća koja ne smiju primati depozite- nisu kreditne institucije - osnovni posao - stjecanje udjela ili obavljanje jednog ili više poslova sa liste dozvoljenih poslova iz smjernice 2000/12/EC.- zabranjeno im je primanje depozita sa obvezom vraćanja ali smiju obavljati sve ostale financijske poslove kao i banka.

21 | P a g e


17. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA- do udruživanja banaka dolazi zbog:

- podizanja učinkovitosti i profitabilnosti- proširivanja domaćeg i međunarodnog poslovanja- podjele rizika ili troškova- povoljnijeg poreznog tretmana- lakšeg udovoljavanja zahtjevma prudencijalne regulacije i sl.

- oblici okrupnjavanja banaka su: - bankovni holding- bankovni konzorcijum, - sindikat banaka- multinacionalna banka

BANKOVNI HOLDING - oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka posjeduje većinski udio u kapitalu ili ima većinu glasačkih prava u jednoj ili više drugih banaka ili nebankovnih institucija - nad njima ima jasnu kontrolu.- banka vlasnik udjela se naziva banka majka, vršna ili nadređena banka- banka ili nebankovna financijska institucija u kojoj banka vlasnik posjeduje udio se naziva kćer ili subsidiarija.- vršna banka stječe odlučujući utjecaj na izbor uprave banke-subsidiarije - kontrolira politiku i upravljanje.- banka kćer tj. subsidiarija zadržava nezavisni pravni status i djeluje kao posebna organizacija - ali kao ovisno društvo mora slijediti ciljeve i politiku nadređene banke.- pod većinskim udjelom se podrazumijeva više od % udjela u kapitalu podređene banke ili kontrola 50% i više glasačkih prava.

bankovni holding uobičajeno obuhvaća banke i nebankovne institucije koje obavljaju nedepoztne, ali bankama bliske poslove.

- svrhe osnivanja bankovnih holdnga:- obavljanje poslova koji su bankama zabranjeni ili je obavljanje ograničeno- rast kroz stjecanje drugih banaka ili nebankovnih financijskih institucija- regionalna ekspanzija - domaće i regionalno tržište- smanjivanje troškova, racionalizacija poslovanja i podizanje učinkovitosti- ostvarivanje poreznih olakšica- podjela rizika, preuzimanje više rizika- podizanje konkurentnosti, uspješnije prikupljanje sredstava, izbjegavanje zakonskih propisa i sl.

22 | P a g e


- holding može biti: 1) jednobankovni- tvrtka majka kontrolira jednu banku ili više nebankovnih financijskih podružnica2) multibankovna holding grupa- jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje više banaka i nebankovnih financijskih institucija.

- zbog zabrane sudjelovanja banaka u nebankovnim ali profitabilnim poslovima, banke se povezuju sa drugim financijskim institucijama - zbog ulaska u poslove:

- osiguranje- leasing- potrošačko kreditiranje- poslovanje sa vrijednosnicama- financijsko, porezno savjetovanje...

- financijski holding (Financijske holding kompanije - FHC)- slobodnije povezivanje banaka - financijski holding je pravna osoba koja nije banka- glavna djelatnost je stjecanje/vlasništvo udjela ili pružanje ostalih financijskih usluga.- podređena joj je najmanje jedna banka ili brokerska kuća- omogućeno formiranje financijskih konglomerata - financijske hobotnice za pružanje svih financijskih i parafinancijskih usluga.

- grupa banaka- postoji kada je pojedinačna banka ili financijski holding nadređeno društvo u odnosu na jednu ili više banaka ili financijskih holdinga, drugih financijskih institucija ili društava za pomoćne bankovne usluge.

BANKOVNI KONZORCIJUM - oblik ugovornog povezivanja banaka zbog ostvarivanja zajedničkih interesa ili projekata - koje pojedinačno ne mogu ostvariti ili ih mogu ostvariti uz više troškove i poteškoće.- osniva se zbog točno određenog cilja- cilj mora biti definiran ugovorom.- konzorcij traje samo dok se cilj ne ostvari.- banke zadržavaju samostalnost - u konzorcijum udružuju samo dio potrebnog kapitala, kadrove, tehniku...- ciljevi, članovi i njihovi udjeli, prava, obveze, podjela rizika i rezultata između članova se utvrđuju ugovorom između banaka članica (konzorta).- konzorcijum nije pravna osoba i ne nastupa samostalno - nastupa preko jednog od članova koji se sporazumom banaka imenuje voditeljem konzorcijuma - banka gestor.- osnivaju se zbog ostvarivanja kratkoročnih ciljeva:

- npr. odobravanje kredita, izdavanje jamstava, financiranje velikih razvojnih projekata- ili za trajno obavljanje određenih poslova u interesu članica

- npr. međusobno održavanje likvidnosti banaka.

23 | P a g e


BANKOVNI SINDIKAT- grupa banaka koja odobrava sindicirani kredit - svaka od banaka participira u financiranju dijela velikog kredita. - sindikat organizira banka voditelj sindikata.

- bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tržištu. - grupa krupnih investicijskih banaka se naziva kupovnom grupom - purchase group- investicijske banke za rasprodaju širokoj javnosti (ako su angažirane) - selling group.

MULTINACIONALNA BANKA - širi oblik udruživanja banaka i kapitala iz više zemalja.- pridonose globalnoj financijskoj i ekonomskoj integraciji. - preko mreže podružnica u više zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i međunarodnim tržištima, ostvarujući dobit na razlikama u uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima.- obavljaju SVE bankovne poslove u kojima pronađu interes- u internacionalnom vlasništvu.- posluju na međunarodnom tržištu.

24 | P a g e


METODE POVEZIVANJA BANAKA- najvažnije metode povezivanja banaka su:

- metode spajanja i stjecanja - mergers and acquisitions- zajednička ulaganja - joint venture,- strategijski savezi - strategic alliances.

1) Spajanje i stjecanje- spajanje- predstavlja punu integraciju dvije ili više samostalnih banaka u jedinstvenu novu banku ili se jedna ili više banaka pripajaju postojećoj banci i gube vlastiti pravni individualitet.- spajanje - potpuna međusobna integracija - fuzija ili stapanje banaka iste ili približne veličine- pripajanje - manje banke se priključuju većoj - gube svoj pravni identitet i nestaju s tržišta.- spajanjem se uspostavlja viši stupanj kontrole - dolazi do formiranje jedinstvene banke.

- stjecanje- jedna banka preuzima kontrolni paket običnih dionica druge banke bez spajanja ili pripajanja.- nad preuzetom bankom stječe jasnu kontrolu.- banke zadržavaju pravnu samostalnost- pogodnija metoda ako postoje operativni, geografski ili zakonski razlozi za zadržavanje odvojene korporativne strukture.- primjenjuje se kod formiranja bankovnih holdinga.

2) Strategijski savezi - uspostavlja se partnerstvo među bankama usmjereno na precizno određene aktivnosti.- odnosi se mogu uspostavljati i kada postoje regulatorne i druge zapreke za čvršću suradnju ili kada su troškovi M&A preveliki za očekivane dobiti

3) Zajednička ulaganja - postoje kada dvije ili više banaka osnivaju i zajednički kontroliraju treću financijsku instituciju s namjerom da preko nje ostvare ciljeve obostranog interesa.

25 | P a g e


18. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE- razlikuju se od banaka po tome što prikupljaju i pribavljaju sredstva na različite načine, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita od najšire javnosti ili ih primaju od ograničenog segmenta tržišta.- što se plasmana tiče - smiju ulagati u sve oblike imovine kao i banke, uključujući i odobravanje kredita.

- najvažnije nebankovne institucije su: 1) ugovorne štedne institucije - osiguravatelji života i imovine, državni i privatni mirovinski fondovi2) fondovi zajedničkog investiranja - investicijski fondovi, financijske kompanije3) investicijske banke, 4) brokeri i dealeri, 5) državne i od države podupirane specijalne financijske institucije6) fortfaiting, fakctoring i leasing institucije7) financijski-investicijski savjetnici8) institucije kredtnog rejtinga...

- EU je utvrdila još 5 grupa ostalih financijskih institucija:1) štedno-kreditne institucije2) sindikati - za v.p., jamčevine, garancijske3) brokerske institucije4) posrednici za vrijednosnice5) ostali

INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji)- financijske institucije - kupci najvećeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu.- za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznovrsnu strukturu ulaganja, utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu.- lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekućih prinosa. - investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi- najveći kupci dionica i obveznica poduzeća

26 | P a g e


19. ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE- osim kod banaka, tradicionalan oblik ulaganja štednje stanovništva je ulaganje kod raznih depozitnih štednih institucija.

1) Štedionice- pojavljuju se prije nešto više od 200 godina - s pojavom industrijskog radništva koje je imalo stalne novčane prihode- prikupljaju manje ušteđevine širokog sloja građana, pružajući im financijske usluge, sigurnost, skromno ukamaćivanje i povoljne stambene, potrošačke i osobne kredite.

- prve štedionice su osnivane na načelu uzajamnosti.- cilj - promoviranje štednje - motiv - međusobna pomoći siromašnijih slojeva stanovništva - radnici i seljaci- u vlasništvu članova koji su njima upravljali po načelu jedan član-jedan glas.- odobravale su kredite uglavnom članovima.- uživale sponzorstvo i zaštitu države.

- današnje štedionice - proširile svoje poslovanje izvan tradicionalnog poslovanja na sve financijske poslove.- povezane u sustave djeluju kao moćne banke i financijske grupe (Volksbank, Raiffeisen Bank...)- najveći broj štedionica je napustio načelo uzajamnosti i pretvorio se u kapitalske institucije (stock).- vlasnici upravljaju ovisno o udjelu - jedan dolar-jedan glas. - izgubile su početne karakteristike i sve su sličnije bankama.- pod čvrstom kontrolom i nadzorom države - zbog posebne prirode i zaštite malih štedišta- u mnogima je država vlasnik ili suvlasnik.- nadziru ih isti organi kao i banke, ili se formiraju posebna nadzorna tijela za svaku vrstu institucija.- u EU ih je oko 1000 - najviše: Njemačka, Danska, Švedska, Austrija, Finska i Francuska.- u Hrvatskoj ne postoje štedionice kapitalskog tipa - ukinute 2001.

Izvori sredstava:1) opći štedni računi2) posebni namjenski štedni planovi3) depoziti po tekućim i žiro-računima4) sredstva pribavljena pozajmicama i emisijama zadužnica

- odobavaju uglavnom stambene, potrošačke i osobne kredite.- viškove sredstava ulažu u plasmane privredi, posebno manjim i srednjim poduzećima.

27 | P a g e


2) Kreditne unije (zadruge, kooperative)- manje štedne institucije u vlasništvu članova štediša. - u pravilu uživaju porezne olakšice i neprofitne su institucije. - udružuju se zaposlenici nekog poduzeća, stanovnici grada, četvrti, sela, studenti sveučilišta, članovi pojedinih organizacija... - odobravaju kredite samo članovima.

- računi štednje na osnovi kojih članovi stječu pravo upravljanja:1) udjelni računi - share accounts2) štedni računi - savings accounts

- upravilu ne djele dividendu- korist članova je u višim kamatnjacima na uložena sredstva i nižim na kredite.- višak prihoda nad rashodima raspoređuju u rezerve koje povećavaju neto-vrijednost zadruge.- i danas posluju prema izvornim Raiffeisenovim načelima:1) samopomoći - uzajamnost2) samoodgovornosti - sami članovi sporazumno utvđuju odnose u zadruzi3) samoupravljanja - upravljaju članovi bez vanjskih utjecaja.

- u svijetu vrlo popularne i okupljaju širok krug malih štediša.- jedine su depozitne institucije koje odolijevaju konkurenciji mirovinskih i investicijskih fondova i osiguravatelja.- osim financijskih, one ispunjavaju i važne socijalne funkcije.

3) STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICEa) štedno-kreditne institucijeb) hipotekarne institucije- prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane hipotekom.- izvori sredstava:

- raznovrsni štedni planovi namjenjeni fizičkim osobama- emisije certifikata o depozitu namjenjene poduzećima- pozajmice većih iznosa na financijskom tržištu.

- osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice.- uživaju porezne olakšice. - pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu.- s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost:

- oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite članova i izravnu proračunsku potporu.- sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujući neizravnoj državnoj potpori.

- RH omogućila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice.

28 | P a g e


4) Poštanske štedionice- postoje od 1861. - u Velikoj Britaniji osnovan Poštanski štedni odjel - danas Nacionalna štedionica. - u prošlosti u svijetu važne štedne institucije.- u pravilu ne kreditiraju svoje članove. - prikupljena sredstva se usmjeravaju u programe financiranja komunalne infrastrukture na području gdje je štednja prikupljena, te u financiranje javnih interesa.- uzadnje vrijeme gube na značenju zbog konkurencije ostalih oblika štednje - udio u aktivi svih financijskih institucija iznosi prosječno 1-2%.- danas se preko njih građanima plasiraju i različite državne zadužnice.- u RH više ne postoje kao posebna štedna institucija ali se smatra da bi ih se trebalo ponovno osnovati.

5) Institucionalna štednja - danas - samo jedan od oblika ulaganja štednje stanovništva.- opći trend značajnog pada udjela štednje u obliku depozita kod financijskih institucija u strukturi financijskih ulaganja stanovništva.

- u RH je vrlo razvijena štednja građana ali ne i sustav štednih institucija. - štednju su do sada vodile banke preko sektora poslovanja sa stanovništvom, a po iznosu prikupljene štednje i danas su daleko najvažnije institucije.

20. STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICEa) štedno-kreditne institucijeb) hipotekarne institucije- prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane hipotekom.- izvori sredstava:

- raznovrsnim štednim planovima namjenjenim fizičkim osobama- emisijama certifikata o depozitu namjenjenih poduzećima- pozajmicama većih iznosa na financijskom tržištu.

- osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice.- uživaju porezne olakšice. - pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu.- s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost:

- oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite članova i izravnu proračunsku potporu.- sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujući neizravnoj državnoj potpori.

- RH omogućila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice.

29 | P a g e


21. UGOVORNE ŠTEDNE INSTITUCIJEa) Mirovinski fondovib) Institucije životnog osiguranja

- stalni priljev sredstava im je osiguran specifičnim ugovorima o štednji pojedinaca, njihovih članova, obično u mjesečnim intervalima.- sredstva plasiraju dugoročno, uglavnom u dionice ili obveznice.

a) Mirovinski fondovi- među najvažnijim institucionalnim investitorima na financijskim tržištima.- novčana sredstva pribavljaju uplatama - doprinosima članova za vrijeme njihovog radnog vijeka - obećavajući im redovne mjesečne isplate ušteđenih sredstava, zajedno sa prinosima nakon odlaska u mirovinu.- prikupljena sredstva ulažu najviše u:

- dionice poduzeća, - korporacijske obveznice, - državne zadužnice, - investicijske fondove,

- drže i oročene depozite kod banaka, ulažu u inozemstvo.- prinosi u budućnosti su im relativno predvidivi- lako održavaju likvidnost i ulažu u dugoročne instrumente tržišta kapitala.- danas su izravno ili posredno (preko equity fondova) vlasnici poduzeća i važni kreditori privrede i države.

- mogu biti:1) privatni (osobni)2) državni (pod pokriviteljstvom države)

- te:1) obvezni2) dobrovoljni

- fondovima u pravilu upravlja banka, osiguravateljno društvo ili specijalna kompanija za upravljanje mirovinskim društvima kao skrbnik - trustee.- ne treba ih doživljavati kao institucije već kao modele štednje za starost.- najveći dio uplata u ove fondove dolazi od poslodavaca. - neoporezive su institucije.

- 2. osnovna modela u RH:1) obvezna ili dobrovoljna kapitalizacija štednje- sve osobine financijske institucije.- nastoje uvećati primljene uplate plasmanima na financijskom tržištu.2) generacijska solidarnost - pay as you go - PAYGO.- uplate zaposlenih se koriste za isplatu mirovina trenutnih umirovljenika.

30 | P a g e


b) Osiguravatelji života i imovine- prikupljaju sredstva dugoročnim ugovornim aranžmanima i plasiraju ih na tržište kapitala. - prodajom polica osiguranja i uplatama premija zaštićuju pojedince i poduzeća od ekonomskog gubitka te nadoknađuju štete zbog gubitka imovine, zdravlja ili života. - prikupljaju visoke iznose premija osiguranja koje plasiraju na financijskom tržištu. - zaključeni ugovori o osiguranju im jamče predvidiv priljev novca, pa sredstva mogu ulagati u dugoročne oblike financijske imovine i instrumente novčanog tržišta.- osiguravatelji imovine dominantno ulažu u dugoročne korporacijske, hipotekarne i državne obveznice, dionice poduzeća i investicijske fondove.- osiguravatelji imovine najviše ulažu u obveznice države (sigurnost i likvidnost), gradova, lokalnih organa vlsti (porezne olakšice), korporacijske dionice, kreditiraju trgovinu, drže depozite kod banaka.

- zdravstveno osiguranje- mogućava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog mogućeg gubitka zdravlja.- obično ga uplaćuju tvrtke za svoje zaposlene, ali i pojedinci.- uslučaju bolesti, osiguravatelj nadoknađuje troškove bolničkog liječenja i sl. što ovisi o opsegu zdravstvenog osiguranja.- viškove plasiraju na novčanom tržištu.

31 | P a g e


22. INVESTICIJSKO BANKARSTVO- financijski specijalisti- pomažu emitentima pri emisiji i rasprodaji vrijednosnica na primarnom financijskom tržištu- najvažniji sudionici primarnog ili emisijskog tržišta.

- novčana sredstva osiguravaju:- vlastitim kapitalom- pozajmicama od banaka- emisijama zadužnica- depozitima na računima komitenata - sporazumima o reotkupu.

- investicijska banka je „full service“ financijska tvrtka.- obavlja sve poslove na primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnica.- investicijske banke posreduju između emitenta i investitora ne mijenjajući prirodu potraživanja koja se prodaju - jesu financijske institucije ali nisu i financijski posrednici.

- nije banka niti je depozitna institucija, a još manje je investicijska - razvojna banka. - pojmom se označava svaka ona financijska ustanova kojoj je glavno obilježje posredovanje pri emisiji i distribuciji vrijednosnica, a sve više i održavanje emisijskog tečaja i sekundarnog tržišta.

- pet najvećih investicijskih banaka:- JP Morgan Chase- Merrill Lynch- Deutsche Bank Trust- Morgan Stanley- Charles Schwab

- karakteristične za SAD, u specifičnom obliku djeluju i Velikoj Britaniji, Francuskoj.- u Europi i Japanu poslove upisivanja primarne emisije vrijednosnica te preuzimanja rizika rasprodaje obavljaju univerzalne banke preko svojih investicijskih dijelova ili preko tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama.- visokospecijalizirane bankovne grupe:

- Deutsche Bank, - BNP Paribas, - Societe Generale- Credit Suisse First Boston- Nomura (Japan)

- noviji - europski naziv - „book-runners“.

32 | P a g e


23. BROKERI I DEALERI- specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tržištima.

Dealeri - nastupaju kao principali- kupuju i prodaju vrijednosnice za vlastiti račun, očekujući dobit i preuzimaju rizike promjena cijena i kamatnih stopa. - održavaju tržište za pojedine izabrane vrijednosnice za koje su specijalizirani - market makers- vrijednosnice su uvijek spremni kupiti i prodati po stanovitoj cijeni. - posluju na vlastito ime i za vlastiti račun. - zarada im je razlika između zahtijevane (ask) i ponudbene (bid) cijene vrijednosnice.

Brokeri - posrednici između kupaca i prodavača - povezuju stvarne kupce i prodavače- posluju za njihov račun - naplaćuju posredovanje u obliku provizija - naknada. - tržišni posrednici, mešetari koji pružaju tržišnu uslugu ne preuzimajući rizike. - posluju sa širokom javnošću, ali i sa dealerima. - osim brokera vrijednosnica (stockbrokers, registered representatives) postoje i specijalizirani brokeri za određena tržišta - npr. hipotekarni brokeri. - najveći dio sredstava potrebnih za poslovanje brokera i dealera osigurava se kreditima od banaka i sredstvima klijenata na posebnim računima koja se koriste za kupnju vrijednosnica.

- investicijske banke, brokeri i dealeri su objedinjeni u tvrtkama za poslovanje vrijednosnicama - securities tvrtke ili B/D tvrtke.- brokeri u pogodnim prilikama uvijek nastupaju kao dealeri i obrnuto.- i brokeri i dealeri posluju na primarnim i sekundarnim tržištima.- sve investicijske banke su ujedno i brokersko/dealerske tvrtke.- svaka od njih posluje i za vlastiti račun i pruža sve usluge na svim financijskim tržištima- razlike mogu biti u specijalizaciji na određene poslove ili vrijednosnice.

- tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju sa širokim krugom investitora- u kontaktu su s većinom sudionika tržišta- bave se savjetovanjem i strukturiranjem portfelja svojih klijenata.

- diskontni brokeri- brokerske kuće američkog financijskog tržišta.- za razliku od ostalih brokera, klijentima pružaju uži obujam usluga i uz znatno nižu cijenu od uobičajene.- obično ne posluju uz proviziju.- sa klijentom ugovaraju fiksni iznos naknade.- posluju na veliko i specijaliziraju se za manji broj vrijednosnica ili usluga.

33 | P a g e


24. FINANCIJSKE KOMPANIJE- osnivaju ih velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguravateljna društva i druge financijske institucije.- ne primaju depozite.- sredstva pribavljaju na veliko (kao i poduzeća):

- izdavanjem komercijalnih papira i dugoročnih obveznica – 60% izvora- uzimanjem kredita od banaka- emisijom dionica- pozajmicama od matičnih korporacija.

- prikupljene izvore plasiraju na malo - u obliku kredita stanovništvu i poslovnim poduzećima, ili ih koriste za nekreditne oblike financiranja - factoring i leasing.

- glavni zadatak - u prošlosti je bio da kao specijalisti osiguravaju kratkoročne i srednjeročne kredite poduzećima ili za potrošnju stanovništva. - danas obavljaju gotovo sve financijske poslove.- oko 1/2 plasmana se usmjerava poduzećima, a 1/2 stanovništvu u obliku raznih potrošačkih i stambenih kredita.- u novije vrijeme su i neto kreditori banaka.

- banke - da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obično zabranjeni ili ograničeni.- velika financijska poduzeća i konglomerati - da bi ušle u financijske poslove.

- motivi osnivanja ovakvih financijskih kompanija su:- financiranje prodaje proizvoda korporacije-osnivača - kreditiranjem kupaca.- financiranje vlastite proizvodnje.- zarada na financijskim transakcijama.

- odvojene su od poslovanja korporacije koja ih osniva - posluju kao samostalne osobe, ali ostvaruju njene interese. - vrste:1) Potrošačke financijske kompanije - izravno odobravaju kredite potrošačima uglavnom za kupnju robe. - obično su vlasništvo zainteresiranih proizvođača ili trgovaca, a mogu biti i u vlasništvu banaka (npr. Citicorp).2) Prodajne financijske kompanije - financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivača (npr Sears Acceptance Corporation).3) Poslovne financijske kompanije - financiraju posebne potrebe poduzeća kao npr. leasing ili kupnju potraživanja uz diskont - faktoringom. - najčvršća interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podružnica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraživanja korporacija.25. INVESTICIJSKI FONDOVI - FONDOVI ZAJEDNIČKOG INVESTIRANJA- institucionalni ulagači.

34 | P a g e


- prikupljaju novčana sredstva široke javnosti, najčešće pojedinaca i domaćinstava.- plasiraju ih u skladu sa unaprijed utvrđenim financijskim ciljevima - u dugoročne, rjeđe u kratkoročne financijske instrumente.

- uložena novčana sredstva ulagača predstavljaju njihov idealni udjel (unit) u imovini fonda.- udjeli (za razliku od dionica) daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja, ili je to pravo ograničeno. - jedna od najvažnijih značajki fonda - profesionalno upravljanje umjesto ulagača preuzimaju osnivači fonda ili od njih ovlaštene osobe.

- pojedinačnom ulagaču pružaju:- mogućnost širenja portfelja financijske imovine i izbjegavanja rizika ulaganja- smanjenje troškova transakcijama na veliko.- osiguravanje likvidnosti.- odgovorno profesionalno upravljanje.- poreznu olakšicu.

- fondove organiziraju posebne tvrtke za upravljanje fondovima, banke, štedionice, brokerske kuće i osiguravateljna društva.- više vrsta - razlikuju se prema pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima članova, motivima ulaganja, osnovnoj strukturi ulaganja itd. - organizira se ispravom o povjerbi.- skup imovine fonda kod sebe drži povjerbena kuća - skrbnik fonda, obično banka ili osiguravateljna kuća. - skrbnik drži ili kontrolira imovinu fonda, vodi računovodstvo, izdaje i distribuira udjelne certifikate, kalkulira cijene i sl.- upravljač fonda tj. manager ili osnivač organizira, tj. kreira fond, vodi oglašavanje, utvrđuje politiku investiranja - portfolio management, vodi administraciju, prodaju i reotkupljuje udjele.

- vrijednost fonda se kalkulira dnevno kao NAV vrijednost (Net-Asset Value) ili neto vrijednost fonda.- NAV vrijednost- ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih sa njihovom dnevnom tržišnom cijenom, uvećana za vrijednost ostale aktive i umanjena za obveze fonda. - NAV po udjelu se dobije podijelom ukupne vrijednosti fonda sa brojem udjela.- Gotovo 50% fondova u svijetu su dionički(equity), 22% su obveznički (bond), 24% su fondovi novčanog tržišta (MMMF) itd…- osnovna podjela:1) otvoreni2) zatvoreni

1) otvoreni - open end

35 | P a g e


- promijenjiv broj udjela. - ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povećava se veličina fonda.- fond je na zahtjev člana dužan iskupiti prodane udjele.- svaki takav reotkup znači smanjenje broja udjela i veličine fonda. - ne postoje ograničenja u broju udjela. - u svakom trenutku fond je spreman prodati nove ali i reotkupiti već prodane udjele po tekućoj tržišnoj cijeni. - povećavaju se ili smanjuju ovisno o potražnji. - emitirajući dodatne udjele prikuplja sredstva kojima kupuje nove vrijednosnice i dodaje ih postojećem portfelju. - granice širenja fonda ili njegovog smanjivanja i likvidacije određene su isključivo tržišnom potražnjom i zanimanjem ulagača.- daleko najveći broj fondova su otvoreni. Takvi fondovi su američki „mutual fund“ i britanski „unit trust“l

2) zatvoreni - closed end - stvara se skup točno određenih vrijednosnica (dionice i obveznice) - emitiraju se i prodaju udjeli u tom skupu po ponudbenoj cijeni. - broj udjela je fixan - fond ih ne reotkupljuje, već se njima trguje na burzi, na sekundarnom OTC tržištu ili se mogu prodati organizatoru fonda. - cijene udjela su promijenjive i ovise o ponudi i potražnji.

- moguće ih je razvrstati u 4. grupe sličnih osobina, neovisno o različitim nazivima pod kojima se pojavljuju u pojedinim zemljama.

- otvoreni:1) Mutual Fund2) Unit Trust3) Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMMF)

- zatvoreni:1) Investment Trust2) REIT (Real Estate Invetment Trust)

- posebne vrste investicijskih fondova:1) Državni investicijski fondovi2) Hedge fondovi3) Fondovi privatnog kapitala4) Fondovi rizičnog kapitala5) Indeksni fondovi

36 | P a g e


26. DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE- specijalne državne i od države podupirane - sponzorirane privatne financijske institucije - GSE- postoje u svim zemljama.- zadatak - financirati one gospodarske sektore, djelatnosti ili namjene u kojima država prepoznaje javni, tj opći interes, zbog čega one zaslužuju posebnu državnu novčanu potporu.- posebne namjene u kojima je sadržan javni interes:

- obnova- razvoj- poljoprivreda- stambeno zbrinjavanje- mala i srednja poduzeća- potpora zapošljavanju- kreditiranje studenata i đaka...

- država ih ne može financirati samo iz ograničenih proračunskih sredstava.- privatno kreditno tržište ih ne financira na zadovoljavajući način - često se ne mogu primjeniti komercijalni kreditni kriteriji.

- modeli:1) bespovratno proračunsko financiranje- zatvoren i ograničen visinom proračunskih izvora.- obveza radikalnog smanjivanja državnih potpora zbog ulaska u EU dovodi u pitanje daljnju primjenu.

2) kreditno (povratno) financiranje preko specijalnih državnih financijskih institucija- najrašireniji oblik potpore takvim djelatnostima- kreditnim financiranjem se djelomice rješava problem ograničenih izvora.- otplatom kredita se sredstva obnavljaju za nove plasmane i uspostavlja se bolji nadzor nad njihovom namjenskom i racionalnom upotrebom.- znatno učinkovitiji i napredniji u odnosu na ograničene mogućnosti bespovratnog financiranja iz proračuna.

3) model uključivanja privatnog kapitala u financiranje javnih interesa- otklanja glavno ograničenje prethodnih modela - nedostatak dovoljnih, trajno raspoloživih i jeftinih izvora financiranja,- u financiranje javnih interesa su uključene uz državnu potporu i privatne financijske institucije i investitori - preko specijaliziranih GSE institucija.

37 | P a g e


- financijske institucije s potporom države - GSE- specijalizirane institucije - ostvaruju javne interese:

- financiraju stambeno zbrinjavanje- odobravaju hipotekarne kredite poljoprivredi- financiraju izvoz- kreditiraju studente

- u vlasništvu su države, banaka, štedionica, krajnjih korisnika kredita i privatnih osoba.- sredstva pribavljaju najviše emisijama sekuritizacijskih zadužnica - izdaju ih na osnovi otkupljenih potraživanja.- osnovna funkcija - stvaranje sekundarnog tržišta za plasmane u posebne namjene.- nisu konkurencija poslovnim bankama - upotpunjavaju njihovu ponudu i olakšavaju financiranje ciljnih sektora ili namjena.

27. FINANCIJSKA TRŽIŠTA - ULOGA I FUNKCIJA- čine ih:

38 | P a g e


- osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike- na posebnim mjestima ili u uređenim sustavima trgovanja- omogućuju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza- određuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja

- na nerazvijenim financijskim tržištima dominiraju banke kao najvažnije financijske institucije, te depoziti i krediti kao najzastupljeniji instrumenti ulaganja i financiranja.

- razvijena tržišta- mnoštvo financijskih oblika- brojne financijske institucije- sofisticirane financijske tehnike- isprepleteni financijski tokovi. - primjereno demokratskim društvima i tržišnim gospodarstvima.- podrazumijeva objektivizirane tržišne kriterije, isključivo ekonomsku alokaciju sredstava, regularnost i zaštitu sudionika.- likvidira socijalizaciju, prisvajanje i redistribuciju, dovodeći sve pod svjetlo javnosti.

- financijska tržišta se djele na:1) kreditna (debt) tržišta - trguje se zadužnicama i kreditima.2) tržišta vlasničkih udjela (kapitala, equity tržišta)- trguje se dionicama i iz dionica izvedenim oblicima.

- najčešća podjela financijskih tržišta na tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica - novčano tržište, tržište kapitala i devizno tržište.- uz financijske institucije sve više sudjeluju poduzeća, država i posebice stanovništvo.

- razvijeno financijsko tržište omogućava:1) rastresanje imovine svakog subjekta, podjela na niz čestica- olakšava stalno imovinsko-financijsko restrukturiranje u skladu sa potrebama tržišta2) brisanje granica između likvidnih i nelikvidnih sredstava- razvijeno sekundarno tržište omogućava likvidnost gotovo svakom obliku imovine - zbog lake utrživosti financijskih instrumenata.3) disperzija rizika- kroz šire i lakše strukturiranje portfelja4) stalno prilagođavanje ročnosti i plasmana5) dezinvestiranje- „bijeg“ iz sadašnjih plasmana prema kretanjima na tržištu6) kombiniranje, kalkuliranje i mijenjanje oblika imovine prema prinosima i drugim motivima7) kontinuirano vrednovanje svakog sudionika sa tržišta- posebno dužnika- kroz svakodnevno utvrđivanje cijena vrijednosnica i drugih oblika financijskih potraživanja28. ŠTEDIŠE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI ULAGAČIŠTEDIŠE

39 | P a g e


- NSJ koje višak prihoda nad rashodima, tj. štednju ulažu najčešće u obliku depozita. - ne biraju plasman svojih sredstava - temeljna razlika štediše od investitora.

INVESTITORI- pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti.- visina (cijena) uloženih vlastitih ili posuđenih sredstava treba biti manja od visine očekivanog profita.- snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja.

INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji)- financijske institucije - kupci najvećeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu.- za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznovrsnu strukturu ulaganja.- mogu utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu.- lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekućih prinosa. - investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi.- najveći kupci dionica i obveznica poduzeća.

INDIVIDUALNI INVESTITORI- pojedinci i obitelji.- sve manje sudjeluju na direktnom financijskom tržištu - izravno kupujući vrijednosnice.- više ulažu štednju u institucionalne investitore.

29. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTEPrimarno (emisijsko) tržište

40 | P a g e


- tržište kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. - prodajom emisije vrijednosnica izdavatelj prikuplja nova - dodatna novčana sredstva. - novom emisijom dionica povećava se kapital izdavatelja- novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugoročna novčana sredstva. - izdavanjem vrijednosnica i drugih utrživih financijskih instrumenata i njihovom rasprodajom završava njihov život primarnom ili emisijskom tržištu. - vrijednosnice se na primarnom tržištu prodaju samo jednom. - sve ostale prodaje odvijat će se na sekundarnom tržištu.

- poduzeća i drugi emitenti vrijednosnica najčešće nemaju znanja i iskustva u ovim poslovima - pomoć im pružaju investicijske banke ili njihove grupe (veći iznosi emisije), ili poslovne banke preko svojih investicijskih odjela.- investicijske banke same ili udružene u kupovne grupe otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavači i rasprodaju je dalje - preuzimaju rizike emisije. - posreduju između izdavatelja i javnosti.

- posebno značenje na primarnom tržištu imaju informacije o bonitetu emitenta i rejtingu tvrtke. bonitet - izraz koji sintetički izražava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i posebice kreditnu

sposobnost tvrtke. - ocjene o bonitetu i rangiranja emitenta služe:

- investitorima pri ocjeni rizika- emitentima pri utvrđivanju tržišne pozicije - cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tržištu.

30. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE (TRŽIŠTE DRUGE RUKE)- obavlja se stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu. - izvorni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novčana sredstva - već postignuto na primarnom tržištu- mijenjaju se vlasnici već prije emitiranih vrijednosnica - preprodaju se prije dospijeća. - naziva se još i transakcijsko, ili tržište druge ruke.- uređuje se pravno, organizacijski sveobuhvatno i temeljito - zbog zaštite svih sudionika. - posebno značenje sekundarnog tržišta - pruža mogućnost ulagačima da preprodajom vrijednosnog papira koji posjeduju lako održavaju likvidnost, oslobađa novčana sredstva za druge plasmane.- transakcije se obavljaju u bankama, na burzama vrijednosnica koje su najorganiziraniji i institucionalni oblik sekundarnog tržišta, na tzv. OTC (over the counter) tržištima i „iz ruke u ruku“.

31. BURZA VRIJEDNOSNICA- organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama

41 | P a g e


- članovi burze trguju prema specifičnom skupu pravila i regulacije kao:- posrednici - brokeri- za vlastiti račun - dealeri, traderi

- udruženje registriranih članova - mogu trgovati samo članovi koji imaju jedno ili više uplaćenih mjesta - seat.- zadatak - osigurati infrastrukturu i trgovanje na njoj uvrštenim (listiranim) vrijednosnicama. - prije uvrštavanja na listu, emitent vrijednosnice je dužan podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta za uvrštavanje.- danas se prema posebnim pravilima omogućava i trgovanje neuvrštenim vrijednosnicama.- trguje se malim brojem najkvalitetnijih vrijednosnica uhodanih i poznatih domaćih i stranih tvrtki.

NYSE- najveća svjetska burza- osnovana 1782.- najviše uvrštenih izdanja - obične dionice.- ostatak - preferencijalne dionice, izvedenice i varanti.- 600 članova.- cijena mjesta (seat) oko 3,5 mil. dolara

- ostale - London i Tokyo SE.

- najveći promet na sekundarnom tržištu se ostvaruje preko burzovnog tržišta.- najviše se trguje običnim dionicama, obveznicama, ponešto preferencijalnim dionicama. - burza je svojevrsni pokazatelj stanja i kretanja privrede.

- burzovni indeksi i prosjeci - pokazatelji stanja na burzovnim tržištima.- mjere i izvješćuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica - reprezentativne za cijelo tržište ili dio.- prosjek - aritmetička sredina grupe cijena.

- indeks - prosjek u odnosu na ranije utvrđenu bazičnu vrijednost.- rezultat stalnih promjena cijena izabranih vrijednosnica.- upućuju na tendenciju kretanja cijena na cijeloj burzi ili određenom segmentu trgovanja.- odražavaju kretanja nacionalnog i međunarodnog privrednog, političkog, socijalnog okruženja i događanja.- najstariji - Dow Jones Industrial Average (odnosi se na američku privredu).- Standard & Poor's 500, Nikkei, DAX.

- indikatori kretanja na OTC tržištu - NASDAQ i NASDAQ 100.

32. OTC FINANCIJSKO TRŽIŠTE- over the counter

42 | P a g e


- drugi važan oblik organiziranog sekundarnog tržišta. - trguje se dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najčešće nisu, ali mogu biti uvrštene i na burzama. - plasiraju se i nova izdanja dionica.

- sustav automatskih kotacija na mreži međusobno spojenih računala.- organiziralo ga je NASD - Nacionalno udruženje dealera vrijednosnicama.- počelo s radom 1971. - sustav automatskih kotacija - NASDAQ.- prvenstveno dealersko tržište.- službeni naziv - Nasdaq Stock Market.

- posao se zaključuje telefonom, telefaxom ili telexom, bez fizičkog susreta sudionika. - promjene cijena se unose u računalo i automatski se uspostavljaju nove kupovne (bid) i prodajne (ask) cijene i kotacije. - dealeri su povezani u grupe koje trguju određenim izabranim vrijednosnicama. - nekada se naziva i treće tržište (tercijarno).

33. NOVČANO TRŽIŠTE - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJE

43 | P a g e


- kriterij podijele na novčano tržište ili tržište kapitala - omogućava li financijski instrument raspolaganje novcem ili kapitalom. - gospodarska funkcija - održavanje likvidnosti banaka i ostalih sudionika.- novčano tržište nema čvrstu institucionalnu strukturu i formalnu organizaciju.- skup različitih tržišta i specijalista, nepersonalno je, kompetitivno i veleprodajno. - osim održavanja likvidnosti omogućava i ukamaćivanje kratkoročnih viškova novca - smanjuje oportunitetni trošak njihovog držanja u likvidnom-novčanom obliku.- kriterij je vremenski rok tj. likvidnost, a granični rok je godina dana.- zadatak - svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstva - da bi postigle likvidnost kojom se omogućavaju njihova tekuća plaćanja ili plaćanja njihovih komitenata.- trguje se bankovnim likvidnim rezervama i kratkoročnim vrijednosnicama.

1) TRŽIŠTE NOVCA (međubankovno tržište)- likvidne rezerve kod središnje banke (izvan obveznih rezervi) se na tržištu novca (money market loans) pozamljuju na kratke rokove

- od jednog do nekoliko dana, na više dana, do opoziva, mjesec dana, do godine dana.- novac pozajmljuju banke i štedne depozitne institucije međusobno. - središnje banke mogu i ne moraju sudjelovati na ovom tržištu. - ponekad sudjeluju i nebankovni subjekti - ostale financijske institucije i velike korporacije - uglavnom orijentirane na pozajmice od banaka. - naziva se i međubankovno tržište (interbank market).

2) TRŽIŠTE KRATKOROČNIH VRIJEDNOSNICA- naziva se i diskontno tržište.- trguje se sa kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama s rokom do 1 godine.- instrumenti:

- blagajnički zapisi ministarstva financija- kratkoročne zadužnice državnih agencija, središnje banke i banaka- utrživi certifikati o depozitu- komercijalni papiri - zapisi- bankovni akcepti- sporazumi o reotkupu

- imaju vrlo mali rizik neplaćanja ili su potpuno nerizični.- uobičajeni rokovi dospjeća:

- blagajnički zapisi - 13 do 52 tjedna- utrživi certifikati o depozitu - 14 do 120 dana- komercijalni papiri - 1 do 270 dana- bankovni akcepti - 30 do 180 dana- repo sporazumi - 1 do 15 dana

- obično su potraživanja središnjih banaka, poduzeća i tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama - obveza su države i poduzeća. - banke i druge depozitne institucije imaju ih i u aktivi i u pasivi - ovisi o individualnoj razini likvidnosti.

34. TRŽIŠTE KAPITALA - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI

44 | P a g e


- skup institucija, financijskih instumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama - ulažu u kapitalnu izgradnju i opremu. - deficitne jedinice uzajmljuju na tržištu kapitala i ta sredstva ulažu u razvoj - omogućava budući tok prihoda iz kojih će se uzajmljeni i uloženi novčani kapital vraćati uvećan za naknadu za ustupljena tuđa sredstva.- financijski instrumenti sa dospijećem preko jedne godine.- primarni uzajmljivači emitiraju dužničke instrumente ili dionice.- njih izravno ili preko institucionalnih investitora kupuju domaćinstva i pojedinci - nosioci viškova financijske štednje. - sudjeluju i investicijske banke, brokersko-dealerske (B/D) tvrtke, ustanove kreditnog rejtinga, regulatorne i nadzorne ustanove. - tržište kapitala podrazumijeva i primarno i sekundarno tržište - uključuje burze i OTC tržišta.

35. HIPOTEKARNI KREDIT- posebna vrsta izrazito dugoročnig kredita. - banke, štedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju ga:

- građanima (stambene-rezidencijalne hipoteke) - poduzećima (poslovne hipoteke) na osnovi pokrića u nekretninama.

- vraćanje je osigurano realnim pokrićem dužnika - nekretninom ili zemljištem.- otplata i vraćanje se osigurava pravnim postupkom INTABULACIJE hipoteke u zemljišnim knjigama - uknjižba.

- hipoteka- pisana isprava o dugu.- kreditoru se daje založno pravo na nekretnini koja služi za osiguranje vraćanja kredita.- ako dužnik ne izvršava svoje obveze, kreditor ima pravo namiriti svoje potraživanje iz vrijednosti založene nekretnine - prodajom na javnoj dražbi.- kredit se odobrava u nižem iznosu - 50-80% od procijenjene vrijednosti nekretnine.- niži iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine osigurava kreditore - da će i uz pad vrijednosti nekretnine njenom prodajom moći naplatiti svoje potraživanje. - rokovi vraćanja hipotekarnih kredita su do 20, iznimno i do 30 godina.- otplaćuju se prema amortizacijskom planu - dužnik u mjesečnim ratama ili u godišnjim anuitetima otplaćuje dio glavnice i pripadajuće kamate..- rjeđe se ugovara fiksna hipoteka - cijeli iznos kredita se otplaćuje tek po isteku ugovorenog roka.

- hipotekarni krediti - zbog jednostavnosti i pravne sigurnosti u širokoj primjeni u svijetu.- danas postoje:

- stambeni- poslovni- poljoprivredni- građevinski (construction) - krediti investitorima u građevinske objekte za prodaju, leasing, najam.

45 | P a g e


- najvažnija vrsta - stambeni kredit.- financiranje pribavljanja stambenog prostora.- uvijek osigurani hipotekom na stambene nekretnine.- danas jasno izdvojeno, odvija se prema posebnim pravilima.- u RH pojam hipotekarnih kredita obuhvaća razne nestambene gotovinske kredite na osnovi druge hipoteke ili hipoteke na bilo kojoj nekretnini.- hipotekarni krediti su dugoročni, nenamjenski, gotovinski krediti.- odobreni na temelju nekretnine kao kolaterala.- dobra dugoročna alternativa osobnim i drugim visoko-kamatnim kratkoročnim kreditima iz nužde - omogućava im pribavljanje većih iznosa na duži rok, uz „mekše“ uvjete i za bilo koje namjene.- najčešće služe za podmirenje nagomilanih dugova.

- obrnuta hipoteka- novost na tržištu.- odobrava se starijim osobama koje nemaju dovoljno novca za tekuću potrošnju a vlasnici su vrijednih kuća i stanova u kojima žive, a ne namjeravaju ih prodavati.- kredit ne otplaćuju za života, ako stanuju u nekretnini na temelju koje je kredit odobren.- u odnosu na standardni stambeni kredit - sve je obrnuto.- dužnik na osnovi nekretnine čiji je vlasnik odmah dobiva iznos kredita u novcu.- dug se kroz vrijeme obračunava i raste.- naplaćuje se iz vrijednosti nekretnine kod konačnog zaključivanja kredita - nakon smrti vlasnika nekretnine.- ne može se naplaćivati iz dužnikove mirovine, štednje, ulaganja u osiguranje života ili investicijske fondove.- ne otplaćuju ga nasljednici.- obrnutu hipoteku mogu koristiti samo osobe starije od 62 godine.

36. HIPOTEKARNO TRŽIŠTE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAŽIVANJA

46 | P a g e


- hipotekarno tržište:1) primarno2) sekundarno

1) primarno- odobravaju se hipotekarni krediti.- kreditori stječu dugoročna potraživanja koja nose prihod. - potraživanja su dobro osigurana hipotekama.- drže ih u aktivi svoje bilance.- visoki iznosi i dugi rokovi kredita imobiliziraju aktivu i čine je nelikvidnom.

2) sekundarno- zbog imobilizacije i nelikvidnosti aktive, na sekundarnom tržištu hipoteka se sve više trguje potraživanjima koja su osigurana hipotekom.- hipotekarni kreditori mogu takve kredite ili njihove dijelove prodavati na sekundarnom tržištu:

- (manjim) bankama- mirovinskim fondovima- osiguravateljnim institucijama- drugim institucionalnim ulagačima

- na taj način mijenjaju nelikvidne kredite za novac i pribavljaju likvidnost- pribavljanje likvidnosti je funkcija sekundarnih tržišta.

- sekuritizacija- nelikvidni stambeni krediti se transformiraju u dugoročne zadužnice.- zadužnicama se trguje na sekundarnom tržištu.- odobravanje hipotekarnih kredita se odvaja od izvora njihovog financiranja.- na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i očekivanog priljeva po otplatama glavnice i kamata, hipotekarni kreditori objedinjuju kredite sličnih karakteristika u skupove.- na osnovi skupova izdaju dugoročne zadužnice ili posebne udjelne certifikate koje rasprodaju javnosti.- isplata obveznica je osigurana otplatama glavnice i kamata iz odobrenih stambenih kredita.- rokovi i dinamika isplata po obveznicama su usklađeni sa rokovima i dinamikom otplata portfelja stambenih kredita koja služe kao kolateral.- hipotekarne financijske institucije pribavljaju nova novčana sredstva za održavanje likvidnosti ili nova kreditiranja.- obveznice su sigurne - otplate su kolateralizirane prethodno odobrenim kreditima koji su osigurani prvim hipotekama i/ili državnim garancijama.- prodaju se uz nižu kamatnu stopu - pojeftinjuje izvore sredstava i same stambene kredite.

- hipotekarne obveznice - obveznice sa pokrićem u hipotekama:- pass trough- pay trough- udjelni certifikati

37. DEVIZNO TRŽIŠTE

47 | P a g e


- dio ukupnog financijskog tržišta.- prema utvrđenim uvjetima i pravilima se trguje stranim valutama - razmjenjuju devize. - temeljni zadatak - opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza i drugih obaveza prema inozemstvu.

- devizni tečaj - formira se pod utjecajem ponude i potražnje za devizama.- predstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraženu brojem jedinica domaće valute.

- devizno tržište ne postoji kao organizirano središnje mjesto trgovanja.- čini ga svjetska mreža sudionika međusobno povezanih suvremenim komunikacijskim sredstvima.- trgovanje se odvija na:

- specijaliziranim deviznim burzama- u sustavu međusobno povezanih banaka

- što zajedno čini 24-satno svjetsko devizno tržište.

- najvažniji sudionici:- velike poslovne banke- brokeri i dealeri specijalizirani za trgovinu devizama- komercijalni kupci deviza - multinacionalne korporacije, središnje banke.

- najveći promet se obavlja preko specijaliziranih brokera devizama na međubankovnom tržištu - povezuju banke uz nisku proviziju. - velike poslovne banke su market-makersi tog tržišta - spremni u svakom trenutku kupiti i prodati devize po određenoj cijeni.- poduzeća, manje banke i flijale stranih banaka ne sudjeluju na deviznom tržištu izravno - opskrbljuju se preko otvorenih kreditnih linija kod stranih banaka.

- svjetski financijski centri ujedno su i najvažnija središta trgovanja devizama:London, New York, Zurich, Frankfurt, Singapore, Tokyo

- na deviznom tržištu se uglavnom trguje konvertibilnim devizama.- tržište potpune konkurencije.- mnoštvo sudionika.- opseg transakcija je velik - ne postoji pojedinac koji može veličinom svojih transakcija sam bitnije utjecati na cijenu, tj. na veličinu ponude i potražnje za devizama - svi su „price takers“.

- transakcije se odvijaju kao:1) transakcije između poslovnih banaka i njihovih komitenata.2) devizne transakcije između poslovnih banaka u zemlji.3) transakcije poslovnih banaka sa svojim filijalama ili korespondentima u inozemstvu.4) devizne transakcije među središnjim bankama zbog utjecaja na tečajeve i kretanje kapitala.

- cijene su dvojne:

48 | P a g e


1) ponuđene (bid)- cijene po kojima je kupac spreman kupovati.2) zahtjevane (ask)- cijene po kojima je prodavatelj spreman prodavati.

- razlika među bid i ask cijene je profitna marža (spread).

- promptno (spot) devizno tržište - zadovoljava funkciju devizne likvidnosti transaktora.- predstavlja devizne aranžmane s dnevnom cijenom i izvršenjem zaključene transakcije u roku dva dana.

- terminsko (forward) devizno tržište - obuhvaća transakcije s isporukom deviza preko dva dana.- sa efektivnom realizacijom u standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana.- nova devizna tržišta povezana su sa:

- pokrivanjem (covering)- zaštitom (hedging)- eliminiranjem (swapping) deviznih rizika.

- u RH- sve kupnje i prodaje deviza između:

- ovlaštenih banaka i HNB- ovlaštenih banaka i drugih osoba- Ministarstva financija i HNB

- deviznom tržištu pripadaju sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca u mjenjačnicama.- sudionici mogu kupovati i prodavati devize promptno i terminski- tečaj strane valute prema kuni se formira slobodno - na temelju ponude i potražnje.

38. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA

49 | P a g e


- razdoblje naglog rasta međunarodnog financiranja.- nacionalna tržišta su internacionalizirana- svjetsko tržište je postalo složena struktura međusobno povezanih nacionalnih i posebnih međunarodnih financijskih tržišta:

- eurotržišta- offshore tržišta- tržišta državnog duga- deviznog tržišta.

- dionice i obveznice kotiraju i na više burzi u inozemstvu- kamate i dividende se isplaćuju u više valuta i više zemalja za istu vrijednosnicu.- nacionalne burze i OTC tržišta uvrštavaju i inozemne vrijednosnice. - instrumentima državnog duga se trguje na svim važnijim tržištima.

- međunarodni sustav financiranja donosi rizike tečajnih razlika, likvidnosti i promjena kamatnih stopa, ali stvara i zaštitne mehanizme. - međunarodno financijsko tržište je veleprodajno (wholesale). - u RH - 90% bankovnog sektora kontroliraju inozemne banke.

- offshore financijski centri - novi financijski centri na otocima Europe i Sjeverne Amerike, kasnije i britanski onshore posjedi.- centri bez ikakve financijske infrastrukture ili tradicije financijskog poslovanja.- banke i velike korporacije su tamo otvarale svoje podružnice - kako bi preko njih obavljale dio financijskog poslovanja. - centri omogućavaju kretanje kapitala bez ograničenja.- nude niža porezna opterećenja ili ne oporezuju poslovanje tvrtki.- ne ograničavaju kamatne stope.- ne zahtjevaju izdvajanje obveznih rezervi.- uvođenje jedinstvene valute je još jedan značajan korak ka integraciji i internacionalizaciji financijskih tržišta.

- offshore centrima danas se smatraju svi oni financijski centri ili zone posebnih pogodnosti u kojima nerezidenti ili podružnice domaćih banaka u inozemstvu mogu obavljati financijske transakcije, a da ne podliježu domaćim propisima.

39. SEKURITIZACIJA AKTIVE

50 | P a g e


- sekuritizacija u najširem smislu znači porast financiranja primjenom vrijednosnica kao financijskih intrumenata.- širi pojam od disintermedijacije- obuhvaća sudjelovanje financijskih intermedijara - koji i u aktivi i u pasivi imaju sve više vrijednosnica.

- disintermedijacija - preseljenje novčanih fondova sa posredovanih na direktno ili neposredovano tržište.- zaobilazi se posrednička uloga financijskih institucija.- krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno.

- sekuritizacija aktive/potraživanja- nova financijska tehnika zaduživanja emisijama zadužnica čija je otplata osigurana budućim primicima od posebno specificirane imovine ili potraživanja.- naziva se još i financiranje na osnovi aktive/imovine - asset back financing.- vrijednosnice osigurane aktivom - ABS - asset backed securities.- u SAD se primjenjuje od 1970., širi se i u Europi.

- za razliku od obične sekuritizacije, sekuritizacija aktive je izdavanje utrživih zadužnica čija otplata nije osigurana očekivanom sposobnošću plaćanja privatne korporacije ili tijela javnog sektora.- otplata je osigurana očekivanim primicima od posebno specificirane imovine.- tehnika se provodi izvanbilančno.- razvile su ju financijske institucije i velike korporacije - da bi iz bilance izbacile nelikvidne dijelove aktive nepovoljnih karakteristika.- klasični oblici potraživanja se preobražavaju u utržive instrumente duga.

- postupak sekuritizacije- na osnovi skupa potraživanja jedne financijske institucije ili korporacije se emitiraju udjelni papiri ili obveznice.- kupcima novoemitiranih zadužnica se obećavaju priljevi po otplatama prethodno stečenog klasičnog potraživanja i kamate koje će se s vremenom ostvarivati na temelju prihoda od potraživanja.- skup potraživanja ili „pool“ se izdvaja kao posebna imovina.- povjerava se trećoj osobi na upravljanje - trust, trustee.- na osnovi skupa se izdaju zadužnice koje će biti isplaćivane sa svim osobinama koje ima sekuritizirano originalno potraživanje.

- koristi:- nelikvidna imovina se pretvara u likvidnu.- oslobađaju se sredstva za novo kreditiranje ili poslovanje.- osiguravaju se novi jeftiniji izvori sredstava.- poboljšava se struktura bilance.- bolje upravljanje rizikom...

40. REGULACIJA, DEREGULACIJA, REREGULACIJA

51 | P a g e


- proces deregulacije primjetan od '80ih.- uklanjanje brojnih regulatornih odredbi (ograničenja) koje su određivale osnivanje i poslovanje banaka i drugih financijskih institucija.

- regulacija - određuje strukturu nacionalnog bankovnog sustava- izravo utječe na uspjeh ili neuspjeh banaka. - određivanjem dozvoljenih poslova država određuje strukturu bilance banaka, veličinu i strukturu prihoda i rashoda i utječe na profitabilnost. - na poslovanje banaka veliki utjecaj može imati i ostala - nebankovna regulacija kao i učinkovitost sudstva.

- ciljevi regulacije banaka su:1. osigurati stabilan bankovni sustav2. onemogućiti koncentraciju koja bi mogla dovesti do monopola pojedinih banaka ili monopolske pozicije banaka u odnosu na ostatak financijskog tržišta3. osigurati transmisijski kanal za učinkovito otjecanje novčanom politikom ba realna kretanja4. onemogućiti neodgovorno ponašanje banaka kroz preuzimanj prevelikih rizika5. omogućiti ostvarivanje prihvatiljivih socijalnih ciljeva6. zaštititi same banke tj. njihove vlasnike od loših odluka bankovnih managera

- najvažniji cilj - spriječiti eroziju povjerenja javnosti u bankovni sektor.- iza suvremenog fiducijarnog novca (fiducia-povjerenje) i banaka koje posluju sa novčanom imovinom stoji samo povjerenje javnosti.

- bankovna regulacija - pravilu liberalnija u dobrim gospodarskim prilikama.- zaoštravanje propisa redovito slijedi nakon većih ekonomskih ili bankovnih kriza.

- danas se smatra da država gospodarstvu više može pomoći osiguravajući mu stabilan, pravedan, djelotvoran i transparentan financijski sustav nego osiguravajući mu jeftine kredite. - nova regulatorna pravila više pozornosti posvećuju preventivnom djelovanju i prudencijalnoj regulaciji i kontroli.

41. INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA I FINANCIJE

52 | P a g e


- razdoblje nakon 1970. - razdoblje tehnološke revolucije u bankarstvu i financijama koje još traje. - razvoj mikroelektronike, automatizacije i telekomunikacija omogućio je:

- pojeftinjenje i inovacije financijskih proizvoda, usluga i preocesa- ulazak banaka u gotovo sve poslove na financijskim tržištima

- ali je nametnuo i potpuno organizacijsko, tehnološko i kadrovsko restrukturiranje.

- tehnološke promijene u financijama su dovele do:- automatizacije postupaka- kontrole i informiranja - i izvršile snažan utjecaj na sve vidove bankarstva i financija

- do promjena je došlo najviše zbog primjene jeftinih računala.

- tehnološke promjene:- omogućavaju sigurno i sve jeftinije odvijanje domaćih i međunarodnih plaćanja- mijenjaju pojavne obike novca- olakšavaju ulazak u nebankovne poslove- omogućavaju univerzalizaciju banaka.

- kompjuteri i uvođenje „elektroničkog bankarstva“ radikalno su snizili troškove bankovnih usluga- povećana produktivnost i ekonomija razmjera. - uvođenje novih proizvoda i obavljanje novih poslova.

- kompjuterizacija je omogućila vođenje velikog broja žiro, tekućih ili kombiniranih računa, štednih računa, potrošačko kreditiranje, pametne-čip katice sa višestrukim namjenama, evidencije i informiranje.

- elektronika je omogućila bankama:- poslovanje sa milijunima građana - retail-maloprodajno bankarstvo - prihvaćanje i najmanjih poslova- servisiranje malih štediša.

- informatika je omogućila:- dematerijalizaciju vrijednosnica - pretvorbu u elektronički zapis- sustave automatskih kotacija na burzama i OTC tržištima- automatizaciju naloga, postupaka obračuna, knjiženja i registracije trgovanja vrijednosnicama i devizama

- aplikacije:

53 | P a g e


1) elektronski prijenos novca – EFT ili EPS- ATM- „Cash dispenser“- POS terminali- SWIFT - sustav međunarodnih međubankovnih financijskih telekomunikacija, posebno računalno vođena mreža preko koje se najbrže, najsigurnije i najjeftinije obavljaju međunarodna plaćanja.

2) telebanking - kućno bankarstvo - home-banking, office-banking- obavljanje bankovnih poslova iz kuće ili iz ureda preko Interneta ili terminalima koji ih povezuju sa bankovnim računalima.

3) expertni sustavi- baza znanja, informacija i iskustva bankovnih stručnjaka- služe pri odobravanju kredita, izdavanju bankovnih kartica, određivanju cijena usluga i kamatnih stopa, investicijskom savjetovanju itd.

4) drive-in banking - omogućava građanima 24-satno obavljanje određenih bankovnih poslova iz automobila (npr. polaganje gotovine).

- najvažniji problemi primjene:1) dupliranje kanala distribucije usluga - uvođenjem kompjuterske ili telefonske komunikacije s jedne strane i nužno paralelno zadržavanje klasične mreže poslovnica s druge strane.2) nesposobnost vrhunskog managementa da informatički prekroji banku.3) otpor od strane zaposlenih.4) problem zaštite od kriminalnih radnji.

42. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

54 | P a g e


- nesigurnost i nepovjerenje u sustav štednje kod banaka nakon velike svjetske krize.- u SAD je 1933. Bankovnim zakonom uveden sustav obvezatnog osiguranja depozita kod posebnih državnih osiguravateljnih agencija – FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation).- rješenje danas prihvaćeno gotovo u svim zemljama.

- sustav osiguranja depozita polazi od pretpostavke da štediša nije u stanju procijeniti bonitet banke ili štedionice. - svaka depozitna institucija je bila dužna osigurati depozite do 100.000 USD kod FDIC.- relativno niske i prema bonitetu institucije diferencirane premije osiguranja.- u slučaju propasti banaka ili štedionica, FDIC isplaćuje štedišama svaki iznos do 100 000 USD.- u krizi je limit osiguranih depozita povećan - do 250 000 USD.- sustav je proširen i na kreditne unije (kase uzajamne pomoći) - štedne udjele članova osiguravaju kod institucije NCUSIF.

- sustav osiguranja depozita je nadvladao sustav garantiranja od strane države ili središnje banke. - smatra se da država ne smije besplatno jamčiti štednju kod privatnih banaka - time potiče neracionalne ili nesigurne plasmane takvih sredstava. - sustavu osiguranja depozita predbacuje se tzv. moralni hazard- banke se ponašaju manje odgovorno u kreditnim aktivnostima zbog toga što su njihove obveze osigurane - slučaju propasti neće snositi punu cijenu kreditnih gubitaka.

- EU - depoziti osigurani do iznosa od 20 000 EUR- zbog krize podignut na 100 000 EUR

- RH- uveden 1993. Zakonom o bankama.- depoziti se osiguravaju kod Državne agencije za osiguranje depozita.- limit je 2008. podignut sa 100 000 na 400 000 kn.

43. ULOGA DRŽAVE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU

55 | P a g e


- suvremena država ima važnu regulatornu ulogu i jedan je od najvažnijih sudionika financijskog tržišta.- država je najvažniji regulator financijskog sustava.- određuje okvir unutar kojeg se na tržišnim principima odvijaju financijske transakcije.

- nadzor nad djelovanjem monetarnog sustava obavlja središnja banka novčanom politikom i kontrolom.- prudencijalnu kontrolu obavlja jedna ili više posebnih državnih nadzornih institucija ili - u RH - središnja banka.

- izravno sudjelovanje države na financijskim tržištima odvija se kroz politiku javnog duga.- država pribavlja sredstva:

- emisijom utrživih zadužnica- emisijom neutrživih štednih certifikata- izravnim pozajmljivanjem od banaka- prodajom financijske imovine- kreditima od središnje banke - samo ponegdje i vrlo rijetko.

- državne vrijednosnice - čine osnovu svakog razvijenog financijskog tržišta- temelj su pri izgradnji strukture financijske imovine individualnih i institucionalnih investitora- kupuju se i prodaju u politici otvorenog tržišta središnjih banaka.- kamatne stope, prinosi, cijene i trendovi su indikator i referentne stope novčanog tržišta i tržišta kapitala.

- država se na financijska tržišta uključuje i preko:- lokalnih organa vlasti (municipalne zadužnice)- izvanproračunskih agencija ili fondova- financijskih institucija za financiranje posebnih namjena- privatnih i od države sponzoriranih institucija osiguranja...

- osigurava regularnost na financijskom tržištu.- štiti u prvom redu male štediše i ulagače.- aktivni, stalni i važan sudionik ali bez posebnih prava - bilo da se pojavljuje kao dužnik ili investitor.

44. HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV - STRUKTURA

56 | P a g e


- promjene u financijskom sustavu počele su odmah po osamostaljivanju RH. - 1991. - valutna reforma- formirana je vlastita središnja banka - Narodna banka Hrvatske - NBH - neovisna o državnoj administraciji, odgovorna parlamentu - Hrvatskom državnom saboru. - u prosincu 1991 - monetarno osamostaljivanje - uvođenjem privremenog novca, hrvatskog dinara.- 1993. - inflacija svedena na 3-4% godišnje - postignuta dugoročna stabilnost cijena i tečaja.- krajem svibnja 1994. - uveden je trajni hrvatski novac - kuna. - u prosincu 1997 - središnja banka dobila je naziv HNB.

- liberalizacija deviznog režima.- reforme sustava domaćih plaćanja - ukidanje monopola ZAP-a.- onivanje Financijske agencije - FINA - krajem 2001.- uređenje sustava kreditnih poslova sa inozemstvom.

- reforme su bile usmjerene na izgradnju modernog financijskog tržišta sa širim spektrom financijskih institucija, kreditnim i nekreditnim oblicima financiranja, razvijenim tržištem vrijednosnica.- posebna pozornost posvećena reformi bankovnog sustava - dominantan dio hrvatskog fin. sustava.- karakteristična dominacija univerzalnih banaka.- nebankovne institucije su relativno novi sudionici.

- struktura financijskih institucije u RHI. SREDIŠNJA BANKA - Hrvatska narodna bankaII. DEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE1) Banke2) Štedne banke3) Stambene štedionice4) Kreditne unijeIII. NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE1) Ugovorne štedne institucije

a) osiguravateljneb) mirovinski fondovi (dobrovoljni, obvezni)

2) Investicijski fondovia) otvorenib) zatvoreni

3) Specijalna državna financijska institucija - HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvoj

4) Brokerska društva- Društva za poslovanje sa vrijednosnicama

5) Ostale financijske institucije - leasing tvrtke, izdavači kreditnih kartica

(Mastercard, Visa...)6) Ostale

- FINA, Agencija za osiguranje depozita, Zagrebačka burza, Tržište novca, HANFA, REGOS45. OSNIVANJE I POSLOVI KREDITNIH INSTITUCIJA U RH

57 | P a g e


- kreditnu instituciju mogu osnivati domaće i strane fizičke i pravne osobe. - ne postoje ograničenja u broju osoba - osnivača, podjela na domaće i strane, pravne i fizičke osobe, ograničenja u pogledu udjela pojedine osobe pri osnivanju banke i sl.- odnosi se na banke, štedne banke i institucije za elektronički novac.- stambenu štedionicu mogu osnovati samo banke i društva za osiguranje.

- minimalni osnovni kapital:- banke - 40 mil. kn.- štedne banke i institucije za elektronički novac - 8 mil. kn.- stambene štedionice - 20 mil. kn.

- odobrenje za rad i kapital u novcu su preduvjet upisa kreditnih institucija u sudski registar.

- zahtjev za izdavanje odobrenja za rad se podnosi HNB.- odobrenje se izdaje za pružanje bankovnih usluga- može sadržavati i odobrenje za pružanje financijskih usluga.- ako kreditna institucija osim bankovnih namjerava pružati i financijske usluge, u zahtjevu mora navesti sve vrste financijskih usluga koje namjerava pružati.- HNB može i odbiti davanje odobrenja il ga oduzeti.- odobrenje HNB je potrebno i u postupku pripajanja i spajanja te prijenosa imovine i obveza jedne kreditne institucije na drugu.- HNB će odbiti izdavanje odobrenja za pripajanje i spajanje ako bi tim postupcima došlo do koncentracije u bankovnom sustavu koja bi mogla narušiti tržišnu utakmicu ili ako bi takvi postupci negativno utjecali na provođenje monetarne i devizne politike RH.

- osnovne financijske usluge (poslovi):1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava - osnovni posao.2) odobravanje kredita i zajmova, financiranje komercijalnih poslova - forfeiting3) otkup potraživanja sa ili bez regresa - factoring4) financijski najam - leasing5) izdavanje garancija i jamstava6) trgovanje za svoj, ili za račun klijenta7) usluge platnog prometa u zemlji i sa inozemstvom8) prikupljanje podataka, izrada analiza, informiranje o kreditnij sposobnosti9) izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima10) iznajmljivanje sefova11) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata, pružanje povezanih usluga13) upravljanje imovinom klijenata, savjetovanje14) poslovi skrbništva nad fin. instrumentima15. savjetovanje pravnih osoba16) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti.

- kreditna institucija ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim pružanja bankovnih ili financijskih, te pomoćnih usluga za koje je dobila odobrenje od nadležnog tijela.46. STAMBENE ŠTEDIONICE I KREDITNE UNIJE

58 | P a g e


Stambene štedionice- uvedene početkom 1998.- specijalizirane štedne depozitne institucije koje prikupljaju namjensku stambenu štednju sa ciljem financiranja izgradnje obiteljskih kuća, izgradnje i kupnje stanova, kupnje i opremanja građevinskog zemljišta. - odobrenje za rad je u RH od HNB-a dobilo 5 stambenih štedionica. - modelirane su po uzoru na njemačke bausparkasse i britanske building societies.- unatoč rastu depozita kao i ukupne aktive, još uvijek nisu preuzele onu ulogu u stambenom kreditiranju koja im je namjenjena. - temeljni razlog malog udjela stambenih kredita - najveći broj štediša izabrao ovaj oblik stambene štednje isključivo zbog državnih poticajnih sredstava. - državna poticajna sredstva iznose 15% iznosa uplaćene stambene štednje u kalendarskoj godini, najviše do 5000 kn po štediši. - ukoliko je vrijeme ugovorene štednje kraće od 5 godina, štediša ima pravo na ova sredstva samo ako uzima stambeni kredit. - ako je vijeme ugovorene štednje duže od 5 godina, štediša ima pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava uz pripadajuće kamate, bez obzira na to uzima li kredit ili ne.- sustav treba preispitati - neučinkovit, predstavlja opterećenje za državni proračun.- unatoč rastu aktive, gotovo sve stambene štedionice kontinuirano bilježe gubitke.- njihovo uvođenje je s obzirom na tadašnje stanje u hrvatskom gospodarstvu bilo opravdano.- dosadašnje poslovanje na financijskom tržištu upućuje da ovaj oblik stambene štednje ipak pripada prošlosti.

Kreditne unije- odobrenje za rad daje HNB (guverner)- smije:

1) primati novčane depozite i odobravati kredite članovima - u domaćoj valuti 2) primati depozite sindikata i obrtničkih komora3) primati bespovratna novčana sredstva od međunarodnih institucija4) obavljati platni promet i mjenjačke poslove za članove5) dodjeljivati im novčanu pomoć6) davati im jamstva u domaćoj valuti

- može ju osnovati najmanje 30 osoba - temeljni preduvjet zajedničkog-uzajamnog interesa se ostvaruje jednim od slijedećih načela:

1) zaposlenje2) zanimanje ili profesija3) teritorijalno načelo

- članovi mogu biti samo fizičke osobe, trgovci-pojedinci i obrtnici.- svaki član unije ima pravo na samo jedan glas u skupštini - neovisno o visini uloga.- temeljni kapital unije je ukupan iznos članskih udjela - mora biti veći od 500 000 kn. - nadzor nad poslovanjem provodi HNB.47. NEKREDITNE (NEDEPOZITNE) FINANCIJSKE INSTITUCIJE U RH

59 | P a g e


1) Ugovorne štedne institucijea) osiguravateljna društvab) mirovinski fondovi (dobrovoljni, obvezni)

2) Investicijski fondovia) otvorenib) zatvoreni

3) Specijalna državna financijska institucija - HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvoj

4) Brokerska društva- Društva za poslovanje sa vrijednosnicama

5) Ostale financijske institucije - leasing tvrtke, izdavači kreditnih kartica

(Mastercard, Visa...)6) Ostale

- FINA, Agencija za osiguranje depozita, Zagrebačka burza, Tržište novca, HANFA, REGOS

1) Ugovorne štedne institucijeA) OSIGURAVATELJNA DRUŠTVA- izdavanje odobrenja za rad i nadzor obavlja HANFA- 2011. u RH je djelovalo 28 osiguravatelja- sva su osnovana kao D.D.- domaće vlasništvo - 12- strano vlasništvo - 16

- najveće i većinski državno - Croatia osiguranje- preuzelo Slavija Lloyd- do 2004. - jedino reosiguravajuće društvo u zemlji

- skupine osiguranja:a) premije osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila - 32%b) životna osiguranja - 23%c) kasko osiguranje cestovnih vozila 9%

- vodeći osiguravatelji:1) Croatia osiguranje2) Allianz3) Euroherc

B) MIROVINSKI FONDOVI

60 | P a g e


- 2002. započeo proces mirovinske reforme.- stvaranje novog sustava temeljenog na individualnoj kapitaliziranoj štednji.- osnovni cilj - uspostavljanje dugoročno održivog mirovinskog sustava usklađenog sa gospodarskim i demografskim kretanjima.

- u početku su bila formirana tri stupa, no 2. stup je ukinut.- danas postoje dva stupa:1. stup- obvezan.- temelji se na generacijskoj solidarnosti.- mirovine se financiraju iz tekućih uplata doprinosa i prihodima iz državnog proračuna.

2. stup (bivši 3.)- dobrovoljan.- financiranje mirovina iz vlastite kapitalizirane štednje osiguranika- štednja nastaje uplatom doprinosa pojedinaca u mirovinske fondove.- članovi imaju pravo na državna poticajna sredstva i porezne olakšice.

- nadzor nad funkcioniranjem kapitaliziranog sustava provodi HANFA (HAGENA - Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja)- tehničko središte - vođenje evidencije i baza podataka - REGOS (Središnji registar osiguranika)

2) Investicijski fondovi- nove financijske institucije.- očekuje se njihov brz i uspješan razvoj.- mogu se osnivati kao:

1) otvoreni2) zatvoreni

- svih su vrsta i namjena.- odobrenje za rad daje HANFA.- mogu ih osnivati i njima upravljati samo posebna društva za upravljanje fondovima.- osnivaju se kao dionička ili društva s ograničenom odgovornošću.- najniži iznos temeljnog kapitala - 1 mil. kn.- potrebni kapital raste sa porastom iznosa neto vrijednosti imovine fondova.

3) Ostale financijske institucije

61 | P a g e


A) LEASING DRUŠTVA- počeo se razvijati u drugoj polovici 1990ih.- do 2006. nije bio odgovarajuće reguliran niti nadziran.- porast značenja leasinga od 2004. do 2008.- porast je najvećim dijelom rezultat politike banaka - prebacivale dio kreditnog poslovanja na leasing društva u svom vlasništvu te na taj način izbjegavale ograničenja rasta plasmana koje je nametnula HNB.- najviše društava je bilo 2007. - 57.- danas ih je 25.

- u strukturi potraživanja dominira financijski leasing - 12,7 milijardi kn.- operativni leasing - 6,7 milijardi kn.

B) FACTORING DRUŠTVA- 2003. poslove factoringa razvijaju posebna factoring društva i kreditne institucije.- specijalizirana factoring društva nadzire HANFA.- factoring u kreditnim institucijama nadzire HNB.- krajem 2011. - 17 društava, većinom u domaćem vlasništvu.- u strukturi aktive dominiraju kratkoročna potraživanja - 5,667 milijardi kn.- u strukturi pasive dominiraju kratkoročne obveze - 5,2 milijarde kn.- u ukupnom volumenu transakcija najveće značenje ima domaći factoring.

48. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA U RH

62 | P a g e


TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

- HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.- počinje s radom 2006.- nova središnja institucija za nadzor svih nedepozitnih financijskih institucija, tržišta VP i njegovih sudionika.- samostalna i neovisna pravna osoba.- odgovorna Saboru.- temeljni ciljevi:

- promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava- nadzor poštivanja zakonitosti poslovanja subjekata koji su predmet nadzora.

- izdaje dozvole za obavljanje poslova ovlašteng posrednika - brokera u trgovini VP.- organizira i provodi obrazovni program, ispite za obavljanje poslova brokera, izdaje svjedodžbe.

- SKDD - Središnje klirinško depozitarno društvo- osnovano 1997.- pruža sustav podrške i evidentiranja na tržištu VP.- upravlja:

- središnjim depozitorijem nematerijaliziranih VP- sustavom poravnanja i namire transakcija sa VP sklopljenim na i izvan uređenog tržišta.

- investicijska društva- posluju kao D.O.O. ili D.D.- iznmno kao Europska društva - Societas Europea (SE)- sjedšte u RH.- uprava ima najmanje dva člana, od kojih se jedan imenuje za predsjednika uprave.

- investicijski savjetnik- zaposlenik investicijskog društva- ovlašten za savjetovanje kod ulaganja u VP.

BURZA, TRŽIŠTE NOVCA

63 | P a g e


- Zagrebačka burza d.d. Zagreb- osnovana 1991. godine. - jedino organizirano i centralizirano sekundarno tržište vrijednosnica u RH (2007. pripojena Varaždinska burza).- temeljni kapital - 40 milijuna kn.- osnovalo ju je 25 hrvatskih banaka i osiguravateljnih institucija kao neprofitnu organizaciju. - sudionici - isključivo 44 društva za poslovanje sa vrijednosnim papirima koja su članovi burze. - članovi - investicijska društva i kreditne institucije ovlaštene za trgovanje.- za članstvo je potrebno platiti burzovno mjesto - „seat“ - po cijeni od 390.000 kn.

- djelatnost se financira:- članarinama- naknadama za trgovanje- naknadama za uvrštenje vrijednosnih papira i pružanje burzovnih informacija.

- trguje se pomoću elektroničkog sustava OMX X-Stream, koji je 2007. zamijenio MOST i BTS.- 2. trgovinska segmenta:

1) uređeno tržište2) multilateralna trgovinska platforma (MTP)

1) uređeno tržište- trgovinski segment na kojem je moguće trgovati uvrštenim instrumentima.- podijeljeno na 3 dijela:

- redovito- službeno- vodeće

2) multilateralna trgovinska platforma- nema isti status kao uređeno tržište.- podijeljena na:

- domaći MTP- inozemni MTP

- osnovna razlika uređenog tržišta i MTP je razina transparentnosti.

- službeni index Zagrebačke burze - CROBEX (dionički).- uveden je 1997. - vrijednost iznosila 1.000 bodova. - konstruiran je na osnovi tržišne kapitalizacije dionica 25 poduzeća.

- drugi službeni DIONIČKI index - CROBEX10- počeo se objavljivat u rujnu 2009.- bazna vrijednost - 1.000 bodova- vagan na osnovi „free-float“ tržištne kapitalizacije- 10 dionica- službeni obveznički index - CROBIS

64 | P a g e


- od 2002.- namjenjen obveznicama. - bazna vrijednost - 100 bodova. - cjenovni index vagan na osnovi tržišne kapitalizacije - težina pojedine obveznice u indexu ne može prijeći 35 %.

- drugi službeni obveznički index - CROBIStr- krajem 2011.- bazna vrijednost - 100 bodova.- index ukupnog prinosa.- vagan na osnovi tržište kapitalizacije.- težina pojedine obveznice u indexu ne može prijeći 35 %.- trenutno se izračunava na temelju vrijednosti 11 obveznica.

- tržište novca Zagreb- mjesto trgovanja novčanim viškovima banaka i dr. financijskih institucija, te kratkotočnim vrijednosnim papirima.- osnovano 1990. - 23 banke i najveća (državna) osiguravateljna kuća.- od 1992 - samostalno d.d. - u vlasništvu 25 banaka i 2 osiguravateljna društva.- samostalno dioničko društvo u vlasništvu 27 dioničara (25 banaka i 2 osiguravateljna društva). - trguje se viškovima novca banaka iznad obvezne rezerve kod HNB-a.- trgovina kratkoročnim vrijednosnim papirima još uvijek nema veći značaj. - banke pozajmljuju novac zbog održavanja obvezne rezerve uglavnom na prekonoćnoj - overnight osnovi.- 2004 - uveden SETT - sustav elektroničkog trgovanja- svim sudionicima omogućava istodobno trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta - elektroničkim putem u realnom vremenu.

- 2011. - ukupni kunski promet - 13,4 mlrd kn.- devizne pozajmice - 27,4 milijuna kn.

65 | P a g e

Documents

1. Kolokvij Fit