52
Ispitna pitanja 1.kolokvij (2012/2013. godina) iz kolegija Međunarodna ekonomija 1. Shematski prikažite i objasnite međupovezanost prostornih razina? 2. Navedite u kojima se čimbenicama očituje integracija svjetskog tržišta? 3. Objasnite pojam međunarodna ekonomija? 4. Objasnite pojam merkantilizam (podjelu, predstavnike i temeljna obilježja)? 5. Navedite teorije koje pripadaju u klasične teorije vanjske trgovine? 6. Objasnite teoriju apsolutnih prednostii A.Smitha, te ju grafički prikažite? 7. Objasnite teoriju komparativnih prednosti D.Ricarda, grafički ju prikažite, te navedite njezine temeljne predpostavke? 8. Objasnite teoriju međunarodnih vrijednosti ili recipročne potražnje J.S.Milla? 9. Navedite temeljne kritike klasične teorije vanjske trgovine? 10. Objasnite i grafički prikažite teoriju troškova supstitucije? 11. Objasnite teoriju opće ravnoteže? 12. Objasnite i grafički prikažite teoriju rasprodaje viškova? 13. Objasnite i definirajte formulom produktivitetnu teoriju? 14. Objasnite pojam Bucherov zakon proizvodnje u masi? 15. Objasnite teoriju razvoja? 16. Objasnite teoriju dominirajuće privrede, te formulom prikažite dominacijski učinak? 17. Objasnite i grafički prikažite teoriju periferne privrede? 18. Objasnite pojam Leontijevljev paradoks? 19. Objasnite Kravisovu teoriju vanjske trgovine? 20. Objasnite Linderovu teoriju vanjske trgovine, te formulom prikažite relativnu veličinu razmjene? 21. Objasnite i grafički prikažite Vernonovu teoriju životnog ciklusa proizvoda u međunarodnoj razmjeni?

1. kolokvij 2013

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Međunarodna ekonomija

Citation preview

Page 1: 1. kolokvij 2013

Ispitna pitanja 1.kolokvij (2012/2013. godina)iz kolegija Međunarodna ekonomija

1. Shematski prikažite i objasnite međupovezanost prostornih razina?2. Navedite u kojima se čimbenicama očituje integracija svjetskog tržišta? 3. Objasnite pojam međunarodna ekonomija?4. Objasnite pojam merkantilizam (podjelu, predstavnike i temeljna obilježja)?5. Navedite teorije koje pripadaju u klasične teorije vanjske trgovine?6. Objasnite teoriju apsolutnih prednostii A.Smitha, te ju grafički prikažite?7. Objasnite teoriju komparativnih prednosti D.Ricarda, grafički ju prikažite, te navedite

njezine temeljne predpostavke?8. Objasnite teoriju međunarodnih vrijednosti ili recipročne potražnje J.S.Milla?9. Navedite temeljne kritike klasične teorije vanjske trgovine?10. Objasnite i grafički prikažite teoriju troškova supstitucije?11. Objasnite teoriju opće ravnoteže?12. Objasnite i grafički prikažite teoriju rasprodaje viškova?13. Objasnite i definirajte formulom produktivitetnu teoriju?14. Objasnite pojam Bucherov zakon proizvodnje u masi?15. Objasnite teoriju razvoja?16. Objasnite teoriju dominirajuće privrede, te formulom prikažite dominacijski učinak?17. Objasnite i grafički prikažite teoriju periferne privrede?18. Objasnite pojam Leontijevljev paradoks?19. Objasnite Kravisovu teoriju vanjske trgovine?20. Objasnite Linderovu teoriju vanjske trgovine, te formulom prikažite relativnu veličinu

razmjene?21. Objasnite i grafički prikažite Vernonovu teoriju životnog ciklusa proizvoda u

međunarodnoj razmjeni?22. Objasnite Porterovu teoriju konkurentne prednosti, te ju grafički prikažite? 23. Objasnite pojam vanjskotrgovinska politika?24. Navedie kriterije za razvrstavanje vanjskotrgovinske politike?25. Objasnite pojam liberalizam?26. Objasnite pojam preferencijalni trgovinski aranžamani?27. Navedite zone slobodne trgovine?28. Objasnite zonu slobodne trgovine FTA?29. Objasnite zonu slobodne trgovine EFTA?30. Objasnite zonu slobodne trgovine NAFTA?31. Objasnite zonu slobodne trgovine CEFTA, te navedite njezine učinke?32. Objasnite zonu slobodne trgovine LAFTA?33. Objasnite zonu slobodne trgovine SAFTA?34. Objasnite zonu slobodne trgovine AFTA?35. Objasnite pojam carinska unija?36. Objasnite pojam zajedničko tržište?37. Objasnite pojam monetarna unija, te navedite njezine i motive?38. Objasnite pojam optimalno valutno područje, te navedite njezine makroekonomske

ciljeve?39. Objasnite pojam ekonomska unija?

Page 2: 1. kolokvij 2013

40. Objasnite pojam intervencionizma, njegovo teorijsko ishodište?41. Navedite i objasnite intervencionističke mjere?42. Objasnite pojam protekcionizam u užemi širem smislu?43. Objasnite pojam trgovinska politika, te navedite kakova ona može biti?44. Objasnite pojam ___________ kao argument zaštite gospodarstva?45. Objasnite pojam carinska zaštita, te navedite i objasnite vrste carinske zaštite?46. Objasnite pojam carina, te navedite svrhu carina?47. Navedite tipologiju carina?48. Objasnite pojam ____________ carina?49. Objasnite pojam carinska osnovica, te navedite i objasnite njezine njezine čimbenike

određivanja?50. Objasnite pojam carinska valuacija, te navedite njezine polazišne čimbenike?51. Objasnite pojam carinska stopa, te navedite vrste carinskih stopa?52. Objasnite pojam carinska tarifa, te navedite vrste carinskih tarifa?53. Objasnite pojam carinska nomenklatura, te navedite sustave za njezino

razvrstavanje?54. Objasnite pojmove prelevman i superprelevman?55. Objasnite pojam uvozna kvota?56. Objasnite pojam izvozna kvota?57. Objasnite pojam izvozne subvencije?

Page 3: 1. kolokvij 2013

1. Shematski prikažite i objasnite međupovezanost prostornih razina

Niti jedna zemlja ne može funkcionirati u ekonomskoj izolaciji

Početkom 21. stoljeća zemlje su se snažnije integrirale po pitanju razmjene roba, usluga, radne snage i kapitala.

2. Navedite u kojima se čimbenicama očituje integracija svjetskog tržišta

smanjenju ograničenja na trgovinu i investicije

integraciji svjetskih financijskih tržišta

razvoju prometne, informacijske i komunikacijske tehnologije

transnacionalnoj proizvodnji i širenju multinacionalnih kompanija

zaključivanju regionalnih trgovinskih sporazuma i stvaranju ekonomskih blokova

3. Objasnite pojam međunarodna ekonomija

Znanstvena disciplina koja izučava proizvodnju, razmjenu i potrošnju robe, usluga i kapitala na međunarodnoj odnosno svjetskoj razini

Page 4: 1. kolokvij 2013

4. Objasnite pojam merkantilizam (podjelu. predstavnike i temeljna obilježja)

Lat. riječi mercato = trgovina

Lat. riječi mercator = trgovac

Od 15 -18. stoljeća (Europa); vrhunac u 16. i 17. stoljeću

Podjela merkantilizma:

Rani merkantilizam: na novac gledaju kao sakupljači blaga koje nastoje povećati, a svaka ga prodaja povećava “Na sve moguće načine treba se suzdržati od kupnje” – učenje o novčanom balansu

Razvijeni merkantilizam: na novac gledaju kao kapitalisti koji znaju da novac stvara novac ako se nalazi u prometu ( izvan prometa ne daje profit), može se i mnogo kupovati, tako da prodajna suma bude veća od kupovne – učenje o trgovinskom balansu

Temeljna obilježja:

Bit merkantilističke doktrine se svodi na povećanje novčane mase u zemlji i sprečavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje

Trgovina je najvažnija privredna djelatnost, a bogatstvo jednog društva mjeri se samo novcem i to zlatom kao općim nadomjeskom

Predstavnici:

Najznačajniji predstavnici merkantilizma u Europi: W. Stafford, T. Mun, A.Serra, J.Child

Najznačajniji predstavnici merkantilizma u Hrvatskoj: B. Kotruljević, N.V. Gučetić, M. Vlačića-Ilirika, J. Križanić

Temeljna su obilježja merkantilističkog učenja:

trgovina, posebice vanjska trgovina, najvažnija je privredna djelatnost

novac tj. zlato je predstavnik društvenog bogatstva

potrošnju treba ograničavati da bi se moglo više izvoziti

izvoz treba biti veći od uvoza (platana bilanca = aktivna)

protekcionističkim se mjerama uvoz ograničava

5. Navedite teorije koje pripadaju u klasične teorije vanjske trgovine

Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha, Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda, Teorija međunarodnih vrijednosti ili recipročne potražnje J.S.Mill-a

Page 5: 1. kolokvij 2013

6. Objasnite teoriju apsolutnih prednosti A.Smitha, te ju grafički prikažite

1776. godine “Bogatstvo naroda”naglašava slobodu pojedincakritizira merkantilizamlasissez fairešto, kako i za koga proizvoditi“nevidljiva ruka”

“Načelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokuša načiniti kod kuće ono što će ga više stajati da učini nego da kupi...

Ono što je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelji, jedva može biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlje može opskrbiti nekom robom jeftinije nego što je sami možemo načiniti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda naše vlastite radinosti, koja se upotrebljava na način kojim postižemo izvjesnu prednost”.

Studentski izvor:

Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe. Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda. Prema tome, neka zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog dobra ako za njegovu proizvodnju troši manje rada. Prema njemu apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti PRIRODNE (klima, tlo, prirodna bogatstva) i STEČENE (znanje, vještina).

Prezentacijski izvor:

Slika 1. proizvodna funkcija zemlje „A“ i zemlje „B“

Page 6: 1. kolokvij 2013

Posljedice su razmjene prema Smithovoj teoriji apsolutnih prednosti:

nastaje društvena podjela rada na svjetskoj razini (specijalizacija),

odvija se racionalnija alokacija resursa.

Nakon specijalizacije i razmjene viškova u uvjetima slobodne trgovine obje će zemlje profitirati jer sada za istu količinu rada imaju na raspolaganju istu količinu proizvoda u kojem imaju komparativnu prednost, ali zato imaju više onog drugog proizvoda nego što su ga imale prije specijalizacije i trgovine.

Studentski izvor:

Ako svaka od dviju zemalja A i B ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog dobra, ona će se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje će razmjenjivati za proizvod druge zemlje u kojem ova ima apsolutnu prednost. Tako će se povećati proizvodnja i potrošnja i dobra x i y.

Page 7: 1. kolokvij 2013

7. Objasnite teoriju komparativnih prednosti D. Richarda, grafički ju prikažite, te navedite njezine temeljne pretpostavke

Studentski izvor:

Teorija komparativnih prednosti nastoji objasniti strukturu medunarodne razmjene. Bavi se određivanjem dobara koje će neka zemlja sudionica vanjske trgovine izvoziti i uvoziti u određenom trenutku.

Prezentacijski izvor:

Polazne su pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti:

razmatraju se dva proizvoda

razmjena se obavlja između dviju zemalja

postoje stalni troškovi proizvodnje

jednoličan je sastav kapitala

zanemaruju se transportni troškovi

isključuje se novac kao sredstvo razmjene

“Količina vina, koju Portugal mora dati u zamjenu za englesko sukno, nije određeno odnosnim količinama rada, uloženim u jednu i drugu robu, kao što bi to bilo, kada bi one obje bile proizvedene u Engleskoj ili u Portugalu...Prema tome bi za Portugal bilo probitačno da izvozi vino u zamjenu za sukno. Do te zamjene može doći čak i unatoč tome, što bi se roba, uvezena u Portugal, mogla u toj zemlji proizvoditi s manje rada nego u Engleskoj”.

Page 8: 1. kolokvij 2013
Page 9: 1. kolokvij 2013

8. Objasnite teoriju međunarodnih vrijednosti ili recipročne potražnje J.S.Mill-a

Dopuna klasičnoj teoriji komparativnih prednosti

Nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledište odnosa troškova proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu uključiti i stupanj intenziteta potražnje zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (recipročna potražnja).

J.S. Mill – definicija impulsa međunarodne razmjene:

“Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi od količine domaćih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju.

Drugim riječima, vrijednosti strane robe ovise o omjeru međunarodne razmjene....Kad se vrši trgovina između dviju zemalja, dvije robe će se zamjenjivati jedna za drugu u istom omjeru razmjene u obje zemlje...Trgovina između ovih zemalja ne bi se otvorila prije, dok se vrijednosti dviju roba, ocijene jedna vrijednošću druge, ne bi izravnale u obje zemlje.”

- J.S. Mill uzevši u obzir i troškove prometa, razmjenu više proizvoda i razmjenu između više zemlja, te mijenjanje proizvodnosti rada formulirao je opći zakon međunarodne razmjene:

“ Vrijednosti po kojima jedna zemlja razmjenjuje svoje proizvode sa stranim zemljama, ovisi od veličine i mogućnosti proširenja njihove (tj. strane) potražnje njezine (tj.domaće) robe uspoređene njezinom potražnjom za njihovom (stranom) robom...Što više strana potražnja za njenom robom premašuje njezinu potražnju za stranom robom...to će povoljniji biti omjer razmjene: to jest, više će strane robe dobiti u zamjenu za određenu količinu vlastite robe”.

Studentski izvor:

Načela teorije se sastoje iz: proizvodnja; raspodjela; razmjena; utjecaj društvenog progresa na proizvodnju i raspodjelu; utjecaj države.

Naglašava veliki značaj vrijednosti. Vrijednost i cijena nisu sinonimi.

Svrstava dobra u tri grupe:

u prvu grupu ulaze dobra čija je ponuda apsolutno ograničena (slike velikih majstora, rijetke knjige...)u drugu grupu spadaju ona dobra čija se ponuda može neograničeno povećavatiu treću grupu ulaze dobra koja se mogu neograničeno povećavati, međutim, pod pretpostavkom da troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda rastu

Mill je zastupao mišljenje, da nije dovoljno samo ustanoviti komparativnu prednost u međunarodnoj razmjeni, prema određenim parametrima, nego treba u analizi promisliti i druge čimbenike, kao što je intenzitet potražnje zemlje A za proizvod zemlje B i obratno. Mill koristi impuls međunarodne razmjene u razmjeni izmedu potražnje zemlje A i zemlje B, a potražnja treba biti na bazi reciprociteta.

Definicija impulsa međunarodne razmjene: „vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi o količini domaćih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Drugim riječima, vrijednost strane robe ovisi o omjeru međunarodne razmjene“.

Page 10: 1. kolokvij 2013

9. Navedite temeljne kritike klasične teorije vanjske trgovine

U uvjetima suvremene međunarodne razmjene stanje je drugačije u odnosu na pretpostavljene uvjete klasične teorije vanjske trgovine:

Postoji veća ili manja pokretljivost roba, a ne nepokretljivost kako to pretpostavlja klasična teorija vanjske trgovineNe razmjenjuju se samo robe na osnovi materijaliziranog rada urobama, nego i na osnovu drugih čimbenika (zemlja, kapital, znanje, tehnologije, know how-a),Ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba (teorija subjektivne vrijednosti)Ne postoji na svjetskom tržištu samo potpuna konkurencija i otvoreno tržište, nego i protekcionizam, monopolizam Klasična teorija vanjske trgovine uzima u obzir troškove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir utjecaj troškova, odnosno cijene drugih roba.

10. Objasnite i grafički prikažite teoriju troškova supstitucije

Utemeljitelj G. Haberler

Gledišta:

u proizvodnji roba, koja se razmjenjuju, sudjeluju sva tri činioca (zemlja, rad i kapital). Tu ne prihvaća teoriju radne vrijednosti, nego teoriju troškova proizvodnje.svjetske cijene oblikuju se na razini graničnih troškova proizvodnje.

Studentski izvor:To znači da će ona zemlja koja ima manje granične troškove proizvodnje po jedinici proizvoda, u odnosu na drugu zemlju moći izvoziti svoje proizvode.

Prezentacijski izvor:

Page 11: 1. kolokvij 2013

11. Objasnite teoriju opće ravnoteže

W.B. Ohlin - polazne pretpostavke:

izjednačuje međunarodnu trgovinu s trgovinom među pojedinim regijama iste zemlje,napušta Ricardovu koncepciju komparativnih troškova,napušta radnu teoriju vrijednosti

“Nova teorija ima svoje opravdanje samo utoliko ukoliko daje iste odgovore na neke probleme, a na druga daje bolje odgovore nego što to čini stara teorija”.

Ohlin uočava prepreke između inozemnog i domaćeg tržišta:

postojanje različitih nacionalnih valutapostojanje niza posebnih odredba kojima se regulira međunarodno kretanje roba i čimbenika proizvodnje.

Osim rada, u teoriju vrijednosti uključuje i cijenu ostalih čimbenika proizvodnje (zemlja i kapital)

Zadatak je teorije međunarodne trgovine da objasni zašto se cijene istim proizvodima razlikuju od zemlje do zemlje,

Uzroci:raspoloživost resursaorganizacija proizvodnjestupanj tehnologijeodnos ponude i potražnje.

Page 12: 1. kolokvij 2013

12. Objasnite i grafički prikažite teoriju rasprodaje viškova

„vent for surplus“H. Myint i J.H.Williamsnesklad između proizvodnih kapaciteta i kapaciteta domaćeg tržišta,svjetsko tržište tj. vanjska trgovina omogućava iskorištenost proizvodnost kapaciteta, višak iznad potreba domaćeg tržišta se izvozi na svjetsko tržište

Posljedice su za zemlju A koja izvozi višak:

proizvodnja u masi,pad fiksnih troškova,mogućnost sniženja cijena i za domaće tržište,specijalizacija,drukčija podjela rada,

Posljedice za zemlju B:

bolja opskrba domaćeg tržišta,uravnoteženje ponude i potražnje,snižavanje cijena u zemlji zbog ponude iz uvoza.

Page 13: 1. kolokvij 2013

13. Objasnite i definirajte formulom produktivitetnu teoriju

Polazi od Smithovog stajališta; međunarodna trgovina proširenjem tržišta unapređuje međunarodnu podjelu rada i utječe na opći porast produktivnosti,

Veličina je tržišta i uporabnost kapaciteta u uzajamnom odnosu

Pr = P/R

Pr = produktivnost rada,

P = proizvodnja izražena fizički ili vrijednosno,

R = količina utrošenog rada

proizvodnja bez tržišta = društveno neopravdana,veće tržište = mogućnost veće proizvodnje = veća produktivnost,racionalna proizvodnja,

Bucherov zakon proizvodnje u masi

14. Objasnite pojam Bucherov zakon proizvodnje u masi

Svjetsko je tržište uvjet i veće racionalnosti proizvodnje. Ono, omogućujući veću proizvodnju, omogućava i sniženje ukupnih troškova po jedinici proizvoda, a sniženje troškova, uz iste ili veće prihode znači racionalniju proizvodnju.

15. Objasnite teoriju razvoja

Citat: F. Perroux

"Rast je povećanje veličine jedne jedinice, najčešće nacije, izražen kroz ukupni društveni proizvod (skup dobara i usluga ostvarenih tijekom jednog perioda, uključujući i amortizaciju) u odnosu na broj stanovnika."

Činioci razvoja:

tradicijski činioci razvoja (zemlja, rad i kapital),suvremeni činioci razvoja (znanje, tehnologija, vanjska trgovina)

Page 14: 1. kolokvij 2013

16. Objasnite teoriju dominirajuće privrede, te formulom prikažite dominacijski učinak

utemeljitelj F. Perrouxzasnovana na teoriji moćiishodište u teoriji duoploa ili oligopolapolitika "price leadershipa", "price maker"

Ž. Mrkušić razlikuje tri sastavnice dominacije:

razlika u veličini zemalja tj. u ekonomskoj dimenzionalnosti,razlika u pregovaračkoj snazirazlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja

S obzirom na ekonomsku snagu pojedinih privreda, moguća su dva oblika privrede:

simetrična privreda,asimetrična privreda.

Dominacija može biti:

željena (namjerna),neželjna (nenamjerna).

Dominacijski učinak (odnos izmedu pružene i primljene prednosti):

Ed = pružena prednost / primljena prednost

Učenje A.O. Hirschmana,

Dva učinka vanjske trgovine:

učinak pribavljanjaučinak utjecaja

Page 15: 1. kolokvij 2013

17. Objasnite i grafički prikažite teoriju periferne privrede

Glavni je predstavnik teorije periferne privrede R. Prebisch. Ova teorija polazi od bipolarnosti svijeta, tj. svijeta podijeljenog na:

središte (razvijeni dio svijeta)periferiju (nerazvijeni dio svijeta)

Između središta i periferije razmjenjuju se:

robetehnologija

Središte u periferiju izvozi industrijske robe i know how, a iz nje uvozi primarne proizvode,

Elastične ponude i potražnje (dohodovna i cjenovna) nisu iste za primarne i industrijske proizvode

Središte: pokazuje slabiju cjenovnu elastičnost potražnje za primarnim proizvodima periferije, a isto tako i manju dohodovnu elastičnost potražnje,

Periferija: pokazuje veću dohodovnu elastičnost potražnje za sekundarnim proizvodom središta i slabiju cjenovnu elastičnost za esencijalni input u vezi sa svojim privrednim razvojem.

U uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu brže nego cijene sekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnih proizvodima padaju brže nego sekundarnim proizvodima,

Gubitak je periferije u silaznom stupnju ciklusa, po pravilu, veći od dobitka u uzlaznom stupnju

Page 16: 1. kolokvij 2013

18. Objasnite pojam Leontijevljev paradoks

empirijsko testiranje Heckscher-Ohlinove teorije obavio W. LeontijefSADizvoze radno intenzivne proizvodeuvoze kapitalno intenzivna dobrasuprotnost Heckscher-Ohlinovoj teoriji.

Studentski izvor:

Leontijeva studija se temelji na bilateralnoj usporedbi intenziteta korištenja i raspoloživosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta; Leontijev je došao do zaključka da SAD izvoze radno intenzivne proizvode, a uvoze kapitalno intenzivna dobra, a to je suprotno od zaključcima Hackscher-Ohlinove teorije vanjske trgovine jer se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD

19. Objasnite Kravisovu teoriju vanjske trgovine

Pretpostavka; ustrojstvo se vanjske trgovine određuje raspoloživošću dobara,

Raspoloživost dobara u zemlji uvjetovana je:

prirodnim resursima u zemlji (obnovljivi i neobnovljivi),inovacijama, npr. Japan

Studentski izvor: uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude

Page 17: 1. kolokvij 2013

20. Objasnite Linderovu teoriju vanjske trgovine, te formulom prikažite relativnu veličinu razmjene

Postojanje razlike između primarnih i industrijskih proizvoda,

Ustrojstvo vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija brojnih čimbenika:

tehnološka nadmoćmenadžerska vještinaekonomija obujma

Relativna veličina razmjene:

RVR = (vrijednost uvoza + vrijednost izvoza) / nacionalni dohodak

Linderova teza; veličina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A s njenim vanjskotrgovinskim partnerima, definirana je udjelom vanjske trgovine u nacionalnom dohotku tih zemalja,tim veća što je veća sličnost ustrojstva potražnje para zemalja.

Veličina nacionalnog dohotka po glavi stanovnika određuje i ustrojstvo potražnje tzv. Engelov zakon potražnje. Što je nacionalni dohodak po glavi stanovnika dviju zemalja bliži, to je intenzitet njihove razmjene industrijskih proizvoda veći.

Studentski izvor:

Linder pravi razliku između trgovine primarnih i industrijskih proizvoda. Trgovina primarnim proizvodima može se objasniti njihovom prirodnom raspoloživošću u skladu s Heckscher-Ohlinovom teorijom. Međutim, trgovina industrijskim proizvodima ne može. Struktura vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija mnogih faktora, od kojih su najvažniji tehnološka superiornost, menadžerska vještina...ekonomija opsega. Linderova temeljna teza je da veličina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A s njezinim vanjskotrgovinskim partnerima veća što je veća sličnost strukture potražnje dotičnog para zemalja. Sličnost strukture potražnje je uvjetovana sličnošću per capita nac.dohodaka tih zemalja ,što znači da veličina per capita nacionalnog dohotka određuje i strukturu potražnje. Prema tome, što je iznos per capita nacionalnog dohotka dviju zemalja bliži, intenzitet njihove međusobne trgovine industrijskim proizvodima je veći.

Page 18: 1. kolokvij 2013

21. Objasnite i grafički prikažite Vernonovu teoriju životnog ciklusa proizvoda u međunarodnoj razmjeni

Objašnjava pojavu, zrelost i odumiranje nekog proizvoda, živog bića ili pojave u tijeku vremena, npr. teorija životnog ciklusa proizvoda, obitelji, poduzeća, mode itd.

Tri stupnja životnog ciklusa:

stupanj novog proizvodastupanj sazrijevanja proizvodastupanj standardiziranog proizvoda

Polazi od sljedećih pretpostavki:

domaća potrošnja rastedomaća proizvodnja ima cikličko kretanje: početak razvoja proizvoda, rast proizvoda, zrelost proizvoda, opadanje proizvoda

U prvom je i drugom stupnju proizvodnja veća od potrošnje i zbog toga se višak proizvodnje izvozi, a u trećem je stupnju potrošnja veća od proizvodnje, pa je nužan uvoz radi zadovoljavanja potreba.

Studentski izvor:

Novorazvijeni proizvod proći će kroz nekoliko faza razvoja, pri čemu će svaka faza imati različit utjecaj na strukturu trgovine.

U prvoj fazi ili fazi novog proizvoda proizvod se proizvodi i troši samo u zemlji inovacije

Page 19: 1. kolokvij 2013

U drugoj fazi ili fazi rasta proizvoda brzo raste proizvodnja u zemlji inovacije kako bi pokrila uvoz iz zemlje imitacijeU trećoj fazi ili fazi sazrijevanja proizvoda proizvod postaje standardiziran, zemlja imitacije započinje proizvodnju za domaću potrošnjuU četvrtoj fazi ili fazi opadanja proizvoda zemlja imitacije povećava proizvodnju proizvoda prema trećim zemljama dok u zemlji inovacije proizvodnja opadaU petoj fazi ili fazi opadanja proizvoda zemlja imitacije i dalje povećava proizvodnju, dok zemlja inovacije sada uvozi proizvod iz zemlje imitacije

Page 20: 1. kolokvij 2013

22. Objasnite Porterovu teoriju konkurentne prednosti, te ju grafički prikažite

Studentski izvor:

na svj. tržištu se povećava broj ponuđača i potraživača koji žele povećati svoj udio na tržištu tako što povećavaju svoju konkurentnost odnosno sposobnost da svoju ponudu ili potražnju prikažu boljom u odnosu na druge gosp. subjekte Porter je razradio model konkurentskih sposobnosti na osnovu 4 međusobno povezana čimbenika (dijamant):

a. Strategija poduzeća i konkurentnostb. Uvjeti čimbenikac. Uvjeti potražnjed. Vezana proizvodnja

Sva 4 čimbenika «dijamanta» su promjenjiva i međuovisna, što znači da neko gospodarstvo može imati zadovoljavajuće resurse, ali ako nema zadovoljavajuća druga 3 čimbenika, neće biti konkurentno na svj. tržištu Porterova klasifikacija nacionalnih gospodarstava:

1. ekonomije zasnovane na čimbenicima (prirodni uvjeti)2. ekonomije zasnovane na investicijama (kapitalu)3. ekonomije zasnovane na inovacijama4. ekonomije zasnovane na bogatstvu

svjetsko tržište,povećan broj ponuđača i potraživačagospodarska snaga = konkuretnostkonkurentnost (umiješanost jednog u drugi gospodarski subjet

Page 21: 1. kolokvij 2013

Prezentacijski izvor:

Slika 7. Porterov potpuni sustav čimbenika konkurentskih prednosti

Na osnovi Porterov modela konkurentskih prenosti nacionalnog gospodarstva treba istaknuti sljedeće:

sva čimbenika „dijamanta“ su promjenjivasva čimbenika su međuovisna

Klasifikacija gospodarstva prema M. Porteru:

ekonomije zasnovane na čimbenicamaekonomije zasnovane na investicijamaekonomije zasnovane na inovacijamaekonomije zasnovane na bogatstvu

Studentski izvor:

Polazi od toga da nacionalno blagostanje nije naslijeđeno već stvoreno strateškim izborima. Dok se u prošlosti razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, u novije se vrijeme međunarodna konkurentnost izvodi iz naprednih faktorskih uvjeta zasnovanih na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji te inovacijama, tj. razvoju globalnog informatičkog društva i opće liberalizacije.

Page 22: 1. kolokvij 2013

23. Objasnite pojam vanjskotrgovinska politika

Vanjskotrgovinska politika zauzima sve značajnije mjesto u ukupnoj makroekonomskoj politici s obzirom na intezivni razvoj vanjske trgovine i ukupne međunarodne razmjene, pod utjecajem globalizacije svjetske ekonomije

Efikasnost i adekvatnost primijene vanjskotrgovinske politike, njezinih mjera i instrumenata u postizanju općih makroekonomskih i mikroekonomskih ciljeva zemlje ovisi, prije svega, o stupnju razvoja ukupne ekonomske znanosti kao i položaju pojednih gospodarstava u globalnim svjetskim gospodarskim odnosima.

Studentski izvor:

Vanjskotrgovinska politika se sastoji od određivanja carina i kvota i utjecanja na uvoz i izvoz.

Politika vanjske trgovine podrazumijeva svjesno poduzimanje mjera ekonomske politike od strane države na polju međunarodne razmjene, bilo unilateralno ili multilateralno, kako bi se utjecalo na relativne cijene dobara i tržišta pojedinačnih nacionalnih gospodarstava.

24. Navedite kriterije za razvrstavanje vanjskotrgovinske politike

S obzirom na stupanj liberalizacije vanjske trgovine:

liberalistička vanjskotrgovinska politikaprotekcionistička vanjskotrgovinska politikaintervencionistička vanjskotrgovinska politika

S obzirom na oblik zaštitnih mjera:

carinska zaštitabescarinska zaštita

S obzirom na složenost zaštitnih mjera:

pasivna zaštitacarinevancarinske pristojbeprelevmaniantidamping:

- kvantitativna ograničenja uvoza

- standardi, atesti, tehnički normativi i norma kvalitete

- devizni tečaj i devizna ograničenja

- ostala sredstva pasivne zaštite

aktivna zaštita:- povrat carina i drugih uvoznih pristojbi- subvencioniranje poljoprivrede

Page 23: 1. kolokvij 2013

- ostali povrati (povrat plaćene vozarine, naknada dijela troškova opće privredne i turističke propagadne u inozemstvu)

- financijsko – kreditna gledišta zaštitne politike (venture kapital, financiranje u stranoj valuti, „bulid operate transfer“ – BOT financiranje, leasing, factoring, fortating i sl.)

S obzirom na vrste ograničenja i poticaje:

vrste robnog režima:

- liberalizirani uvoz i izvoz

- ograničeni uvoz i izvoz

vrste deviznog režima:

- slobodno raspologanje devizama

- ograničeno raspolaganje devizama

kvantitativna ograničenja:

- zabrana uvoza i izvoza

- plafoni

- kvote

- dozvole

kvalitativna ograničenja:

- standardi

- sanitarni propisi

poticajne mjere izvoza:

- devizni tečaj

- izvozne premije

- retencijska kvota

- selektivno kreditiranje

Page 24: 1. kolokvij 2013

25. Objasnite pojam liberalizam

Označava ekonomsku politiku i teoriju koja zagovara ukidanje svih prepreka slobodnom odvijanju međunarodne razmjene

Potpuni razvoj doživljava u klasičnoj političkoj ekonomiji (Smith, Ricardo itd.), koja je tvrdila kako potpuni liberalizam, odnosno autonomija pojedinca i slobodno djelovanje tržišta, vodi k optimalnom blagostanju društva

Liberalizam ne znači samo slobodu u ekonomskom djelovanju, nego obuhvaća ostvarenje temeljnih ljudskih sloboda

Međutim, liberalizam ne može omogućiti svima gospodarski napredak ako postoje znatne razlike u razini gospodarske razvijenosti

Polovicom 19. st. liberalizam mjesto ustupa protekcionizmu

26. Objasnite pojam preferencijalni trgovinski aranžmani

niže barijere prema zemljama članicama

nastali kao posljedica kolonijalnih odnosa

npr. “British Commonwelath Preference Sheme” iz 1932. god.

u današnje vrijeme uspostavljaju se između zemalja različitog stupnja razvijenosti.

27. Navedite zone slobodne trgovine

EFTA - Europska zona slobodne trgovine, osnovana 1960.

NAFTA - Sjevernoamerička zona slobodne trgovine, osnovana 1993.

CEFTA - Srednjoeuropska zona slobodne trgovine, osnovana 1991.

LAFTA - Latinoameričko udruženje slobodne trgovine

SAFTA - Južnoazijsko udruženje slobodne trgovine

AFTA (ASEAN Free Trade Area) – Zona slobodne trgovine zemalja jugoistočne Azije

Page 25: 1. kolokvij 2013

28. Objasnite zonu slobodne trgovine FTA

FTA (Free Trade Area),

najednostavniji formalni oblik integriranja u kojoj zemlje članice ukidaju između sebe sve barijere u trgovini dobrima i uslugama domaćeg podrijetla,

liberalizam podupire samo certificiranu robu i usluge,

aktivna vanjsko-trgovinska politika prema trećim zemljama

29. Objasnite zonu slobodne trgovine EFTA

EFTA (European Free Trade Association)

Europska zona slobodne trgovine,

osnovana 1960. god. (Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska, Velika Britanija),

1961. god. (Finska),

članice (Island, Norveška, Lihenštajn i Švicarska),

skupa sa zemljama EU čine Europski gospodarski prostor (1.1.1994.god.)

30. Objasnite zonu slobodne trgovine NAFTA

NAFTA (North American Free Trade Agreement),

Sjevernoamerička zona slobodne trgovine,

osnovana 1993. god.,

SAD, Meksiko i Kanada.

Page 26: 1. kolokvij 2013

31. Objasnite zonu slobodne trgovine CEFTA, te navedite njezine učinke

CEFTA (Central European Free Trade Agreement),

Srednjoeuropska zona slobodne trgovine,

osnovana 1991. god u Višegradu,

Mađarska, Poljska, ex Čehoslovačka,

priprema njezinih članica za punopravno članstvo u EU kroz sudjelovanje u zoni slobodne trgovine,

od 2007. god (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Moldavija).

Učinci CEFTE:

postepeno uvođenje liberalizacije u trgovini uslugama, liberalizacija investicijskih ciklusa, liberalizacija javne nabave, zaštita intelektualnog vlasništva, olakšan pristup EU

32. Objasnite zonu slobodne trgovine LAFTA

LAFTA (Latin American Free Trade Association),

Latinoameričko udruženje slobodne trgovine ,

Argentina, Brazil, Čile, Meksiko, Paragvaj, Urugvaj, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Peru i Venezuela.

33. Objasnite zonu slobodne trgovine SAFTA

SAFTA (South Asia Free Trade Area),

Južnoazijsko udruženje slobodne trgovine,Indija, Pakistan, Nepal, Šri Lanka, Bangladeš, Butan i Maldivi

34. Objasnite zonu slobodne trgovine AFTA

AFTA (ASEAN Free Trade Area),

Zona slobodne trgovine zemalja jugoistočne Azije,

Brunej, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam, Laos, Mianmar i Kambodža.

Page 27: 1. kolokvij 2013

35. Objasnite pojam carinska unija

viši stupanj integriranja od zone slobodne trgovineusmjerena na ukidanje barijera prema zemljama članicama, ali i na harmoniziranu trgovinsku politiku prema zemljama nečlanicamanpr. SASU, MERCOSUR itd.cilj: specijalizacija prozivodnje i efikasnija iskorištenost proizvodnih resursaučinci carinske unije (efekt stvaranja trgovine između zemalja članica i efekt skretanja trgovine od zemalja nečlanica prema zemljama članicama).

Studentski izvor:

Carinska unija ekonomski je prostor u kojem se države članice obvezuju sporazumom da će ukinuti međusobne carine ili takse sličnog učinka, te kvantitativna ograničenja, a prema trećim zemljama primjeniti zajedničku carinsku tarifu. npr. carinska unija uvedena je 1968. godine od strane zemalja članica EEZ

36. Objasnite pojam zajedničko tržište

Veći stupanj ekonomskog integriranja od carinske unije budući da omogućuje slobodno kretanje faktora proizvodnje između zemalja članica

Preduvjet njegovom ostvarenju je postojanje carinske unije grupe zemalja, a to podrazumijeva ukidanje svih barijera (carinskih i necarinskih)

Sloboda kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala

Stvaranje zajedničkog tržišta s ciljem iskorištavanja prednosti (specijalizacija, rastući prinosi na opseg, veća zaposlenost itd.) Moguće je ostvariti samo ako razlike u stupnju gospodarskog razvitak zemlja članica nisu velike npr. EU

37. Objasnite pojam monetarna unija, te navedite njezine motive

integracija više zemalja

monetarna politika, kreiranje novca, kamatne stopa, devizni tečaj kreiran od strane središnja banke

sustav vezan za euro-zonu

Koristi od stvaranja monetarne unije nisu samo ekonomske naravi (gospodarski rast, veća konkurentnost, ukidanje transakcijskih troškova, tečajnog rizik i dr.)Motivi: politički, kulturni, vjerski, vojni, znanstveni i dr.npr. kolonije u Africi, Aziji, Južnoj Americinpr. EMUPostojanje ideje i mogućnosti stvaranja svjetske monetarne unije zagovara prof. Robert MundellTeorija „optimalnog valutnog područja“„Intor“

Page 28: 1. kolokvij 2013

38. Objasnite pojam optimalno valutno područje, te navedite njezine makroekonomske ciljeve

Optimalno valutno područje (OCA – Optimal currency area) čini ona grupa zemalja koja pomoću jedinstvene valute i zajedničke monetarne politike može najdjelotvornije postići maksimalno društveno blagostanje

Optimalno valutno područje predstavlja „uniju izmedu nekoliko regija ili zemalja koje poboljšavaju bogatstvo svojeg stanovništva - rezidenata unutar svojih teritorija iznad razine koju su uživale kada je svaka bila zasebno valutno područje“

Ciljevi: puna zaposlenost, stabilna razina cijena, uravnotežena bilanca plaćanja

39. Objasnite pojam ekonomska unija

Predstavlja najviši stupanj međunarodnog gospodarskog integriranja u kojem zemlje članice ujedinjuju sve svoje ekonomske politike, uključujući monetarne, fiskalne, politike dohodaka i politike vanjske trgovine i kretanje faktora proizvodnje

Podrazumijeva ukidanje svih barijera slobodnoj trgovini robama i uslugama, zajedničku carinsku politiku prema trećim zemljama, slobodno kretanje faktora proizvodnje unutar unije, zajedničku monetarnu politiku, ali i uvođenje zajedničkih institucija i zakonodavstava radi jedinstvenog vođenja svih drugih makroekonomskih politika

Npr. SAD, provincije unutar Kanade, itd.

40. Objasnite pojam intervencionzma, te njegovo teorijsko ishodište

Prvi put se pojavio 30-ih godina 20.stSkup mjera kojim država utječe na tijek društvene reprodukcijeInsuficijentno tržište zahtjeva državno posredovanje

Teorijsko ishodište:

kao način upravljanja gospodarskim procesom, vjerojatno nastao kada i država,ulogu države u međunarodnoj razmjeni rasvjetljava merkantilizamtemeljitu raspravu o ulozi države nametnula je svjetska kriza (1929.-1933.)J.M.Keynes ističe da klasična politička ekonomija, odnosno teorija savršene konkurencije, ne daje odgovore na krupna gospodarska pitanja, kao što su krize,smatra da slobodno tržište (“nevidljiva ruka”) treba biti zamijenjena reguliranim tržištem (“vidljiva ruka”),W.D.Nordhaus i P. Samuelson (“nevidljiva + vidljiva ruka = reformirana nevidljiva ruka”).

Page 29: 1. kolokvij 2013

41. Navedite i objasnite intervencionističke mjere

Studentski izvor:

Izravne mjere: države su one koje se odnose općenito na konkretne privredne subjekte. U takve mjere svrstavamo pokrivanje gubitka, državne nabavke, sufinanciranje znanstveno-istraživačkog rada, itd.

Neizravne mjere: države su one koje se odnose na sve privredne subjekte. Kada je u pitanju vanjsko-trgovinska razmjena, onda se u takve mjere ubrajaju carine, uvozne takse, devalvacija, revalvacija, dozvole, zabrane, itd.

Studentski izvor:

Izravne mjere:

stimulacije i premije – (opasnost od antidampinškog postupka)oslobađanje obveza i davanja poreznih olakšicakreditiranje izvoza (kreditiranje kapitalnih proizvoda – brodogradnja…)

Neizravne mjere:

politika niskih cijena sirovina, energije i transportasudjelovanje države u financiranju istraživačko-razvojnih projekataporezne olakšice (za izvoznike ili proizvodnju za izvoz)sudjelovanje države u snošenju neekonomskih rizika (političkih problema)sudjelovanje u prekvalifikaciji radnika

42. Objasnite pojam protekcionizam u užem i širem smislu

Studentski izvor:

Protekcionizam u užem smislu riječi je zaštita domaće privrede od uvoza. Država raznim mjerama ograničava uvoz.

Protekcionizam u širem smislu riječi predstavlja zaštitu domaće privrede od uvoza i poticajne mjere za povećanje vlastitog izvoza kako bi stvorili uvjete za razvoj vlastite privrede.

Page 30: 1. kolokvij 2013

43. Objasnite pojam trgovinska politika, te navedite kakva ona može biti

Trgovinska politika je skup ekonomsko - političkih mjera neke zemlje kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko granice

Može biti:

Diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, antidampingDiskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbeDiskriminacija protiv stranih investitora: kapitalne kontroleDiskriminacija protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcijaDiskriminacija u korist izvoza: izvozne subvencijeDiskriminacija u korist uvoza : precijenjene kvote

44. Objasnite pojam _______________ kao argument zaštite gospodarstva

Patriotizam

npr. “Be American Buy American”,potrošači žele uvoznu robu, kvalitetu, niže cijene, a protekcionizam smanjuje mogućnost izbora i uzrokuje rast potrošačkih cijena,može smanjiti nacionalno blagostanje.

Zaštita protiv jeftinog stranog rada

da li je uredu da naše tvrtke konkuriraju onim zemljama koje imaju niske plaće?rad ne mora biti jedini čimbenik proizvodnje,domaći radnici mogu biti plaćeni više zbog veće produktivnosti,ako su domaće plaće više od stranih, domaći troškovi mogu biti niži ako se poveća produktivnost rada,u obrnutom slučaju stranci imaju komparativnu prednost zbog jeftinijeg rada.

Zaštita kako bi se uvozne cijene izjednačile s domaćim

element je pasivne zaštite,iskrivljuje komparativne prednosti i eliminira racionalno načelo za trgovinu.

Povećanje proračunskih prihoda države

prihodi neophodni za svakodnevno ispunjavanje državnih obveza i aktivnosti,instrumenti ograničenja vanjske trgovine (npr. carine i kvote) mogu biti izvori prihoda,relativno jednostavan način ubiranja prihoda

Redistribucija dohotka

uvođenje carina redistribuira dohodak od potrošača prema proizvođačima,država može upotrijebiti trgovinsku politiku te uvesti carine na “luksuzne” proizvode i izvozne poreze na “nužne” proizvode.

Page 31: 1. kolokvij 2013

Carina za povećanje nacionalnog blagostanja i poboljšanja uvjeta trgovine

carine i kvote mogu poboljšati nacionalno blagostanje na teret inozemstva ako je zemlja dovoljno velika,carina može povisiti nacionalno blagostanje,odnos uvoznih i izvoznih cijena (P izvoza / P uvoza),korist se ostvaruje na teret trgovinskog partnera,događa se zbog toga što carina smanjuje svjetsku potražnju za uvoznom robom,samo velika zemlja može primijeniti taj argument,količina uvoza pada s uvođenjem carine što smanjuje blagostanje, ali uz optimalnu carinu ili carinsku stopu možemo postići najviše nacionalno blagostanje,problem se javlja ako partner odgovori sličnom mjerom.

Nacionalna zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti

u vrijeme krize, depresije carina može podići razinu nacionalnog blagostanja,međutim odmazda trgovinskih partnera može smanjiti poslove u izvoznom sektoru,domaći se izvoz može smanjiti zbog smanjenja dohotka u zemlji partneru kao posljedica pada njezina izvoza zbog uvezene carine na njezine proizvode,carina može dovesti do aprecijacije domaće valute, ograničavanje uvoza otežava izvoz, potrebno je koristiti monetarnu i fiskalnu politiku.

Carina za popravljanje trgovinske bilance

argument polazi od toga da će uvođenje carine popraviti trgovinsku bilancu smanjenjem uvoza bez utjecaja na izvoz,carina smanjuje strani izvoz i dohodak te tako smanjuje i domaći izvoz,ako je uvozna roba input u domaću izvoznu robu, tada će također padati domaći izvoz,uvođenje carine može rezultirati aprecijacijom domaće valute, a posljedice se očituju u smanjenju domaćeg izvoza i povećavanju domaćeg uvoza,također, mogu se stvoriti inflacijski pritisci u zemlji kako carina povećava potražnju za supstitutima uvozne robe koja se proizvodi u zemlji,trgovinski deficit nastaje ako je domaća potražnja (C+I+G) veća od domaće proizvodnje Y,

Argumenti nacionalne sigurnosti i obrane

neke su industrije od izuzetne važnosti za nacionalnu sigurnost zbog proizvoda koje proizvode, znanja, te iskustva koje razvijaju,ako bi se dopustila slobodna trgovina prevladao bi strani uvoz koji bi istisnuo domače proizvođače ili smanjio domaću proizvodnju,tijekom rata može doći do prekida trgovine i uvoza strane robe,bez odgovarajuće ponude u zemlji smanjuje se nacionalna sigurnost,carinskom se zaštitom industrija održava dovoljno snažnom da odgovori zahtjevima eventualne ratne opasnosti

Page 32: 1. kolokvij 2013

Argumenti za zaštitu zbog neuspjeha domaćeg tržišta

temelji se na mogućnosti da je rad podzaposlen ili nezaposlen, da postoje pogreške na tržištu kapitala ili rada koje sprječavaju brzo kretanje resursa među sektorima, te mogućnosti tehnološkog prelijevanja među zemljama,tzv. teorija “drugog boljeg rješenja”,ne funkcioniraju li tržišta uspješno, država politika može povećati društveno blagostanje ako poništi efekte njihova neuspješnog funkcioniranja,pogreške domaćeg tržišta ponekad treba korigirati drugim politikama a ne trgovinskim,potrebno utvrditi odnosi li se argument na tržište rada, kapitala ili pitanje okoliša,zaštitu treba prilagoditi drugim politikama vodeći računa o troškovima,tržišne pogreške je ponekad nemoguće uvidjeti.

Argument zaštite mlade industrije

omogućuje rast nove industrije zabranom uvoza koji ima niže troškove u inozemstvu,privremena zaštita domaće industrije treba omogućiti realizaciju ekonomije obujma,uvoznom carinom potrošači financiraju ekspanziju industrije, ali su oni istodobno i proizvođači,karakterističan za zemlje u razvoju,alternativne politike (vladine subvencije domaćoj industriji,efikasnije tržište kapitala, te priljev izravnih ulaganja u izvozni sektor),

Carina za smanjivanje nezaposlenosti u posebnoj industriji

povećava cijene i količine uvozno konkurentnog proizvoda,posljedica je povećanja zaposlenosti u posebnoj industriji, iako ukupna zaposlenost u zemlji može rasti ili padati,da li je carina najefikasniji put za postizanje cilja i koja je alternativna politika?

Carina za kompenziranje strane izvozne subvencije

subvencija je nepravedna prema domaćim proizvođačima robe,uvođenjem carine kompenzira se prednost stranih primatelja subvencije, ali više cijene plaćaju potrošači,argument je valjan sa stajališta svjetskog blagostanja samo ako subvencija omogućuje stranom poduzeću da izvozi robu u kojoj nema komparativnu prednost,rezultat: više domaće cijene za domaće potrošače.

Carina za poništavanje efekta dampinga

damping stranih poduzeća je nepravedan i štetan za domaće proizvođače,uvođenjem carine kako bi se kompenzirala cjenovna razlika uklanja se nepravedna cjenovna prednost stranog poduzeća.

Page 33: 1. kolokvij 2013

Carina da bi se smanjio strani monopolni profit

strateška trgovinska politika preferira uvođenje carina na uvozne proizvode koje prodaje strani monopolist,budući da globalna antimonopolna politika ne postoji, monopolisti nastoje dobiti monopolnu rentu od zemlje uvoznice,u tim uvjetima politika slobodne trgovine nije optimalna za tu zemlju s toga ona upotrebljava carine kako bi dobila monopolni profit od stranih monopolista ili da se profit usmjeri od stranih ka domaćim konkurentima,reakcija monopolista na uvođenje carine biti će smanjenje prodaje i povećanje cijene proizvoda,ukoliko je povećanje cijene manje nego iznos carine zemlja će zahvatiti dio monopolne rente.

Carina u korist oskudnog faktora proizvodnje

ukoliko je to cilj, carina na uvoznu robu povećava prinos na oskudniji faktor proizvodnje u zemlji i redistribuira dohodak od vlasnika relativno obilnijeg faktora prema vlasnicima relativno oskudnijeg faktora,međutim, zemlja kao cjelina podnosi teret, a oskudni faktor ima svojevrsne koristi,efikasniji put za postizanje cilja bilo bi izravno oporezivanje obilnog faktora i usmjeravanje prihoda prema oskudnom faktoru,navedeni argumenti za uvođenje zaštite u neko gospodarstvo povezani su s brojnim interesima kao i lobijima,industrije ili faktori proizvodnje koji su visoko organizirani imaju veće izglede za trgovinsku zaštitu nego slabo organizirane grupe

45. Objasnite pojam carinska zaštita, te navedite i objasnite oblike carinske zaštite

Podrazumijevaju se zaštitne mjere (protekcionizam) u obliku carina i sličnih mjera koje štite domaću privredu od strane

Vrste: carine, prelevmani, superprelevmani

ističemo sljedeće argumente o sličnosti carina, prelevmana, superprelevmana:

sva tri oblika plaćanja su posredni porezi,posredni porezi plaćaju se u valuti zemlje uvoznice i prihod su državnog proračuna,osnovica za obračun carina, prelevmana i superprelevmana je istakao što se carine mogu obračunavati na vrijednost robe i/ili naturalne vrijednosti, isti se sustav obračuna koristi i za prelevmane i superprelevmane

Studentski izvor:

Prelevman - oblik dodatne carinske zaštite

Carinska stopa = statična ; prelevman = dinamičan

Superprelevman - oblik dodatne zaštite iznad prelevmana

Page 34: 1. kolokvij 2013

46. Objasnite pojam carina, te navedite svrhu carina

Carine su oblik posrednih poreza koji se obračunava i naplaćuje kad roba prelazi carinsku granicu

Svrha:

Regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjeneZaštititi domaću proizvodnju, odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine proizvodnjePomoći uravnoteženju bilance plaćanjaZbog potreba državnog proračuna

47. Navedite tipologiju carina

S obzirom na smjer kretanja robe

uvozne carineizvozne carinetranzitne carine

S obzirom na svrhu carine

zaštitne carinefiskalne carineprohibitivne carine

S obzirom na osnovicu za obracun carine

carine na vrijednost uvezane robe (carine ad valorem)specifične carinekombinirane carinealternative carineperiodične carine

S obzirom na subjekte odlučivanja

samostalne ili autonomne carineugovorne ili konvencionalne carine

S obzirom na stupanj beneficiranja carina

preferencijalne carinediferencijalne carine

S obzirom na efekt ili učinak carina

efektivne carineneefektivne carine

Page 35: 1. kolokvij 2013

S obzirom na vrstu robe koja se carini

carina na industrijske proizvodecarina na poljoprivredne proizvode

S obzirom na uravnoteženje domaćih i inozemnih cijena

antidampinške carinekompenzatorne carine

S obzirom na druge kriterije

konsolidirane carineprimažne carine

48. Objasnite pojam ______________ carina

Uvozne carine

obračunavaju se i naplaćuju na robu koja se uvozi

Izvozne carine

obračunavaju se i naplaćuju na robu koja se izvozi,cilj joj je da se oteža ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe,

Tranzitne carine

koristila se u merkantilnom sustavu,carina se obračunavala i plaćala na tranzitnu robu.

Zaštitne carine

ekonomski vid zaštite domaće privrede od agresivnije i konkurentnije inozemne privrede,primarni je cilj ekonomski, a fiskalni sekundarni

Fiskalne carine

primarni cilj im je ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda,sekundarni im je cilj zaštita domaće proizvodnje.

Prohibitivne carine

lat. prohibere = sprječavati,svojom visinom onemogućuju uvoz robe,uvoz robe se ne zabranjuje administrativno, nego ekonomski

Page 36: 1. kolokvij 2013

Carine na vrijednost uvezene robe ("ad valorem")

obračunavaju se i plaćaju na vrijednost uvezene robe,

razlikujemo:

jedinstvena carina “ad valorem”,specijalizirana carina “ad valorem”.

Specifične carine

obračunavaju se i plaćaju prema količini (kg., lit., kom. Itd.) uvezene robe,carinsko opterećenje je stalno,carina izražena u apsolutnom iznosu domaće valute,relativni prihod državnog proračuna ovisi o vrijednosti domaće valute (realna vrijednost, aprecirana ili deprecirana vrijednost),također, relativni prihod državnog proračuna ovisi i o kretanju cijena uvezene robe na svjetskom tržištu, relativni se prihod državnog proračuna od specifične carine može izraziti:Prd = specifična carina / vrijednost uvoza po svjetskim cijenama

Studentski izvor: Specifične obračunavaju se i plaćaju prema prema količini uvezene robe carinsko opterećenje je stalno, a carina je izražena u apsolutnom iznosu domaće valute državni prihod ovisi o vrijednosti domaće valute i kretanju cijena uvezene robe relativni drž. prihod = ako svj. cijene porastu, a uvozna količina ostane ista, relativni prihod države od specifične carine će se smanjiti

Kombinirane carine

kombinacija “ad valorem” i specifične carine,

razlikujemo:

alternativne carine,periodična carine

Samostalne (autonomne) carine

određuje ih svaka država “za sebe”,odnosno autonomno određuje visinu pojedinih carinskih stopa

Ugovorne ili konvencionalne carine

potrebna suglasnost dvije ili više zemalja,

s obzirom na broj zemalja koje se dogovaraju o visini carina, razlikujemo:

bilateralno ugovorene,tripartitno ugovorene,multilateralno ugovorene.

Page 37: 1. kolokvij 2013

Preferencijalne carine

lat. praeferre = povlastica,međudržavni ugovori kojim se daju određene povlastice,beneficirane carine jedne države u odnosu na drugu ili druge države

Diferencijalne carine

veće u odnosu na uobičajene prema drugoj ili drugim državama,

razlikujemo:

retorzivne (ratne) carine - su povećane carine jedne države prema drugoj, ako je druga prema prvoj državi uvela sankcije, one su reakcija prema nekoj državi.

kompenzatorne carine - je carina carinski dodatak normalnoj carini, čiji je cilj povećati carinsku zaštitu prema onoj zemlji koja raznim mjerama potiče svoj izvoz da bi bila konkurentnija na svjetskom tržištu.

diferencijalne carine na neizravan transport - carine s carinskom dodatkom na robu koja se prevozi brodom, ali koja je usput bila pretovarena u pristaništima neke treće države, kao i na robu koja se prevozi tuđim brodom.

Efektivne carine

podrazumijeva učinak jedne mjere na druge ekonomske parametre,izazivaju različite učinke:smanjenje uvoza (restriktivni carinski učinak),smanjenje potrošnje i povećanje proizvodnje (zaštitni učinak).

Neefektivne carine

ne uzrokuje izravne učinke u zemlji uvoznici,da li će carina biti efektivan ili neefektivna ovisi o elastičnosti uvoza.

Carine prema vrsti robe i stupnju obrade robe

uvozne se carine utvrđuju za industrijske, poljoprivredne i druge proizvode,ovisno o položaju pojedine grane i njezinim razvojnim ciljevima primjenjuju se i različite carinske stope,carinske su stope različite s obzirom na stupanj obrade robe.

Antidempinške carine

dampingom se smatra izvozna djelatnost kada je jedan proizvod izvezen iz jedne zemlje u drugu, a na tržište zemlje uvoznice unijet po cijeni ispod normalne, ako je cijena datog proizvoda:ispod usporedive cijene koja važi za normalne trgovinske operacije sa sličnim proizvodom, namijenjen za potrošnju u izvozničkoj zemlji,ili u slučaju da takva cijena ne postoji na unutrašnjem tržištu ove posljednje zemlje, ako je cijena izvezenog proizvoda:

Page 38: 1. kolokvij 2013

ispod najviše usporedive cijene jednog sličnog proizvoda za izvoz u treću zemlju po normalnim trgovinskim operacijama,ili ispod cijene koštanja tog proizvoda u zemlji podrijetla, s jednim razumnim dodatkom.

Konsolidirane carine

carine koje su dogovorene tijekom multilateralnih konferencija

Primažna carina

beneficirana carina kojom se daje prednost robi koja dolazi u zemlju putem izvjesnih brodova ili određenih luka

49. Objasnite pojam carinska osnovica, te navedite i objasnite njezine čimbenike određivanja

Carinska je osnovica vrijednosno – naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinska stopa iz carinske tarife,

Određuje se na temelju sljedećih čimbenika:

vrijednosti robe,naturalne veličine (kom, kg. lit.),ili kombinacijom čimbenika

50. Objasnite pojam carinska valuacija, te navedite njene polazišne čimbenike

Carinska valuacija označava svojevrsno procjenjivanje vrijednosti, odnosno predstavlja način utvrđivanja vrijednosti robe koja će biti osnovicom za carinjenje,

Carinska valuacija koja je parametar za carinu “ad valorem” polazi od:

unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznice,izvozne cijene zemlje izvoznice,prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici,fakturne cijene.

Page 39: 1. kolokvij 2013

51. Objasnite pojam carinska stopa, te navedite vrste carinskih stopa

Postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicu

Vrste:

S obzirom na način izražavanja carinske stope

carinska stopa u postotkucarinska stopa u aposlutnom iznosu

S obzirom na raspon

minimalne carinske stopemaksimalne carinske stopecarinske stope u rasponu od minimalnih do maksimalnih

S obzirom na povlastice

preferencijalne carinske stopediferencijalne carinske stope

S obzirom na samostalnost odlučivanja o visini carinskih stopa

samostalne carinske stopekonvencionalne carinske stope

S obzirom na stupanj obrade robe

carinske stope na sirovinecarinske stope na poluproizvodecarinske stope na finalne proizvode

S obzirom na sezonu

sezonske carinske stopene sezonske carinske stope

Page 40: 1. kolokvij 2013

52. Objasnite pojam carinska tarifa, te navedite vrste carinskih tarifa

Sustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja robe s pripadajućim šiframa, odnosno carinskim oznakama, te pripadajućim stopama carine

Vrste:

S obzirom na smjer kretanja roba

uvozna carinska tarifaizvozna carinska tarifa

S obzirom na broj stupaca

jednostupčana carinska tarifadvostupčana carinska tarifatrostupčana carinska tarifa

S obzirom na stupanj usklađenosti s drugim zemljama

usklađena carinska tarifaneusklađena carinska tarifa

53. Objasnite pojam carinska nomenklatura, te navedite sustav za njezino razvrstavanje

potrebna prilikom donošenja carinske tarife,predstavlja popis carinske robe.

Ističemo sljedeće sustave za razvrstavanje carinske robe:

abecednom redu proizvoda,visini carina,podrijetlu proizvoda iste fizičke stvari,namjeni,stupnju obrade.

Page 41: 1. kolokvij 2013

54. Objasnite pojmove prelevman i superprelevman

oblik dodatne carinske zaštite:

carinska stopa = statična,prelevman = dinamičan

model zaštitne politike djeluje preko sljedećih oblika cijena:

ciljna cijena,ulazna cijena,interventna cijena,tržišna cijena,uvozna cijena,svjetska cijena.

Superprelevman - oblik dodatne zaštite iznad prelevmana

Studentski izvor:

Prelevman je zaštitna mjera kojom se nadoknađuje razlika između više cijene domaćega proizvoda i niže cijene uvezenoga uvećana za iznos carine; najčešće se zaštićuju domaći poljoprivr. proizvodi.

Prelevman je oblik dodatne car. zaštite koji se uvodi s ciljem ubiranja razlike u cijenama između domaće i uvezene robe pa se smatra protekcionističkom mjerom radi zaštite domaće proizvodnje.

Superprelevman je dodatna zaštita iznad prelevmana, odnosno ako carina i prelevman dovoljno ne štite dom. proizvodnju od ino konkurencije.

Studentski izvor:

Prelevman je oblik dodatne carinske zaštite, najčešće za uvoz poljoprivrednih proizvoda. Prelevman je dinamičan, može se mijenjati u vremenskom razdoblju od 7 dana. Ako je domaća ponuda poljoprivrednih prizvoda veća od potražnje, cijene ce imati tendenciju pada. Ukoliko su svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda niže, zemlja će u cilju sprečavanja inozemne konkurencije, osim carina uvesti i prelevman.

Superprelevman je dodatna zaštita iznad prelevmana. Drugim riječima, ako carina i prelevmani dovoljno ne štite domaću proizvodnju jer je inozemna konkurentnija, utvrđuje se dodatna mjera zaštite: superprelevman

Page 42: 1. kolokvij 2013

55. Objasnite pojam uvozna kvota

postojanje kvote omogućuje domaćim tvrtkama da pasivno i demotivirajuće pristupe inovacijama,kvota omogućuje stvaranje monopolonog položaja, kalkulaciju viših domaćih cijena, smanjenje blagostanja,najčešće su manje transparentne u odnosu na carine,za svaku uvoznu kvotu postoji ekvivalentan carina i obrnuto,u većini slučajeva država preferira carine u odnosu na kvote.

56. Objasnite pojam izvozna kvota

kvote koje se primjenjuju na izvoznoj strani,primjenjuju se kao odgovor na pritisak proizvođača u zemlji uvoznici,učinak količinskog ograničenja izvoza na uvoznu zemlju je onakav kao što je učinak izvoznih kvota jednak je učinku uvoznih kvota i carina,izvozne kvote su nepovoljnije za uvoznu zemlju od osnovnih uvoznih restrikcija.

57. Objasnite pojam izvozne subvencije

smanjenje uvoza i povećanje domaće proizvodnje moguće je ostvariti pomoću izvoznih subvencija,poticajna mjera,služi kao poticaj izvoznicima,kontra efekt od carina i poreza.

by

www.efos.org