Ispitna pitanja 1.kolokvij (2012/2013. godina) iz kolegija Meunarodna ekonomija1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Shematski prikaite i objasnite meupovezanost prostornih razina? Navedite u kojima se imbenicama oituje integracija svjetskog trita? Objasnite pojam meunarodna ekonomija? Objasnite pojam merkantilizam (podjelu, predstavnike i temeljna obiljeja)? Navedite teorije koje pripadaju u klasine teorije vanjske trgovine? Objasnite teoriju apsolutnih prednostii A.Smitha, te ju grafiki prikaite? Objasnite teoriju komparativnih prednosti D.Ricarda, grafiki ju prikaite, te navedite njezine temeljne predpostavke? 8. Objasnite teoriju meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranje J.S.Milla? 9. Navedite temeljne kritike klasine teorije vanjske trgovine? 10. Objasnite i grafiki prikaite teoriju trokova supstitucije? 11. Objasnite teoriju opde ravnotee? 12. Objasnite i grafiki prikaite teoriju rasprodaje vikova? 13. Objasnite i definirajte formulom produktivitetnu teoriju? 14. Objasnite pojam Bucherov zakon proizvodnje u masi? 15. Objasnite teoriju razvoja? 16. Objasnite teoriju dominirajude privrede, te formulom prikaite dominacijski uinak? 17. Objasnite i grafiki prikaite teoriju periferne privrede? 18. Objasnite pojam Leontijevljev paradoks? 19. Objasnite Kravisovu teoriju vanjske trgovine? 20. Objasnite Linderovu teoriju vanjske trgovine, te formulom prikaite relativnu veliinu razmjene? 21. Objasnite i grafiki prikaite Vernonovu teoriju ivotnog ciklusa proizvoda u meunarodnoj razmjeni? 22. Objasnite Porterovu teoriju konkurentne prednosti, te ju grafiki prikaite? 23. Objasnite pojam vanjskotrgovinska politika? 24. Navedie kriterije za razvrstavanje vanjskotrgovinske politike? 25. Objasnite pojam liberalizam? 26. Objasnite pojam preferencijalni trgovinski aranamani? 27. Navedite zone slobodne trgovine? 28. Objasnite zonu slobodne trgovine FTA? 29. Objasnite zonu slobodne trgovine EFTA? 30. Objasnite zonu slobodne trgovine NAFTA? 31. Objasnite zonu slobodne trgovine CEFTA, te navedite njezine uinke? 32. Objasnite zonu slobodne trgovine LAFTA? 33. Objasnite zonu slobodne trgovine SAFTA? 34. Objasnite zonu slobodne trgovine AFTA? 35. Objasnite pojam carinska unija? 36. Objasnite pojam zajedniko trite? 37. Objasnite pojam monetarna unija, te navedite njezine i motive? 38. Objasnite pojam optimalno valutno podruje, te navedite njezine makroekonomske ciljeve? 39. Objasnite pojam ekonomska unija?

40. Objasnite pojam intervencionizma, njegovo teorijsko ishodite? 41. Navedite i objasnite intervencionistike mjere? 42. Objasnite pojam protekcionizam u uemi irem smislu? 43. Objasnite pojam trgovinska politika, te navedite kakova ona moe biti? 44. Objasnite pojam ___________ kao argument zatite gospodarstva? 45. Objasnite pojam carinska zatita, te navedite i objasnite vrste carinske zatite? 46. Objasnite pojam carina, te navedite svrhu carina? 47. Navedite tipologiju carina? 48. Objasnite pojam ____________ carina? 49. Objasnite pojam carinska osnovica, te navedite i objasnite njezine njezine imbenike odreivanja? 50. Objasnite pojam carinska valuacija, te navedite njezine polazine imbenike? 51. Objasnite pojam carinska stopa, te navedite vrste carinskih stopa? 52. Objasnite pojam carinska tarifa, te navedite vrste carinskih tarifa? 53. Objasnite pojam carinska nomenklatura, te navedite sustave za njezino razvrstavanje? 54. Objasnite pojmove prelevman i superprelevman? 55. Objasnite pojam uvozna kvota? 56. Objasnite pojam izvozna kvota? 57. Objasnite pojam izvozne subvencije?

1. Shematski prikaite i objasnite meupovezanost prostornih razina

Niti jedna zemlja ne moe funkcionirati u ekonomskoj izolaciji Poetkom 21. stoljeda zemlje su se snanije integrirale po pitanju razmjene roba, usluga, radne snage i kapitala.

2. Navedite u kojima se imbenicama oituje integracija svjetskog trita smanjenju ogranienja na trgovinu i investicije integraciji svjetskih financijskih trita razvoju prometne, informacijske i komunikacijske tehnologije transnacionalnoj proizvodnji i irenju multinacionalnih kompanija zakljuivanju regionalnih trgovinskih sporazuma i stvaranju ekonomskih blokova

3. Objasnite pojam meunarodna ekonomija Znanstvena disciplina koja izuava proizvodnju, razmjenu i potronju robe, usluga i kapitala na meunarodnoj odnosno svjetskoj razini

4. Objasnite pojam merkantilizam (podjelu. predstavnike i temeljna obiljeja) Lat. rijei mercato = trgovina Lat. rijei mercator = trgovac Od 15 -18. stoljeda (Europa); vrhunac u 16. i 17. stoljedu Podjela merkantilizma: Rani merkantilizam: na novac gledaju kao sakupljai blaga koje nastoje povedati, a svaka ga prodaja povedava Na sve mogude naine treba se suzdrati od kupnje uenje o novanom balansu Razvijeni merkantilizam: na novac gledaju kao kapitalisti koji znaju da novac stvara novac ako se nalazi u prometu ( izvan prometa ne daje profit), moe se i mnogo kupovati, tako da prodajna suma bude veda od kupovne uenje o trgovinskom balansu Temeljna obiljeja: Bit merkantilistike doktrine se svodi na povedanje novane mase u zemlji i spreavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje Trgovina je najvanija privredna djelatnost, a bogatstvo jednog drutva mjeri se samo novcem i to zlatom kao opdim nadomjeskom Predstavnici: Najznaajniji predstavnici merkantilizma u Europi: W. Stafford, T. Mun, A.Serra, J.Child Najznaajniji predstavnici merkantilizma u Hrvatskoj: B. Kotruljevid, N.V. Guetid, M. VlaidaIlirika, J. Krianid Temeljna su obiljeja merkantilistikog uenja: trgovina, posebice vanjska trgovina, najvanija je privredna djelatnost novac tj. zlato je predstavnik drutvenog bogatstva potronju treba ograniavati da bi se moglo vie izvoziti izvoz treba biti vedi od uvoza (platana bilanca = aktivna) protekcionistikim se mjerama uvoz ograniava

5. Navedite teorije koje pripadaju u klasine teorije vanjske trgovine Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha, Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda, Teorija meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranje J.S.Mill-a

6. Objasnite teoriju apsolutnih prednosti A.Smitha, te ju grafiki prikaite 1776. godine Bogatstvo naroda naglaava slobodu pojedinca kritizira merkantilizam lasissez faire to, kako i za koga proizvoditi nevidljiva ruka Naelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokua nainiti kod kude ono to de ga vie stajati da uini nego da kupi... Ono to je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelji, jedva moe biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlje moe opskrbiti nekom robom jeftinije nego to je sami moemo nainiti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda nae vlastite radinosti, koja se upotrebljava na nain kojim postiemo izvjesnu prednost. Studentski izvor: Ako jedna zemlja moe proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kae se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji te robe. Efikasnost proizvodnje mjer i se utrokom rada u proizvodnji jedinice proizvoda. Prema tome, neka zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog dobra ako za njegovu proizvodnju troi manje rada. Prema njemu apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti PRIRODNE (klima, tlo, prirodna bogatstva) i STEENE (znanje, vjetina). Prezentacijski izvor:

Slika 1. proizvodna funkcija zemlje A i zemlje B

Posljedice su razmjene prema Smithovoj teoriji apsolutnih prednosti: nastaje drutvena podjela rada na svjetskoj razini (specijalizacija), odvija se racionalnija alokacija resursa. Nakon specijalizacije i razmjene vikova u uvjetima slobodne trgovine obje de zemlje profitirati jer sada za istu koliinu rada imaju na raspolaganju istu koliinu proizvoda u kojem imaju komparativnu prednost, ali zato imaju vie onog drugog proizvoda nego to su ga imale prije specijalizacije i trgovine. Studentski izvor: Ako svaka od dviju zemalja A i B ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog dobra, ona de se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje de razmjenjivati za proizvod druge zemlje u kojem ova ima apsolutnu prednost. Tako de se povedati proizvodnja i potronja i dobra x i y.

7. Objasnite teoriju komparativnih prednosti D. Richarda, grafiki ju prikaite, te navedite njezine temeljne pretpostavke Studentski izvor: Teorija komparativnih prednosti nastoji objasniti strukturu medunarodne razmjene. Bavi se odreivanjem dobara koje de neka zemlja sudionica vanjske trgovine izvoziti i uvoziti u odreenom trenutku. Prezentacijski izvor: Polazne su pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti: razmatraju se dva proizvoda razmjena se obavlja izmeu dviju zemalja postoje stalni trokovi proizvodnje jednolian je sastav kapitala zanemaruju se transportni trokovi iskljuuje se novac kao sredstvo razmjene

Koliina vina, koju Portugal mora dati u zamjenu za englesko sukno, nije odreeno odnosnim koliinama rada, uloenim u jednu i drugu robu, kao to bi to bilo, kada bi one obje bile proizvedene u Engleskoj ili u Portugalu...Prema tome bi za Portugal bilo probitano da izvozi vino u zamjenu za sukno. Do te zamjene moe dodi ak i unato tome, to bi se roba, uvezena u Portugal, mogla u toj zemlji proizvoditi s manje rada nego u Engleskoj.

8. Objasnite teoriju meunarodnih vrijednosti ili reciprone potranje J.S.Mill-a Dopuna klasinoj teoriji komparativnih prednosti Nije dostatno utvrditi komparativne prednosti nekog proizvoda (s gledite odnosa trokova proizvodnje unutar zemlje) nego je potrebno u analizu ukljuiti i stupanj intenziteta potranje zemlje A za proizvodima zemlje B i obrnuto (reciprona potranja). J.S. Mill definicija impulsa meunarodne razmjene: Vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi od koliine domadih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Drugim rijeima, vrijednosti strane robe ovise o omjeru meunarodne razmjene....Kad se vri trgovina izmeu dviju zemalja, dvije robe de se zamjenjivati jedna za drugu u istom omjeru razmjene u obje zemlje...Trgovina izmeu ovih zemalja ne bi se otvorila prije, dok se vrijednosti dviju roba, ocijene jedna vrijednodu druge, ne bi izravnale u obje zemlje. - J.S. Mill uzevi u obzir i trokove prometa, razmjenu vie proizvoda i razmjenu izmeu vie zemlja, te mijenjanje proizvodnosti rada formulirao je opdi zakon meunarodne razmjene: Vrijednosti po kojima jedna zemlja razmjenjuje svoje proizvode sa st ranim zemljama, ovisi od veliine i mogudnosti proirenja njihove (tj. strane) potranje njezine (tj.domade) robe usporeene njezinom potranjom za njihovom (stranom) robom...to vie strana potranja za njenom robom premauje njezinu potranju za stranom robom...to de povoljniji biti omjer razmjene: to jest, vie de strane robe dobiti u zamjenu za odreenu koliinu vlastite robe. Studentski izvor: Naela teorije se sastoje iz: proizvodnja; raspodjela; razmjena; utjecaj dru tvenog progresa na proizvodnju i raspodjelu; utjecaj drave. Naglaava veliki znaaj vrijednosti. Vrijednost i cijena nisu sinonimi. Svrstava dobra u tri grupe: u prvu grupu ulaze dobra ija je ponuda apsolutno ograniena (slike velikih majstora, rijetke knjige...) u drugu grupu spadaju ona dobra ija se ponuda moe neogranieno povedavati u tredu grupu ulaze dobra koja se mogu neogranieno povedavati, meutim, pod pretpostavkom da trokovi proizvodnje po jedinici proizvoda rastu Mill je zastupao miljenje, da nije dovoljno samo ustanoviti komparativnu prednost u meunarodnoj razmjeni, prema odreenim parametrima, nego treba u analizi promisliti i druge imbenike, kao to je intenzitet potranje zemlje A za proizvod zemlje B i obratno. Mill koristi impuls meunarodne razmjene u razmjeni izmedu potranje zemlje A i zemlje B, a potranja treba biti na bazi reciprociteta. Definicija impulsa meunarodne razmjene: vrijednost strane robe u svakoj zemlji ovisi o koliini domadih proizvoda koji se moraju dati stranoj zemlji u zamjenu za nju. Drugim rijeima, vrijednost strane robe ovisi o omjeru meunarodne razmjene.

9. Navedite temeljne kritike klasine teorije vanjske trgovine U uvjetima suvremene meunarodne razmjene stanje je drugaije u odnosu na pretpostavljene uvjete klasine teorije vanjske trgovine: Postoji veda ili manja pokretljivost roba, a ne nepokretljivost kako to pretpostavlja klasina teorija vanjske trgovine Ne razmjenjuju se samo robe na osnovi materijaliziranog rada urobama, nego i na osnovu drugih imbenika (zemlja, kapital, znanje, tehnologije, know how-a), Ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba (teorija subjektivne vrijednosti) Ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurencija i otvoreno trite, nego i protekcionizam, monopolizam Klasina teorija vanjske trgovine uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne uzima u obzir utjecaj trokova, odnosno cijene drugih roba.

10. Objasnite i grafiki prikaite teoriju trokova supstitucije Utemeljitelj G. Haberler Gledita: u proizvodnji roba, koja se razmjenjuju, sudjeluju sva tri inioca (zemlja, rad i kapital). Tu ne prihvada teoriju radne vrijednosti, nego teoriju trokova proizvodnje. svjetske cijene oblikuju se na razini graninih trokova proizvodnje. Studentski izvor: To znai da de ona zemlja koja ima manje granine trokove proizvodnje po jedinici proizvoda, u odnosu na drugu zemlju modi izvoziti svoje proizvode. Prezentacijski izvor:

11. Objasnite teoriju opde ravnotee W.B. Ohlin - polazne pretpostavke: izjednauje meunarodnu trgovinu s trgovinom meu pojedinim regijama iste zemlje, naputa Ricardovu koncepciju komparativnih trokova, naputa radnu teoriju vrijednosti Nova teorija ima svoje opravdanje samo utoliko ukoliko daje iste odgovore na neke probleme, a na druga daje bolje odgovore nego to to ini stara teorija. Ohlin uoava prepreke izmeu inozemnog i domadeg trita: postojanje razliitih nacionalnih valuta postojanje niza posebnih odredba kojima se regulira meunarodno kretanje roba i imbenika proizvodnje. Osim rada, u teoriju vrijednosti ukljuuje i cijenu ostalih imbenika proizvodnje (zemlja i kapital) Zadatak je teorije meunarodne trgovine da objasni zato se cijene istim proizvodima razlikuju od zemlje do zemlje, Uzroci: raspoloivost resursa organizacija proizvodnje stupanj tehnologije odnos ponude i potranje.

12. Objasnite i grafiki prikaite teoriju rasprodaje vikova vent for surplus H. Myint i J.H.Williams nesklad izmeu proizvodnih kapaciteta i kapaciteta domadeg trita, svjetsko trite tj. vanjska trgovina omogudava iskoritenost proizvodnost kapaciteta, viak iznad potreba domadeg trita se izvozi na svjetsko trite Posljedice su za zemlju A koja izvozi viak: proizvodnja u masi, pad fiksnih trokova, mogudnost snienja cijena i za domade trite, specijalizacija, drukija podjela rada, Posljedice za zemlju B: bolja opskrba domadeg trita, uravnoteenje ponude i potranje, sniavanje cijena u zemlji zbog ponude iz uvoza.

13. Objasnite i definirajte formulom produktivitetnu teoriju Polazi od Smithovog stajalita; meunarodna trgovina proirenjem trita unapreuje meunarodnu podjelu rada i utjee na opdi porast produktivnosti, Veliina je trita i uporabnost kapaciteta u uzajamnom odnosu Pr = P/R Pr = produktivnost rada, P = proizvodnja izraena fiziki ili vrijednosno, R = koliina utroenog rada proizvodnja bez trita = drutveno neopravdana, vede trite = mogudnost vede proizvodnje = veda produktivnost, racionalna proizvodnja, Bucherov zakon proizvodnje u masi

14. Objasnite pojam Bucherov zakon proizvodnje u masi Svjetsko je trite uvjet i vede racionalnosti proizvodnje. Ono, omogudujudi vedu proizvodnju, omogudava i snienje ukupnih trokova po jedinici proizvoda, a snienje trokova, uz iste ili vede prihode znai racionalniju proizvodnju.

15. Objasnite teoriju razvoja Citat: F. Perroux "Rast je povedanje veliine jedne jedinice, najede nacije, izraen kroz ukupni drutveni proizvod (skup dobara i usluga ostvarenih tijekom jednog perioda, ukljuujudi i amortizaciju) u odnosu na broj stanovnika." inioci razvoja: tradicijski inioci razvoja (zemlja, rad i kapital), suvremeni inioci razvoja (znanje, tehnologija, vanjska trgovina)

16. Objasnite teoriju dominirajude privrede, te formulom prikaite dominacijski uinak utemeljitelj F. Perroux zasnovana na teoriji modi ishodite u teoriji duoploa ili oligopola politika "price leadershipa", "price maker" . Mrkuid razlikuje tri sastavnice dominacije: razlika u veliini zemalja tj. u ekonomskoj dimenzionalnosti, razlika u pregovarakoj snazi razlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja S obzirom na ekonomsku snagu pojedinih privreda, moguda su dva oblika privrede: simetrina privreda, asimetrina privreda. Dominacija moe biti: eljena (namjerna), neeljna (nenamjerna). Dominacijski uinak (odnos izmedu pruene i primljene prednosti): Ed = pruena prednost / primljena prednost Uenje A.O. Hirschmana, Dva uinka vanjske trgovine: uinak pribavljanja uinak utjecaja

17. Objasnite i grafiki prikaite teoriju periferne privrede Glavni je predstavnik teorije periferne privrede R. Prebisch. Ova teorija polazi od bipolarnosti svijeta, tj. svijeta podijeljenog na: sredite (razvijeni dio svijeta) periferiju (nerazvijeni dio svijeta) Izmeu sredita i periferije razmjenjuju se: robe tehnologija Sredite u periferiju izvozi industrijske robe i know how, a iz nje uvozi primarne proizvode, Elastine ponude i potranje (dohodovna i cjenovna) nisu iste za primarne i industrijske proizvode Sredite: pokazuje slabiju cjenovnu elastinost potranje za primarnim proizvodima periferije, a isto tako i manju dohodovnu elastinost potranje, Periferija: pokazuje vedu dohodovnu elastinost potranje za sekundarnim proizvodom sredita i slabiju cjenovnu elastinost za esencijalni input u vezi sa svojim privrednim razvojem.

U uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu bre nego cijene sekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnih proizvodima padaju bre nego sekundarnim proizvodima, Gubitak je periferije u silaznom stupnju ciklusa, po pravilu, vedi od dobitka u uzlaznom stupnju

18. Objasnite pojam Leontijevljev paradoks empirijsko testiranje Heckscher-Ohlinove teorije obavio W. Leontijef SAD izvoze radno intenzivne proizvode uvoze kapitalno intenzivna dobra suprotnost Heckscher-Ohlinovoj teoriji. Studentski izvor: Leontijeva studija se temelji na bilateralnoj usporedbi intenziteta koritenja i raspoloivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta; Leontijev je doao do zakljuka da SAD izvoze radno intenzivne proizvode, a uvoze kapitalno intenzivna dobra, a to je suprotno od zakljucima Hackscher-Ohlinove teorije vanjske trgovine jer se smatra da je kapital obilni proizvodni faktor u SAD

19. Objasnite Kravisovu teoriju vanjske trgovine Pretpostavka; ustrojstvo se vanjske trgovine odreuje raspoloivodu dobara, Raspoloivost dobara u zemlji uvjetovana je: prirodnim resursima u zemlji (obnovljivi i neobnovljivi), inovacijama, npr. Japan Studentski izvor: uvoz neke zemlje posljedica je elastinosti vanjske ponude i neelastinosti domade ponude

20. Objasnite Linderovu teoriju vanjske trgovine, te formulom prikaite relativnu veliinu razmjene Postojanje razlike izmeu primarnih i industrijskih proizvoda, Ustrojstvo vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija brojnih imbenika: tehnoloka nadmod menaderska vjetina ekonomija obujma Relativna veliina razmjene: RVR = (vrijednost uvoza + vrijednost izvoza) / nacionalni dohodak Linderova teza; veliina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A s njenim vanjskotrgovinskim partnerima, definirana je udjelom vanjske trgovine u nacionalnom dohotku tih zemalja,tim veda to je veda slinost ustrojstva potranje para zemalja. Veliina nacionalnog dohotka po glavi stanovnika odreuje i ustrojstvo potranje tzv. Engelov zakon potranje. to je nacionalni dohodak po glavi stanovnika dviju zemalja blii, to je intenzitet njihove razmjene industrijskih proizvoda vedi. Studentski izvor: Linder pravi razliku izmeu trgovine primarnih i industrijskih proizvoda. Trgovina primarnim proizvodima moe se objasniti njihovom prirodnom raspoloivodu u skladu s HeckscherOhlinovom teorijom. Meutim, trgovina industrijskim proizvodima ne moe. Struktura vanjske trgovine industrijskim proizvodima je funkcija mnogih faktora, od kojih su najvaniji tehnoloka superiornost, menaderska vjetina...ekonomija opsega. Linderova temeljna teza je da veliina trgovine industrijskim proizvodima zemlje A s njezinim vanjskotrgovinskim partnerima veda to je veda slinost strukture potranje dotinog para zemalja. Slinost strukture potranje je uvjetovana slinodu per capita nac.dohodaka tih zemalja ,to znai da veliina per capita nacionalnog dohotka odreuje i strukturu potranje. Prema tome, to je iznos per capita nacionalnog dohotka dviju zemalja blii, intenzitet njihove meusobne trgovine industrijskim proizvodima je vedi.

21. Objasnite i grafiki prikaite Vernonovu teoriju ivotnog ciklusa proizvoda u meunarodnoj razmjeni Objanjava pojavu, zrelost i odumiranje nekog proizvoda, ivog bida ili pojave u tijeku vremena, npr. teorija ivotnog ciklusa proizvoda, obitelji, poduzeda, mode itd. Tri stupnja ivotnog ciklusa: stupanj novog proizvoda stupanj sazrijevanja proizvoda stupanj standardiziranog proizvoda

Polazi od sljededih pretpostavki: domada potronja raste domada proizvodnja ima cikliko kretanje: poetak razvoja proizvoda, rast proizvoda, zrelost proizvoda, opadanje proizvoda U prvom je i drugom stupnju proizvodnja veda od potronje i zbog toga se viak proizvodnje izvozi, a u tredem je stupnju potronja veda od proizvodnje, pa je nuan uvoz radi zadovoljavanja potreba. Studentski izvor: Novorazvijeni proizvod prodi de kroz nekoliko faza razvoja, pri emu de svaka faza imati razliit utjecaj na strukturu trgovine. U prvoj fazi ili fazi novog proizvoda proizvod se p roizvodi i troi samo u zemlji inovacije

U drugoj fazi ili fazi rasta proizvoda brzo raste proizvodnja u zemlji inovacije kako bi pokrila uvoz iz zemlje imitacije U tredoj fazi ili fazi sazrijevanja proizvoda proizvod postaje standardiziran, zemlja imitacije zapoinje proizvodnju za domadu potronju U etvrtoj fazi ili fazi opadanja proizvoda zemlja imitacije povedava proizvodnju proizvoda prema tredim zemljama dok u zemlji inovacije proizvodnja opada U petoj fazi ili fazi opadanja proizvoda zemlja imitacije i dalje povedava proizvodnju, dok zemlja inovacije sada uvozi proizvod iz zemlje imitacije

22. Objasnite Porterovu teoriju konkurentne prednosti, te ju grafiki prikaite Studentski izvor: na svj. tritu se povedava broj ponuaa i potraivaa koji ele povedati svoj udio na tritu tako to povedavaju svoju konkurentnost odnosno sposobnost da svoju ponudu ili potranju prikau boljom u odnosu na druge gosp. subjekte Porter je razradio model konkurentskih sposobnosti na osnovu 4 meusobno povezana imbenika (dijamant): a. b. c. d. Strategija poduzeda i konkurentnost Uvjeti imbenika Uvjeti potranje Vezana proizvodnja

Sva 4 imbenika dijamanta su promjenjiva i meuovisna, to znai da neko gospodarstvo moe imati zadovoljavajude resurse, ali ako nema zadovoljavajuda druga 3 imbenika, nede biti konkurentno na svj. tritu Porterova klasifikacija nacionalnih gospodarstava: 1. 2. 3. 4. ekonomije zasnovane na imbenicima (prirodni uvjeti) ekonomije zasnovane na investicijama (kapitalu) ekonomije zasnovane na inovacijama ekonomije zasnovane na bogatstvu svjetsko trite, povedan broj ponuaa i potraivaa gospodarska snaga = konkuretnost konkurentnost (umijeanost jednog u drugi gospodarski subjet

Prezentacijski izvor: Slika 7. Porterov potpuni sustav imbenika konkurentskih prednosti

Na osnovi Porterov modela konkurentskih prenosti nacionalnog gospodarstva treba istaknuti sljedede: sva imbenika dijamanta su promjenjiva sva imbenika su meuovisna Klasifikacija gospodarstva prema M. Porteru: ekonomije zasnovane na imbenicama ekonomije zasnovane na investicijama ekonomije zasnovane na inovacijama ekonomije zasnovane na bogatstvu Studentski izvor: Polazi od toga da nacionalno blagostanje nije naslijeeno ved stvoreno stratekim izborima. Dok se u prolosti razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine radne snage i prirodnih resursa, u novije se vrijeme meunarodna konkurentnost izvodi iz naprednih faktorskih uvjeta zasnovanih na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji te inovacijama, tj. razvoju globalnog informatikog drutva i opde liberalizacije.

23. Objasnite pojam vanjskotrgovinska politika Vanjskotrgovinska politika zauzima sve znaajnije mjesto u ukupnoj makroekonomskoj politici s obzirom na intezivni razvoj vanjske trgovine i ukupne meunarodne razmjene, pod utjecajem globalizacije svjetske ekonomije Efikasnost i adekvatnost primijene vanjskotrgovinske politike, njezinih mjera i instrumenata u postizanju opdih makroekonomskih i mikroekonomskih ciljeva zemlje ovisi, prije svega, o stupnju razvoja ukupne ekonomske znanosti kao i poloaju pojednih gospodarstava u globalnim svjetskim gospodarskim odnosima. Studentski izvor: Vanjskotrgovinska politika se sastoji od odreivanja carina i kvota i utjecanja na uvoz i izvoz. Politika vanjske trgovine podrazumijeva svjesno poduzimanje mjera ekonomske politike od strane drave na polju meunarodne razmjene, bilo unilateralno ili multilateralno, kako bi se utjecalo na relativne cijene dobara i trita pojedinanih nacionalnih gospodarstava .

24. Navedite kriterije za razvrstavanje vanjskotrgovinske politike S obzirom na stupanj liberalizacije vanjske trgovine: liberalistika vanjskotrgovinska politika protekcionistika vanjskotrgovinska politika intervencionistika vanjskotrgovinska politika S obzirom na oblik zatitnih mjera: carinska zatita bescarinska zatita S obzirom na sloenost zatitnih mjera: pasivna zatita carine vancarinske pristojbe prelevmani antidamping: - kvantitativna ogranienja uvoza - standardi, atesti, tehniki normativi i norma kvalitete - devizni teaj i devizna ogranienja - ostala sredstva pasivne zatite aktivna zatita: - povrat carina i drugih uvoznih pristojbi - subvencioniranje poljoprivrede

- ostali povrati (povrat pladene vozarine, naknada dijela trokova opde privredne i turistike propagadne u inozemstvu) - financijsko kreditna gledita zatitne politike (venture kapital, financiranje u stranoj valuti, bulid operate transfer BOT financiranje, leasing, factoring, fortating i sl.) S obzirom na vrste ogranienja i poticaje: vrste robnog reima: - liberalizirani uvoz i izvoz - ogranieni uvoz i izvoz vrste deviznog reima: - slobodno raspologanje devizama - ogranieno raspolaganje devizama kvantitativna ogranienja: - zabrana uvoza i izvoza - plafoni - kvote - dozvole kvalitativna ogranienja: - standardi - sanitarni propisi poticajne mjere izvoza: - devizni teaj - izvozne premije - retencijska kvota - selektivno kreditiranje

25. Objasnite pojam liberalizam Oznaava ekonomsku politiku i teoriju koja zagovara ukidanje svih prepreka slobodnom odvijanju meunarodne razmjene Potpuni razvoj doivljava u klasinoj politikoj ekonomiji (Smith, Ricardo itd.), koja je tvrdila kako potpuni liberalizam, odnosno autonomija pojedinca i slobodno djelovanje trita, vodi k optimalnom blagostanju drutva Liberalizam ne znai samo slobodu u ekonomskom djelovanju, nego obuhvada ostvarenje temeljnih ljudskih sloboda Meutim, liberalizam ne moe omoguditi svima gospodarski napredak ako postoje znatne razlike u razini gospodarske razvijenosti Polovicom 19. st. liberalizam mjesto ustupa protekcionizmu

26. Objasnite pojam preferencijalni trgovinski aranmani nie barijere prema zemljama lanicama nastali kao posljedica kolonijalnih odnosa npr. British Commonwelath Preference Sheme iz 1932. god. u dananje vrijeme uspostavljaju se izmeu zemalja razliitog stupnja razvijenosti.

27. Navedite zone slobodne trgovine EFTA - Europska zona slobodne trgovine, osnovana 1960. NAFTA - Sjevernoamerika zona slobodne trgovine, osnovana 1993. CEFTA - Srednjoeuropska zona slobodne trgovine, osnovana 1991. LAFTA - Latinoameriko udruenje slobodne trgovine SAFTA - Junoazijsko udruenje slobodne trgovine AFTA (ASEAN Free Trade Area) Zona slobodne trgovine zemalja jugoistone Azije

28. Objasnite zonu slobodne trgovine FTA FTA (Free Trade Area), najednostavniji formalni oblik integriranja u kojoj zemlje lanice ukidaju izmeu sebe sve barijere u trgovini dobrima i uslugama domadeg podrijetla, liberalizam podupire samo certificiranu robu i usluge, aktivna vanjsko-trgovinska politika prema tredim zemljama

29. Objasnite zonu slobodne trgovine EFTA EFTA (European Free Trade Association) Europska zona slobodne trgovine, osnovana 1960. god. (Austrija, Danska, Norveka, Portugal, vedska, vicarska, Velika Britanija), 1961. god. (Finska), lanice (Island, Norveka, Lihentajn i vicarska), skupa sa zemljama EU ine Europski gospodarski prostor (1.1.1994.god.)

30. Objasnite zonu slobodne trgovine NAFTA NAFTA (North American Free Trade Agreement), Sjevernoamerika zona slobodne trgovine, osnovana 1993. god., SAD, Meksiko i Kanada.

31. Objasnite zonu slobodne trgovine CEFTA, te navedite njezine uinke CEFTA (Central European Free Trade Agreement), Srednjoeuropska zona slobodne trgovine, osnovana 1991. god u Viegradu, Maarska, Poljska, ex ehoslovaka, priprema njezinih lanica za punopravno lanstvo u EU kroz sudjelovanje u zoni slobodne trgovine, od 2007. god (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Moldavija). Uinci CEFTE: postepeno uvoenje liberalizacije u trgovini uslugama, liberalizacija investicijskih ciklusa, liberalizacija javne nabave, zatita intelektualnog vlasnitva, olakan pristup EU

32. Objasnite zonu slobodne trgovine LAFTA LAFTA (Latin American Free Trade Association), Latinoameriko udruenje slobodne trgovine , Argentina, Brazil, ile, Meksiko, Paragvaj, Urugvaj, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Peru i Venezuela.

33. Objasnite zonu slobodne trgovine SAFTA SAFTA (South Asia Free Trade Area), Junoazijsko udruenje slobodne trgovine, Indija, Pakistan, Nepal, ri Lanka, Banglade, Butan i Maldivi

34. Objasnite zonu slobodne trgovine AFTA AFTA (ASEAN Free Trade Area), Zona slobodne trgovine zemalja jugoistone Azije, Brunej, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam, Laos, Mianmar i Kamboda.

35. Objasnite pojam carinska unija vii stupanj integriranja od zone slobodne trgovine usmjerena na ukidanje barijera prema zemljama lanicama, ali i na harmon iziranu trgovinsku politiku prema zemljama nelanicama npr. SASU, MERCOSUR itd. cilj: specijalizacija prozivodnje i efikasnija iskoritenost proizvodnih resursa uinci carinske unije (efekt stvaranja trgovine izmeu zemalja lanica i efekt skretanja trgovine od zemalja nelanica prema zemljama lanicama). Studentski izvor: Carinska unija ekonomski je prostor u kojem se drave lanice obvezuju sporazumom da de ukinuti meusobne carine ili takse slinog uinka, te kvantitativna ogranienja, a prema tredim zemljama primjeniti zajedniku carinsku tarifu. npr. carinska unija uvedena je 1968. godine od strane zemalja lanica EEZ

36. Objasnite pojam zajedniko trite Vedi stupanj ekonomskog integriranja od carinske unije bududi da omoguduje slobodno kretanje faktora proizvodnje izmeu zemalja lanica Preduvjet njegovom ostvarenju je postojanje carinske unije grupe zemalja, a to podrazumijeva ukidanje svih barijera (carinskih i necarinskih) Sloboda kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala Stvaranje zajednikog trita s ciljem iskoritavanja prednosti (specijalizacija, rastudi prinosi na opseg, veda zaposlenost itd.) Mogude je ostvariti samo ako razlike u stupnju gospodarskog razvitak zemlja lanica nisu velike npr. EU 37. Objasnite pojam monetarna unija, te navedite njezine motive integracija vie zemalja monetarna politika, kreiranje novca, kamatne stopa, devizni teaj kr eiran od strane sredinja banke sustav vezan za euro-zonu Koristi od stvaranja monetarne unije nisu samo ekonomske naravi (gospodarski rast, veda konkurentnost, ukidanje transakcijskih trokova, teajnog rizik i dr.) Motivi: politiki, kulturni, vjerski, vojni, znanstveni i dr. npr. kolonije u Africi, Aziji, Junoj Americi npr. EMU Postojanje ideje i mogudnosti stvaranja svjetske monetarne unije zagovara prof. Robert Mundell Teorija optimalnog valutnog podruja Intor

38. Objasnite pojam optimalno valutno podruje, te navedite njezine makroekonomske ciljeve Optimalno valutno podruje (OCA Optimal currency area) ini ona grupa zemalja koja pomodu jedinstvene valute i zajednike monetarne politike moe najdjelotvornije postidi maksimalno drutveno blagostanje Optimalno valutno podruje predstavlja uniju izmedu nekoliko regija ili zemalja koje poboljavaju bogatstvo svojeg stanovnitva - rezidenata unutar svojih teritorija iznad razine koju su uivale kada je svaka bila zasebno valutno podruje Ciljevi: puna zaposlenost, stabilna razina cijena, uravnoteena bilanca pladanja

39. Objasnite pojam ekonomska unija Predstavlja najvii stupanj meunarodnog gospodarskog integriranja u kojem zemlje lanice ujedinjuju sve svoje ekonomske politike, ukljuujudi monetarne, fiskalne, politike dohodaka i politike vanjske trgovine i kretanje faktora proizvodnje Podrazumijeva ukidanje svih barijera slobodnoj trgovini robama i uslugama, zajedniku carinsku politiku prema tredim zemljama, slobodno kretanje faktora proizvodnje unutar unije, zajedniku monetarnu politiku, ali i uvoenje zajednikih institucija i zakonodavstava radi jedinstvenog voenja svih drugih makroekonomskih politika Npr. SAD, provincije unutar Kanade, itd.

40. Objasnite pojam intervencionzma, te njegovo teorijsko ishodite Prvi put se pojavio 30-ih godina 20.st Skup mjera kojim drava utjee na tijek drutvene reprodukcije Insuficijentno trite zahtjeva dravno posredovanje Teorijsko ishodite: kao nain upravljanja gospodarskim procesom, vjerojatno nastao kada i drava, ulogu drave u meunarodnoj razmjeni rasvjetljava merkantilizam temeljitu raspravu o ulozi drave nametnula je svjetska kriza (1929.-1933.) J.M.Keynes istie da klasina politika ekonomija, odnosno teorija savrene konkurencije, ne daje odgovore na krupna gospodarska pitanja, kao to su krize, smatra da slobodno trite (nevidljiva ruka) treba biti zamijenjena reguliranim tritem (vidljiva ruka), W.D.Nordhaus i P. Samuelson (nevidljiva + vidljiva ruka = reformirana nevidljiva ruka).

41. Navedite i objasnite intervencionistike mjere Studentski izvor: Izravne mjere: drave su one koje se odnose opdenito na konkretne privredne subjekte. U takve mjere svrstavamo pokrivanje gubitka, dravne nabavke, sufinanciranje znanstveno istraivakog rada, itd. Neizravne mjere: drave su one koje se odnose na sve privredne subjekte. Kada je u pitanju vanjsko-trgovinska razmjena, onda se u takve mjere ubrajaju carine, uvozne takse, devalvacija, revalvacija, dozvole, zabrane, itd. Studentski izvor: Izravne mjere: stimulacije i premije (opasnost od antidampinkog postupka) oslobaanje obveza i davanja poreznih olakica kreditiranje izvoza (kreditiranje kapitalnih proizvoda brodogradnja) Neizravne mjere: politika niskih cijena sirovina, energije i transporta sudjelovanje drave u financiranju istraivako-razvojnih projekata porezne olakice (za izvoznike ili proizvodnju za izvoz) sudjelovanje drave u snoenju neekonomskih rizika (politikih problema) sudjelovanje u prekvalifikaciji radnika 42. Objasnite pojam protekcionizam u uem i irem smislu Studentski izvor: Protekcionizam u uem smislu rijei je zatita domade privrede od uvoza. Drava raznim mjerama ograniava uvoz. Protekcionizam u irem smislu rijei predstavlja zatitu domade privrede od uvoza i poticajne mjere za povedanje vlastitog izvoza kako bi stvorili uvjete za razvoj vlastite privred e.

43. Objasnite pojam trgovinska politika, te navedite kakva ona moe biti Trgovinska politika je skup ekonomsko - politikih mjera neke zemlje kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko granice Moe biti: Diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, antidamping Diskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbe Diskriminacija protiv stranih investitora: kapitalne kontrole Diskriminacija protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija Diskriminacija u korist izvoza: izvozne subvencije Diskriminacija u korist uvoza : precijenjene kvote

44. Objasnite pojam _______________ kao argument zatite gospodarstva Patriotizam npr. Be American Buy American, potroai ele uvoznu robu, kvalitetu, nie cijene, a protekcionizam smanjuje mogudnost izbora i uzrokuje rast potroakih cijena, moe smanjiti nacionalno blagostanje. Zatita protiv jeftinog stranog rada da li je uredu da nae tvrtke konkuriraju onim zemljama koje imaju niske plade? rad ne mora biti jedini imbenik proizvodnje, domadi radnici mogu biti pladeni vie zbog vede produktivnosti, ako su domade plade vie od stranih, domadi trokovi mogu biti nii ako se poveda produktivnost rada, u obrnutom sluaju stranci imaju komparativnu prednost zbog jeftin ijeg rada. Zatita kako bi se uvozne cijene izjednaile s domadim element je pasivne zatite, iskrivljuje komparativne prednosti i eliminira racionalno naelo za trgovinu. Povedanje proraunskih prihoda drave prihodi neophodni za svakodnevno ispunjavanje dravnih obveza i aktivnosti, instrumenti ogranienja vanjske trgovine (npr. carine i kvote) mogu biti izvori prihoda, relativno jednostavan nain ubiranja prihoda Redistribucija dohotka uvoenje carina redistribuira dohodak od potroaa prema proizvoaima, drava moe upotrijebiti trgovinsku politiku te uvesti carine na luksuzne proizvode i izvozne poreze na nune proizvode.

Carina za povedanje nacionalnog blagostanja i poboljanja uvjeta trgovine carine i kvote mogu poboljati nacionalno blagostanje na teret inozemstva ako je zemlja dovoljno velika, carina moe povisiti nacionalno blagostanje, odnos uvoznih i izvoznih cijena (P izvoza / P uvoza), korist se ostvaruje na teret trgovinskog partnera, dogaa se zbog toga to carina smanjuje svjetsku potranju za uvoznom robom, samo velika zemlja moe primijeniti taj argument, koliina uvoza pada s uvoenjem carine to smanjuje blagostanje, ali uz optimalnu carinu ili carinsku stopu moemo postidi najvie nacionalno blagostanje, problem se javlja ako partner odgovori slinom mjerom. Nacionalna zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti u vrijeme krize, depresije carina moe podidi razinu nacionalnog blagostanja, meutim odmazda trgovinskih partnera moe smanjiti poslove u izvoznom sektoru, domadi se izvoz moe smanjiti zbog smanjenja dohotka u zemlji partneru kao posljedica pada njezina izvoza zbog uvezene carine na njezine proizvode, carina moe dovesti do aprecijacije domade valute, ograniavanje uvoza oteava izvoz, potrebno je koristiti monetarnu i fiskalnu politiku. Carina za popravljanje trgovinske bilance argument polazi od toga da de uvoenje carine popraviti trgovinsku bilancu smanjenjem uvoza bez utjecaja na izvoz, carina smanjuje strani izvoz i dohodak te tako smanjuje i domadi izvoz, ako je uvozna roba input u domadu izvoznu robu, tada de takoer padati domadi izvoz, uvoenje carine moe rezultirati aprecijacijom domade valute, a posljedice se oituju u smanjenju domadeg izvoza i povedavanju domadeg uvoza, takoer, mogu se stvoriti inflacijski pritisci u zemlji kako carina povedava potranju za supstitutima uvozne robe koja se proizvodi u zemlji, trgovinski deficit nastaje ako je domada potranja (C+I+G) veda od domade proizvodnje Y, Argumenti nacionalne sigurnosti i obrane neke su industrije od izuzetne vanosti za nacionalnu sigurnost zbog proizvoda koje proizvode, znanja, te iskustva koje razvijaju, ako bi se dopustila slobodna trgovina prevladao bi strani uvoz koji bi istisnuo domae proizvoae ili smanjio domadu proizvodnju, tijekom rata moe dodi do prekida trgovine i uvoza strane robe, bez odgovarajude ponude u zemlji smanjuje se nacionalna sigurnost, carinskom se zatitom industrija odrava dovoljno snanom da odgovori zahtje vima eventualne ratne opasnosti

Argumenti za zatitu zbog neuspjeha domadeg trita temelji se na mogudnosti da je rad podzaposlen ili nezaposlen, da postoje pogreke na tritu kapitala ili rada koje sprjeavaju brzo kretanje resursa meu sektorima, te mogudnosti tehnolokog prelijevanja meu zemljama, tzv. teorija drugog boljeg rjeenja, ne funkcioniraju li trita uspjeno, drava politika moe povedati drutveno blagostanje ako poniti efekte njihova neuspjenog funkcioniranja, pogreke domadeg trita ponekad treba korigirati drugim politikama a ne trgovinskim, potrebno utvrditi odnosi li se argument na trite rada, kapitala ili pitanje okolia, zatitu treba prilagoditi drugim politikama vodedi rauna o trokovima, trine pogreke je ponekad nemogude uvidjeti. Argument zatite mlade industrije omoguduje rast nove industrije zabranom uvoza koji ima nie trokove u inozemstvu, privremena zatita domade industrije treba omoguditi realizaciju ekonomije obujma, uvoznom carinom potroai financiraju ekspanziju industrije, ali su oni istodobno i proizvoai, karakteristian za zemlje u razvoju, alternativne politike (vladine subvencije domadoj industriji,efikasnije trite kapitala, te priljev izravnih ulaganja u izvozni sektor), Carina za smanjivanje nezaposlenosti u posebnoj industriji povedava cijene i koliine uvozno konkurentnog proizvoda, posljedica je povedanja zaposlenosti u posebnoj industriji, iako ukupna zaposlenost u zemlji moe rasti ili padati, da li je carina najefikasniji put za postizanje cilja i koja je alternativna politika? Carina za kompenziranje strane izvozne subvencije subvencija je nepravedna prema domadim proizvoaima robe, uvoenjem carine kompenzira se prednost stranih primatelja subvencije, ali vie cijene pladaju potroai, argument je valjan sa stajalita svjetskog blagostanja samo ako subvencija omoguduje stranom poduzedu da izvozi robu u kojoj nema komparativnu prednost, rezultat: vie domade cijene za domade potroae. Carina za ponitavanje efekta dampinga damping stranih poduzeda je nepravedan i tetan za domade proizvoae, uvoenjem carine kako bi se kompenzirala cjenovna razlika uklanja se nepravedna cjenovna prednost stranog poduzeda.

Carina da bi se smanjio strani monopolni profit strateka trgovinska politika preferira uvoenje carina na uvozne proizvo de koje prodaje strani monopolist, bududi da globalna antimonopolna politika ne postoji, monopolisti nastoje dobiti monopolnu rentu od zemlje uvoznice, u tim uvjetima politika slobodne trgovine nije optimalna za tu zemlju s toga ona upotrebljava carine kako bi dobila monopolni profit od stranih monopolista ili da se profit usmjeri od stranih ka domadim konkurentima, reakcija monopolista na uvoenje carine biti de smanjenje prodaje i povedanje cijene proizvoda, ukoliko je povedanje cijene manje nego iznos carine zemlja de zahvatiti dio monopolne rente. Carina u korist oskudnog faktora proizvodnje ukoliko je to cilj, carina na uvoznu robu povedava prinos na oskudniji faktor proizvodnje u zemlji i redistribuira dohodak od vlasnika relativno obilnijeg faktora prema vlasnicima relativno oskudnijeg faktora, meutim, zemlja kao cjelina podnosi teret, a oskudni faktor ima svojevrsne koristi, efikasniji put za postizanje cilja bilo bi izravno oporezivanje obilnog faktora i usmjeravanje prihoda prema oskudnom faktoru, navedeni argumenti za uvoenje zatite u neko gospodarstvo povezani su s brojnim interesima kao i lobijima, industrije ili faktori proizvodnje koji su visoko organizirani imaju vede izglede za trgovinsku zatitu nego slabo organizirane grupe 45. Objasnite pojam carinska zatita, te navedite i objasnite oblike carinske zatite Podrazumijevaju se zatitne mjere (protekcionizam) u obliku carina i slinih mjera koje tite domadu privredu od strane Vrste: carine, prelevmani, superprelevmani istiemo sljedede argumente o slinosti carina, prelevmana, superprelevmana: sva tri oblika pladanja su posredni porezi, posredni porezi pladaju se u valuti zemlje uvoznice i prihod su dravnog prorauna, osnovica za obraun carina, prelevmana i superprelevmana je ista kao to se carine mogu obraunavati na vrijednost robe i/ili naturalne vrijednosti, isti se sustav obrauna koristi i za prelevmane i superprelevmane Studentski izvor: Prelevman - oblik dodatne carinske zatite Carinska stopa = statina ; prelevman = dinamian Superprelevman - oblik dodatne zatite iznad prelevmana

46. Objasnite pojam carina, te navedite svrhu carina Carine su oblik posrednih poreza koji se obraunava i napladuje kad roba prelazi carinsku granicu Svrha: Regulirati opseg i usmjeravati tijekove vanjskotrgovinske razmjene Zatititi domadu proizvodnju, odnosno poticati opdi gospodarski razvitak ili razvitak pojedine proizvodnje Pomodi uravnoteenju bilance pladanja Zbog potreba dravnog prorauna

47. Navedite tipologiju carina S obzirom na smjer kretanja robe uvozne carine izvozne carine tranzitne carine S obzirom na svrhu carine zatitne carine fiskalne carine prohibitivne carine S obzirom na osnovicu za obracun carine carine na vrijednost uvezane robe (carine ad valorem) specifine carine kombinirane carine alternative carine periodine carine S obzirom na subjekte odluivanja samostalne ili autonomne carine ugovorne ili konvencionalne carine S obzirom na stupanj beneficiranja carina preferencijalne carine diferencijalne carine S obzirom na efekt ili uinak carina efektivne carine neefektivne carine

S obzirom na vrstu robe koja se carini carina na industrijske proizvode carina na poljoprivredne proizvode S obzirom na uravnoteenje domadih i inozemnih cijena antidampinke carine kompenzatorne carine S obzirom na druge kriterije konsolidirane carine primane carine 48. Objasnite pojam ______________ carina Uvozne carine obraunavaju se i napladuju na robu koja se uvozi Izvozne carine obraunavaju se i napladuju na robu koja se izvozi, cilj joj je da se otea ekonomskim a ne administrativnim putem izvoz robe, Tranzitne carine koristila se u merkantilnom sustavu, carina se obraunavala i pladala na tranzitnu robu. Zatitne carine ekonomski vid zatite domade privrede od agresivnije i konkurentnije inozemne privrede, primarni je cilj ekonomski, a fiskalni sekundarni Fiskalne carine primarni cilj im je ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda, sekundarni im je cilj zatita domade proizvodnje. Prohibitivne carine lat. prohibere = sprjeavati, svojom visinom onemoguduju uvoz robe, uvoz robe se ne zabranjuje administrativno, nego ekonomski

Carine na vrijednost uvezene robe ("ad valorem") obraunavaju se i pladaju na vrijednost uvezene robe, razlikujemo: jedinstvena carina ad valorem, specijalizirana carina ad valorem. Specifine carine obraunavaju se i pladaju prema koliini (kg., lit., kom. Itd.) uvezene robe, carinsko opteredenje je stalno, carina izraena u apsolutnom iznosu domade valute, relativni prihod dravnog prorauna ovisi o vrijednosti domade valute (realna vrijednost, aprecirana ili deprecirana vrijednost), takoer, relativni prihod dravnog prorauna ovisi i o kretanju cijena uvezene robe na svjetskom tritu, relativni se prihod dravnog prorauna od specifine carine moe izraziti: Prd = specifina carina / vrijednost uvoza po svjetskim cijenama Studentski izvor: Specifine obraunavaju se i pladaju prema prema koliini uvezene robe carinsko opteredenje je stalno, a carina je izraena u apsolutnom iznosu domade valute dravni prihod ovisi o vrijednosti domade valute i kretanju cijena uvezene robe relativni dr. prihod = ako svj. cijene porastu, a uvozna koliina ostane ista, relativni prihod drave od specifine ca rine de se smanjiti Kombinirane carine kombinacija ad valorem i specifine carine, razlikujemo: alternativne carine, periodina carine Samostalne (autonomne) carine odreuje ih svaka drava za sebe, odnosno autonomno odreuje visinu pojedinih carinskih stopa Ugovorne ili konvencionalne carine potrebna suglasnost dvije ili vie zemalja, s obzirom na broj zemalja koje se dogovaraju o visini carina, razlikujemo: bilateralno ugovorene, tripartitno ugovorene, multilateralno ugovorene.

Preferencijalne carine lat. praeferre = povlastica, meudravni ugovori kojim se daju odreene povlastice, beneficirane carine jedne drave u odnosu na drugu ili druge drave Diferencijalne carine vede u odnosu na uobiajene prema drugoj ili drugim dravama, razlikujemo: retorzivne (ratne) carine - su povedane carine jedne drave prema drugoj, ako je drugaprema prvoj dravi uvela sankcije, one su reakcija prema nekoj dravi.

kompenzatorne carine - je carina carinski dodatak normalnoj carini, iji je cilj povedaticarinsku zatitu prema onoj zemlji koja raznim mjerama potie svoj izvoz da bi bila konkurentnija na svjetskom tritu.

diferencijalne carine na neizravan transport - carine s carinskom dodatkom na robu kojase prevozi brodom, ali koja je usput bila pretovarena u pristanitima neke trede drave, kao i na robu koja se prevozi tuim brodom.

Efektivne carine podrazumijeva uinak jedne mjere na druge ekonomske parametre, izazivaju razliite uinke: smanjenje uvoza (restriktivni carinski uinak), smanjenje potronje i povedanje proizvodnje (zatitni uinak). Neefektivne carine ne uzrokuje izravne uinke u zemlji uvoznici, da li de carina biti efektivan ili neefektivna ovisi o elastinosti uvoza. Carine prema vrsti robe i stupnju obrade robe uvozne se carine utvruju za industrijske, poljoprivredne i druge proizvode, ovisno o poloaju pojedine grane i njezinim razvojnim ciljevima primjenjuju se i razliite carinske stope, carinske su stope razliite s obzirom na stupanj obrade robe. Antidempinke carine dampingom se smatra izvozna djelatnost kada je jedan proizvod izvezen iz jedne zemlje u drugu, a na trite zemlje uvoznice unijet po cijeni ispod normalne, ako je cijena datog proizvoda: ispod usporedive cijene koja vai za normalne trgovinske operacije sa slinim proizvodom, namijenjen za potronju u izvoznikoj zemlji, ili u sluaju da takva cijena ne postoji na unutranjem tritu ove posljednje zemlje, ako je cijena izvezenog proizvoda:

ispod najvie usporedive cijene jednog slinog proizvoda za izvoz u tredu zemlju po normalnim trgovinskim operacijama, ili ispod cijene kotanja tog proizvoda u zemlji podrijetla, s jednim razumnim dodatkom.

Konsolidirane carine carine koje su dogovorene tijekom multilateralnih konferencija Primana carina beneficirana carina kojom se daje prednost robi koja dolazi u zemlju putem izvjesnih brodova ili odreenih luka

49. Objasnite pojam carinska osnovica, te navedite i objasnite njezine imbenike odreivanja Carinska je osnovica vrijednosno naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinska stopa iz carinske tarife, Odreuje se na temelju sljededih imbenika: vrijednosti robe, naturalne veliine (kom, kg. lit.), ili kombinacijom imbenika 50. Objasnite pojam carinska valuacija, te navedite njene polazine imbenike Carinska valuacija oznaava svojevrsno procjenjivanje vrijednosti, odnosno predstavlja nain utvrivanja vrijednosti robe koja de biti osnovicom za carinjenje, Carinska valuacija koja je parametar za carinu ad valorem polazi od: unutranje trine cijene zemlje izvoznice, izvozne cijene zemlje izvoznice, prodajne cijene sline robe u zemlji uvoznici, fakturne cijene.

51. Objasnite pojam carinska stopa, te navedite vrste carinskih stopa Postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicu Vrste: S obzirom na nain izraavanja carinske stope carinska stopa u postotku carinska stopa u aposlutnom iznosu S obzirom na raspon minimalne carinske stope maksimalne carinske stope carinske stope u rasponu od minimalnih do maksimalnih S obzirom na povlastice preferencijalne carinske stope diferencijalne carinske stope S obzirom na samostalnost odluivanja o visini carinskih stopa samostalne carinske stope konvencionalne carinske stope S obzirom na stupanj obrade robe carinske stope na sirovine carinske stope na poluproizvode carinske stope na finalne proizvode S obzirom na sezonu sezonske carinske stope ne sezonske carinske stope

52. Objasnite pojam carinska tarifa, te navedite vrste carinskih tarifa Sustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja robe s pripadaju dim iframa, odnosno carinskim oznakama, te pripadajudim stopama carine Vrste: S obzirom na smjer kretanja roba uvozna carinska tarifa izvozna carinska tarifa S obzirom na broj stupaca jednostupana carinska tarifa dvostupana carinska tarifa trostupana carinska tarifa S obzirom na stupanj usklaenosti s drugim zemljama usklaena carinska tarifa neusklaena carinska tarifa

53. Objasnite pojam carinska nomenklatura, te navedite sustav za njezino razvrstavanje potrebna prilikom donoenja carinske tarife, predstavlja popis carinske robe. Istiemo sljedede sustave za razvrstavanje carinske robe: abecednom redu proizvoda, visini carina, podrijetlu proizvoda iste fizike stvari, namjeni, stupnju obrade.

54. Objasnite pojmove prelevman i superprelevman oblik dodatne carinske zatite: carinska stopa = statina, prelevman = dinamian model zatitne politike djeluje preko sljededih oblika cijena: ciljna cijena, ulazna cijena, interventna cijena, trina cijena, uvozna cijena, svjetska cijena. Superprelevman - oblik dodatne zatite iznad prelevmana Studentski izvor: Prelevman je zatitna mjera kojom se nadoknauje razlika izmeu vie cijene domadega proizvoda i nie cijene uvezenoga uvedana za iznos carine; najede se zatiduju domadi poljoprivr. proizvodi. Prelevman je oblik dodatne car. zatite koji se uvodi s ciljem ubiranja razlike u cijenama izmeu domade i uvezene robe pa se smatra protekcionistikom mjerom radi zatite domade proizvodnje. Superprelevman je dodatna zatita iznad prelevmana, odnosno ako carina i prelevman dovoljno ne tite dom. proizvodnju od ino konkurencije. Studentski izvor: Prelevman je oblik dodatne carinske zatite, najede za uvoz poljoprivrednih proizvoda. Prelevman je dinamian, moe se mijenjati u vremenskom razdoblju od 7 dana. Ako je domada ponuda poljoprivrednih prizvoda veda od potranje, cijene ce imati tendenciju pada. Ukoliko su svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda nie, zemlja de u cilju spreavanja inozemne konkurencije, osim carina uvesti i prelevman. Superprelevman je dodatna zatita iznad prelevmana. Drugim rijeima, ako carina i prelevmani dovoljno ne tite domadu proizvodnju jer je inozemna konkurentnija, utvruje se dodatna mjera zatite: superprelevman

55. Objasnite pojam uvozna kvota postojanje kvote omoguduje domadim tvrtkama da pasivno i demotivirajude pristupe inovacijama, kvota omoguduje stvaranje monopolonog poloaja, kalkulaciju viih domadih cijena, smanjenje blagostanja, najede su manje transparentne u odnosu na carine, za svaku uvoznu kvotu postoji ekvivalentan carina i obrnuto, u vedini sluajeva drava preferira carine u odnosu na kvote.

56. Objasnite pojam izvozna kvota kvote koje se primjenjuju na izvoznoj strani, primjenjuju se kao odgovor na pritisak proizvoaa u zemlji uvoznici, uinak koliinskog ogranienja izvoza na uvoznu zemlju je onakav kao to je uinak izvoznih kvota jednak je uinku uvoznih kvota i carina, izvozne kvote su nepovoljnije za uvoznu zemlju od osnovnih uvoznih restrikcija. 57. Objasnite pojam izvozne subvencije smanjenje uvoza i povedanje domade proizvodnje mogude je ostvariti pomodu izvoznih subvencija, poticajna mjera, slui kao poticaj izvoznicima, kontra efekt od carina i poreza.

by www.efos.org