24/06/2010

FUNKCIONALNI KAPACITETI

i njihova dijagnostika

24/06/2010

Motoričke sposobnosti

koordinacijaagilnostravnotežabrzinapreciznostfleksibilnostsnagaizdržljivost

24/06/2010

IZDRŽLJIVOST

mjerilo aerobnog kapaciteta

24/06/2010

Sredstva, sprave, i uređaji za određivanje aerobnog kapacitetaklupica, metronom, zaporni satbicikl-ergometarpokretni sag (treadmill)veslački ergometarplivački ergometarmetabolički analizator, EKG, tlakomjer...

24/06/2010

Funkcionalna dijagnostika

24/06/2010

Testovi oporavka, regulacijski testovi indirektne procjene funkcionalnih sposobnosti kardiorespiracijskog

sustava

24/06/2010

Lorenzov test

Harvard test

Letunov

24/06/2010

Lorenzov test

simulacija opterećenja s 10 čučnjeva u 20 sekundi nakon simulacije registrira se brzina povratka pulsa na vrijednost u mirovanju, te se prema tome indirektno, orijentacijski procjenjuje stupanj utreniranosti

24/06/2010

1.

registriranje frekvencije srca u mirovanju mjerenjem broja otkucaja unutar 5 sekundi sve do isteka 1 minute-

ispitanik sjedi i miruje

-

ispitivač

palpacijski mjeri broj otkucaja srca unutar svakih 5 sekundi kroz 1 minutu

pr. 877 / 777 / 777 / 777

24/06/2010

2. 10 ili 20 čučnjeva u 20 sekundi (ovisno o statusu ispitanika)

24/06/2010

3. ispitanik sjedne i ponavlja mu se mjerenje pulsa u trajanju od 1 minute ili sve do povratka na vrijednost u mirovanju

24/06/2010

4.

prema brzini povratka frekvencije na vrijednost u mirovanju vrši se procjena stupnja utreniranosti :

15-30 sek. ⇒ dobro utreniran

30-60 sek. ⇒ prosječna zdrava netrenirana osoba

> 60 sek. ⇒ disregulacija kardiovaskularnog sustava, potpuni manjak treninga, rekonvalescencija, bolesti srca...

24/06/2010

Harvard test

penjanje na klupu (50.8 ili 40 cm), svaki ciklus traje 2 sekunde (metronom na 120/min.)

za vrijeme obavljanja testa ispitanik može promijeniti nogu s kojom kreće

24/06/2010

trajanje testa do iscrpljenja ili najdulje 5 minuta

24/06/2010

nakon 1. minute oporavka mjeri se puls 30 sek.

nakon 2. minute oporavka mjeri se puls novih 30 sek.

poslije isteka 3. minute oporavka mjeri se puls posljednjih 30 sekundi

24/06/2010

indeks sposobnosti (IS) :

vrijeme penjanja (sek.) x 100IS = ----------------------------------------------

2 x (suma od tri brojanja frekvencije)

24/06/2010

IS <

55 ⇒

loša utreniranost

IS 55-64 ⇒

niska prosječna vrijednost

IS 65-79 ⇒

visoka prosječna vrijednost

IS 80-89 ⇒

dobra utreniranost

IS >

90 ⇒

odlična utreniranost

24/06/2010

Letunov test

kao parametri se uzimaju frekvencija srca i arterijski tlak 20 čučnjeva u 30 sekundimjerenje parametara 3 min.15 sek. skipa maks. brzinommjerenje parametara 3 min.3 min. trčanja 180 koraka/min.mjerenje parametara 4 min.

24/06/2010

Testovi aerobnog kapaciteta

Indirektni test procjene: Astrandov test

Izračunavanje aerobnog kapaciteta direktnim mjerenjem :

Mjerenje maksimalnog primitka kisika

24/06/2010

Astrandov test

prednost : -

jednostavnost sredstava (bicikl-

ergometar, zaporni sat) i izvedbe- niska cijena

nedostatak : relativno širok raspon greške

24/06/2010

procjena se zasniva na pretpostavci linearnog odnosa frekvencije srca u rasponu od 120-170/min. i primitka kisika

24/06/2010

ovisi o :

dobi (korekcijski faktor za dob)

stupnju utreniranosti

24/06/2010

Kod neutreniranih osoba vrijednosti Astrandova testa su za oko 15-20 % niže od direktno mjerenih, a

kod utreniranih su do 15 % više

24/06/2010

u rasponu od 50 do 200 W izaberemo intenzitet opterećenja za koji pretpostavljamo da će frekvencija srca biti između 120 i 170/min.

24/06/2010

nakon 4-5 (eventualno 6) minuta očekuje se stabiliziranje frekvencije pri konstantnom, gore navedenom, radu

24/06/2010

u tablicama se pronađe odgovarajući VO2max

24/06/2010

Direktno mjerenje aerobnog kapaciteta

Spiroergometrija

24/06/2010

anaerobni prag prema stupnju utreniranosti

netrenirane osobe : 50-60 % VO2max

umjereno trenirani : 70-80 % VO2max

vrhunski aerobno utrenirani sportaši : 90-95 % VO2max

24/06/2010

SNAGA

mjerilo anaerobnog kapaciteta

ispoljava se intenzivnim (maksimalnim) kratkotrajnim opterećenjem mišića

24/06/2010

procjena i određivanje anaerobnog kapaciteta

biokemijski

: pH, laktati

spiroergometrijski

: dug kisika

fizički parametri

: maksimalna snaga, odnosno maksimalni intenzitet rada

24/06/2010

prvih dvadesetak sekundi vrlo intenzivnog do maksimalnog mišićnog rada –alaktacidna komponenta (izvori energije ATP i KP)naredni period do, približno, isteka prve minute – laktacidna komponenta ( izvor energije anaerobna glikoliza)

Ove dvije komponente zajedno čine ukupni anaerobni kapacitet

24/06/2010

anaerobni kapacitet je znatno veći u sportaša koji se bave sportovima snage

tj. rad pri visokom intenzitetu kratkog trajanja

24/06/2010

Procjena anaerobnog kapaciteta mjerenjem rada pri višestrukim kratkotrajnim

opterećenjima1.

prema sportskoj anamnezi pretpostavi se stupanj anaerobnog kapaciteta ispitanika:

5 -

12 W/kg za muškarce3.5 -

9 W/kg za žene

očekuje se iscrpljenje nakon 60 sek. rada2. podesiti bicikl-ergometar (sjedalo i rukohvat)3. 2 min zagrijavanja : 50-100 W za muškarce

25-50 W za žene

24/06/2010

4. nakon zagrijavanja bez prekida nastavlja se okretati pedale na 100-150/min, povećati opterećenje na predviđeno (W/kg, točka 1.),istovremeno uključiti zaporni sat, i mjeriti vrijeme iscrpljenja.

5.

nakon zaustavljanja sata nastavlja se okretati smanjenim opterećenjem za oko 50 W za muškarce i 25 W za žene

6. odmor od 15 minuta

24/06/2010

povećati opterećenje za oko 1-1.5 W/kg i ponoviti (od točke 4 do točke 6) 2 ili 3 puta uz povećanja opterećenja

ako su opterećenja pravilno postavljena, vremena iscrpljenja bi se trebala kretati oko 60, 30 i 20 sekundi

24/06/2010

Dug kisika

količina kisika koja se nakon intenzivne mišićne aktivnosti

pojačano troši (iznad razine bazalnog metabolizma)

24/06/2010

zahvaljujem

na pažnji