1. FLAGELATNI PROTOZOA (MASTIGOPHORA, FLAGELLATA) – bičaši

jedan, dva do vrlo mnogo bičeva bič okrenut prema stražnjem kraju tijela – “povlačni” bič valovita undulatorna membrana - povlačni bič srašten s tijelom pomoću plazmatske opne glatki i “dlakavi” – redovi flagelarnih dlačica “mastigonema” koje modificiraju kretanje vode Kod nekih bič ukrućuje paraksijalni štapić

Razmnožavanje: a) nespolno - uzdužnim binarnim ili multipnim dijeljenjem b) spolno (rijetko)

Rasprostranjenje: - u moru, vodama na kopnu i u tlu, a mnogi su nametnici

Način prehrane: a) autotrofni b) heterotrofni c) amfitrofni

“Phytoflagellata” “Zooflagellata”

DIPLOMONADEA

Giardia (Lamblia) intestinalis – uobičajeni crijevni bičaš u čovjeka

udvostručen organeli: citostom, jezgra, bičevi i dr. Bez mitohondrija Žive slobodno, kao komenzali ili parazitski

Giardia intestinalis

Razred: DIPLOMONADEA

parabazalno tijelo – velik Golgijev kompleks + vlakanca tijelo podupire aksostil - snopovi mikrotubula Hidrogenosomi umjesto mitohondrija Prvobitno 4 biča

PARABASALEA

Trichomonadida • sitni bičaši (5-25 μm) s 4-6 bičeva • Undulatorna membrana • Kosta – fibrilarni sustav uz UM • Trichomonas vaginalis

Hypermastigida • velik broj bičeva • Umnožena parabazalna tijela • U crijevu ksilofagnih kukaca

Trichomonas vaginalis

PARABASALEA TRICHOMONADIDA

10-20 μm

EUGLENOZOA (EUGLENOPHYTA)

Euglena sp. Peranema sp.

• dva biča • paraksijalni štapić • mastigoneme • povlačni bič • euglenoidno kretanje

• 1/3 vrsta fotoautotrofna,

2/3 heterotrofna

KINETOPLASTIDEA

20 µm

kinetoplast, uočljiva masa DNA (kDNA) smještena unutar jednog velikog mitohondrija

prvobitno dva biča, s paraksijalnim štapićem; paraziti sa UM heterotrofnan način prehrane (fagotrofi i paraziti)

Bodo sp. 10 µm

Trypanosomida Bodonida

Trypanosoma brucei gambiense bolest spavanja kod čovjeka T. brucei rhodesiense bolest spavanja (težak oblik) Trypanosoma brucei brucei bolest nagana kod sisavaca (osim čovjeka) T. equiperdum bolest durina kod konja i magaraca (mediteranske zemlje)

Životni ciklus vrste Trypanosoma brucei gambiense

OPALINATA

• Mnogojezgreni • Tisuće kratkih bičeva

sličnih trepetljikama, poredani u gustim kosim redovima koji udaraju u metakronim valovima

• nemaju citostom - hranjive tvari apsorbiraju pinocitozom preko cijele površine tijela.

• endokomenzali u stražnjem crijevu hladnokrvnih kralježnjaka, većinom žaba.

CHOANOFLAGELLATA – OKOVRATNI BIČAŠI

• jedan bič oko čije osnovice je cilindričan ovratnik od mikrovila. Bič stvara struju vode iz koje ovratnik filtrira bakterije i organske čestice fagocitoza.

• sitni, promjera do 10 μm. • solitarni ili zadružni, • sjedilački ili slobodno plivajući. Sesilne vrste pričvršćene su uz

pomoć drška koji je dio lorike u obliku vaze. Neki morski oblici imaju loriku sastavljenu od međusobno povezanih, ekstracelularnih, kremenih štapića.

2. AMEBOIDNI PROTOZOA ( SARCODINA) – sluzavci

hvataju plijen, a bentoski se oblici i kreću, uz pomoć pseudopodija

žive u moru, vodama na kopnu, u tlu, a neke vrste žive kao komenzali ili paraziti

1. Rhizopodia (korjenonošci) 2. Actinopodia (zrakastonozi)

1. Rhizopoda (korjenonošci)

1A) AMOEBOZOA (AMEBE) lobopodiji, ponekad filopodiji Razdioba na: 1. Gymnamoebea (gole amebe) 2. Testacea (okućeni) 3. Archamoebea

Gymnamoebea (gole amebe) nemaju ljusku, promjenljivog oblika Lobopodiji, kretanje po podlozi žive u moru, vodama na kopnu, a

mnoge su nametnici (Acanthamoeba)

Acanthamoeba sp.

amfozoički način života

25-40 μm

Testacea (okućeni) monolokularna ljuska od pseudohitina, u nekih ojačana

silicijevim pločicama ili zrncima pijeska lobopodili ili filopodiji > vode na kopnu

Archamoebea • Pseudopodiji + bičevi • Bez mitohondrija Pelomyxa palustris – 1-5 mm Entamoeba histolytica -

srdoboljna ameba amebna disenterija

Arhamebe: Kompleks sastavljen od kinetosoma biča, mikrotubula i jezgre

Planorbulina sp.

Presjek kroz ljušturu gamonta s redoslijedom komorica

Rast makrosferičnog gamonta i mikrosferičnog agamonta

1B) FORAMINIFERA - KREDNJACI većinom vapnenačke ljušture sastavljene od jedne

(Monothalamia) ili više komorica (Polythalamia) sabiru hranu retikulopodijima gotovo isključivo žive u moru Globigerina živi planktonski, a većina ostalih vrsta bentoski

(Gamont)

(Agamont)

agamete N

Foraminifera (krednjaci) – nespolno razmnožavanje multipnom diobom

2. Actinopoda (zrakastonozi)

Primarno su planktonski s aksopodijima i nježnim filopodijima koji zrakasto izlaze iz kuglastog tijela.

Središnja čahura s membranozom stijenkom:

1. ekstrakapsularna plazma ili korteks (kalima, ektoplazma) i

2. intrakapsularna plazma ili medula (endoplazma)

• skeleti

• Radiolaria, Acantharea i Heliozoa

• Izuzev Heliozoa koji dolaze i u slatkim vodama, isključivo su stanovnici morskog planktona

2A) Radiolaria (zrakaši)

središnja čahura s membranozom stijenkom: korteks i medula

skelet građen od silicijeva dioksida u obliku sferične ili bilateralne rešetke često ukrašene sitnim bodljama.

bilateralno ili sferično simetrični aksopodiji i filopodiji morski plankton do 5000 m dubine Polycystinea i Phaeodarea

2B) Acantharea

središnja čahura s membranozom stijenkom (ekstrakapsularna i intrakapsularna plazma)

skelet čine zrakasto raspoređene iglice (spikule) od stroncijeva sulfata (celestit, SrSO4) topivog u vodi

Iglice izlaze iz središta medule sferično simetrični Acantomethra

2C) Heliozoa (sunašca)

nemaju središnju čahuru neki imaju kremene pločice ili iglice žive u vodama na kopnu i u moru

3. ALVEOLATA (pelikula s alveolama) 3A) DINOFLAGELLATA

Glenodinium sp.

Noctiluca scintilans - bioluminiscencija

Pelikula: plazmalema + plosnate alveole

Kod golih (atekatnih) vrsta alveole su prazne; kod oklopljenih (tekatnih) vrsta ispunjene su celulozom stvarajući pločice. Ove intracelularne celulozne pločice međusobno su spojene šavovima (suturae)

½ fotoautotrofni, ostali heterotrofi

Zooksantele simbionti u drugim org.

3B) SPOROZOA (APICOMPLEXA) – truskovci

endoparaziti spora (truska, sporocist) sadrži jedan ili više sporozoita - infektivna faza u životnom ciklusu – za rasprostranjenje apikalni kompleks - prstenasti, cjevasti i nitasti organeli za probijanje u stanice domadara Pelikula sa alveolama kretanje svijanjem ili puzanjem osmotrofički način prehrane

parazitoforni mjehurić

sporogonija (stvaranje spora) - nakon potpuno završenog razvoja (na kraju životnog ciklusa)

nespolno razmnožavanje - uzastopno binarno dijeljenje; multipno dijeljenje - širenje infekcije unutar domadara (shizogonija)

spolno razmnožavanje (izogamija ili anizogamija)

Raspodjela 1. Gregarinea (gomilice) - zreli trofozoiti su veliki i parazitiraju u probavnom

sustavu i tjelesnim šupljinama kolutićavaca i člankonožaca 2. Coccidea (štitarci) - zreli trofozoiti su sitni i žive intracelularno 3. Haematozoea (krvotruskovci) – krvni nametnici s obaveznom izmjenom

generacija.

1. Gregarinea (gomilice) - zreli trofozoiti su veliki i

parazitiraju u probavnom sustavu i tjelesnim šupljinama kolutićavaca i člankonožaca

2. Coccidea (štitarci) - zreli trofozoiti su sitni i žive intracelularno

Toxoplasma - uzročnik toksoplazmoze ptica i sisavaca

Eimeria sp.

2. Coccidea (štitarci) Toxoplasma - uzročnik toksoplazmoze

ptica i sisavaca

3. Haematozoea (krvotruskovci) -

apikalni kompleks sporozoita i merozoita reduciran. Samo ookineti (= pokretne, lutajuće zigote) nekih vrsta imaju konoid

Iz pokretne zigote direktno izlaze sporozoiti (nema sporociste) infektivni stadiji se prenose u međudomadare samo u tekućem mediju kao što je slina

Svi su krvni nametnici s obaveznom izmjenom domadara između kralježnjaka (međudomadar) i člankonožaca (pravi domadar).

Plasmodium parazitira u čovjekovim eritrocitima i uzrokuje malariju

Plasmodium P. vivax i P. ovale tercijarna malarija (shizogonični ciklus traje 48 sati) P. malariae kvartarna malarija (ciklus oko 72 sata) P. falciparum tropska tercijarna malarija (ciklus oko 48 sati)

3C) CILIOPHORA – trepetljikaši

Tipična obilježja: 1. trepetljike (ciliae) 2. korteks: pelikula + infracilijatura (kinetidi) 3. jezgreni dimorfizam i 4. konjugacija

Somatični kinetidi: monokinetidi, dikinetidi ili polikinetidi (s 1, 2 ili više kinetosoma). Iz kinetida mogu i ne moraju izlaziti trepetljike. Tjelesna trepetljikavost: mnogo redova trepetljika poredanih u pravilnim meridijanima (kinetima) – holotrihna (jednolika) trepetljikavost malo trepetljika bez trepetljika ciri (s ventralne strane) – trepetljike somatičnih polikinetida smještene vrlo blizu jedna drugoj Oralni kinetidi: monokinetidi, dikinetidi ili polikinetidi.

Oralna trepetljikavost: trepetljike undulatorna membrana (trepetljike oralnih mono- ili dikinetida smještene vrlo blizu jedna drugoj) membranele (trepetljike oralnih polikinetida smještene vrlo blizu jedna drugoj)

jezgreni dimorfizam - ovisno o vrsti, jedan do nekoliko makronukleusa (trofička i regenerativna funkcija) i jedan do nekoliko mikronukleusa (reproduktivna funkcija) razmnožavanje poprečnim

dijeljenjem i konjugacijom > slobodno plivajući oblici, < sesilnih i

zadružnih Naseljuju sve tipove voda na kopnu i

moru, a vrlo mali dio ih živi parazitski. Veliki su od 10 μm do 4500 μm. Poznato je preko 8000 vrsta.

Klasifikacija trepetljikaša

1. Holotricha (jednakotrepetljikaši) – nemaju AZM 2. Spirotricha (zavojnotrepetljikaši) – imaju AZM

1. Kinetofragminophora - usna trepetljikavost bez složenih trepetljikavih struktura

2. Oligohymenophora - usno područje je dobro razvijeno i ima složene trepetljikave strukture (obično imaju 3 membranele)

3. Polyhymenophora - usno područje s opsežno razvijenom adoralnom zonom membranela (i do 100 membranela u nizu)

Litostomatea Haptoria

Phyllopharyngea Cyrtophorida

Didinium

Chilodonella

trihiti

Oligohymenophorea nekoliko (najviše tri) oralna polikinetida smještena s lijeve strane usne aparature

Vorticella

Tetrahymena Paramecium Carchesium

Peniculia Peritrichia Hymenostomatida

Heterotrichea (raznotrepetljikaši) Somatska trepetljikavost jednolika, oralna AZM

Oligotrichia (malotrepetljikaši)

Hypotrichia (slabotrepetljikaši)

Euplotes Tintinnina

Stentor

Spirotrichea (zavojnotrepetljikaši) Somatska trepetljikavost slaba ili u obliku cira, oralna AZM