103Sigurnost i zatita na radu, Kem. Ind. 64 (1-2) (2015)103107

SIGURNOST I ZATITA NA RADU

Ureuje: Indira Aurer-Jezeri

Zatita na radu u procesnoj industrijiUvodKao nova urednica rubrike Sigurnost i zatita na radu, u prvom broju bih voljela jasno, sveobuhvatno i uinkovito predstaviti temu. Najbolje je to napraviti iz tzv. ptije perspektive. Kako se radi o itateljima irokog raspona aktivnosti, koji dolaze iz malih inenjerskih pogona do velikih postrojenja, nije mogue odjed-nom opisati svaki rizik i sve mjere koje se mogu poduzeti.

Cilj mi je da lanak potakne itatelja na razmiljanje o temi, a onda i da ga pokrene na djelovanje prema boljoj sigurnosti i za-titi zdravlja.

Kemijski inenjeri i zatita na raduKemijski inenjeri, s obzirom na svoju struku, vode procese i rade s opasnim kemikalijama i postrojenjima s poveanim rizikom od opasnosti. Usudim se rei da su zbog toga ispunili svoju svrhu s obzirom na obrazovanje i sklonost.

Rukovodei inenjeri u pogonima su zasigurno i ovlatenici. Ovlatenici su osobe koje je poslodavac ovlastio za provedbu za-tite na radu. Inenjerima u proizvodnji je ponajprije u fokusu kvaliteta proizvoda, pa se moda dogodi da se svog imenovanja za ovlatenika i ne sjete. No nikako ne treba smesti s uma da je obveza ovlatenika u svakom trenutku osigurati primjenu svih propisanih mjera zatite na radu za radnike kojima rukovodi.

Obrada i izrada dokumenata iz mnogih podruja inenjerske djelatnosti sve je vie inenjerski posao, te ima posljedicu da je veem broju kolega radno mjesto uglavnom vezano uz raunalo.

Njih e prije svega zanimati sigurnost i zatita zdravlja pri radu s raunalom.

Zastupljeni su (i ja osobno ) i u podruju profesionalne djelatnosti zatite na radu. Poloili su struni ispit za Strunjaka zatite na radu pri ministarstvu nadlenom za rad. Snalaze se sasvim dobro, poneki uz sva ostala zaduenja kod poslodavca (zatita okolia, protupoarna zatita, sustavi upravljanja kvalitetom).

Koliko nas visoko obrazovanje priprema i informira o mjerama za siguran rad?Kada sam prije dosta godina ula profesionalno u podruje zatite na radu, iskreno priznajem, nisam znala niti ula da ona kod po-slodavca treba biti sustavno organizirana.

Mogu to pripisati neiskustvu, ali i izostanku ove teme prilikom studiranja i nepridravanja mjera zatite kod svog dotadanjeg poslodavca.

Pamtim reenicu jednog profesora s prve godine studija nama brucoima; Usprkos uvrijeenom miljenju, kemiari dugo ive. To je bilo sve od zatite na radu. Kroz cijeli studij.

Zanimalo me je li se to promijenilo od prije dvadesetak godi-na i jesu li dananji studenti upoznati s mjerama sigurnosti. Kroz razgovor s predstojnicom Zavoda za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu o ovoj temi, uvjerila sam se da su se stvari prilino promijenile nabolje.

PREDSTAVLJAMO UREDNIKE RUBRIKA

INDIRA AURER JEZERI roena je 1967. godine, u Koprivnici. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije u Zagrebu i stekla zvanje mr. sc. kemijskog inenjerstva.Do 1997. godine radi kao asistent na kolegiju Zatita materijala na Fakultetu kemijskog inenjerstva i teh-nologije u Zagrebu. Trenutano je zaposlena u Zavodu za istraivanje i razvoj sigurnosti d. o. o. Zagreb, na mjestu izvrne direk-torice. Voditeljica je tima koji se bavi ispitivanjima u radnom okoliu.Godine 2009. pokree akreditaciju ispitnog laboratorija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Laboratorij ZIRS-a akreditiran je za ispitivanja u podruju emisija u zrak iz nepokretnih izvora, elektrinih i magnetskih polja te akustikih ispitivanja.Nositelj je ovlatenja za obavljanje strunih poslova iz podruja zatite na radu i zatite okolia, te izrade procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja. Sigurnosni je savjetnik za prijevoz opasnih tvari u ce-stovnom prometu.Predaje u programima osposobljavanja i usavravanja odraslih iz podruja zatite na radu, sigurnosti u prijevozu opasnih tvari, zatite okolia za zrak i rizik od velikih nesrea.

Sigurnost i zatita na radu, Kem. Ind. 64 (1-2) (2015) 103107104

Promjene su bile postupne i poele su izradom Procjene opasno-sti na radnim mjestima Fakulteta 2004. godine (obveza svakog po-slodavca), izborom strunjaka zatite na radu i ovlatenika poslo-davca za zatitu na radu te osvjeivanjem zaposlenika o vanosti pridravanja mjera sigurnosti i zatite na radu. Izmeu ostalog, Odlukom dekana sve su karcinogene i mutagene tvari zabranjene za upotrebu na vjebama, a tamo gdje je to bilo mogue, otrov-ne kemikalije zamijenjene su manje opasnima. Tako je primjeri-ce metanol zamijenjen etanolom, a brom kalijevim bromidom. Digestori i ventilacijski odvodi u laboratorijima dovedeni su u funkciju, a povremeno se odreuje koncentracija aerozagaenja u zraku prilikom izvoenja vjebi u svim laboratorijima. Briga o provedbi mjera sigurnosti obveza je svakog zavoda. Tako studenti na vjebama iz organske kemije obvezno upotrebljavaju zatitne rukavice i naoale za zatitu oiju. Zatitnu opremu nabavlja Fa-kultet iz svojih sredstava. U uputama za provoenje vjebi, prve dvije stranice rezervirane su za navoenje mjera opreza i zatite uz prikaz znakova opasnosti. Prilikom posjeta industrijskim pogo-nima u sklopu pojedinih kolegija studenti se upoznaju i podvrg-nuti su protokolima mjera zatite na radu pojedinog poduzea. Novim generacijama studenata Fakulteta kroz primjenu mjera zatite ugrauje se i svijest o njihovoj vanosti i priprema ih se na provoenje mjera zatite u buduem radnom okruenju.

Ako se dogodilo da vas je kroz kolovanje zaobila informacija o zatiti na radu, poslodavac kod kojeg ste se zaposlili ima ju obvezu provoditi.

Zatita na radu ima definirana pravila i naela prevencijeOsnovna zadaa zatite na radu je prevencija bolesti i ozljeda radnika.

Intuitivno e se svaka osoba zatiti od ozljeda i tetnog djelova-nja. Ipak, prethodna reenica samo je djelomino tona. Osoba e odstupiti u sluaju opasnosti ako je detektira, ali nee uvijek prepoznati tetno djelovanje. Tu se i krije bitna razlika izmeu oz-ljeda i tetnosti. Ozljede su najee trenutni dogaaji kao poslje-dica mehanikih opasnosti, opasnosti od elektrine struje, poara i eksplozije te opasnosti od vruih ili hladnih predmeta. Izvori opasnosti su strojevi i ureaji, postrojenja i instalacije uobiaje-na sredstva rada procesnih inenjera.

tetnosti su faktori koji nakon to im je radnik izvrgnut, u pravi-lu dulje vrijeme, mogu izazvati pojavu profesionalnih bolesti ili drugih bolesti u vezi s radom. Uzrokovat e ih neodgovarajua mikroklima, rasvjeta, buka, vibracije, kemijske i bioloke tetnosti te tetna zraenja u radnoj okolini.

Na kraju, spomenimo napore koji ovise o aktivnosti radnika i vrsti radnog procesa. Primjer su tjelesni i psihofizioloki napori.

Za sve opasnosti, tetnosti i napore postoje preventivne mjere zatite kojima se nastoji smanjiti rizik od njihove pojave.

Obveza svakog poslodavca je primjena mjera zatite na radu, a izbjegavanje te obveze je krenje zakona. tednja i besparica brzo se manifestira kroz zanemarivanje zatite na radu. Ali to se na kraju pokae kao najskuplja opcija. Stoga ne prihvaajte izja-ve: Zatita na radu nije vana.

Poslodavac je obvezan informirati radnike o svim rizicima koji se pojavljuju na mjestu rada kao to je upotreba karcinogenih ili mutagenih tvari ili pripravaka, otrovnih kemikalija ili nastajanje opasnih produkata tijekom proizvodnje (npr. praina tvrdog drva je karcinogena).

Procjena rizika je temeljni dokument zatite na radu u tvrtki. Ona mora odgovarati postojeim rizicima na radu i u vezi s radom i mora biti dostupna radniku na mjestu rada.

Zatita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvoenja radnog postupka, koje posloda-vac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zatite na radu u skladu s opim naelima prevencije. (def. iz Zakona o zatiti na radu).

Osnovna pravila i mjere zatite

Osnovna pravila zatite na radu trebaju biti ugraena u sredstva rada. Sredstva rada podrazumijevaju graevine namijenjene za rad s pripadajuim instalacijama, ureajima i opremom, promet-na sredstva i radnu opremu. U nastavku su prikazani neki primjeri primjene osnovnih pravila zatite u procesnoj industriji.

1) Zatita od mehanikih opasnosti

Ovo pravilo je izuzetno vano za radnu opremu (postrojenja i ureaje). Primjeri su: zatvaranje u kuite dijelova koji se gibaju, ureaji za zatitno blokiranje koji spreavaju rad stroja kada nisu u funkciji zatitne naprave, dvoruno upravljanje strojevima, za-titne naprave s fotoelijama, zatita od preoptereenja.

Slika 1 Linija za pakiranje s providnom zatitom od pristupa opasnim dijelovima. Vrata su spojena na mikroprocesor i, im se otvore, stroj se zaustavlja. Izvor: http://www.syntech.es.

Slika 2 Fiksna zatitna ograda cijele linije i daljinsko upravljanje. Izvor: Health and Safety Executive UK, Safeguarding at horizontal bor-ing machines.

2) Zatita od udara elektrine struje

Zatvaranje u kuite dijelova elektrine opreme, ugradnja izola-cijskog materijala, ureaji za zatitu od elektrinog udara, zatita od direktnog i indirektnog dodira, automatsko iskljuenje napo-na.

3) Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije

Zatita od statikog elektriciteta uzemljenjem, odravanjem rela-tivne vlage iznad 65 %, upotreba antistatikih premaza, upotre-ba poluvodljivih materijala za podove i zidove, ionizacija zraka.

Sigurnost i zatita na radu, Kem. Ind. 64 (1-2) (2015) 103107 105

Oprema u protueksplozijskoj izvedbi tamo gdje postoji rizik od pojave eksplozivne atmosfere. Odvajanje poarnih sektora. Naj-dulje razdoblje izmeu ispitivanja ispravnosti elektrinih instala-cija je etiri godine.

4) Osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine te pu-tova i prolaza

Prije uporabne dozvole graevinski objekt mora proi tehniki prijem. Jedan od nadzora je i primjena pravila iz zatite na radu. Provjerava se veliina i visina prostorije, podovi, zidovi, stropo-vi, krov, prozori i vrata, prometnice, putovi, unutranja stubita, ograde i rukohvati te pomone prostrije. U praksi nisu rijetki slu-ajevi da tehniki pregled nije proao jer su stubita bila ua, a gazita kraa od propisanog.

Prema tome, iznimno je vano da se kod izgradnje ili adaptacije objekta potuju svi sigurnosni zahtjevi. U Pravilniku o mjestima rada, naveden je velik broj sigurnosnih zahtjeva vezanih za poti-vanje pravila zatite na radu.

5) Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

Mjesto rada svakog radnika mora imati najmanje 2 m2 slobodne povrine poda i 10 m3 zranog prostora.

6) Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba

Putovi za nudu moraju biti slobodni i to izravniji prema sigur-nom podruju, katovi moraju imati pomona stubita, prometni putovi propisanu irinu, sva mjesta rada na visini veoj od 1 metar moraju imati zatitnu ogradu 1 metar ili vie i dr.

Slika 3 Ucrtani transportni putovi. Izvor: ZIRS.

7) Osiguranje istoe

8) Osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i ogranie-nja brzine strujanja zraka

Prije svega vaan je odnos ovih parametara stanja zraka. Tako kod viih temperatura tee podnosimo vie vlage u zraku. Kod niih temperatura doputene su nie brzine strujanja zraka. Za rad bez fizikog naprezanja optimalna radna temperatura je 20 25 C, a za laki fiziki rad 16 22 C. Optimalna relativna vlanost zraka je 40 60 %. Ugodna je brzina strujanja na statinim radnim mjestima do 0,2 m s1.

9) Osiguranje propisane rasvjete

Najbolje je ostvariti to vie prirodne rasvjete, ravnomjerno ras-

poreene, bez blijetanja. Ostatak se nadoknauje umjetnom rasvjetom. Minimalna razina rasvijetljenosti propisana je u nor-mama HRN EN, 12464-1 i -2.

Primjer: U laboratorijima je propisana minimalna razina ope rasvijetljenosti od 500 lx. U kemijskoj industriji, sa stalnim prisu-stvom ljudi uz procesno postrojenje minimalni zahtjev je 300 lx ope rasvjete.

Radi se o visokim zahtjevima za rasvijetljenou koji kod upotre-be klasinih rasvjetnih tijela stvaraju i znaajne trokove. esto instalacijski kapaciteti rasvjete ni ne mogu zadovoljiti te kriterije.

10) Zatita od buke i vibracija

Sniavanje razine buke postie se ugradnjom izolacijskog materi-jala na mjestu nastanka buke, ugaanjem i odravanjem pokret-nih dijelova strojeva ili pak izolacijom primatelja buke. Novija radna oprema u tehnikoj specifikaciji ima navedenu deklariranu zvunu snagu.

Buka od 80 dB (A) smatra se indikativnom za mogunost otee-nja sluha. U tom sluaju je potrebno procijeniti izloenost buci kroz cijelo radno vrijeme radnika. Ukoliko je dnevna razina izlo-enosti bukom iznad 85 dB (A), obvezna je zatita sluha. Propi-sane su i doputene razine buke s obzirom na ometanje rada. Tako je za zahtjevne uredske poslove, neposredno govorno ili telefonsko komuniciranje doputena buka od najvie 55 dB(A). to posao zahtijeva veu razinu koncentracije, kriteriji su stroi.

11) Zatita od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja

12) Zatita od kemijskih i biolokih tetnih djelovanja

Za kemijske je to zamjena opasnih neopasnim ili manje opasnim kemikalijama i upotreba zatvorenih sustava u postrojenju i ven-tilacije.

Za bioloke je to primjena radnih postupaka kojima se smanjuje rizik od zaraze i cijepljenje zaposlenika.

Slika 4 Primjer loe i dobro postavljenog lokalnog odsisa na transport-nom dijelu linije. Izvor: DuPont Engineering Polymers, Proper Use of Local Exhaust Ventilation During Processing of Plastics.

Sigurnost i zatita na radu, Kem. Ind. 64 (1-2) (2015) 103107106

Slika 5 Nanoenje premaza u kabini za lakiranje koja ima ugraeni od-sis. Izvor: ZIRS.

13) Zatita od prekomjernih napora

Tjelesni napori su vezani uz runo podizanje i prenoenje tereta. Mjera zatite je ogranienje teine tereta koje se ne smiju preko-raiti i pravilan nain rukovanja teretom. Napor je i dugotrajno sjedenje, stajanje, uanje i sl.

Stanje stresa isto se smatra naporom i u posljednjem aktualnom Zakonu o zatiti na radu posebno je prepoznat.

14) Zatita od elektromagnetskog i ostalog zraenja

Ionizirajua zraenja pojavljuju se kod upotrebe ureaja s izvo-rom zraenja. Njegovo zatvaranje i zadovoljavajua ambalaa osnovna je mjera zatite. Redovno praenje ispravnosti izvora i razine zraenja radnika je obvezno.

Neionizirajua zraenja pojavljuju se u podruju elektrinih i ma-gnetskih polja (npr. elektrini kabeli pod naponom), kod UV-zra-enja i laserskog zraenja. Oprema mora biti odgovarajue za-tiena, a ispituju se i razine zraenja koje takvi izvori emitiraju. Propisane su granino doputene razine zraenja.

15) Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu

Propisani su graevinski zahtjevi i broj prostorija s obzirom na broj zaposlenih.

Osnovna pravila zatite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zatite na radu. Posebna pravila i mjere zatiteU stvarnosti nije mogue uvijek osnovnim pravilima i mjerama zadovoljavajue smanjiti rizik od ozljeda, tetnosti i napora, pa se primjenjuju posebna pravila. Radna mjesta na kojima se primje-njuju i posebna pravila najee spadaju u grupu tzv. poslova s posebnim uvjetima rada.

Ona sadre zahtjeve glede dobi, spola, zavrenog strunog ob-razovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavravanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

Svaki radnik mora biti osposobljen za rad na siguran nain i za

poetno gaenje poara. Neka struna specijalistika osposoblja-vanja vezana su uz poslove s posebnim uvjetima rada. Na primjer, struno osposobljavanje za rukovanje eksplozivnim tvarima, za rukovanje ureajima na postrojenjima za uskladitenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekuina i plinova, osposobljavanje rukovatelja energetskim postrojenjima i slino.

Radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada po-slodavac je obvezan uputiti na periodike (1 2 godine) ciljane preglede kod lijenika medicine rada.

Upotreba osobne zatitne opreme (OZO) takoer spada u poseb-ne mjere zatite na radu. Radnici nerado upotrebljavaju OZO, a pogotovo kada nema rizika od ozljede, ve od tetnosti. Dobar primjer je OZO za zatitu sluha ili zatitu dinih putova. Takva oprema je neudobna za noenje i sputava, pa ne udi njezino izbjegavanje. I opet, praksa je iznjedrila da nepopularne meto-de opomene i naposljetku kanjavanje discipliniraju radnike. Da bi se izbjegle takve situacije, mnogo je bolje primijeniti osnovne mjere zatite i izbjei nametanje upotrebe OZO-a.

Tu jo spada i pridravanje posebnih radnih postupaka pri upora-bi opasnih kemikalija, odnosno izloenosti fizikalnim ili biolokim tetnostima. Obvezno je u blizini takvih radnih mjesta imati opi-sane radne upute. Pri radu s opasnim kemikalijama na radnom mjestu moraju biti podaci o kemikaliji. Najbolje je upotrebljavati podatke iz sigurnosno-tehnikih listova.

Slika 6 Upute za rad s opasnim kemikalijama. Izvor: ZIRS.

Sigurnosni znakovi kojima se daje informacija o opasnosti ili upu-te o mjerama sigurnosti moraju biti postavljena na mjestima s po-javom rizika.

Slika 7 Znakovi koji upuuju na pridravanje sigurnosnih mjera. Izvor: ZIRS

Sigurnost i zatita na radu, Kem. Ind. 64 (1-2) (2015) 103107 107

Zakonska regulativaZakon o zatiti na radu krovni je zakonski propis iz ovog podruja. Na desetke je podzakonskih propisa, ponajprije pravilnika koji detaljnije reguliraju pojedino podruje. Navest u samo neke od njih:

Pravilnik o izradi procjene rizika Pravilnik o zatiti na radu za mjesta rada Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim

tvarima pri radu i biolokim graninim vrijednostima Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti

biolokim agensima pri radu Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti

karcinogenim i/ili mutagenim tvarima Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti

vibracijama na radu Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Nadzor nad primjenom mjera zatite na raduInspektor rada iz podruja zatite na radu moe doi u redovni prethodno najavljeni nadzor kod poslodavca. Mogue je da doe kao dio ireg tima u tzv. koordinirani nadzor zajedno s inspekci-jom zatite okolia, protupoarnom, sanitarnom i dr. Takav nad-zor se u praksi deava kod pogona koji imaju znatan utjecaj na okoli ili imaju znatne koliine opasnih tvari na lokaciji. U sluaju smrtne ili teke ozljede inspekciju se mora odmah obavijestiti. Inspektor ima pravo doi u nadzor i nenajavljeno. Ima pravo u vrijeme nadzora fotografirati osobe, objekte i sredstva rada.

Od kada je novi Zakon o zatiti na radu stupio na snagu u stude-nome 2014. godine, inspektori mogu za nedostatke u primjeni mjera zatite usmenim rjeenjem dati rok za otklanjanje nedostat-ka bez novane kazne. Proli zakon je u tom smislu bio rigorozniji jer je za uoeni nedostatak odmah trebalo pisati optuni prijed-log. Ovaj ublaeni pristup je pozdravljen od strane poslodavaca, a vrijeme e pokazati koliko e biti zloupotrebljavan.

I na kraju, saeto u dvije reenice. Zatita na radu je proces, od ustroja do provedbe uz stalna poboljanja. Da bi kao mjera bila uinkovita, a uz to ne optereujua, vano ju je dobro poznavati.

ABECEDNI PREGLED LANAKA objavljenih u asopisu Kemija u industriji 2013. i 2014. u rubrici

Poarno opasne, toksine i reaktivne tvari

U ovom prilogu dajemo pregled lanaka objavljenih u rubrici rubrici Poarno opasne, toksine i reaktivne tvari u 2013. i 2014. godini. lanci objavljeni u razdoblju od 1987. 2013. mogu se nai u zbirkama priloga pod naslovom Zatita od poarno opasnih, toksinih i reaktivnih tvari (I., II., III. i IV. dio).

Naziv lanka Broj asopisa Stranica NFPA

Alil-glicidil-eter 3-4/2013 A1201 2-2-0

Aluminij 1-2/2013 A1197 1-1-1

Amonijev sulfamat 7-8/2013 A1209 2-0-0

Benzotriklorid 11-12/2014 A1241 3-1-0

Borov oksid 5-6/2013 A1205 2-0-1

Propionska kiselina 9-10/2013 A1213 2-2-0

Prva pomo kod akutnih kemijskih ozljeda 5-6/2014 A1229

Sarin 3-4/2014 A1225 4-1-1

Tetranitrometan 11-12/2013 A1217 3-4-4

Tributil-fosfat 9-10/2014 A1237 2-1-0

iva 7-8/2014 A1233 3

Pregled kemijskih tvari opisanih u asopisu Kemija u industriji od 1987. do kraja 2013. 1-2/2015 A1221

Pripremio: Branko Uhlik