Click here to load reader

070_Vodic Za Samostalno Ucenje Studenata i Ucenika

  • View
    63

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

samosatalno učenje, studenti...

Text of 070_Vodic Za Samostalno Ucenje Studenata i Ucenika

Disleksija vodi za samostalno uenje studenata i uenikaiSHEDSTempus

DISLEKSIJA vodi za samostalno uenje studenata i uenika Projektna skupina ISHEDS TEMPUS projekta Identification and Support in Higher Education for Dyslexic Students (ISHEDS) - 144878-TEMPUS-2008-UKJPGR Zagreb, 2010 Dr. sc. Marija Kavkler Dr. sc. Lidija Magajna Mr. sc. Milena Koak Babuder Barbara Zemljak Lia Janelj Minka Andreji u suradnji s: Dr. sc. Margaret Meehan Dr. sc. Ian Smythe Dr. sc. Vivian Ward

Izdava: Sveuilite u Zagrebu / Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Uredila: Dr. sc. Mirjana Lenek Naslovnica: Mr. sc. Milena Koak Babuder Naklada: 300 primjeraka CIP Zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 749768 DISLEKSIJA vodi za samostalno uenje studenata i uenika / Marija Kavkler i sur./< Urednica Mirjana Lenek. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2010.

ISBN 978-953-6418-66-4

Disleksija vodi za samostalno uenje studenata i uenika

SADRAJ Predgovor1. Razumijevanje i samosvijest o disleksiji Ciljevi uenja Razumijevanje disleksije to je disleksija? Uestalost disleksije Funkcioniranje osoba s disleksijom Koja su obiljeja disleksije? Jake strane osoba s disleksijom Ponovite i provjerite Saetak Za daljnje itanje Literatura 2. Razumijevanje tekoa Ciljevi uenja Prepoznavanje Panja Razlike u mozgovnoj dominaciji Pretjerana zabrinutost / anksioznost Samozastupanje to je vano za samozastupanje? Strategije za plan samozastupanja Ponovite i provjerite Saetak Za daljnje itanje Literatura 3. Vjetine uenja Ciljevi uenja 1 1 2 2 4 5 5 7 8 8 8 9 10 10 11 15 16 20 22 22 24 25 25 26 26 27 27

Odreenje vjetina uenja Procjena vjetina uenja PRIPREMA ZA UENJE Postati organiziran Organizirajte va radni prostor Dokumenti i biljenice Vremensko organiziranje Panja bolje usmjeravanje UENJE GRADIVA itanje Biljeenje Konceptualne mape Strategije pamenja Uenje u paru izvan nastave i druge aktivnosti Rad u paru POKAZIVANJE STEENOG ZNANJA Individualni ili grupni projekti Izlaganje Pisanje eseja Aspekti znaajni za pisanje eseja Ponovite i provjerite Saetak Literatura 4. Priprema za ispite i suoavanje s pretjeranom zabrinutou Ciljevi uenja Strategije pamenja i ispiti Ispiti Pripreme za ispit Odabir pitanja za ispit Provjera odgovora Veer prije ispita i dan ispita Suoavanje sa svakodnevnim stresom i pretjeranom zabrinutou

28 28 30 31 31 31 33 34 38 38 41 42 44 48 48 49 49 50 52 53 53 54 54 56 56 57 57 57 60 60 61 64

Stres Pretjerana ispitna zabrinutost to izaziva pretjeranu zabrinutost/anksioznost? Strategije za predvladavanje stresa i pretjerane zabrinutosti povezane s ispitima Svladavanje unutarnjih razloga pretjerane zabrinutosti Izbjegavanje i oslobaanje od stresa i napetosti Ponovite i provjerite Saetak Literatura 5. Pomone tehnologije Ciljevi uenja Uvodni dio Koritenje Office raunalnog programa Vodi za posebne raunalne programe Zdravo okruenje Hardver Runi ureaji USB memorije Senzoriki odabiri Boje Veliina Grafiki elementi Pristup tekstu Skeniranje Pretvaranje teksta-u-govor (itai ekrana) Pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku Saimanje Snimanje Druge metode Stvaranje teksta

64 64 65 65 66 67 68 68 69 70 70 71 71 71 71 72 72 73 73 73 74 74 74 75 75 75 76 76 77 77

Konceptualno oznaavanje itanje radi provjere Pretvaranje govora u tekst - prepoznavanje govora Vodii za tipkanje Ostale mogunosti Koritenje paketa MS Word i Open Office Razmak izmeu redova Boje pozadine Boje slova i oznaavanje teksta Odabir vrste slova Provjeravanje tonosti napisanih rijei Samoispravljanje Provjeravanje gramatike Koritenje internetskih pretraivaa Korisna sredstva za pomo pri uenju Mentalne mape Snimanje sadraja ekrana Podsjetnici Naljepnice Audacity Vodii za tipkanje PicPick Saetak 6. Struna pomo i podrka 7. Prilozi Prilog A: Disleksija, zakonodavstvo i invaliditet Prilog B: Terminologija Prilog C: Neka obiljeja funkcioniranja osoba s disleksijom koja utjeu na miljenje i uenje Prilog D: Strategije za smanjivanje anksioznosti pred ispit

77 78 78 78 79 79 79 79 79 80 80 80 80 81 81 81 82 82 82 82 82 83 83 84 87 87 88 89 90

Predgovor Ovaj je prirunik oblikovan u sklopu TEMPUS projekta Identification and Support in Higher Education for Dyslexic Students - ISHEDS (Prepoznavanje i podrka studentima s disleksijom u visokom obrazovanju) - 144878-TEMPUS-2008UKJPGR. Namijenjen je prije svega studentima s disleksijom, ali i svim ostalim studentima, osobama s disleksijom, srednjokolcima i svima koji unutar njega mogu nai korisne savjete vezane uz uenje, upitnike o osobinama uenja i slino. Obrauje teme vezane uz definiciju, obiljeja disleksije kao i osobitosti vezane uz naine funkcioniranja osoba s disleksijom, neke razloge nastanka i niz onih posebnosti koje disleksiju izdvajaju u poseban fenomen. Jedan od temeljnih problema osoba s disleksijom je uenje koje je povezano s problemom u nainu njihova pouavanja. Dio prirunika obrauje stilove i naine uenja kao i sredstva kojima se moe poboljati usvajanje znanja i ishodi uenja kod osoba s disleksijom. U sklopu toga istie se vanost podrke: ljudske podrke i one vezane uz tehniku pripremu materijala te koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Sadraj prirunika utemeljen je na znanstvenim i iskustvenim spoznajama i moe koristiti svima koji su u potrazi za vie informacija o disleksiji. U dijelovima prirunika opisuju se pojmovi i koriste nazivlja koja se u hrvatskome razliito tumae. Stoga su, zbog nepriklanjanja pojedinim odreenjima, neki od pojmova ostavljeni u izvornome, engleskome obliku. U pojedinim dijelovima (zakonodavstvo, podrka...) navode se neke aktivnosti koje u Hrvatskoj jo nisu zaivjele te je potrebno uzeti u obzir da je prirunik temeljen na razliitim europskim iskustvima. Prirunik je za hrvatski jezik uredila i prilagodila prof. dr. sc. Mirjana Lenek.

1. Razumijevanje i samosvijest o disleksiji

Ciljevi uenjaDo kraja ovog poglavlja trebali biste: 1. Razumjeti prirodu disleksije 2. Imati uvid u neke definicije disleksije 3. Imati spoznaje o tome kako se doivljava disleksija 4. Cijeniti prednosti i shvaati te razumjeti tekoe osoba s disleksijom.

1

Razumijevanje disleksijeDisleksija opisuje skupinu razliitih, ali povezanih imbenika koji djeluju na pojedinca tijekom ivota. Iako postoje vrlo razliita iskustva, jer smo svi razliiti i osobiti, tako svatko tko ima disleksiju ima drugaije iskustvo.

U ovom dijelu opisat emo tekoe koje postoje kod disleksije i objasniti kako one mogu uzrokovati odreene probleme u vjetinama uenja i pripremanja za ispite. Studenti s disleksijom mogu posjedovati odreene talente i jake strane koje e takoer biti opisane. Jake strane osiguravaju znaajnu protuteu tekoama i omoguavaju uporabu razliitih nadomjesnih strategija.

Moe vam se initi da neke tvrdnje o disleksiji opisuju vaa iskustva bolje od ostalih. Neka obiljeja e moda opisivati aspekte vaih ranijih iskustava puno vie nego sadanje doivljavanje. U konanici, ako imate disleksiju, vrlo je vano znati to znai disleksija u opem i u pojedinanom smislu.

to je disleksija?Koncept disleksije najuestalije se koristi u svakodnevnom razgovoru izmeu nastavnika, uenika, roditelja i drugih, posebno kada govore o kolskim problemima. Ali, esto koncept nije dobro shvaen i pomijean je s ostalim tekoama uenja i drugim problemima. Najpopularniji mitovi o disleksiji su:

Dyslexia (Raduly-Zorgo, 2009): to je bolest to je nesposobnost rezultat je nedostatnoga uenja rezultat je lijenosti rezultat je manjka panje javlja se samo kod djece nestaje sa sazrijevanjem nestaje s produavanjem vremena uenja.

2

Disleksija se moe definirati na razliite naine, a definicije su u skladu s razliitim namjenama i korisnicima (nastavnicima, studentima, istraivaima, osobama koje oblikuju zakone ili utjeu na politiku i slino).

Rije disleksija je izvedena iz grkog jezika, poput mnogih drugih medicinskih i znanstvenih pojmova. Doslovno disleksija znai tekoa (dys) s rijeima ili jezikom (lexis). To podrazumijeva da problem nije samo u itanju, ve ukljuuje i ostale aspekte jezika.

Velik je broj onih koji mogu odgovoriti na pitanje to je disleksija?, posebno studenti ili odrasle osobe s disleksijom. No, problem je kada se usporeuju odgovori: svaki od njih je drugaiji. To nije samo zato to disleksija znai razliite stvari razliitim ljudima nego i zato to ona pogaa osobe na razliite naine.

Navest emo najee definicije disleksije. Ne brinite ukoliko ih u potpunosti ne razumijete. Ovo poglavlje vam treba dati uvid u to kako se ak i strunjacima teko uskladiti u definiranju jer disleksija predstavlja vrlo irok fenomen i razliita je kod razliitih ljudi.

Definicija British Dyslexia Association (BDA; Britanske udruge za disleksiju) http://www.bdadyslexia.org.uk/: Disleksija je specifina tekoa uenja koja se uglavnom odraava u razvoju pismenosti i s njom povezanih jezinih vjetina. Ona je prisutna od roenja i njezini uinci traju itav ivot. Obiljeavaju je tekoe u fonolokoj obradi, brzom imenovanju, radnom pamenju, brzoj obradi i automatizaciji vjetina koje nisu usklaene s ostalim kognitivnim sposobnostima pojedinca. Konvencionalne nastavne metode ne daju dobre rezultate, no posljedice se mogu ublaiti posebnim postupcima, ukljuujui i primjenu informacijske tehnologije i podrke putem savjetovanja.

Definicija European Dyslexia Association (EDA; Europska udruga za disleksiju, 2007) http://www.dyslexia.eu.com/ Disleksija je razliitost koja oteava usvajanje i koritenje vjetina itanja, spellinga i pisanja. Neurolokog je podrijetla. Kognitivne tekoe koje su u pozadini tih razlika mogu utjecati i na organizacijske vjetine, sposobnosti raunanja i ostale kognitivne i emocionalne sposobnosti.

3

Moe biti uzrokovana kombinacijom tekoa u fonolokoj obradi, radnom pamenju, brzome imenovanju, sekvencioniranju i automati