Upload
vuonganh
View
242
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Pogon transportera sa gumenom trakomg p g
• Elastično povezani pogoni preko konstruktivnihElastično povezani pogoni preko konstruktivnih elemenata postrojenja
• Koriste se za transport rastresitih materijala (uglja, p j ( g j ,rude i zemlje)
• Na površinskim kopovima koriste se transporteri p p pvelikih dužina i kapaciteta
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 1
Primer sistema tračnih transportera na površinskom kopu
L=1 170 m
SRs 2000.32(3) J-V-1
TPP Kostolac B
površinskom kopu• Širina trake 2m• Maksimalna dužina trake L 1.170 m
J-V-2
91
L=1.170 m
dužina trake 3.25km• Nominalna brzina 4.65m/s• Nominalni
J-V-3
L=500 mNominalni
kapacitet 6600m3/h• Trenutna dužina sistema na slici
L=2.200 m Kontrolni t V BTO
sistema na slici 7040km
J-V-4
90.0L=2000 m
90.0
centar V BTO sistema
2
J-V-5ARs 2000
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom
Tračni transporteri – osnovni delovip
Tračni transporter sa dva pogonska bubnja, 1 i 2 ‐ Pogonski bubnjevi; 3 ‐ Zatezni bubanj
Tračni transporter sa pogonom na oba kraja, 1, 2, 3 i 4 ‐ Pogonski bubnjevi; 5 i 6 ‐ Zatezni bubanj
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 3
Pogonski bubanj sa pogonom na obe strane
Tračni transporteri – osnovni delovip
Položaj nosećih rolni, 1 ‐ Gornje noseće rolne;2 ‐ Donje noseće rolne
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 4
Izgled jednog tračnog transporteraPogonski bubanj
Povratni (repni)
Transport rastresitog materijala
1000kW, 995o/min, 690V,1036A 50Hz faktor snage 0 837
Zatezni bubanj Noseći valjci2 Motor - Reduktor
( p )bubanj
1036A, 50Hz, faktor snage 0.837
• 23MVA 3-namotajna transformatora
Pogonski bubanj
2 Motor - Reduktor
• Čoperi za kočenje
• 2 HVAC jedinice (275kW)
• Pogon zateznog bubnja(11kW)
• Gusenički pogon…
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 5
Presipno mesto između dva tračnat ttransportera
6Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom
Klasični pogoni na tračnim transporterima
U klasičnim pogonima tračnih transportera primenjuju se :1. Kavezni asinhroni elektromotori, sa direktnim uključenjem na napajanje,
p g p
2. Kavezni asinhroni motor, sa prebacačem zvezda – trougao 3. Soft starteri4. Motori sa kliznim prstenovima (namotani rotor) i rotorskim upuštačem, i5 Pogoni sa hidrodinamičkim spojnicama5. Pogoni sa hidrodinamičkim spojnicama
Za manje tračne transportere sa pogonima do 30 – 45 kW i dalje se u najvećem broju slučajeva primenjuju prve tri varijante pogona.Kod savremenih tračnih transportera velikih kapaciteta, dužina i širina trake, koji
l k l ( ) šl b f k himaju veliku instalisanu snagu (1MW po motoru), prešlo na upotrebu frekventnih pretvarača. Kod klasičnih pogona velikih snaga (ali manjih od 1MW po motoru) i dalje se primenjuje varijante 4 i 5. T1uul up j j jOsnovna razlika: klasični (konvencionalni) pogoniimaju konstantnu brzinu u stacionarnom stanju, dokse kod pogona sa frekventnim pretvaračima
ž j ti
T2T3
T4
uul uiz
M
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 7
ona može menjati T4T5
T6
Principijelna šema soft‐startera:
Neravnomerna raspodela opterećenja
‐ Javlja se kod pogona sa više pogonskih bubnjeva zbog različitih prečnika bubnjeva
p p j
(posledica habanja, prljavštine…)
‐ Obimne brzine bubnjeva su jednake međusobno, i jednake su brzini trake. Međutim, usled nejednakih prečnika bubnjeva, dolazi do značajne, neželjene nejednakosti brzina motora na različitim pogonskim bubnjevima ‐ posledica neravnomerna raspodela momenata
‐Biće analizirana tri slučaja:I P i i di k iklj č i žI – Pogoni sa motorima direktno priključenim na mrežuII ‐ Pogoni sa asinhronim motorima sa namotanim rotorimaIII – Pogoni sa soft starterima
Kod pogona sa hidrauličkim spojnicama problem se rešava različitom količinom‐Kod pogona sa hidrauličkim spojnicama problem se rešava različitom količinom punjenja spojnica uljem na pogonima.
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 8
I – Pogoni sa motorima direktno priključenim na mrežu – raspodela momenatana mrežu raspodela momenata
D1=D2
11.5
22.5
3
r.j.]M1
Is =0,706r.j. |54o
D1>D2 za 1%
11.5
22.5
3
r.j.]M1
Is =0,98r.j. |41o
I11 D
-1.5-1
-0.50
0.5
Mom
ent[
r
M2
Is =0,706r.j. |54o
-1.5-1
-0.50
0.5
Mom
ent[
r
M2
Is=0,55r.j. |80o
11 1
12
Dvi
22 2
12
Dvi
0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.053
-2.5-2
Brzina trake [r.j.]0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.05
3-2.5
-2
Brzina trake [r.j.]3
00.5
11.5
22.5
ent[
r.j.]M1
Is =1,31r.j. |36o
D1>D2 za 2% -2.5
-2-1.5
-1-0.5
0
Mom
e
M2 Is=0,6r.j. |110o
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 9
0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.05-3
Brzina trake [r.j.]
II – Pogoni sa asinhronim motorima sa namotanim rotorima – raspodela momenatanamotanim rotorima raspodela momenata
‐ Opisani problem se rešava tako što se u kolo rotora motora koji preuzima veće opterećenje, trajno uključuje određena vrednost otpora da bi se prilagodio oblik
D1>D2 za 1% D1>D2 za 2%
mehaničke karakteristike i približno ravnomerno podelilo opterećenje između motora.
11.5
22.5
3
j.]M1 Is =0 72 j |53o 1
1.52
2.53
.j.]M1 Is =
0 72 j |53o
1 5-1
-0.50
0.51
Mom
ent [
r.j
M2
0,72r.j. |53o
Is=0,69r.j. |55o
1 5-1
-0.50
0.51
Mom
ent [
r.
M2
0,72r.j. |53o
Is=0,69r.j. |55o
0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.053
-2.5-2
-1.5
Brzina trake [r j ]0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.05
-3-2.5
-2-1.5
Brzina trake [r j ]
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 10
Brzina trake [r.j.] Brzina trake [r.j.]
III – Pogoni sa soft starterima – raspodela momenatamomenata
‐ Opisani problem se rešava smanjenjem napona kod motora koji preuzima veći moment, ako se motori napajaju iz različitih soft‐startera.
D1>D2 za 1% D1>D2 za 2%
3 3
0.51
1.52
2.5
nt[r.
j. ]M1
I =
Is=0,82r.j. |37o
0.51
1.52
2.5
nt[r.
j. ]M1 Is =1,0r.j. |35o
I =
-2-1.5
-1-0.5
0
Mom
en
M2Is0,7r.j. |55o
-2-1.5
-1-0.5
0
Mom
en
M2Is=
0,69r.j. |55o
0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.05-3-2.5
Brzina trake [r.j.]0.9 0.93 0.95 0.98 1 1.03 1.05
3-2.5
Brzina trake [r.j.]
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 11
Upravljanje pogonom tračnog transportera
‐Kod pogona sa frekventnim pretvaračima ne postoji problem neravnomerne raspodele opterećenja, jer se jednostavnom korekcijom učestanosti mogu
p j j p g g p
p p j , j j j guskladiti brzine motora, kako bi se dobila jednaka raspodela opterećenja. Promena brzine, odnosno učestanosti obezbeđuje se kroz upravljački sistem.
Klasični pogoni a transportere ne raspolažu sa mogućnošću podešavanja br ine‐Klasični pogoni za transportere ne raspolažu sa mogućnošću podešavanja brzine
‐ Savremeni pogon tračnog transportera se realizuje kao višemotorni regulisani pogoni koji obezbeđuju kontrolu brzine sistema i ravnomernu raspodelupogoni, koji obezbeđuju kontrolu brzine sistema, i ravnomernu raspodelu opterećenja između pogona.
‐ Koriste dve osnovne upravljačke strukture: prva ‐ „master‐slave“ i druga – sa regulatorom srednje brzine pogona realizovanim u nadređenom upravljačkom sistemu
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 12
Upravljanje pogonom tračnog transportera
U grupu apsolutno kruto mehanički povezanih pogona mogu se svrstati i pogon pogonskog bubnja transportera sa gumenom trakom velikog kapaciteta
p j j p g g p
p g g j p g g pBitna osobina: brzine svih motora i pokretnih elemenata su uvek u stalnom odnosu ‐ potrebna je i dovoljna je samo jedna informacija o brzini
1M 2M
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 13
Pogonski bubanj transportera sa gumenom trakom sa dva motora
Upravljanje pogonom tračnog transporterap j j p g g p
* Reg. *em
P1
1em
+ −m
brzine P1
enm
1 mm
m
Opterećenje
Pn
n
m
St kt lj j k t ihStruktura upravljanja kruto povezanih pogona
* *
1
n
e eii
m m1i
** za 1eei n
nomj
mm i nm
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 14
1nomj
j
Upravljanje pogonom tračnog transportera
*1em 1em*
em*mm1K
*eim eim m
m
iK 1J
1p
enomii n
enomi
mKm
*enm enm
nK1
enomii
Blok dijagram višemotornog pogona sa krutom mehaničkom vezom
em*em* m
mm
1 1eme m1J
1p
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 15
Ekvivalentni blok dijagram višemotornog pogona sa krutom mehaničkom vezom
Upravljanje - „master-slave“ ‐Upravljačka struktura „master‐slave“ ima sledeće odlike:
Pogodna je za primenu kod postrojenja gde se ne koriste računarski sistemi za upravljanje (PLC) recimo kod delimičnih rekonstrukcija postrojenja
p j j „
upravljanje (PLC), recimo kod delimičnih rekonstrukcija postrojenja. Koriste se postojeći resursi regulatora, interni regulatori brzine i momenta. Relativno je jednostavna za realizaciju.
‐Nedostatci upravljačke strukture „master‐slave“ su:
Frekventni pretvarači imaju različite uloge, tako da kod kvara na vodećem pretvaračumoraju da se menjaju parametri nekog od vođenih pretvarača, kako bi on preuzeo ulogumoraju da se menjaju parametri nekog od vođenih pretvarača, kako bi on preuzeo uloguvodećeg. Neki od proizvođača predviđaju više setova parametara, tako da se promenom seta parametara mogu relativno brzo i jednostavno promeniti uloge regulatora. Ne postoji mogućnost daljinskog nadzora i potpuna dijagnostika stanja regulatora, na
k j ž i ti iš i f ij d i losnovu koje se može imati više informacija, ne samo o radu pogona, nego i celog sistema. Ne mogu se ostvariti složenije varijante upravljanja, koje obezbeđuju kompenzaciju zazora, ili proklizavanja.
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom16
, p j
Upravljanje - „master-slave“ p j j „
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 17
Upravljačka struktura sa regulatorom srednje b i
‐Odlike upravljačke strukture sa regulatorom srednje brzine u PLC‐u su:
brzine
Svi pretvarači imaju istu ulogu, i u slučaju ispada jednog iz rada, ili ukoliko ne postoji potreba za njegovim radom, jednostavno se može isključiti. Preko komunikacije sa PLC‐om obezbeđuje se potpuni nadzor i kompletna dijagnostika nad regulatorima a time i celim sistemomdijagnostika nad regulatorima, a time i celim sistemom. U okviru regulatora brzine, a na bazi mogućnosti PLC‐a moguća je implementacija različitih logičkih funkcija, u cilju realizacije naprednih upravljačkih struktura, koje obezbeđuju automatsku kompenzaciju zazora i proklizavanja. Ovo poslednje je od posebnog značaja kod transportera.
‐ Nedostatak rešenja upravljanja sa regulatorom srednje brzine je neophodnost korišćenja programabilnog kontrolera (PLC‐a) visokih performansi.korišćenja programabilnog kontrolera (PLC a) visokih performansi.
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 18
Upravljačka struktura sa regulatorom srednje b ibrzine
Reg.Brzine
Ref.momenta
Ref.brzina
PROFIBUS
Srednjavrednost
n x brzina...
Reg.mom.
Reg.mom.
Reg.mom.
PWM PWM PWM
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 19
Ostale prednosti frekventno regulisanih pogona u odnosu na klasične pogone na pogo a u od osu a as č e pogo e a
tračnim transporterima Pored navedene regulacije brzine sa ravnomernom raspodelom opterećenja, Pored navedene regulacije brzine sa ravnomernom raspodelom opterećenja, treba navesti i ostale prednosti, kao i mogućnosti upravljačkog sistema:
a) brzina kretanja trake:a) brzina kretanja trake:‐ Konvencionalni pogoni ‐konstantna brzina u stacionarnom režimu rada, pogoni sa frekventnom regulacijom ‐ omogućena promena brzine.‐ Tehnološki zahtev za promenom brzine rešavan primenom relativno složenih sistema (konvencionalni pogoni). Jednostavna regulacija sa dodatnom mogućnošću povećanja(konvencionalni pogoni). Jednostavna regulacija sa dodatnom mogućnošću povećanja energetske efikasnosti (pogoni sa frekventnom regulacijom )
b) dužina tračnog transportera:Veća dužina pojedinačnih tračnih transportera za istu instalisanu snagu u slučaju pogona sa Veća du ina pojedinačnih tračnih transportera a istu instalisanu snagu u slučaju pogona safrekventnom regulacijom .
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 20
c) Pokretanje tračnih transportera: ‐ veoma izražena naprezanja svih elemenata, koja se još više uvećavaju sa porastom kapaciteta i dužine (velike inercione mase).
Elektromehanički sistemi pokretanja elektromotor i mehanička naprava‐Elektromehanički sistemi pokretanja ‐ elektromotor i mehanička naprava (mehanički varijator brzine, hidrodinamička spojnica, elektromagnetna spojnica). Brzina obrtanja motora može biti bitno različita od brzine pogonskog vratila. Podešavanje brzine, momenta, kontrola ubrzanja i usporenja ostvaruje se mehaničkim putem dok se motor uvek okreće istom brzinom.‐ Električni sistemi pokretanja ‐motor sa potrebnom elektro opremom za napajanje, uključenje i upravljanje motorom. Mehanički spoj sa reduktorom ‐ kruta spojnica ili spojnice sa sasvim malim stepenom elastičnosti Brzina obrtanja motoraspojnica, ili spojnice sa sasvim malim stepenom elastičnosti. Brzina obrtanja motora uvek jednaka sa brzinom pogonskog vratila i podešava se potrebama postrojenja.
d) Kočenje tračnih transportera:‐ Mehaničko kočenje‐ Električno kočenje samo kod pogona sa frekventnim pretvaračima (i neke skupe
varijante soft‐startera). dinamičko kočenje – čoper i otpornici za kočenje dinamičko kočenje čoper i otpornici za kočenje rekuperacija – reverzibilni ispravljač u okviru frekventnog pretvarača
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 21
f) Mogućnost proklizavanja: Kod transportera sa trakama vučna sila sa pogonskih bubnjeva se na traku prenosi na principu adhezije, koja mora da bude veća od vučne sile, u protivnom traka proklizava (brzina trake je manja od obimne brzine bubnja)obimne brzine bubnja).‐Posledice – zatrpavanje presipnih mesta, zakošenja trake, paljenje trake...‐ Sistemi za detekciju proklizavanja (samo kod pogona sa frekventnim pretvaračima) ‐ rade na principu upoređenja brzine pogonskih sa brzinom jednog pasivnog bubnja.‐ Klasična rešenja pogona, kao i sa soft‐starterima, ne obezbeđuju mogućnost direktne kontrole vučne sile, odnosno momenta motora, i kod njih nije moguće primeniti opisanu metodu kontrole proklizavanjaprimeniti opisanu metodu kontrole proklizavanja.
g) Dimenzionisanje elemenata transportera: U poređenju sa klasičnim transporterima, transporteri sa pogonima sa frekventnim pretvaračima se mogu dimenzionisati na manju prekidnu čvrstoću trake, manje pogonske reduktore, manje bubnjeve, a samim tim i noseću konstrukciju.
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 22
Tračni transporteri sa regulacijom brzine na ši ki k ipovršinskim kopovima
A=100%
A=60 %
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 2323
Principijelna šema kontrole popunjenosti trakec p je a še a o t o e popu je ost t a e
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 2424
Osnov za smanjenje potrošnje energijeOs o a s a je je pot oš je e e g je
vAvAQ
v(v)g)m(m=P(v) T
vAvAQ nn
v(v)g)m(mP(v) Tz
vCCvgmLAvvP n )(=)( vCCvgmLAv
vP Tz 21)(=)(
• povećanje energetske efikasnosti sistemapovećanje energetske efikasnosti sistema
• povećanje kapacitivnog i vremenskog iskorišćenjasistema
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 2525
sistema.
Upravljačka strukturaUp a jač a st u tu a
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
LED TEST
RING PORTAUTONEG
FAULTP1 / P2P
RM
L/DFDX
100
Hirschmannx
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
LED TEST
RING PORTAUTONEG
FAULTP1 / P2P
RM
L/DFDX
100
Hirschmannx
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
LED TEST
RING PORTAUTONEG
FAULTP1 / P2P
RM
L/DFDX
100
Hirschmannx
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
LED TEST
RING PORTAUTONEG
FAULTP1 / P2P
RM
L/DFDX
100
Hirschmannx
LED TEST
RING PORTAUTONEG
FAULTP1 / P2P
RM
L/DFDX
100
Hirschmannx
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
LED TESTRING PORT
AUTONEG
FAULT
P1 / P2P
RM
L/D
FDX100
Hirschmannx
Modul
MAC
IP
MS2108-2
SELECT
Blok dijagram upravljačke strukture,
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 2626
realizovane na površinskom kopu „Drmno”
Kontrolni centar V BTO sistemao t o ce ta O s ste a
Grafički prikaz kretanja
Višemotorni pogoni – Pogon TT sa gumenom trakom 2727
a č p a e a jamaterijala na traci