06 Ergonomija i Profesionalne Bolesti Stomatologa

Embed Size (px)

Citation preview

IZAZOVI PROFESIJE

Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologamr. sc. Marin Vodanovi , dr. stom. Sveu ilite u Zagrebu, Stomatoloki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju e-mail: [email protected]; www.marinvodanovic.com

Vjerojatno ne postoji stomatolog, koji tijekom svog radnog vijeka nije osjetio neke bolove i zdravstvene e, a koje su nastale kao posljedica bavljenja poteko stomatolokom nastaju? Kako ih pravovremeno prepoznati, profesijom. Zato takvi aji poreme iti? lije sprij eErgonomija je znanost koja se bav i prouavanjem odnosa izme u ovjeka i njegovog radnog mjesta. Pri tome se nastoje uskladiti i optimizirati radni uvjeti sa ovjekovim fizikim i psihikim mogunostima, kako bi se ouvanjem zdravlja odrala i odgovarajua razina radne produktivnosti. U tim nastojanjima, ergonomija ima naglaeno interdisciplinaran pristup, primjenjujui nove spoznaje i dostignua iz drugih znanstvenih podruja, (slika 1.). Danas je primjena ergonomskih naela proirena i na sve ostale oblike ljudske ak tivnosti koji nisu nuno vezani samo uz radno mjesto nego i uz slobodno vrijeme ovjeka. Profes ionalne bolesti su bolesti koje se javljaju kao posljedica obavljanja neke djelatnosti. Naje e nastaju us lijed dugotrajne izloenosti pojedinim, za profesiju specifinim tvarima, mikroorganizmima i ok olnostima, te us lijed kontinuirano nepovoljnog i za zdravlje tetnog poloaja tijela pri obavljanju svak odnevnih radnih zadataka. Profesionalnim bolestima, njihovom lijeenju i nadas ve spre avanju se u suvremenoj medicini pridaje sve vi e panje, pri emu postoji viestruk a povezanost s ergonomijom. Stomatologija je jedno od zanimanja sa visokim rizikom od pojave niza profesionalnih oboljenja i zdravstvenih poremeaja. Naime, stomatoloko os oblje je vrlo esto pogo eno poremeajima muskuloskeletalnog sustava, to podrazumijeva promjene na tetivama, mi iima i ivcima ake, runog zgloba, lakta, nadlaktice, ramena, vrata i le a. Osim toga, rad u stomatolokoj ambulanti nerijetk o moe biti povezan s povienom razinom buke, primjenom ure aja koji proizvode vibracije i zraenja, te psihik im s tresom izazvanim kak o prirodom posla, tako i prenatrpanim rasporedom. Razotkrivanjem potencijalno tetnih radnih uvjeta, njihovom eliminacijom i zamjenom rjeenjima koja su prihvatljiva kak o sa zdravstvenog,

iti i

tak o i sa ergonomskog stajalita, stomatolog moe bitno unaprijediti svoj profesionalni ivot inei ga udobnijim i poeljnijim. Minimaliziranje zdravstvenih rizik a na radnom mjestu poveava vjerojatnos t dugog i uspjenog radnog vijeka oslobo enog brojnih zdravstvenih problema izazvanih profesijom. Uzroci profesionalnih oboljenja u stomatologiji Rizine imbenike koji dovode do nastanka profesionalnih oboljenja u stomatolokoj profesiji mogue je razvrstati u pet osnovnih skupina: bioloki, biomehaniki, kemijski, fizikalni i psihogeni imbenici (tablica 1.). Iako su ove skupine me usobno jasno odijeljene, u stvarnosti je veoma teko, a ponekad i nemogue sa stopostotnom sigurnou prepoznati primarni uzrok nekog profesionalnog oboljenja, jer je ono najee plod me udjelovanja raznih tetnih imbenika tijekom dueg vremensk og razdoblja. U ovom tek stu e biti obra eni biolo ki i biomehaniki imbenici, koji predstavljaju potencijalnu opasnos t za zdravlje stomatolokog osoblja. Bioloke opasnosti u stomatologiji Stomatologija je jedna od djelatnosti kod koje postoji vrlo visok rizik od izlaganja biolok im agensima

Slika 1. Interdisciplinarni pristup u ergonomiji.

29

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

IZAZOVI PROFESIJE

Tablica 1. Uzroci profesionalnih oboljenja stomatologatetni Bioloki uzroci imbenici Mogu mikroorganizmi (prioni, vi rusi, bakterije, gljivice) i poreme aji i ote zarazne bolesti respiratorne bolesti konjunktivitis muskuloskeletalni poremeaji poremeaji perifernog ivanog sustava neuroloki ispadi enja

Biomehani

ki uzroci

nepravi lan poloaj tijela repetitivne (ponavljajue) kretnje dugotraj no mehani ko naprezanje vibracije lijekovi stomatoloki materi jal i dezinfici jensi buka zraenje umj etna rasvj eta polimerizaci jsko svjetl o stres kronini umor

Kemijski uzroci

alergije kone bolesti preosjetljivosti oteenja sluha oteenja vida razni poremeaji izazvani prekomj ernim zraenjem kardiovaskularni poremeaji psihiki poremeaji probavni poremeaji

Fizikalni uzroci

Psihogeni uzroci

tetnima po zdravlje, tzv. biohazardima. Pod biohazardima podrazumijevamo infektivne mikroorganizme humanog porijekla u koje spadaju prioni, virusi, bakterije i gljivice (tablica 2.). Stomatolog se njima moe zaraziti na direktan ili indirek tan nain. Direktan nain podrazumijeva ulazak mikroorganizama kroz (mikro)ozljede na koi ruku tijekom izvo enja uobiajenih stomatolokih radnji, akcidentni ubod neistom iglom ili instrumentom, te (ne)namjeran ugriz pacijenta u ruku terapeuta. Do indirektne infekcije moe do i posredstvom: aerosola, sline, gingivne tek uine, k rvi, isparavanja i sl. Oni u sebi sadre mikroorganizme koji u organizam stomatologa mogu ui preko epidermisa ruku, oralnog i nazalnog epitela, epitela gornjih dinih putova, bronha i alveola, te epitela konjunk tiva. Stomatolog se od biohazarda najuinkovitije moe zatititi uporabom zatitnih sredstava, poput rukavica, maski i

naoala, koje onemoguavaju neposredan kontakt izme u mikroorganizama i stomatologa. Jasno, uz to je nuno provoditi sve os tale higijenske mjere primjerene stomatolokim ordinacijama. Biomehani ke opasnosti u stomatologiji Izvorite biolokih opasnosti u stomatologiji predstav lja sam pacijent, dok je izvorite biomehanikih opasnosti u najveoj mjeri nain provo enja stomatolokih zahvata nad pacijentom. Naime, stomatolog se tijekom rada s pacijentom nalazi u jednom neprirodnom poloaju koji uzrokuje prenaprezanje kraljenice i udov a (neovisno da li radi stojei ili sjedei). Prema nek im istraivanjima u takvom nefiziolokom poloaju se provede ok o 37% od ukupnog radnog vremena provedenog s pacijentom, slika 2. Prenaprezanje ima lo utjecaj na stanje muskuloskeletalnog i perifernog ivanog sustava.

Slika 2. Najei poloaj tijela stomatologa pri radu na pacijentu.

Mehanizmi koji dovode do muskulosk eletalnih poremeaja su multifaktorijalni. Rizinim imbenicima se smatraju dugotrajno statian poloaj, monotone,

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

30

IZAZOVI PROFESIJE

Tablica 2. Najei biohazardi u stomatologiji Na Virusi Coronaviridae kaplj ini prijenos bolesti gornjih dinih puteva Virus hepatitisa C (HCV) direktno, putem krvi , seruma i ostalih tjelesnih tekuina hepatitis, kronina ci roza, karcinom jetre Virus hepatitisa G (HGV) direktno, putem krvi , seruma i ostalih tjelesnih tekuina hepatitis Virus hepatitisa B (HBV) direktno, putem krvi , seruma i ostalih tjelesnih tekuina, a posebno putem sline, sjemena i vaginalnog sekreta; spolnim kontaktom; s majke na fetus Virus hepatitisa D (HDV) direktno, putem krvi , seruma i ostalih tjelesnih tekuina hepatitis, kronina ci roza Herpes simplex vi rus (HSV) direktno; spolni m putem; preko ozljeda na koi herpes, keratitis, encefalitis Virus gripe (A, B, C) kaplj ini prijenos gripa Virus parotitisa direktno, kaplji ni prijenos zaunjaci (mogue komplikacije: cerebrospinalni meningitis, encefalitis, pankreatitis, orhitis) Virus hepatitisa A direktno, kontakt feces hrana hepatitis A, gastritis, enteritis Humani imunodeficijencijski virus (HIV) Bakterije Actinobacillus actinomycetemcomitans Actinomyces israelii direktno Cardiobacterium hominis kaplj ini prijenos endokarditis Neisseria flavescens direktno, kaplji ni prijenos meningitis Streptococcus spp. direktno, kaplji ni prijenos pneumonija, endokarditis Gljivice Candida albicans direktno direktno, putem krvi ; spolnim kontaktom; kroz placentu na fetus kaplj ini prijenos lokalizirani juvenilni parodontitis aktinomikoza, nodularni supurativni limfadenitis AIDS, (neoplazme) hepatitis, kronina ci roza, karcinom jetre in prijenosa U inak na zdravlje

kandidijaza na koi, noktima, oralnoj i vaginalnoj sluznici

repetitivne k retnje, slaba osvijetljenost radnog mjesta, loe ergonomske k arakteristike koritenih ure aja i instrumenata, vibracije, genetska predispozicija, uestali psihiki stres i loa fizika kondicija. S obzirom da osim razliitih etiolok ih imbenik a postoje i velike individualne varijacije u poloajima prilikom rada s pacijentima, tako e se k od razliitih os oba, posljedice nepovoljnih biomehanikih radnih uvjeta oitovati na razliite naine, a sve uestalije u starijoj ivotnoj dobi. Najprije promjenama biva pogo ena kralje nica, kako njen cervikalni, tako i lumbalni dio, a odatle se poremeaj

iri prema ramenima, rukama i nogama. Hodogram nastank a muskuloskeletalnih poremeaja prikazan je na slici 3. Tzv. sindrom bolnih le a, koji poga a mnoge stomatologe je posljedic a degenerativnih promjena na kraljenici, posebno na intervertebralnim diskovima. Radni poloaj sa prema naprijed savijenim le ima, bono izvrnutim vratom i odmaknutom rukom k oja vri niz ponavljajuih ali preciznih kretnji, tijekom vremena izaziva os jeaj napetosti i boli u podruju vrata, ramena i ruku. Osim toga, nerijetk o lumbalne i lumbosakralne diskopatije

uzrokuju bol koja se reflektira u smjeru nogu. Time je posebno pogo ena desna noga, to se moe objasniti injenicom da je desna strana obino pri radu optereenija od lijeve. U eliminaciji biomehanikih opasnosti koje vrebaju u stomatolokoj profesiji najveu vanost imaju: primjena ergonomski dizajniranih ure aja i instrumenata, pravilna organizacija rada, te provo enje odgovaraju ih vjebi za istezanje miia. Optimalni mikroklimatski uvjeti u ordinaciji podrazumijevaju ugodnu sobnu temperaturu (u hladnoj prostoriji su miii i tetive manje oputeni, a to

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

31

IZAZOVI PROFESIJE

Slika 3. Hodogram nastanka muskulo-skeletalnih poremeaja.

poveava rizik od ozljeda) i nisku razinu buke. Terapeutski stolac mora biti tako dizajniran da omoguava maksimalnu slobodu kretanja uz to manje nepotrebnih pokreta. Pri radu, pacijent mora biti s mjeten u poloaju koji e mu biti ugodan, a stomatologu e omoguiti uinkovito provo enje zahvata uz minimalno musk uloskeletalno optereenje. Instrumenti, kak o runi, tako i strojni moraju imati tako oblikovana hvatita koja e pruiti optimalno dranje u ruc i uz to manje stiskanja. Poeljno je izbjegavati dugotrajan rad s ure ajima koji stvaraju vibracije. U tablici 3. je navedeno nekoliko savjeta kako sprijeiti pojavu musk uloskeletalnih poremeaja. Utvr eno je da se dobna granica obolijevanja od muskulosk eletalnih poremeaja sve vie sputa, te da su pogo ene sve mla e i mla e osobe, bez znaajnih razlika s obzirom na spol. To se moe objasniti, sve brim tempom ivota, u k ojem ima sve

manje vremena za odmor i relaksaciju. Takav ritam se reflektira i na samu brzinu rada u ordinaciji, s a prenatrpanim rasporedom dolazaka pacijenata, koji se redaju kao na traci bez vremena za predah i eventualno kratk o razgibavanje. Zbog toga, stomatolog najvei dio svog radnog dana provede sagnut iznad pacijenta, zaboravljajui k olik o je to tetno, sve dok ne osjeti bol u vratu, le ima, rukama ili nogama. Tada s e naje e kratk o i povrno protegne, stiui bolno mjesto, te ukoliko intenzitet boli to doputa nastav lja s a radom, do slijedee bolne senzacije, koja je obino jaa od prethodne. Da bi se to sprijeilo, dobro je nakon svakog pacijenta napraviti nek olik o jednostavnih vjebi istezanja, kako bi se ujednaio tonus miia obiju strana tijela. Naime, dugotrajnim, jednostranim boravkom u

nepravilnom poloaju dolazi do gubitka fleksibilnosti miia strane suprotne od one prema kojoj je tijelo usmjereno ili nagnuto. Stoga se istezati treba u s mjeru suprotnome od onoga u k ojem se do tada boravilo. Pravilnim istezanjem miia se: poveava protok krvi kroz mii e, poveava stvaranje sinovijalne zglobne tekuine, smanjuje broj trigger toaka, odrava normalan raspon kretnji zglobova, poveava nutritivna opskrba intervertebralnih disk ova, izaziva osjeaj oputenosti u sredinjem ivanom sustavu i zagrijavaju miii prije poetka rada. Iak o su vjebe istezanja u svakom sluaju dobrodole, da bi se njima postigao eljeni uinak, treba ih provoditi pravilno, razmiljajui o onome to se radi. Da bi se izbjegle eventualne ozljede i negativni popratni uinci, prilikom istezanja je poeljno pridravati se slijedeih savjeta: prije poetk a istezanja udahnuti duboko, izdisati polako, pratei k retnju

Slika 4. Prikaz nepravilnog i pravilnog poloaj tijela pri radu. Posebnu panju treba obratiti na pognutost gornjeg dijela tijela, fizioloku zakrivljenost lumbalne kraljenice, poloaj ruku i nogu .

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

32

IZAZOVI PROFESIJE

Tablica 3. Savjeti za spreavanje nastanka muskuloskeletalnih poremeaja, slika 4. POLOAJ TIJELA STOMATOLOGA to manje se savijati prema naprijed, kako bi se zadrala fizioloka zakrivljenost kraljenice u lumbalnom dijelu radni stolac nageti prema naprijed pod kutom od 15 radi ouvanja fi zioloke zakri vljenosti kraljenice sjediti to blie pacijentu, s koljenima ispod stolca za pacijente podesiti radni stolac tako da su natkoljenice u lagano povienom poloaju u odnosu na koljena stopala moraju punom povrinom dodirivati pod korisiti lumbalni potporanj radnog stolca, koji mora biti usmjeren prema naprijed i dirati le a izbjegavati dugotrajan rad u istom poloaju najbolje je kombinirati rad u sjedeem i stojeem poloaju prilikom dohvata predmeta okretati se cijelim tijelom, a ne se izvijati u neprirodne poloaje POLOAJ PACIJENTA pacijenta ne postavljati u previsoki poloaj, jer to zahtijeva pretjerano podizanje ramena i ruku, to tijekom vremena uzrokuje njihovu napetost i bol za mandibularne zahvate, pacijenta postaviti u poluleei poloaj, a za maksilarne u leei ODMOR I VJEBE TIJEKOM RADNOG VREMENA nakon svakog pacijenta napraviti kratku pauzu i lagano se razgibati kretanjem po prostoriji vie puta dnevno provoditi vjebe istezanja, kako bi se sprijeilo neravnomjerno optereivanje miia POVE ALA pri radu rabiti posebne naoale s poveanjem; pri poveanju od 2 mogue je zadrati uspravan i pravilan poloaj tijela, a vidno polje je jednako onome, kao kad bismo se zgrbili iznad pacijenta kako bi mu zavirili u usta

istezanja, tako da kraj izdisaja odgovara toki u k ojoj je dio tijela koji se istee maksimalno istegnut, u poloaju maksimalne istegnutosti treba ostati tijekom dva do etiri ciklusa normalnog udisaja i izdisaja, u poetnu, neutralnu poziciju se treba vratiti polako, bez naglih pokreta, istezanje treba ponoviti nekoliko puta, ovisno o tome koliko nam to okolnosti doputaju, izbjegavati pretjerano istezanje koje izaziva osjeaj neugode, a ukoliko istezanje uzrokuje bol, treba ga prekinuti, obvezno istezati i lijevu i desnu stranu tijela, kako bi se uravnoteio tonus svih miia; ukoliko nema dovoljno vremena, na radnom mjes tu treba istezati samo kontrahiranu stranu, a kod kue, nakon radnog vremena, istezati obje strane tijela ravnomjerno.

Na slici 5. je prikazano nek olik o razliitih vjebi za istezanje gornjeg dijela tijela, k oje se mogu jednostavno izv oditi u samoj ordinaciji, u vremenu izme u zavretka rada s jednim i poetk a rada s drugim pacijentom. Pri njihov u izvo enju svakak o treba uzeti u obzir navedene savjete i sugestije. Kod os oba sa ve postojeim muskuloskeletalnim poreme ajima, svak ako bi bilo dobro konzultirati lijenika, koji e preporuiti vjebe individualno usk la ene s a potrebama pojedinca. Zaklju ak Rizini faktori koji postoje u stomatolokoj struci sami po sebi nisu uvijek jedini i iskljuivi uzronik profesionalnog oboljenja. Za njegovu pojavu su vanija uestalost i intenzitet pojavljivanja rizinih ok olnosti. to se rizini faktori ee i intenzivnije pojavljuju, to je ve a

vjerojatnost pojave zdravstvenog poremeaja. Zdravstveni problemi uzrokovani profesijom ne moraju se uvijek nuno pojaviti samo na radnom mjestu, nego se mogu manifestirati i u vremenu izvan radnog okruenja. Kako bi se sprijeio nastanak profesionalnih zdravstvenih poremeaja potrebno je osigurati optimalne radne uvjete, primjenjivati ergonomski oblikovane ure aje i instrumente, koristiti zatitna sredstva i prije svega voditi rauna o zdravlju vlastitog tijela prilik om lijeenja drugih. Literatura Alexopoulos EC, Stathi IC, Charizani F. Prevalenc e of musculosk eletal disorders in dentists . BMC Musculoskelet Disord. 2004;5:16. Bramson JB, Smith S, Romagnoli G. Evaluating dental office

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

33

IZAZOVI PROFESIJE

ergonomic. Risk factors and hazards. J Am Dent Assoc. 1998;129(2):17483. Drummer L. Ergonomics. U: Darby ML, Walsh MM, urednici. Dental Hygiene Theory and Prac tice. St. Louis: Saunders; 2003. str. 122-141. Finkbeiner BL. Selecting equipment for the ergonomic four-handed dental practice. J Contemp Dent Pract. 2001;2(4):44-52.

Guay AH. Commentary: ergonomically related disorders in dental prac tice. J Am Dent Assoc. 1998;129(2):184-6. Szymansk a J. Occupational hazards of dentistry. Ann Agric Environ Med. 1999;6(1):13-9. Valachi B, Valachi K. Mechanisms leading to musculoskeletal disorders in dentistry. J Am Dent Assoc .

2003;134(10):1344-50. Valachi B, Valachi K. Preventing musculosk eletal disorders in clinical dentistry: strategies to address the mechanisms leading to musculosk eletal disorders. J Am Dent Assoc. 2003;134(12):1604-12.

Vodanovi M. Ergonomija i profesionalne bolesti stomatologa. Hrvatski stomatoloki vjesnik. 2006;13(4):29-34.

34